Home Blog Page 426

Poljoprivrednici: Još nećemo na ulice, dali smo rok od sedam dana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na sastanku održanom sa predstavnicima Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović obećao je da će se u najskorije vreme rešiti nekoliko njihovih zahteva, dok će jedan biti odložen za sledeću godinu.

Kako u razgovoru za Biznis.rs kaže predsednik ove inicijative Vukašin Baćina, poljoprivrednici bar nakon ovih obećanja trenutno mogu da odahnu, ali mogućnost da se izađe na ulice još uvek nije isključena, što zavisi od toga da li će obećanja koja im je dao ministar biti ispunjena. Tome doprinosi i nezadovoljstvo zbog toga što nisu svi zahtevi mogli da budu uzeti u razmatranje.

„Za svih pet tačaka koje smo naveli kao svoje zahteve ministar je dao konkretne predloge, dok jednu od njih trenutno nije moguće ispuniti“, kaže naš sagovornik, dodajući da je za ispunjenje istih dat rok od sedam dana.

U suprotnom, miran način pokušaja da se reši situacija u poljoprivredi, koju je nazvao katastrofalnom, će promeniti formu i pretvoriti se u proteste. Među zahtevima koji su stavljeni pred ministra, naš sagovornik navodi da otkup pšenice proizvedene u Srbiji bude po minimalnoj ceni od 45 dinara sa PDV-om, kao i da cene suncokreta i soje budu u skladu sa onima u regionu.

„Takođe, tražili smo oslobađanje od akcize na dizel gorivo na svim benzinskim pumpama u količini od po sto litara po hektaru“, naglašava naš sagovornik, dodajući da je ministar rekao da će se ovaj zahtev razmotriti nakon formiranja nove vlade.

„Hrvati imaju plavi dizel za poljoprivrednike. Srbija bi trebalo da se za bar 100 litara dizela po hektaru odrekne akciza kako bi poljoprivrednik mogao da obradi to zemljište i proizvede zdravu hranu“, kaže Baćina.

Pored toga, na listi zahteva ove inicijative je i povećanje podsticaja u stočarstvu, kao i zaštita domaćih povrtara i voćara koji su na udaru od nekontrolisanog uvoza.

„Oni su ugroženi uvozničkim lobijem. Mora da se donese odluka kada može, a kada ne može da se uvozi – ako se naš paradajz bere u to vreme, tada ne može da se uvozi paradajz“, kaže on.

Ovde je i kraj spisku onoga čije je razmatranje ministar obećao, dok će za sledeći zahtev poljoprivrednici, sudeći po rečima ministra morati da čekaju najmanje do sledeće godine.

„Neće biti ispunjen zahtev za subvencijom od 300 evra po hektaru jer je ministar rekao da država nema para, ali da će probati da se i ovaj deo uvrsti kada se bude radio budžet za 2023. godinu“, kaže Baćina, dodajući da su poljoprivrednici upravo zbog ovoga otišli nezadovoljni sa sastanka.

Jedan od zahteva koji je odmah ispunjen jeste oročeni izvoz žitarica, što je za agenciju Beta potvrdio potpredsednik inicijative Radoslav Adamović.

„Nedimović je rekao da će biti ukinuta zabrana izvoza pšenice, kukuruza, suncokreta i ulja do septembra, a posle toga će se razmatrati situacija na tržištu“, rekao je Adamović.

Inače, ukoliko ne dođe do ispunjenja obećanja, potencijalni protest ovog udruženja je najavljen Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) za 21. jul, koji podrazumeva izlazak traktorima na sve magistralne puteve u Srbiji.

„Mi smo za mirno rešavanje problema, iako znamo da je nemoguće odgovoriti odjednom na svih pet zahteva, ali može na deo, a da deo krene u proceduru. Ministarstvo mora da sarađuje sa poljoprivrednicima“, zaključuje Baćina.

Podsetimo, Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije formirana je nedavno i pre dvadesetak dana je predala zahteve Vladi Srbije u pismenoj formi, a jutros su njeni predstavnici razgovarali sa ministrom.

Izvor: Biznis.rs

Da li će srpski turistički vaučeri moći da se koriste i na crnogorskom primorju?

Foto-ilustracija: Unsplash (Wladislaw Peljuchn)
Foto-ilustracija: Unsplash (Wladislaw Peljuchno)

Zanimljiv predlog o mogućem važenju srpskih turističkih vaučera i na crnogorskom primorju izneo je političar iz susedne države Nebojša Medojević, navodeći da bi ova inicijativa bila značajna za obe države. Za srpske turiste zbog toga što bi povlašćene uslove imali i na moru, a za Crnu Goru da popuni kapacitete jer sezona do sada ne ide očekivanim tokom.

„Inicijativa bi u ovom trenutku više značila Crnoj Gori, u nastojanju da spasi turističku sezonu“, kaže za Biznis.rs savetnik za turizam Branko Krasojević i dodaje da je predlog došao kasno za ovo leto zbog procedura koje bi zahtevale rad drugih ministarstava.

 

On smatra da bi to imalo smisla kao dugoročnije rešenje za neki budući period, uz napomenu da bi u tom slučaju morao da se poveća broj vaučera.

„Nekoliko aspekata govori da predlog ide u prilog Crnoj Gori, pre svega zato što im letnja sezona ide veoma loše. Uljuljkao ih je dobar početak u predsezoni kada su poverovali da im sledi rekordna posećenost. U skladu sa tim oni su i formirali cenovnu politiku koja je bila takva da su probili određene očekivane nivoe, što se odrazilo na interesovanje turista“, navodi Krasojević.

U analizi crnogorskih medija navedeno je da se na primeru Budve vidi loš rad sektora. Praktično nepostojeća strategija razvoja turizma, nejasnog koncepta, dovela je do toga da u Budvi odmara 32 odsto manje gostiju nego prošle godine u istom periodu. Kao glavni razlog navodi se nedostatak turista iz Rusije i Ukrajine, ali i ljudi iz regiona, posebno iz Srbije.

Krasojević objašnjava da su vaučeri pre svega pokrenuti da bi se promovisao domaći turizam i povećali njegovi prihodi, kako bi konačno naš turistički bilans bio u suficitu.

