Home Blog Page 427

Naselje Papranica u Hrvatskoj samo proizvodi struju

Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

Naselje Papranica nalazi se u istoimenoj uvali na severnoj strani ostrva Silbe u Hrvatskoj.

Do naselja Papranica nije provučena elektroenergetska mreža niti vodovodne cevi, iako kroz naselje prolazi visokonaponski električni vod koji vodi do centra mesta Silba. U naselju je sagrađeno 15 – 20 kuća koje se mahom koriste u letnjoj sezoni, a tek u poneku dođu vlasnici tokom drugih godišnjih doba – prenosi zgradonacelnik.hr

Počeli još devedesetih godina

Svaki od objekata u naselju električnu energiju dobija iz solarnih panela na sopstvenim krovovima. Tačnije, svaka kuća ima svoju solarnu elektranu, solarne kolektore za toplu vodu ili primitivniji način – solarne bojlere (crno obojeni rezervoar vode).

Izgradnja naselja je započeta 80-tih godina prošlog veka, a tadašnji stanovnici koristili su plinske frižidere za hranu i sveće za rasvetu.

Iskustvo stanovnika naselja

Filip Granić vlasnik je kuće u naselju Papranica. Njegova kuća izgrađena je 1978. godine. Dvoetažna je, a na svakoj je etaži zasebna jedinica. Njegova solarna elektrana sastoji se od četiri solarna panela s četiri baterije po 1200 Amp-H i ima pretvarač s 12 na 220 V.

Prvobitni solarni sistem na njegovoj kući izgrađen je devedesetih godina, a tad se sastojao od dva panela i manjih akumulatora. Filip je 2015. godine odlučio da uloži u solarni sistem ukupne vrednosti od oko 25.000 kuna (3.300 evra) pa je uz podsticaje Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost 40 odsto sistema sufinansirano bespovratnim sredstvima.

Sistem se nije kvario od postavljanja

Vek baterija u sistemu procenjen je na 10 godina, a od 2015. godine Filipov sistem se nije kvario. Nekoliko leta obe su se etaže u obliku dva apartmana iznajmljivale turistima, a samo se jednom dogodilo da je sedmero mladih na punjače uključilo sedam mobilnih telefona i nekoliko laptopova pa se sistem urušio, nakon čega ga je Filip drugo jutro resetovao i ponovno je sve radilo kako treba.

Filip u kući ima jedan veliki frižider i dva manja. Kuva na plin, ali kaže da bi ulaganjem u dodatne panele, s obzirom na napredak tehnologije u smislu kapaciteta sistema, mogao koristiti i druge uređaje kao što su mašina za veš, mašina za posuđe i slično.

Izvor: Pokret Otoka

Kineski naučnici napravili ribu robota koji guta mikroplastiku

Photo-illustration: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto-ilustracija: Unsplash (Naja Bertolt)

Robotske ribe koje „jedu“ mikroplastiku jednog dana bi mogle da pomognu u čišćenju zagađenih okeana u svetu, smatra tim kineskih naučnika sa Univerziteta u Sečuanu u jugozapadnoj Kini koji je radio na ovom izumu.

Meki na dodir i veličine samo 1,3 centimetra, ovi roboti u obliku ribe već usisavaju mikroplastiku u plitkoj vodi.

Tim ima za cilj da usavrši tako da sakupljaju mikroplastiku u dubljim vodama i daju podatke o zagađenju mora u realnom vremenu, navodi Vang Jujan, jedna od članica tima naučnika koji su radili na razvoju robota.

„Razvili smo tako laganog minijaturnog robota koji se može koristiti na mnogo načina, na primer u biomedicinskim ili opasnim operacijama. Tako mali robot se može ubaciti u neki deo tela i tako pomogne u otklanjanju neke bolesti“, dodaje Jujan.

Crna robotska riba je osveljena i može da zamahne perajama i pomera telo. Naučnici mogu da je kontrolišu zahvaljujući svetlu kako bi izbegli da je ne progutaju druge ribe ili oštete plovila.

Ukoliko je druge ribe slučajno progutaju, može da se svari jer je napravljena od poliuretana koji je biokompatibilan, dodaje naučnica.

Riba je u stanju da apsorbuje zagađivače i da se oporavi čak i kada je oštećena. Može da pliva do 2,76 dužina tela u sekundi, brže od većine veštačkih mekih robota.

„Uglavnom radi na prikupljanju mikroplastike i kao robot za uzorkovanje i može se više puta koristiti“, naglasila je Jujing.

