Home Blog Page 424

Saradnja sa Mađarskom u oblasti obnovljivog vodonika

Foto-Ilustracija (akitada31)
Foto: Vlada Republike Srbije

U Vladi Srbije danas je potpisan memorandum o razumevanju u oblasti obnovljivog vodonika između Ministarstva rudarstva i energetike Srbije i Ministarstva tehnologije i industrije Mađarske, stoji u saopštenju Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je, nakon potpisivanja dokumenta, konstatovala da dve zemlje imaju odlične političke i bilateralne odnose i da je Mađarska važan trgovinski partner Srbije, treći po razmeni od zemalja EU, a šesti ukupno.

“To je dobra osnova za unapređenje saradnje i u oblasti energetike, gde se nismo zaustavili samo na snabdevanju gasom, već želimo da radimo zajedno i u procesu energetske tranzicije. Verujemo da Mađarska može da nam pomogne da u tom procesu budemo još efikasniji. Bez obzira na sve što se dešava i na energetsku krizu u Evropi i svetu, nema sklanjanja od energetske tranzicije jer je to korak i ka većoj energetskoj bezbednosti”, istakla je ona.

Mihajlović je ukazala na to da je u novim zakonima iz oblasti energetike zeleni vodonik prepoznat kao obnovljivi izvor energije i da će vodonična strategija biti sastavni deo nove strategije razvoja energetike Srbije.

“Potpisani memorandum je osnova da razmenjujemo dokumente iz ove oblasti i razgovaramo o potencijalnim zajedničkim projektima. Ponosni smo što već stvorili u Srbiji zakonske uslove za korišćenje vodonika i nadam se da ćemo moći u narednom periodu i konkretnije moći da predstavimo prednosti toga”, rekla je ministarka.

Ministar tehnologije i industrije Mađarske Laslo Palkovič rekao je da su pitanja dostupnosti, pristupa i cena energije danas ključna pitanja u svetu, a da je njima pridodato i pitanje energetske nezavisnosti.

On je dodao da oblast, za koju je danas potpisan memorandum, obuhvata važna pitanja kao što su proizvodnja, skladištenje i transport vodonika, te da je Mađarska, koja već ima određena iskustva, spremna da sa Srbijom podeli svoje strategije i propise, kao investicione planove i projekte.

Energetski portal

Usporava globalni rast za potražnjom električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay

Rast potražnje za električnom energijom na globalnom nivou naglo usporava u ovoj godini, dok proizvodnja energije iz obnovljivih izvora raste brže od ukupne potražnje, navodi se u najnovijem Izveštaju o tržištu električne energije IEA. To je dovelo do blagog pada emisija ugljen-dioksida u energetskom sektoru uprkos rastućoj upotrebi uglja u Evropi.

Kako se dalje navodi, očekuje se globalna potražnja za električnom energijom porasti za 2,4 odsto tokom 2022. godine, nakon prošlogodišnjeg povećanja od šest odsto. 

U Agenciji kažu da obnovljivi izvori energije rastu brže od tražnje i zamenjuju fosilno gorivo i dodatni kapaciteti u tom sektoru će doneti njihov rast na globalnom nivou od više od 10 odsto u 2022. godini.

“Uprkos padu upotrebe nuklearne energije od tri odsto, proizvodnja sa niskim sadržajem ugljenika bi trebalo ukupno da poraste za sedam odsto, što će dovesti do pada od jedan odsto ukupne proizvodnje zasnovane na fosilnim gorivima”, navodi se u izveštaju. 

U prvoj polovini 2022. cene gasa u Evropi su učetvorostručene a uglja više nego utrostručene u odnosu na isti period 2021, što je imalo za posledicu da se velikoprodajne cene struje na mnogim tržištima više nego utrostruče.

“Zbog visokih cena gasa i ograničenja u snabdevanju, ugalj zamenjuje prirodni gas za proizvodnju električne energije, posebno u zemljama koje žele da prekinu svoje oslanjanje na ruski gas”, dalje se navodi. 