„Predložena mera privukla bi veliki broj ljudi da odu na crnogorsko primorje ali bi ona u ovom trenutku dosta oštetila Srbiju. Vaučeri se brzo razgrabe iako ih ove godine ima više u ponudi, a interesovanje je veliko i kod građana, ali i kod vlasnika smeštajnih kapaciteta. Ove godine su manje restriktivni uslovi za dobijanje vaučera i interesovanje su pokazali i građani koji imaju novca, a ispunjavaju uslove. Sve je učinjeno ciljano da bi se ljudi što više zadržali u Srbiji. Stalno imamo veći odliv nego priliv sredstava u turizmu, što se retko ističe kao činjenica“, prenosi Krasojević.

On predlaže da bi za početak važnost turističkih vaučera trebalo da obuhvati srpske sredine na Kosovu i Metohiji.

„Duže vreme sam radio kao konsultant na kategorizaciji tamošnjih objekata koja nije mogla da bude prihvaćena od strane našeg ministarstva. Prijavljivanja smeštaja za vaučere je bilo, ali nikada nisu odobreni jer je za uključivanje u sistem neophodno da objekat bude kategorisan. Sada u ovom trenutku moramo misliti na sebe, posebno posle vezanih kriza pandemije i rata u Ukrajini. Građani su jedva čekali da se ukinu određene barijere i da krenu na topla mora. Ipak je Srbija bila alternativa za odmor prethodnih godina i iznuđena destinacija“, zaključuje Krasojević.

Izvor: Biznis.rs

U Hrvatskoj odabrani najpovoljniji ponuđači za dodelu tržišne premije

Foto-ilustracija: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Pixabay (JanNijman)

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) doneo je Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača za dodelu tržišne premije. 

Tako su pravo na tržišnu premiju ostvarile kompanije Solektra iz Čakovca za tri solarne elektrane (ukupne snage približno 3.000 kW), kao i kompanija Java iz Ivanca za solarnu elektranu snage 5.000 kW. 

Pravo na tržišnu premiju ostvarile su i kompanija Odeta sa sedištem u Karlovcu za malu hidroelektranu snage 1.250 kW, kao i kompanija Male hidre iz Zagreba takođe za malu hidroelektranu Otočac snage 1.500 kW. 

Kompanija Acciona Energija iz Splita to pravo je ostvarila za vetroelektranu Boraja II snage 45 MW, kao i kompanija Vjetroelektrana Opor, takođe iz Splita, za vetroelektranu priključne snage 33 MW.

Inovativna tehnologija 

Prema grupama proizvodnih postrojenja čije su ponude ocenjene kao najbolje, najviše je nosilaca projekata elektrana na biogas

Pravo na tržišnu premiju ostvarili su poljoprivrednik Dominik Bokun iz Hrastovca za biogasno postrojenje priključne snage 740 kW, kompanija Novčić više sa sedištem u Zdencima (dva biogasna postrojenja, svaki snage 1000 kW), kompanija Širjan iz Svetog Petra Orehovca (biogasno postrojenje Šarampov snage 2000 kW), kompanija Stočar iz Varaždina (biogasno postrojenje Sračinec snage 1000 kW), kompanija Mesna industrija Natura sa sedištem u Đurđevcu (biogasno postrojenje snage 2000 kW), kao i Veterinarska ambulanta Martes sa sedištem u Semeljcima (biogasno postrojenje snage 1000 kW). 

U grupi proizvodnih postrojenja koja koriste inovativnu tehnologiju pravo na tržišnu premiju ostvarila je kompanija AAT Geothermae iz Draškovca za naprednu geotermalnu elektranu s internalizacijom ugljeničnih spojeva snage 10 MW.

Nevažeće ponude

Podsećamo, HROTE-u je na javnom konkursu za dodelu tržišne premije, u okviru raspoloživih kvota za podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visoko efikasne kogeneracije, pristiglo 19 ponuda. 

Reč je o pet ponuda za solarne elektrane ukupne priključne snage 12.996 kW, tri za hidroelektrane (5.350 kW), kao i tri za vetroelektrane (113.000 kW). Pored toga, pristiglo je sedam ponuda za elektrane na biogas ukupne priključne snage 8.740 kW, kao i jedna za geotermalnu elektranu (inovativna tehnologija) snage 10.000 kW. 

Ukupna priključna snaga iz tih ponuda iznosi nešto više od 150 MW. Ukupna kvota iz toj javnog konkursa bila je 648 MW. Međutim, od 19 pristiglih ponuda, pravo na dodelu tržišne premije nisu ostvarili tri ponuđivača zato što su njihove ponude utvrđene kao nevažeće i nisu uzete u razmatranje, objavljeno je na stranicama HROTE-a. 

Reč je o ponudama kompanije Seš sa sedištem u Karlovcu za solarnu elektranu Škotovica snage pet MW, Hrvatske elektroprivrede (HEP) za malu hidroelektranu Peruča snage 2,6 MW, kao i kompanija BM Herba iz Lipika za vetroelektranu Ostrovica priključne snage 35 MW.

Izvor: energetika-net

Uspešno realizovani projekti upravljanja otpadom u Sremskoj Mitrovici i Kragujevcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Upravljanje otpadom predstavlja jedan od najvećih ekoloških izazova u našoj zemlji, a glavnu ulogu u rešavanju problema imaju gradovi i opštine koji unapređuju sisteme za sortiranje, reciklažu i odlaganje smeća.

Ekološka slika Sremske Mitrovice upravo je postala još svetlija nakon što je uspešno implementiran projekat odlaganja i mapiranja animalnog otpada, odnosno uginulih životinja.

Kako prenosi portal Moj Grad SM, u ataru sela Martinci kod Sremske Mitrovice završeni su radovi na opremanju sanitarne deponije za animalni otpad koju će koristiti meštani sela Martinci i Kuzmin.

Prema rečima Dražena Riđošića, načelnika Gradske uprave za socijalnu i zdravstvenu zaštitu i zaštitu životne sredine, cilj ovog projeta prvenstveno je bio da se zaštiti život i zdravlje građana, kao i životna sredina.

“Ova deponija, odnosno spremište urađeno je slično kao u Laćarku, postavljena su četiri kontejnera, izbetonirana je površina od 200 kvadrata i postavljena je zaštitna žičana ograda koja sprečava iznošenje uginulih životinja od strane drugih životinja. Prilikom obilaska  naseljenih mesta naše opštine video sam da građani odlažu animalni otpad u atarima, prilaznim putevima i kanalima, pa ovim putem apelujem na njih da to ubuduće čine na mestima koja su isključivo za to i predviđena, kao što je ovo ovde u Martincima. Lokalna samouprava i u narednom periodu nastaviće da štiti životnu sredinu, a takođe i zdravlje i bezbednost naših građana”, rekao je Riđošić za portal Moj Grad SM.