Izvor: RTS

Reciklirani materijal od strugotine i piljevine – “Izlečeno” drvo jače od čelika

Foto-ilustracija: Pixabay (Dimhou)
Foto-ilustracija: Pixabay (stux)

Recikliranje drvnog otpada, uključujući i strugotinu i piljevinu, u građevinski materijal jači od čelika – tako bi se ukratko mogao opisati eksperiment istraživača sa kanadskog Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji. Novi proces koji razvija tim predvođen Orlandom Rohasom je potencijalno revolucionaran, smatraju stručnjaci, mada tek ostaje da se vidi kako će se odvijati u praksi.

Materijal koji su dobili iz eksperimenata nazvali su “izlečeno drvo”. Prvobitna ideja bila je da se optimizuje ponovna upotreba drveta tako što će se u upotrebu vratiti čak i delovi koji se inače ne mogu upotrebiti, poput strugotine, piljevine i slomljenih i trulih delova.

Postupak se zasniva na razdvajanju vlakna drvnog otpada. Kao rastvarač koristi se dimetilacetamid kako bi se oslobodila celulozna vlakna prisutna na ćelijskim zidovima materijala. Ona zatim formiraju nove vodonične veze što rezultira materijalom sa boljim mehaničkim osobinama ne samo od komercijalno dostupnog laminiranog drva, već i mnogih metala.

Tajna je, kako je Rohas objasnio magazinu New Scientist, u upotrebi inherentnih svojstava celuloze za stvaranje veoma snažnih vodoničnih veza. Ne samo da se ovako dobija materijal jači od čelika, nego se tretman može ponoviti nekoliko puta na istim delovima kako bi se produžio vek upotrebe.

Pitanje je da li se ovaj proces može optimizovati, ali Rohas i njegov tim nemaju dilemu, jer kako kažu, svi sistemi upotrebljeni u eksperimentu su već poznati i široko rasprostranjeni u drvnoj industriji.

Izvor: eKapija

Daljinsko hlađenje – ekološka zamena za klima uređaje

Foto: Johannes Zinner
Foto: Johannes Zinner

Broj toplih dana u Beču se udvostručio u poslednjih trideset godina, dok je ove godine juni bio četvrti najtopliji mesec od kada se vrši merenje u Austriji. 

Potreba za klimatizacijom će nastaviti da raste, zbog čega bečka gradska kompanija „Wien Energie“, najveći austrijski snabdevač energijom, već 15 godina radi na razvoju daljinskog hlađenja. Koncept daljinskog hlađenja predstavlja ekološku i klimatski prihvatljivu alternativu uobičajnoj klimatizaciji. 

Trenutno se u Beču 180 zgrada rashlađuje snagom od 200 megavati. Time se smanjuje emisija ugljen-dioksida za 50 odsto i potrošnja energije za 70 odsto u odnosu na uobičajnu klimatizaciju. Do 2030. godine snaga daljinskog hlađenja u Beču bi trebalo da bude proširena na 350 megavati što će zameniti energetski kapacitet 100.000 konvencionalnih klima-uređaja. 

Daljinsko hlađenje se generiše u vidu hladne vode u posebnim centralama uz pomoć rashladnih uređaja. Voda koja je ohlađena na oko pet do šest stepeni celzijusa direktno se transportuje do potrošača putem mreže za daljinsko hlađenje i distribuira kroz interne rashladne sisteme u zgradi.

Voda apsorbuje toplotu iz zgrade i transportuje dalje. Ponovno hlađenje se takođe vrši centralno korišćenjem rečne vode ili dajinskog grejanja. Za rad rashladnih uređaja se pored električne energije koristi i otpada toplota.

Izvor: Eurocomm-PR

Finski istraživači instalirali ‘prvu peščanu bateriju’ za jeftino daljinsko grejanje

Foto-ilustracija: Pixabay (nikolabelopitov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kopriva)

Finski istraživači instalirali su prvu u svetu potpuno funkcionalnu “peščanu bateriju” koja može da skladišti obnovljivu energiju mesecima. Programeri kažu da bi to moglo da reši problem snabdevanja tokom cele godine, što je glavni problem zelene energije, piše dopisnik BBC-a Matt McGrath.

Koristeći niskokvalitetni pesak, uređaj se puni toplotom proizvedenom od jeftine električne energije iz sunca ili vetra. Pesak akumulira toplotu na oko 500 stepeni Celzijusa, što onda može da greje domove zimi kada je energija skuplja.

Finska većinu svog plina dobija iz Rusije, pa je rat u Ukrajini u fokus stavio pitanje zelene energije. Ima najdužu rusku granicu u EU-u, a Moskva je sada zaustavila snabdevanje plinom i strujom nakon odluke Finske da se pridruži NATO-u. Zabrinutost oko izvora toplote i svetla, posebno s dugom, hladnom finskom zimom, podjednako brine političare i građane.