Da bi obezbedile snabdevanje energijom nakon ruske invazije na Ukrajinu, neke evropske zemlje su odložile planove za postepeno izbacivanje uglja i ukinule ranije nametnuta ograničenja na ugalj.

„Svet se nalazi usred globalne energetske krize, izazvane invazijom Rusije na Ukrajinu, a sektor električne energije je jedan od najteže pogođenih. Ovo je posebno evidentno u Evropi, koja doživljava ozbiljna previranja na energetskom tržištu. Vlade moraju da pribegnu hitnim merama kako bi se uhvatile u koštac sa neposrednim izazovima, ali takođe moraju da se usredsrede na prelazak na čistu energiju kao najefikasniji trajni odgovor na trenutnu krizu”, piše u izveštaju.

Milica Radičević

Novi most u centru Novog Pazara imaće tri saobraćajne trake i obostrane pešačko-biciklističke staze

Foto: novipazar.rs
Foto: Wikipedia (Jovanvb)

Gradska uprava Novog Pazara stavila je na javni uvid urbanističke projekte dva mosta u centru grada.

Prvi za projekat za izgradnju novog mosta u centru Novog Pazara preko reke Raške koji je izradilo JP Zavod za urbanizam i predviđa konstrukciju mosta koja se izvodi u sklopu gradskih saobraćajnica i on funkcionalno povezuje sadržaje u strogom centru grada, postavljene na dve obale i tako centar čini jedinstvenom celinom.

Drugi urbanistički projekat je takođe izradio Zavod za urbanizam i odnosi se na izgradnju privremenog mosta koji će biti izgrađen pre rušenja mosta u centru grada, kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje saobraćaja.

Drugi most biće izgrađen iza hotela Vrbak i on će, preko reke Raške, povezivati Kej 37. sandžačke divizije sa parkingom na desnoj obali, a potom ka Gradskoj ulici. Sastavni deo oba UP su i idejna rešenja mostova koje je uradila kompanija Gramont NS iz Novog Sada.

Novi gradski most će se graditi na mestu postojećeg starog mosta, koji se uklanja. Saobraćajnica na mostu se uklapa u saobraćajnice na terenu sa obe strane reke. Prilazi mostovskoj konstrukciji su obezbeđeni preko gradskih okolnih saobraćajnih površina i putnih tokova.

Projektovana dužina mosta iznosi 20,65 m, širina kolovoza na mostu će iznositi 10,5 m a pešače staze 5 i 8 metara.

,,Za rekonstrukciju postojećeg mosta na ulazu u staru čaršiju, moguće je predvideti povećanje njegove širine radi formiranje tri trake umesto postojeće dve. Pored proširenja za kolski saobraćaj moguće je predvideti i proširenje za obostranu pešačko biciklističku komunikaciju. Prilikom utvrđivanja širine voditi računa o širinama postojećih ulica koje se mostom povezuju. To se posebno odnosi na deo oko Stare čaršije koji se mora posebno analizirati kako u pogledu ograničenja vezanih za regulaciju, tako i za režim saobraćaja. Imati u vidu planiranu izmenu saobraćaja u Staroj čaršiji i formiranje pešačke zone u ulici 1. maja,’’ navedeno je u projektu.

Saobraćajnicu na mostu čine tri saobraćajne trake, razdvojene horizontalnom signalizacijom. Širina kolovoznih traka je 3,5 m, tj ukupno 10.5 m, a izvode se i obostrane pešačko-biciklističke staze širine 5,00 m i 8,02 m sa širinom za ogradu, pojašnjeno je.

Uvidom u projekte vidi se da se odustalo od velikog kružnog toka ispred zgrade Gradske uprave.

Izgradnju novih mostova i pristupnih saobraćajnica trebalo bi da finansira Turska sa oko 1,5 miliona evra, a taj posao dogovoren je tokom posete Erdogana Novom Pazaru u oktobru 2017. godine, podsetili su lokalni mediji.