Pokrenuta i aplikacija za efikasnije odlaganje animalnog otpada

U Sremskoj Mitrovici je pokrenut projekat pod imenom “Registar zagađivača animalnim otpadom za teritoriju Grada Sremska Mitrovica” sa fokusom na nalaženju rešenja za višedecenijski problem preuzimanja i odlaganja animalnog otpada.

Projekat su podržali agencija za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije u čijem sastavu se nalazi i Uprava za veterinu, piše na sajtu animalniotpad.rs na kome se može preuzeti aplikacija.

Cilj projekta je bolji uvid u stanje stočnih jama i grobalja na teritoriji Grada kao i njihovo mapiranje za potrebe aplikacije za mobilne telefone. Zahvaljujući aplikaciji za zbrinjavanje uginulih životinja, farmeri će moći da dokažu da su na bezbedan i savestan način zbrinuli svoju uginulu životinju, dok će Grad i veterinarske stanice imati lakši uvid da u zbrinjavanje animalnog otpada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Aplikacija je u razvojnoj fazi i primenu će naći najpre u mestima gde su uređene i gde se uređuju deponije animalnog otpada – Laćarak, Kuzmin, Martinci, sa perspektivom primene u svim mitrovačkim selima. Ovo inovativno rešenje je dobilo nagradu “Lider u inovacijama”, koju dodeljuju Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP, kao jedno od osam najinovativnijih sredstava za prikupljanje podataka.

Realizovan projekat „Zajedničkim snagama protiv divljih deponija u Kragujevcu“

U Kragujevcu je zaživeo projekat kod imenom „Zajedničkim snagama protiv divljih deponija u Kragujevcu“ koji sprovodi JKP Šumadija Kragujevac, a u okviru kojeg je za mesec dana uklonjeno 14 divljih deponija.

Mešovit komunalni otpad sa divljih deponija uklonjen je iz Vinograda, Bresnice, Erdeča, Teferiča, Stanova, Petrovca, Deninog brda, Lužnica, Čumića, Donje Sabante, Novog Milanovca i Ilićeva.

Na osnovu Javnog konkursa za sufinansiranje projekta prevencije nelegalnog odlaganja otpada i uklanjanje u 2022. godini, Ministarstvo za zaštitu životne sredine je iz Zelenog fonda Republike Srbije obezbedilo Kragujevcu korišćenje sredstava u visini od 1.145.760,00 dinara, dok je Grad za ovaj projekat izdvojio sredstva u iznosu od 286.440,00 dinara, piše u saopštenju JKP Šumadija Kragujevac.

Milena Maglovski

Solarna elektrana na beogradskom aerodromu puštena u rad

Foto: Belgrade Airport
Foto: Belgrade Airport

U blizini aerodromskog kompleksa u Beogradu, na putu prema Surčinu, pušteno je u rad novo solarno postrojenje integrisane snage 1 MWp, stoji u saopštenju beogradskog aerodroma.

Solarna elektrana će godišnje proizvoditi oko 1.130.000 kWh zelene električne energije, što je uporedivo sa godišnjom potrošnjom 430 domaćinstava. Na ovaj način, aerodrom će smanjiti emisiju CO2 za 900 tona godišnje.

Postrojenje se nalazi pored novog Tesla parkinga i sastoji se od blizu 3.000 solarnih panela raspoređenih na platou površine 15.900 m2.

Kompanija BELGRADE AIRPORT, deo kompanije VINCI Airports i operater aerodroma “Nikola Tesla”, pustila je u rad solarnu elektranu koja će aerodromu obezbeđivati električnu energiju dobijenu iz obnovljivih izvora.

Ova inicijativa je deo globalnih napora kompanije VINCI Airports u pravcu ekološke i energetske tranzicije, i prvi je aerodromski operater koji se 2016. godine obavezao na međunarodnu strategiju zaštite životne sredine. Kompanija je od 2018. godine na ovamo već smanjila emisiju ugljen-dioksida za 28 odsto, naročito instaliranjem solarnih elektrana u svojoj mreži aerodroma koje već dostižu 30 MWpv fotonaponske snage u radu.

„Održivim poslovanjem BELGRADE AIRPORT teži da dostigne cilj od nulte emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine. Od 2018. godine implementiramo niz ekoloških projekata na aerodromu, poput toplane na prirodan gas, postrojenja za preradu čvrstog otpada i za preradu otpadnih voda. Nastavićemo da poslujemo na održiv način i doprinosimo zdravijem okruženju“, kaže Fransoa Berizo, generalni direktor kompanije BELGRADE AIRPORT.

U novembru 2020. godine kompanija BELGRADE AIRPORT pridružila se Programu akreditacije za upravljanje emisijom ugljen-dioksida na aerodromima (Airport Carbon Accreditation program – ACA), a aerodrom “Nikola Tesla” Beograd dobio je sertifikat nivoa jedan, dok je sertifikacija za nivo dva u toku. Takođe, pokrenuta je inicijativa za implementaciju standarda 50001 o energetskoj efikasnosti čime će se BELGRADE AIRPORT svrstati među malobrojne kompanije u zemlji koje su svoje procese uskladile sa zahtevima ovog standarda.

Izvor: Belgrade Airport

Crna Gora uvodi aukcije za obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashes Sitoula)
Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pružiće tehničku podršku Ministarstvu kapitalnih investicija Crne Gore da implementira program za uvođenje aukcija za obnovljive izvore energije.

„Ta tehnička podrška finansirana je bespovratnim sredstvima EBRD, Saveznog ministarstva finansija Austrije putem Partnerstva sa visokim uticajem na klimatske akcije (HIPCA) i Italije putem Centralnoevropske inicijative (CEI)“, navodi se u saopštenju EBRD, koje prenosi agencija Mina.

Crna Gora, kako se dodaje, planira da aukcijama za obnovljive izvore energije, koje će privući privatne investicije u taj sektor, poveća učešće obnovljivih izvora u svom energetskom miksu.