Trenutno se većina baterija izrađuje od litijuma i skupe su, a i mogu da podnesu samo ograničenu količinu viška energije. Ali u gradu Kankaanpää, tim mladih finskih inžinjera završio je prvu komercijalnu instalaciju baterije napravljene od peska za koju veruju da može da reši problem skladištenja na jeftin način s malim uticajem. Uređaj je instaliran u elektrani Vatajankoski koja upravlja sistemom daljinskog grejanja za to područje. Programeri kažu da njihov uređaj može da drži pesak na toploti od 500 stepeni Celzijusa nekoliko meseci.

Kada su cene energije veće, baterija ispušta vruć vazduh koji zagreva vodu za sistem daljinskog grejanja koja se zatim pumpa u kuće, kancelarije, pa čak i lokalni bazen.

Izvor: Energetika.ba

U pet italijanskih regija proglašeno vanredno stanje zbog suše

Foto-ilustracija: Unsplash (Micaela Parente)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Korner)

Zbog suše koja je pogodila Italiju, Savet ministara proglasio je vanredno stanje u pet regiona te zemlje. Odluka će ostati na snazi do 31. decembra 2022. godine, a na raspolaganju je 36,5 miliona evra za operacije prve pomoći i obnovu mreže infrastrukture, izveštava Agronotizie.

Alarmantno stanje

U pitanju su regije Emilia Romanja, Friuli Venecia Điulia, Lombardija, Veneto i Pijemont, koje se nalaze u području sliva reke Po i istočnog dela Alpa.

Premijer Mario Drahi je obišao područje Trenta kako bi se lično informisao o katastrofi izazvanoj topljenjem glečera Marmolada.

Nova mera reguliše sredstva i ovlašćenja za vanredne situacije, intervencije spašavanja i pomoći ugroženom stanovništvu, kao i vraćanje funkcionalnosti javnih usluga i strateških mrežnih infrastruktura, konzorcijuma za melioraciju i navodnjavanje.

Neophodno poboljšanje vodne infrastrukture

U jednom od narednih zasedanja Saveta ministara biće odobrena i zakonska regulativa koja se odnosi na sprečavanje i suzbijanje suše, ali i na jačanje i adaptaciju vodne infrastrukture.

Kada regulativa bude odobrena, pristupiće imenovanju vanrednog komesara za borbu protiv ove nepogode i prevenciju koji će imati ovlašćenje da identifikuje 20 infrastrukturnih radova od nacionalnog značaja. Oni bi trebalo da se realizuju do 2024. godine.

Izvor: Agroklub

Nagrade za inovacije koje smanjuju emisije CO2 i povećavaju otportnost Srbije na klimatske promene

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) dodelili su priznanja najuspešnijim inovatorima koji su u praksi sproveli rešenja za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), čineći gradove i opštine u Srbiji otpornijim na klimatske promene. 

Ova rešenja su realizovana zahvaljujući podršci Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), a doprineće smanjenju emisija GHG u Srbiji ekvivalentom pola miliona tona ugljen-dioksida, što je jednako pošumljavanju 145 fudbalskih stadiona, odnosno sadnji 115.000 stabala drveća. Priznanja je dobilo 11 timova inovatora iz javnog, privatnog, nevladinog i istraživačkog sektora, kao i šest lokalnih samouprava.

„Sprovedeni projekti su pokazali da Srbiji ne manjka inovacija, ne samo u privatnom i javnom sektoru, već i u naučnim institucijama i nevladinim organizacijama čija rešenja već pokazuju veliki uticaj u lokanim zajednicama”, rekla je Sandra Dokić, pomoćnica ministarke zaštite životne sredine.

Kako je istakla za izazove za inovativna rešenja stiglo je 117 prijava, a da je novčano nagrađeno njih 25.

“Ministarstvo je uložilo velike napore da podatke lokalnih samouprava i privatnog sektora koji su relevantni za klimatske promene objedini, na čemu ćemo raditi i u budućnosti kroz objedinjeni informacioni sistem. Važno nam je to što će svi projekti imati značajan efekat i na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bešte, a procena je da će to biti oko 0,5 miliona tona ugljen-dioksida”, objašnjava Dokić i dodaje da samo na osnovu tačnih podataka mogu da se planiraju aktivnosti i finansijska sredstva za njihovo sprovođenje.

Prema rečima Miroslava Tadića, vođe tima za životnu sredinu i klimatske promene u UNDP-u, inovacije čije je sprovođenje podržano i nagrađeno doprineće očuvanju zdrave životne sredine, ali će i uticati na nova, zelena radna mesta.