„Cilj programa je da se Crnoj Gori pomogne da poveća korišćenje čiste energije i izgradi održivi i diverzifikovani energetski sektor stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja za privatne investicije. Crna Gora, koja ima snažan potencijal energije vetra i sunca, moći će tako da koristi ove resurse po konkurentnim cenama“, rekli su iz EBRD.

Program će prvo pružiti podršku vlastima da razviju sveobuhvatni pravni okvir u vidu novog zakona o obnovljivim izvorima energije, koji će postaviti temelje za ubrzanje rasta udela obnovljivih izvora energije.

„Potom će se raditi na pripremi i sprovođenju konkurentnih javnih nabavki za dodelu tržišne podrške proizvođačima obnovljive električne energije“, dodaje se u saopštenju.

Direktor EBRD u Crnoj Gori, Remon Zakaria rekao je da mu je veliko zadovoljstvo što ova institucija podržava Crnu Goru da uvede najbolje međunarodne standarde koji će omogućiti da se povećaju investicije u obnovljivu energiju.

„Reformom energetskog sektora, Crna Gora će moći da na dobar način iskoristi svoje bogate izvore obnovljive energije, uz pozitivan doprinos životnoj sredini i privredi”, rekao je Zakaria, prenosi agencija Mina.

Potpredsednik Vlade i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović naveo je da, s obzirom da Crna Gora raspolaže značajnim potencijalima obnovljivih izvora energije, kao što su hidropotencijal, potencijal vetra, solarna energija i biomasa, prioritet je bio i ostaje proizvodnja obnovljive, odnosno čiste energije.

„Mi želimo da klimatske i ekološke izazove pretvorimo u naše prilike i konkurentske prednosti, osiguravanjem pravedne i inkluzivne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti. Crna Gora će i dalje, u skladu sa svojim prioritetima iz oblasti energetike, nastaviti aktivnosti na obezbeđenju sigurnog snabdevanja energijom, razvoja konkurentnog tržišta energije i održivog energetskog razvoja, uz aktivnu saradnju sa svima koji imaju iste ciljeve”, rekao je Ibrahimović.

Izvor: biznis.rs

Da li je mreža spremna da prihvati sve vetroparkove koji su u razvoju u Pančevu? – EMS tvrdi da jeste i sprema gradnju novog dalekovoda

Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Würth)
Foto-ilustracija: Unsplash (Serge le Strat)

Kako je eKapija nedavno pisala, u Pančevu se trenutno razvija 8 vetroparkova ukupne planirane instalisane snage veće od 1.345 MW. Pitanje koje se nameće, pogotovo nakon prošlogodišnjih upozorenja, jeste da li prenosni sistem može da prihvati toliku snagu.

Krajem prošle godine, Elektroprivreda Srbije (EPS) i Elektromreža Srbije (EMS) poslale su dopis Ministarstvu rudarstva i energetike u kom navode da će uključivanje velikog broja solarnih elektrana i vetroparkova u elektroenergetski sistem ugroziti njegovu stabilnost.

Sada je priča, međutim, drugačija, barem za Pančevo. Kako eKapija saznaje u EMS-u, Pančevo jeste preopterećeno brojem zahteva, ali kako bi se ovi izazovi prevazišli, EMS AD je u investicioni plan uvrstio realizaciju dvosistemskog dalekovoda 400 kV od Čibuka 2 do TS Beograd 50 koji će u značajnoj meri rešiti ove probleme.

 

Uloženo 30 mil EUR u novu prenosnu mrežu

Kako kažu, u poslednjih sedam godina, na području južnog Banata EMS AD je uložio oko 30 miliona evra u potpuno novu prenosnu mrežu 400 kV i 110 kV naponskog nivoa, odnosno izgradio je dva potpuno nova dalekovoda. Jedan je 2×400 kV Pančevo 2 – državna granica sa Rumunijom, a drugi je DV 110 kV TS Bela Crkva – TS Veliko Gradište.

,,Upravo ove investicije su omogućile da EMS AD izda uslove za priključenje vetroelektrana na području južnog Banata. Na području južnog Banata, do sada, u procesu priključenja je izdato Tehničkih uslova za približno 2.400 MW, pri čemu su za približno 1.400 MW izdati uslovi priključenja upravo na novoizgrađeni DV 2×400 TS Pančevo – državna granica sa Rumunijom’’, objašnjavaju za eKapiju u EMS-u.

Zbog velikog interesovanja investitora vetroparkova za južni Banat, EMS je u investicioni plan uvrstio realizaciju dvosistemskog dalekovoda 400 kV od Čibuka 2 do TS Beograd 50.

,,Kako bi se unapredili uslovi eksploatacije, odnosno operativnog rada ovih objekata, a uvažavajući činjenicu značajnog interesovanja investitora za izgradnjom vetroelektrana na području južnog Banata, kao i na području braničevskog regiona, EMS AD je saglasno Planovima razvoja uvrstio u investicioni plan realizaciju dvosistemskog dalekovoda 400 kV od Čibuka 2 do TS Beograd 50, koji čini deo projekta Beogrid2025. Za projekat Beogrid2025, Vlada RS je donela odluku o proglašenju ovog projekta Projektom od posebnog značaja sa rokom realizacije prvi kvartal 2026. Godine’’, kažu u EMS.

Kako navode, kada će projekti biti priključeni na prenosni sistem, ne zavisi od njih, već od investitora objekata. Napominju ipak da se dinamika izgradnje priključaka na prenosni sistem usklađuje sa dinamikom izgradnje objekata koji se priključuju, u ovom slučaju, vetroelektrana.

Ko će balansirati energiju iz vetroparkova

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Na pitanje ko će balansirti energiju iz vetroparkova, u EMS odgovaraju da se balansna odgovornost vetroparkova uređuje u skladu sa zakonima, podzakonskim aktima i Pravilima o radu tržišta, odnosno da se na balansnu odgovornost svih učesnika na tržištu električne energije primenjuju odredbe važećeg regulatornog okvira u datom trenutku.

,,Regulatorni okvir je podložan promenama u skladu sa razvojem i najboljom praksom u ovoj grani industrije, kao i obavezama Republike Srbije na usklađivanju zakonskog okvira u oblasti energetike sa uredbama Evropske unije, koje je Evropska komisija donela u okviru Clean Energy Package, a koju je transponovala ili će transponovati Energetska zajednica.’’