“Na taj način pomažemo Srbiji da ublaži uticaj klimatskih promena na razvoj privrede i društva”, kazao je Tadić i ocenio da je projekat pomogao da se o klimatskim promenama govori na drugačiji način i da one nisu više samo pitanje naučnika i ekološki problem, već i ekonomsko pitanje koje se tiče svih građana i privrede.  

Priznanja za Lidere u inovacijama dodeljena su Javno-komunalnom preduzeću “Toplana” Šabac, preduzećima “Esotron”, “Jugo-Impex” “E-reciklaža”, “GreenEnergy Point”, “Sanicula”, “Telefon – Inženjering”, “Global Sustainabiliy Experts”, zatim Institutu Mihajlo Pupin i Institutu za multidisciplinarna istraživanja, organizaciji civilnog društva Nacionalna asocijacija autohtonih i električnih vozila, i Gradu Kraljevu.

Primena njihovih rešenja u praksi doprinosi povećanju energetske efikasnosti sistema daljinskog grejanja, povećanju udela obnovljivih izvora energije (biomase, biogasa i solarne energije) u ukupnom energetskom miksu, digitalizaciji i uštedama resursa u poljoprivrednoj proizvodnji, iskorišćavanju otpada za dobijanje novih proizvoda, đubriva i energije, uvođenju cirkularnih modela poslovanja, promociji održivog modela saobraćaja, prečišćavanju vazduha u urbanim sredinama, kao i ranoj najavi i sprečavanju šumskih požara. Takođe, otvoreno je 35 novih zelenih radnih mesta.

Foto: UNDP

Ukupna vrednost sredstava koja su u realizaciju inovativnih rešenja uložili nagrađeni timovi i su-finansiranja koje su obezbedili Globalni fond za životnu sredinu i Ministarstvo zaštite životne sredine iznosi oko 11 miliona dolara.

Priznavanja za inovacije dobilo je i šest lokalnih samouprava u Srbiji i to za uvođenje Informacionih sistema za prikupljanje i otvaranje podataka o emisijama GHG i za izradu Lokalnih planova nisko-ugljeničnog razvoja. To su: Kragujevac, Kruševac, Kraljevo, Niš, Šabac i Sremska Mitrovica.

Informacioni sistemi i akcioni planovi će omogućiti ovim gradovima da imaju bolji uvid u podatke o emisijama GHG u sektorima poput energetike, saobraćaja, upravljanja otpadom, poljoprivrede i šumarstva, kako bi na osnovu njih mogle da prate sprovođenje postojećih mera za smanjenje tih emisija, kao i da bolje planiraju nove mere u budućnosti.

Takođe, dodeljena su i specijalna priznanja u kategorijama: Doprinos smanjenju ugljeničnog otiska preduzeću “Jugo-Impex E-reciklaža” iz Niša. Najbolje digitalno rešenje Javno komunalnom preduzeću “Toplana” Šabac. Najveći uticaj u lokalnoj zajednici organizaciji civilnog društva “BioIdea”. Najbolja inovacija koje su podelili Institut za multidisciplinarna istraživanja i Institut Mihajlo Pupin.

Sve nagrađene inovacije realizovane su u okviru projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, koji je u proteklih pet godina, u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sproveo UNDP, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). 

Milica Radičević

Evropa samo zanemarljivo povećava proizvodnju energije iz uglja

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ako se realizuju planovi po kojima je mali broj elektrana na ugalj u Evropi privremeno stavljen u stanje pripravnosti, to bi uvećalo godišnje emisije u EU za gotovo zanemarljivih 1,3 odsto, čak i uz najgori scenario u kome one rade na najvišim nivoima, procenju u nezavisnom institutu za oblast energetike Ember.

Nemačka, Austrija, Francuska i Holandija nedavno su najavile da planiraju da povećaju proizvodnju energije iz uglja u slučaju da stanu isporuke ruskog gasa.

Analiza Embera pokazala je da su u stanje pripravnosti stavljene elektrane na ugalj kapaciteta 14 GW dodajući 1,5 odsto ukupnom instaliranom kapacitetu proizvodnje električne energije (920 GW).

Najviše je u Nemačkoj, koja je odobrila rezervni kapacitet od 8 GW u sklopu zakona o obezbeđenju zamenskih elektrana usvojenog 8. jula.

Čak i prema najgorem scenariju, gde bi te elektrane na ugalj radile tokom 2023. sa faktorom opterećenja od 65 odsto, one bi proizvele 60 TWh struje, što je dovoljno za napajanje Evrope oko nedelju dana.

Gledano iz perspektive promena klime, neto dodatna emisija CO2 u 2023. bila bi oko 30 miliona tona ili 1,3 odsto ukupne emisije CO2 u EU u 2021. i 4 odsto godišnje emisije u sektoru energetike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Dugoročno gledano, ugalj nema budućnost u Evropi, navodi se u saopštenju Embera i dodaje da nijedna zemlja nije odustala od obaveze da postepeno izbaci ugalj iz upotrebe najkasnije do 2030.

Kako se ističe, tekuća kriza deluje na ubrzanje evropske tranzicije na čistu energiju.

Podseća se da je u maju Evropska komisija objavila ažurirani dokument RipauerIJu (REPowerEU) u koji je uključeno povećanje energije iz uglja (+105 TWh) i smanjenje iz gasa (-240 TWh) bez narušavanja klimatskih ciljeva EU.

Emberove analize pokazuju da će na bazi ciljeva iz plana RipauerIJu obnovljivi izvori učestvovati sa 69 odsto u proizvodnji električne energije do 2030.

Analitičarka Embera Sara Braun rekla je da se Evropa našla u ovoj situaciji zbog ranijih grešaka u energetici.

“Uprkos znacima upozorenja, članice EU ignorisale su rizike preterane zavisnosti od uvoznog gasa i zanemarivanja potrebe da ga brzo zamene domaćim obnovljivim izvorima”, rekla je Braun.

Kako je dodala, EU se zbog toga suočava sa teškom odlukom da se privremeno oslanja na ugalj dok znatno povećava upotrebu čiste energije.

Izvor: EURACTIV /Beta

Revolucionarna “Vodena baterija” biće jedan od glavnih obnovljivih izvora energije u Evropi

Foto: Printscreen/Youtube
Foto: Printscreen/Youtube

Pravo kroz švajcarske Alpe, kroz tunel dug više od 18 kilometara, stiže se do “Vodene baterije” koja može da skladišti električnu energiju ekvivalentnu 400.000 baterija električnih automobila.

U podzemnu pećinu u kantonu Vale ugrađena je reverzibilna hidroelektrana koja može da skladišti i generiše ogromnu količinu hidroelektrične energije. Ova “Vodena baterija” u velikoj meri će doprineti stabilizaciji napajanja u Švajcarskoj, ali i u Evropi, prenose svetski mediji.

Reverzibilna hidroelektrana je napravljena od dva velika bazena koja se nalaze na različitim visinama. Sistem je napravljen tako da ona može da skladišti višak električne energije pumpanjem vode iz nižeg u viši bazen. Kada dođe do trenutka kada je potrebna energija, dolazi do obrnutog procesa. Protok vode rotira turbinu koja generiše hidroelektričnu energiju.

Ovo postrojenje ima šest pumpnih turbina i ukupnu izlaznu snagu od 900 MW, koja je dovoljna za napajanje čak 900.000 domova. Nalazi se 600 metara ispod zemlje, između rezervoara Emosson i Vieux Emosson u Valeu. Bilo je potrebno čak 14 godina da se ovaj projekat završi i to zbog velikih izazova, poput prokopavanja tunela kroz Alpe kroz koje je transportovan neophodan materijal kroz planinu.

Centralni deo objekta, koji se nalazi u samoj planini, je mašinska prostorija dugačka skoro 200 metara i široka 32 metra.

Od 2012. do 2016. godine, visina brane Vieux Emosson je povećana za 20 metara, kako bi se akumulacijama omogućilo skladištenje više vode i stvaranje više energije.

Milica Radičević

Objavljene nove cene derivata nafte

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je nove najviše maloprodajme cene derivata nafte za period od 15 časova 15. jula 2022. godine do 15 časova 22. jula 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 218,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 199,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Održana obuka za inspektore zaštite životne sredine Zlatiborskog i Moravičkog okruga

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U svečanoj sali Gradske kuće Užice održana je obuka inspektora zaštite životne sredine i predstavnika JLS iz Zlatiborskog i Moravičkog okruga, za korišćenje novog softvera i aplikacije kojim će biti omogućena bolja komunikacija i koordinacija između građana, inspektora, nadležnih komunalnih preduzeća i Ministarstva zaštite životne sredine, saopšteno je na sajtu Grada.

Inspektori iz Užica, Požege, Priboja, Čajetine, Nove Varoši, Kosjerića, Prijepolja, Sjenice, Arilja, Bajine Bašte, Čačka, Gornjeg Milanovca, Ivanjice, Lučana, Kraljeva, Vrnjačke Banje, Tutina, Raške i Novog Pazara, ovom prilikom dobili su i mobilne telefone sa instaliranim softverima, nakon čega je usledila  prezentacija rada sistema i obuka inspektora za rad na aplikaciji. Istovremeno su predstavnici JLS obučeni za rad na WEB destkop aplikaciji.

Predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i firme koja je angažovana za vršenje obuke objasnili su da sama aplikacija za sada funkcioniše odlično i da je odziv građana je na visokom nivou.