Konkretno, balansna odgovornost vetroparkova će biti uređena u skladu sa važećim propisima koji su na snazi u momentu pristupa vetroparkova elektroenergetskom sistemu, s obzirom da ista mora biti uređena u trenutku zaključenja Ugovora o pristupu sistemu, a po potrebi će se, kao i za sve ostale učesnike na tržištu električne energije, usklađivati sa eventualnim izmenama regulatornog okvira u tom domenu.

Izvor: eKapija

Interkonekcija Srbija–Bugarska strateški važna za energetsku bezbednost

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Izgradnja gasne interkonekcije Srbija–Bugarska strateški je značajan projekat za energetsku bezbednost i jedan od trenutno najvažnijih projekata u našoj zemlji.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike prilikom obilaska gradilišta gasovoda Niš–Dimitrovgrad, na kojem su počeli radovi na merno regulacionoj stanici, istakla da je geostrateška pozicija Srbije omogućila da budemo tranzitna ruta u energetici i saobraćaju.

Srbija je izgradila gasovod Balkanski tok i dobila još jedan pravac snabdevanja gasom, ali i dalje imamo samo jednog dobavljača. Jedan dobavljač, ma ko to bio, nije dovoljan da budemo cenovno i energetski bezbedni i zbog toga je ova interkonekcija bitna. Pregovaramo s Azerbejdžanom o tome da sledeće godine od njih dobavljamo gas i očekujem da ćemo imati dodatnu sigurnost kada na jesen iduće godine ovaj gasovod bude završen”, istakla je ona, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima, zajedničkim radom svih učesnika u projektu prevaziđeni su određeni problemi koji su nastali kao posledica rata u Ukrajini, a potrebna oprema će stići na vreme.

Mihajlović je ukazala na to da Ministarstvo rudarstva i energetike, zajedno sa Gradom Nišom i Ministarstvom finansija, radi na rešavanju pitanja u vezi s eksproprijacijom.

Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Žiofre rekao je da će novi gasni interkonektor diverzifikovati snabdevanje gasom, značajno povećati količinu gasa dostupnog industriji i domaćinstvima i obezbediti čistiju životnu sredinu.

On je naglasio da će, zahvaljujući ovom projektu, Srbija biti manje zavisna, a njena privreda otpornija, uz dodatni izvor energenata.

“EU obezbeđuje gotovo 50 miliona evra donacija i 25 miliona evra kredita EIB za ovaj projekat, potvrđujući našu posvećenost da podržimo energetsku bezbednost Srbije i prelaz sa uglja na energetske izvore koji manje zagađuju”, naveo je Žiofre.

Prema njegovim rečima, EU će nastaviti podršku Zapadnom Balkanu, uključujući Srbiju, u ovim teškim vremenima kroz dalje poboljšanje energetske infrastrukture, a takođe, i kao deo EU Repower mehanizma.

Izgradnja gasovoda Niš–Dimitrovgrad počela je 1. februara 2022. godine, a dužina interkonekcije na teritoriji Srbije iznosi 109 kilometara.

Poskupljenje struje

Ministarka je rekla da struja mora da poskupi, te da je to stav ministarstva na čijem je čelu, ali i Fiskalnog saveta.

Predsednik Aleksandar Vučić istakao je da će “gledati da se ne ide na povećanje cene struje i gasa više od 10 odsto”, prenosi RTS.

Energetski portal

Požari divljaju širom Evrope, vreli talas ne posustaje

Photo-illustration: Pixabay

Ekstremno visoke temperature u Evropi, koje ne jenjavaju nekoliko nedelja unazad, izazvale su niz šumskih požara koji su uništili na desetine hiljada hektara šume i uzrokovali masovnu evakuaciju, javljaju svetski mediji.

Vatra se širi kroz borove šume jugozapadne Francuske, severozapadnu Španiju i sever Portugala, a gori i u Italiji i Grčkoj. Plamen je doskora buktao i između Vodica i Šibenika u Hrvatskoj, ali je 14. juna stavljen pod kontrolu, piše N1 Zagreb.

Kako javljaju francuski mediji, ove subote evakuisano je više od 12.000 ljudi, a vatra je do sada progutala preko 14.000 hektara šume.

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Žerald Darmanin rekao je da će vatrenu stihiju u francuskom departmanu Žironda gasiti još tri aviona, 200 vatrogasaca i 11 teških kamiona.

Maksimalna temperatura na jugozapadu Francuske je već sredinom juna bila 43°C, a ovih dana živa u termometru dostiže 42°C.

U Španiji je prijavljeno više od 360 smrtnih slučajeva izazvanih prošlonedeljnim toplotnim talasom, a u šumskim požarima, koji besne na severozapadu zemlje, poginuo je jedan vatrogasac.

U nedelju je termometar dostigao 39°C u Madridu, 39,7°C u Sevilji, a maksimalnih 43,4° u Don Benitu kod Badahosa, piše Sud Ouest.

I Portugal je od 10. jula pogođen teškim šumskim požarima uzrokovanim toplotnim talasima. Ekstremno visoke temperature su od 7. do 13. jula izazvale 238 smrtnih slučajeva, a portugalska Vlada je 11. jula proglasila vanredno stanje, javlja XINHUA Português.

Vatrogasci se u Grčkoj bore sa požarima 50 km jugoistočno od Atine, kao i na severnoj obali Krita odakle su evakuisani stanovnici sedam sela.

Italiju je ove godine pogodila najveća suša u poslenjih sedam decenija, a šumski požari izbili su između regija Veneto i Friuli i pedesetak kilometara istočno od Rima, prenosi HRT.

Milena Maglovski

Opadaju vodostaji reka, zivi svet ugrožen

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Farwell)

Tokom juna 2022. godine gotovo da su oboreni svi temperaturni rekordi. U narednim danima očekuju nas izuzetno visoke temperature, koje će od vikenda biti u još većem porastu, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. 

Period bez padavina, sa veoma visokim dnevnim temperaturama, uticao je na vodostaj reka u Srbiji koji je na jako niskom nivou.

Prema podacima koji su objavljeni na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda u narednim danima u svim rekama u Srbiji vodostaj će stagnirati ili opadati. Uz to temperatura Dunava je oko 23.3 °С, Save oko 25.5 °С, Tise oko 25.6 °С što je iznad prosečnih vrednosti temperatura vode za ovo doba godine.

Kako kažu stručnjaci trenutni vodostaj reka je blizu biološkog minimuma i takva situacija će potrajati do septembra.