Kako stoji u saopštenju grada, građani iz svojih lokalnih sredina šalju informacije o problemima sa kojima se susreću a koji su vezani za životnu sredinu, nakon čega inspektori utvrđuju stanje na terenu i dalje postupaju ka Ministarstvu.

Naredni korak je obaveštavanje JLS o potencijalnoj divljoj deponiji, zagađenju okoline ili nekom drugom problemu i utvrđivanje nadležnosti preduzeća koje je dužno da taj problem reši.

Uspostavljanjem ovog sistema biće omogućena bolja komunikacija, ali i brže i efikasnije delovanje, sve u cilju zaštite životne sredine, lepšeg i čistijeg okruženja.

Energetski portal

Haos u avio-saobraćaju, letovi bez reda letenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcus Zymmer)
Foto-ilustracija: Pixabay

Velike su šanse da putnici koji su planirali let iz Frankfurta ili Minhena uopšte ne polete. Nemačka avio-kompanija “Lufthanza” najavila je da, zbog nedostatka osoblja, otkazuje 2.000 letova. Sa istim problemom ove sezone suočeni su mnogi aerodromi u Evropi, što mnogima može da iskomplikuje godišnji odmor.

Putnici koji lete sa briselskog aerodroma gotovo nigde ne stižu na vreme. Početkom meseca kasnila je većina letova, a za kraj jula najavljen je dvodnevni štrajk “Rajanera” što će dodatno poremetiti aviosaobraćaj.

“Na platformi za praćenje evropske avijacije briselski aerodrom Zaventem zauzima neslavno prvo mesto po broju kašnjenja u prvih deset dana jula i to praktično znači da sedam od 10 letova sa briselskog aerodroma je polazilo sa većim ili manjim zakašnjenjem. Objašnjenje koje se daje za to je kao i u drugim delovima Evrope, pre svega nedostatak osoblja koje se bavi raspoređivanjem prtljaga putnika, kao i radnika i na pasoškoj kontroli”, rekao je Dušan Gajić, dopisnik RTS-a iz Brisela.

Uz kašnjenje, putnici u Nemačkoj imaju dodatni stres – gubljenje prtljaga. Čak 20.000 kofera nije utovareno u avione ili nije isporučeno onima koji su leteli iz Frankfurta. Još je gore u Minhenu, a kao razlog nadležni navode nedostatak radnika.

“Najveći nemački avioprevoznik “Lufthansa” i njene ćerke firme su odlučile da ovom problemu pristupe tako što su ukinule brojne letove kako bi smanjile gužve na aerodromima, a s druge strane narednih dana će sprovesti nekoliko tzv. letova duhova odnosno praznih letova kojima će isporučiti zagubljeni prtljag”, rekao je Nenad Radičević, dopisnik RTS-a iz Nemačke.

Prema njegovim rečima, s druge strane nemačke vlasti su pokušale da ovu situaciju reše tako što su izdale posebnu dozvolu za uvoz radne snage iz Turske, ali kritičari ukazuju da je ta odluka došla kasno budući da radnici na aerodromima moraju da prođu bezbednosnu kontrolu.

Problemi sa velikih evropskih aerodroma prelili su se i na beogradski. Za sada se, kažu, prtljag ne gubi, ali se čeka i do sedam dana. Iz Beograda, uveravaju, putnici retko polete bez kofera. Problem su dolazni letovi sa kratkim vremenom presedanja na tranzitnom aerodromu.

“U svakom slučaju putnici po prispeću na beogradski aerodrom treba da naprave zapisnik kod službe za potragu za prtljagom. Naša služba danonoćno i predano radi na procesuiranju svih tih zapisnika, nalaženju prtljaga naših putnika i dostavljanja Istog. S obzirom na višetruko povećan obim posla može se desiti da naše kolege ne odgovore odmah na vaš poziv ili mejl ali to ne znači da nećete biti blagovremeno obavešteni o prispeću vašeg prtljaga”, istakao je Marko Baroš, šef smene Aerodroma “Nikola Tesla”.

Bez blagovremenog obaveštenja, londnonski Hitrou je početkom nedelje otkazao više od 60 letova jer nije mogao da usluži sve putnike i kofere. Kako bi se sprečila nova otkazivanja i gužve, ograničili su broj putnika na 100.000 dnevno.

Izvor: RTS

Sombor – Raspisan Javni poziv za subvencije za solarne panele

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Sombor, u okviru Programa energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova, po prvi put će sprovoditi mere ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe i unapređenje termotehničkog sistema putem ugradnje kalorimetara, cirkulacionih pumpi, termostatskih ventila i delitelja toplote.