Uz porast dnevnih temperatura i vodostaj koji opada, količina kiseonika u rekama se lagano smanjuje što u velikoj meri ima uticaj na živi svet u rekama. 

Nedavno je na Staroj Tisi došlo do uginuća ribe i to zbog ozbiljnog pada vodostaja i male količine kiseonika u vodi. Zato nadležni već neko vreme prate stanje vodostaja, temperaturu vode i koncentraciju kiseonika, kako bi na vreme reagovali i pozvali i ribare i nadležne da se uključe u spašavanje ribe.

Stručnjaci predviđaju da samo ozbiljnije padavine mogu da utiču na trenutnu situaciju, kao i da zbog klimatskih promena, sada dolazi do drastičnih promena, ili poplava ili gotovo suvih korita reka.

Milica Radičević

Oko 12 odsto struje “nestane” na putu do potrošača

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)

Oko 12 odsto struje “nestaje” na njenom putu do potrošača i zato je neophodono početi sređivanje stanja u distributivnom sistemu, ocenjuje Fiskalni savet u najnovijoj analizi. “Uz EPS-ove probleme u proizvodnji, veliki izazov predstavlja i zastarela distibutivna mreža na kojoj se izgubi previše električne energije”, piše u analizi.

Iako su u poslednjih desetak godina gubici na distributivnoj mreži donekle umanjeni, oni su u Srbiji još uvek dvostruko iznad proseka zemalja Centralne i Istočne Evrope, a situacija je trenutno gora samo u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Na gubitke najviše utiče dotrajala infrastruktura i široko rasprostranjen problem krađe struje zbog zastarele merne infrastrukture i neefikasne kontrole brojila.

“Zaostajanje u odnosu na uporedivne zemlje može se delom objasniti tehnički opravdanim gubicima zbog toga što je u Srbiji veći udeo potrošnje na niskom naponu (domaćinstva), gde su gubici inače izraženiji u odnosu na više naponske nivoe (npr. preduzeća i drugi veliki potrošači)”, navodi Fiskalni savet.

Distribucija struje u Srbiji je sve manje pouzdana, tj. sve češće dolazi do prekida u snabdevanju čije ukupno trajanje u stalnom porastu poslednjih nekoliko godina.

Glavni uzrok ovih problema je manjak i neefikasna realizacija investicija, budući da su ulaganja u distribuciju u protekloj deceniji sve vreme bila ispod plana i amortizacije, odnosno nedovoljno samo za održavanje postojeće infrastrukture, piše u analizi ove nezavisne institucije.

“Donedavno je sve to bilo deo loše investicione politike EPS-a, ali od 2021. Elektrodistribucija Srbije (EDS) izdovjena je kao posebno preduzeće koje je sada odgovorno za upravljanje i rešavanje problema u distributivno sistemu”, navodi Fiskalni savet.

Izvor: Nova ekonomija

Osam gradova u Srbiji ima lošiji vazduh od najzagađenijeg grada u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Jotham Sutharson)

Evropska agencija za životnu sredinu objavila je novi izveštaj o kvalitetu vazduha u 344 grada u Evropskoj uniji. Po koncentraciji zagađujućih PM 2,5 čestica, čak osam gradova u Srbiji su iza najzagađenijeg grada u EU.

Švedska i Portugalija imaju gradove sa najčistijim vazduhom u Evropi. U poslednje tri decenije politika smanjenja zagađenja vazduha dovela je do poboljšanja vazduha na Starom kontinentu. 

Veoma opasnim vazduhom smatra se kada godišnja srednja vrednost PM čestica prelazi 25 mikrograma po metru kubnom, koja je premašena samo u tri grada, u Poljskoj i Italiji.

“Poslednji grad na toj listi je grad Novi Sas u Poljskoj sa oko 27 mikrograma po metru kubnom koncentracijom srednjom godišnjom PM 2,5 čestica. Gradovi u Srbiji kao što su Valjevo, Užice, Niš, Smederevo, Kosjerić, Popovac imaju koncentracije iznad 28 mikrograma po metru kubnom. Novi Pazar ima koncentraciju srednju godišnju od skoro 48 mikrometrara po metru kubnom, dakle dva puta više nego najzagađeniji grad u EU”, kaže mr Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije.

Prema izveštaju EEA polovina država članica su ispunile sve svoje nacionalne obaveze za smanjenje emisija.

“Mi imamo usvojene zakone koji su prepisani iz Evropske unije, i zakoni i podzakonska akta, ali negde u tom lancu odgovornosti zaškripi pa se ne primenjuju baš dosledno i taj inspekcijski nadzor malo zakaže”, kaže dr Mirjana Perišić sa Instituta za fiziku.

Ističe da su podaci iz monitoringa samo polazna osnova za dalje upravljanje kvalitetom vazduha.

“To u našem slučaju izostaje. Znači, mi nakon tog merenja ne preduzimamo ništa više u odnosu na stanje kakvo je loše. Ono što utiče na kvalitet vazduha to je ekspanzija industrije koja se dešava u poslednje vreme kod nas i to samo doprinosi da vazduh bude još lošijeg kvaliteta”, rekla je Perišićeva.

Prema Direktivi, 2020. godina je dovela do prelaska na novi, ambiciozniji niz nacionalnih obaveza za smanjenje emisija, kako bi se smanjio štetan uticaj zagađenog vazduha na zdravlje ljudi.

Pulmolog: Aerozagađenje utiče i na kognitivni razvoj kod dece

Prof. dr Dragana Jovanović, pulmolog, kaže da svako povećanje na primer od 10 jedinica nosi povećan rizik, od nekoliko procenata za smrt od kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

“I na osnovu toga vi vidite da, u stvari, u nekim sredinama kod nas rizik od kardiovaskularne i respiratorne smrti je u pojedinim danima i periodima povećan čak za 50 odsto. To je ono što je suština, to se ne očekuje, toga ne možete videti u drugim zemljama Evrope. Mnogo su manja zagađenja. Deca kad su izložena svim ovim zagađenjima – dolazi do toga da, ne samo da trpe njihovi fizički organi, već i mentalno zdravlje. Tako na primer, ne samo da imaju mnogo veće i češće obolevanje od astme, već u detinjstvu, pogoršanje astme mnogo češće, sklonost težim plućnim infekcijama, isto tako imaju oslabljena čula. A najgore od toga što kognitivni razvoj kod dece jeste poremećen i ta deca su mentalno slabija upravo zbog aerozagađenja”, rekla je Jovanovićeva.