Raspisan je Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mera energetske sanacije putem ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe i unapređenje termotehničkog sistema putem ugradnje kalorimetara, cirkulacionih pumpi, termostatskih ventila i delitelja na teritoriji Grada Sombora za 2022. godinu.

Pravo učešća na Javnom pozivu imaju svi zainteresovani privredni subjekti koji ispunjavaju propisane uslove i koji vrše nabavku, radove i ugradnju materijala, opreme i uređaja.

Za realizaciju ovih mera energetske sanacije Grad Sombor i Ministarstvo rudarstva i energetike obezbedili su sredstva u iznosu od 6.000.000 dinara. 

Za više informacija pogledajte ovde.

Javni poziv je otvoren do 29.07.2022. godine.

Izvor: Grad Sombor

Sastanak ministara životne sredine EU u Pragu

Foto: Green world photo created by jcomp - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Pixabay

Državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Ivana Hadži Stošić učestvovala je na neformalnom sastanku ministara zaštite životne sredine u Pragu.

Učesnici su razgovarali o novom globalnom okviru za biodiverzitet, očuvanju prirode, predstojećoj konferenciji COP15 koja će biti održana u decembru u Montealu, adaptaciji na klimatske promene, smanjenju emisije gasova staklene bašte, i o predstojećoj konferenciji COP27 u Šarm el Šejku u novembru ove godine.

„Jasno je da je jedina energija koja će biti jeftinija od sadašnjih izvora jeste ona iz obnovljivih izvora“, izjavio je potpredsednik Evropske komisije za Zeleni dogovor (Green Deal) Frans Timermans, uoči drugog dana neformalnog sastanka ministara životne sredine EU u Pragu.

Prelazak na obnovljive izvore energije postao je još hitniji od kada je Rusija napala Ukrajinu, rekao je Timermans, apelujući na jedinstvo među zemljama članicama u rešavanju pitanja vezanih za klimatsku krizu.

Očekuje se da će ministri razmotriti zajednički stav EU na novembarskoj konferenciji UN COP 27 o klimatskim promenama, koja će se održati u Egiptu. Češka ministarka za životnu sredinu Ana Hubáčková izjavila je da sve zemlje članice trenutno nastoje da nastave sa smanjenjem svojih emisija ugljenika.

Energetski portal

Biopaneli sa algama proizvode struju i kiseonik i apsorbuju CO2

Foto: Fejsbuk skrinšot

Svet se nalazi pred velikim izazovom – da sačuva ovo malo zdravog vazduha koji nam je preostao, a da sa druge strane nastavi da sa svojom urbanizacijom, modernizacijom, digitalizacijom i drugim neminovnostima koje bi trebalo da opravdaju našu zamisao gradova budućnosti.

Neki veruju da “ne može i jare i pare” jer sa tonama betona, zbijenim automobilima i milionskom populacijom koji “krase” svaku metropolu, teško da možemo govoriti o nekoj ekologiji, a ponajmanje zdravom načinu života. Brojni pokušaji da se u kontekst velikih gradova uvede pojam “održivost” ispostavili su se kao “grinvošing”, dok su tehnološke inovacije, koje je trebalo da nas izbave od kataklizmičnih posledica zagađenja, samo na kratko zablistale na naučnoj pozornici.

Sa druge strane, nemalo je optimista koji su uvereni da zarad zdravlja ne moramo da se odreknemo svega što čini moderan život u velikom gradu i nastanimo se u kući od blata na obronku neke planine. Tu su obnovljivi izvori energije, električni automobili, usisivači ugljen-dioksida, održiva gradnja i mnoga druga tehnološka rešenja koja će urbanim sredinama vratiti kiseonik i omogućiti im da se održivo razvijaju.

Pored dobro poznatih zelenih tehnologija, često imamo  priliku da se sretnemo sa novim idejama koje na prvi pogled deluju previše dobro da bi bile istinite, pa je opravdano zašto neki u njima vide “grinvošing”, a drugi veliku nadu.

Meksički startap Grinfluidiks privukao je veliku pažnju medija nakon što je predstavio svoje inovativne biopanele koji filtriraju ugljen-dioksid, oslobađaju kiseonik i proizvode struju. Sada, nije da sumnjam da je ovako nešto moguće jer, ako možemo da šaljemo ekspedicije na Mars, sigurno možemo da napravimo i zelene biopanele, ali hajde da ih ipak stavimo pod lupu i kritički razmotrimo da li ova tehnologija ima budućnost.

Šta je ideja – koncept biopanela meksičkog startapa sastoji se od dva stakla između kojih se nalazi voda sa algama. Tehnologija panela omogućava ugljen dioksidu da struji kroz rastvor algi i u procesu fotosinteze bude konvertovan u šećere i kiseonik. Alge se brzo razmnožavaju kreirajući biomasu koja se u vidu kašaste pulpe odvodi u postrojenje za proizvodnju elektrilčne energije.