Šesnaest termoelektrana na Balkanu proizvodi mnogo veće zagađenje nego 250 elektrana na ugalj u Evropskoj uniji. Iznenađuju poslednji podaci da je proizvodnja struje iz lignita u EU povećana 16,2 odsto zbog energetske krize izazvane visokim cenama gasa, a u regionu smanjena u proseku 13 odsto, zbog problema sa zastarelim termoelektranama i ugljenokopima.

“Naredne zime možemo očekivati pogoršanje. Dakle potpuno je jasno da elektroenergetska situacija i u Srbiji i u Evropi neće biti bolja u toku sledeće zime. Velike zemlje kao što je Nemačka vraćaju u pogon termoelektrane, kod nas će termoelektrane biti nosilac proizvodnje električne energije, a termoelektrane su jedan od osnovnih izvora zagađenja”, kaže Lekić.

U poslednje tri decenije, u EU se vidi trend smanjenja ključnih zagađivača vazduha: ugljen-monoksida, amonijaka, azotnih oksida, oksida sumpora, čestica, a izazov ostaje smanjenje amonijaka iz poljoprivrede.

Izvor: RTS

Naučnici upozoravaju na mogućnost gubitka 90 odsto planktona u okeanima do 2045.

Foto-ilustracija: Pixabay (blende12)
Foto-ilustracija: Pixabay (FotoshopTofs)

Nakon dvogodišnjeg uzorkovanja voda Atlantskog okeana, škotski istraživači strahuju kako bismo zbog zagađenja okeana za dvadesetak godina mogli gotovo u potpunosti da istrebimo planktone. Najsitniji stanovnici svetskih mora i okeana temelj su čitavog morskog lanca ishrane, ali i prava pluća naše planete jednako važna kao drveće.

Istraživači sa Univerziteta u Edinburgu navode kako je osim klimatskih promena glavni uzrok ove drastične promene u Atlantskom okeanu ljudska aktivnost, odnosno zagađenje kao što je mikroplastika i toksične hemikalije sadržane u plastičnim proizvodima, uključujući farmaceutske proizvode, kao i poljoprivredne otpadne vode koje mora i okeane zagađuju mineralnim đubrivima.

Procenjuje se da se količina planktona prepolovila od kraja 1940-ih te da se njihov broj svake godine smanjuje za jedan odsto, ali istraživanje škotskih istraživača ukazuje kako bismo do 2045. mogli da izgubimo 90 odsto planktona.

Naučnici stoga upozoravaju da nam je preostalo svega nekoliko godina pre nego što se suočimo s katastrofalnim posledicama kao što je izumiranje riba, kitova, tuljana i delfina, ali i morskih ptica, što bi ozbiljno ugrozilo budućnost čovečanstva i prouzrokovalo gubitak zaliha hrane za najmanje dve milijarde ljudi. Osim toga, škotski naučnici ističu kako bilioni planktona apsorbuju više od 50 odsto emisija ugljen-dioksida i njihovim korišćenjem proizvode 70 odsto kiseonika, zbog čega su ključni deo rešenja klimatske krize. Ipak, do sada smo zanemarivali njihovu važnost, ističu škotski istraživači.

„Svedočimo pravoj ekološkoj katastrofi. Verujemo da bi čovečanstvo moglo da se prilagodi globalnom zagrevanju i ekstremnim posledicama klimatskih promena, ali uvereni smo kako čovečanstvo neće preživeti izumiranje većine morskih biljaka i životinja”, navode istraživači iz fondacije Global Oceanic Environmental Survey Foundation (GOES).

Otkriće škotskih istraživača podstiče na hitnu akciju jer obećanja svetskih lidera i donosioca odluka o zaštiti klime i ublažavanju klimatske krize nisu dovoljna bez hitnog i odlučnog sprovođenja efikasnih politika i mera, kao i ispunjenja obveza preuzetih krajem prošle godine na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 u Glazgovu, ali i na brojnim prethodnim sastancima na vrhu.

Foto-ilustracija: Pixabay (giogio55)

„Naši okeani mogu biti naši saveznici u borbi protiv klimatskih promena, ali jednostavno nemamo vremena za gubljenje”, rekla je Fiona Nikols iz britanskog Grinpisa. Istraživači fondacije GOES, čije je sedište u centru za inovacije Roslin Univerziteta u Edinburgu u Midltanu, ploveći jedrilicom Kopepod već dve godine prikupljaju uzorke iz Atlantskog okeana i Karipskog mora. Na putovanje su krenuli iz Škotske, zatim su plovili duž francuske i portugalske obale Atlantika, a potom su ga i prešli te je jedrilica trenutno usidrena u kolumbijskoj Kartageni.

Osim toga, istraživači GOES-a osiguravaju opremu i drugim posadama jedrilica i brodova kako bi mogli da izveštavaju o rezultatima prikupljenih uzoraka. Istraživački tim, predvođen morskim biologom i bivšim savetnikom škotske vlade dr. sc. Harvard Dridenom, dosad je prikupio i analizirao podatke sa ukupno 13 plovila i sa više od 500 lokacija uzorkovanja. Svojim otkrićem upozoravaju celu naučnu zajednicu i široku javnost na važnost obnavljanja zdravlja svetskih okeana i hitnog rešavanja problema plastičnog i hemijskog zagađenja, pre nego što za to bude prekasno.

 „Uništimo li planktone, naša planeta će postati toplija i vlažnija što će dodatno ubrzati klimatske promene, doneti nam duže sušne periode i ekstremne brzine vetra. Jasno je da moramo nastaviti sa smanjenjem emisije CO2, ali čak ni ugljenična neutralnost neće zaustaviti zakiseljavanje okeana – neće zaustaviti gubitak svih tuljana, kitova, morskih ptica, ribe i zaliha hrane za dve milijarde ljudi. Smanjenje CO2 čak neće zaustaviti klimatske promene. Zaista ćemo imati katastrofalne klimatske promene jer nismo rešili primarni uzrok – uništavanje prirode otrovnim hemikalijama i plastikom“, zaključuju istraživači.