Dodatno, paneli stvaraju prijatnu zelenkastu senku u svakom prostoru čime snižavaju temperaturu tokom letnjih meseci, a time i potrbu za uključivanjem klima uređaja.

Čini se da će koncept dobiti još jednu novinu nakon što je direktor Grinfluidiksa Migel Majorga najavio uvođenje nanofluida koji povećavaju toplotnu provodljivost vode, a ova toplota će se direktno transformisati u električnu energiju preko termo-električnog generatora što biopanele približava tradicionalnim solarnim panelima.

Opširnije o bioanelima još uvek se ne može pročitati na sajtu pomenutog startapa, osim da je očekivana godišnja proizvodnja struje po panelu oko 328 kWh, dok jedan panel znači 200 kg CO2 manje na godišnjem nivou.

Nije loše – možda su biopaneli baš ono što nam treba za održive gradove budućnosti s obzirom na to da mogu zameniti prozore u velikim zgradama, kafićima, kućama, salama, a i izgled im se, mora se priznati, uklapa u futurističku estetiku.

Čini se da nema potrebe da sumjnamo u tehnologiju koja spaja prirodne procese i finu elektroniku kako bi pribavila maksimalnu korist za buduće naraštaje. Ipak, autori tekstova o biopanelima primetili su nekoliko obeshrabrujućih detalja, a to su: upitan izgled organske materije nakon izvesnog vremena, troškovi ugradnje takvog sistema, kao i cena i učestalost njegovog održavanja.

Odgovor na pitanje da li će meksički patent zaživeti dobićemo tek nakon što se okončaju svi testovi i realizuje prvi konkretan projekat koji će nam pokazati kako se biopaneli ponašaju u realnim uslovima, a to bi moglo da bude već krajem ove godine. Nadajmo se da je pred nama još jedno sjajno rešenje, a ne neuspeli pokušaj entuzijastičnih naučnika.

Milena Maglovski

Projekat obnovljive energije povećaće profitabilnost poljoprivrede u Egiptu

Foto: Wikimedia (Thzorro77)
Foto-ilustracija: Wikimedia (Thzorro77)

Istraživači iz Egipta proučavali su upotrebu solarne energije i biogasnih postrojenja i došli su do otkrića da se kombinacijom ova dva izvora energije može ostvariti ušteda u troškovima energije i cene od neverovatnih 0,0226 dolara po kWh.

Istraživanje su sproveli na farmi koja se nalazi u selu blizu Kaira koja ima problema sa snabdevanjem električnom energijom što u velikoj meri utiče na dnevni raspored kako muže, tako i proces mešanja hrane i rashlađivanja prostorija. Upotrebu obnovljive energije u hibridnoj konfiguraciji sproveli su na farmi od 6.300 kvadratnih metara na kojoj je smešteno 200 grla stoke. 

Njihova glavna zamisao je bila da procene održivost kombinovanja solarnih elektrana i projekata anaerobne digestije stočnog đubriva (AD) u Egiptu.

Postrojenja za anaerobnu digestiju su objekti u kojima se razlaganjem organske materije u uslovima bez prisustva kiseonika formira mešavina gasova (biogas) koja se pretežno sastoji od metana (50–75 vol%) i ugljen-dioksida (25–50 vol%) koji se koriste za proizvodnju energije.

Istraživači su koristili Particle Swarm Optimization (PSO) metodu optimizacije zasnovanu na kretanju i inteligenciji rojeva, kako bi se minimizirala cena energija oba izvora u modeliranju. Takođe su razmatrali i ograničenja kao što su maksimalni broj goveda i maksimum koji je dostupan za fotonaponski sistem.

“Došli su do zaključka da solarni paneli zahtevaju veću površinu od postrojenja za anaerobnu digestiju za istu dnevnu proizvodnju”, prenosi Energy Reports.

Za normalno funkcionisanje farme dnevno je potrebno oko 60 kWh, a cena energije fotonaponske instalacije i AD sistema iznosila je 0,029 dolara po kWh i 0,0273 dolara po kWh, dok je prosečna cena energije za hibridno postrojenje procenjena na 0,0226 dolara po kWh.

Naučnici su zaključili da su oba izvora energije pristupačna za male farme, iako je njihova cena energije veća od cene električne energije iz mreže. Ovo hibridno rešnenje povećava pouzdanost i dostupnost napajanja i njegovom implementacijom može se povećati profitabilnost poljoprivrede u Egiptu, kao i investiranja u ovu oblast što će dugoročno uticati na elektroenergetsku nezavisnost ruralnih područja.

Milica Radičević