Izvor: Ekovjesnik

Raspisan javni poziv za izgradnju solarnog parka u Bileći snage 10 MW

Foto: Flughafen Wien AG
Foto-ilustracija: Pexels (Kelly)

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske raspisalo je javni poziv za izgradnju solarne elektrane „Solarni park Bileća“ instalisane snage 10 MW i procenjene godišnje proizvodnje 16,5 GWh.

Krajnji rok za podnošenje ponuda za dodelu koncesije za izgradnju solarne elektrane na području opštine Bileća je 5. septembar 2022. godine.

Ponuđač je dužan da izradi i uz ponudu dostavi Studiju opravdanosti dodele koncesije, sa elementima procene uticaja na životnu sredinu koja će biti izrađena u skladu sa važećim propisima.

Koncesija se može dodeliti maksimalno na 50 godina, računajući od dana zaključenja Ugovora o koncesiji.

Izgradnja solarne elektrane planirana je na lokalitetu Hadžibegovo Brdo, na lokaciji iznad Zlatišta, iznad regionalnog puta Bileća – Deleuša, na površini od oko 39,2 hektara.  Lokacija solarne elektrane se nalazi u okviru katastarske opštine Miruše.

Solarna elektrana biće priključena na postojeću elektrodistributivnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda, u skladu i na način utvrđen relevantnim propisima, a način i mesto priključenja definiše se Uslovima za priključak.

Procenjena vrednost investicije iznosi oko 7,5 milona evra, a proizvedena električna energija prodavaće se na tržištu.

Više o javnom pozivu pročitajte OVDE.

Energetski portal

SAD: Solarne i vetroelektrane po prvi put proizvele više energije od nuklearnih

Photo-illustration: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Solarne i vetroelektrane u Sjedinjenim Državama su u aprilu ove godine proizvele 18 odsto više električne energije nego nuklearne elektrane, piše PV Tech.

Prema analizi američke Uprave za energetske informacije (EIA) koju je sprovela istraživačka organizacija SUN DAY Campaign, to je prvi put da su solarna energija i energija vetra proizvele više energije nego nuklearne elektrane, što ukazuje na intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije u Sjedinjenim Džavama.

Proizvodnja iz solarnih elektrana u SAD-u je između januara i aprila 2022. godine porasla za 28,9 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, a energija vetra za 24,2 odsto.  Proizvodnja iz ugalja je u datom periodu opala za 3,9 odsto, a iz nuklearki za 1,8 odsto.

Solarne i vetroelektrane činile su u prva četiri meseca ove godine više od jedne šestine proizvodnje električne energije u SAD-u, i to vetar 12,24 odsto, a solarne elektrane 4,43 odsto.

„Bez obzira na udare koje nam je zadala pandemija COVID-a, probleme sa pristupom mreži i poremećaje u globalnim lancima snabdevanja, solarna energija i energija vetra nastavljaju da jačaju“, rekao je izvršni direktor organizacije SUN DAY, Ken Bosong.

Obnovljivi izvori energije su od januara do aprila obezbedili 25,5 odsto električne energije u SAD-u, dok je za isti period prošle godine udeo OIE iznosio 22,5 odsto, a 2020. godine 21,7 odsto.

Rekord svih vremena postignut je ovog meseca kada su OIE činili 29,3 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Sjedinjenim Državama, piše PV Tech.

Fosilna goriva još uvek domnantna u energetskom miksu

Uprkos velikim ulaganjima u obnovljive izvore energije, fosilna goriva su još uvek najzastupljeniji izvor električne energije u Americi, stoji u saopštenju EIA.

Prirodni gas je 2021. godine bio najzastupljenije fosilno gorivo u SAD-u čineći oko 38 odsto proizvodnje električne energije. Ugalj je prošle godine bio drugi najveći izvor električne energije u SAD-u sa udelom od oko 22 odsto, dok je nafta činila manje od jedan odsto proizvodnje.

Milena Maglovski

Naselje Papranica u Hrvatskoj samo proizvodi struju

Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

Naselje Papranica nalazi se u istoimenoj uvali na severnoj strani ostrva Silbe u Hrvatskoj.

Do naselja Papranica nije provučena elektroenergetska mreža niti vodovodne cevi, iako kroz naselje prolazi visokonaponski električni vod koji vodi do centra mesta Silba. U naselju je sagrađeno 15 – 20 kuća koje se mahom koriste u letnjoj sezoni, a tek u poneku dođu vlasnici tokom drugih godišnjih doba – prenosi zgradonacelnik.hr

Počeli još devedesetih godina

Svaki od objekata u naselju električnu energiju dobija iz solarnih panela na sopstvenim krovovima. Tačnije, svaka kuća ima svoju solarnu elektranu, solarne kolektore za toplu vodu ili primitivniji način – solarne bojlere (crno obojeni rezervoar vode).

Izgradnja naselja je započeta 80-tih godina prošlog veka, a tadašnji stanovnici koristili su plinske frižidere za hranu i sveće za rasvetu.

Iskustvo stanovnika naselja

Filip Granić vlasnik je kuće u naselju Papranica. Njegova kuća izgrađena je 1978. godine. Dvoetažna je, a na svakoj je etaži zasebna jedinica. Njegova solarna elektrana sastoji se od četiri solarna panela s četiri baterije po 1200 Amp-H i ima pretvarač s 12 na 220 V.

Prvobitni solarni sistem na njegovoj kući izgrađen je devedesetih godina, a tad se sastojao od dva panela i manjih akumulatora. Filip je 2015. godine odlučio da uloži u solarni sistem ukupne vrednosti od oko 25.000 kuna (3.300 evra) pa je uz podsticaje Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost 40 odsto sistema sufinansirano bespovratnim sredstvima.

Sistem se nije kvario od postavljanja

Vek baterija u sistemu procenjen je na 10 godina, a od 2015. godine Filipov sistem se nije kvario. Nekoliko leta obe su se etaže u obliku dva apartmana iznajmljivale turistima, a samo se jednom dogodilo da je sedmero mladih na punjače uključilo sedam mobilnih telefona i nekoliko laptopova pa se sistem urušio, nakon čega ga je Filip drugo jutro resetovao i ponovno je sve radilo kako treba.

Filip u kući ima jedan veliki frižider i dva manja. Kuva na plin, ali kaže da bi ulaganjem u dodatne panele, s obzirom na napredak tehnologije u smislu kapaciteta sistema, mogao koristiti i druge uređaje kao što su mašina za veš, mašina za posuđe i slično.

Izvor: Pokret Otoka