Tender za izradu idejnih rešenja mostova, vredan više od 11 miliona dinara, završen je još početkom 2018. godine, a iz lokalne samouprave tada su najavljivali početak gradnje mostova za proleće te godine.

Izvor: eKapija

OIEH i Poljoprivredni fakultet u Zagrebu potpisali sporazum o saradnji 

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto: OIE Hrvatska

Potencijal korišćenja obnovljivih izvora energije u poljoprivredi je vrlo velik, ali u Hrvatskoj se, za razliku od drugih zemalja EU, minimalno koristi. Neinformisanost, neznanje i predrasude najčešći su razlozi za to, a posledice takvog pristupa su veći troškovi, slabija konkurentnost i značajan uticaj poljoprivrede na klimu i životnu sredinu. Prepoznajući važnost otklanjanja prepreka za snažniju poljoprivrednu i energetsku tranziciju, te potrebu za sinergijom između ova dva sektora, Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Zagrebu potpisali su sporazum o saradnji.

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) jedino je privredno udruženje u Hrvatskoj koje okuplja energetske kompanije koje su ostvarile 80 odsto ukupno instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, kao i ostatak OIE industrija: proizvođači električne opreme, servisne i prateće delatnosti, programeri i konsultanti. Primarni cilj OIEH-a je da reši investicijske i administrativne prepreke u projektima OIE, pozicionira industriju OIE kao stratešku i da postigne ekonomski i društveni konsenzus da budućnost Hrvatske leži u obnovljivim izvorima energije i domaćim resursima. OIEH je aktivan i na međunarodnom nivou kao jedini institucionalni član iz Hrvatske u organizacijama WindEurope, SolarPover Europe i European Biogass Association, kroz koje se snažno zalaže za veće korišćenje potencijala vetra, sunca i drugih obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Maja Pokrovac, direktorka OIEH, ističe važnost saradnje sa Poljoprivrednim fakultetom Univerziteta u Zagrebu: „U našim aktivnostima informirasanja, edukacija, te aktivnog učestvovanja u zajedničkom stvaralaštvu procesa i javnih politika za dalji razvoj sektora obnovljivih izvora jako je važna saradnja sa akademskom zajednicom”.

“Poljoprivredni fakultet u Zagrebu vidimo kao partnera čiji će naučno-istraživački rad dati velik doprinos našem naporu da se u poljoprivredi više koriste obnovljivi izvori energije. Njihovo korišćenje dugoročno smanjuje troškove poljoprivredne proizvodnje, povećava održivost i konkurentnost. Takođe povećava šanse poljoprivrednika da povuku finansijska sredstva iz fondova EU jer je primena OIE sve češći uslov na tenderima, budući da je održivost, pre svega smanjenje štetnih emisija, jedan od ključnih ciljeva EU kao deo zelena tranzicija. Pored svega navedenog, veće korišćenje potencijala OIE jedan je od glavnih ciljeva Evropskog zelenog plana koji podrazumeva smanjenje emisije ugljen-dioksida za 55 odsto do 2030. godine. Intenzivnije korišćenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti je ključni faktor u postizanju ovih ciljeva”, ističe Maja Pokrovac.

U više od 100 godina bogate akademske tradicije, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Zagrebu etablirao se kao vodeća naučna i univerzitetska institucija u Hrvatskoj u području biotehničkih i srodnih nauka. Studije pokrivaju sve oblasti poljoprivredne proizvodnje i srodnih delatnosti, uključujući agrarnu privredu, agroturizam i pejzažnu arhitekturu.

Ukupno ima 9 osnovnih, 16 diplomskih, jedna postdiplomska doktorska studija i četiri postdiplomske specijalističke studije. Pored teorijske i laboratorijske nastave, studenti prolaze i obaveznu terensku nastavu i stručnu praksu kojom se upotpunjuju znanja i stiču kompetencije potrebne za tržište rada.

Foto: OIE Hrvatska

Primena najviših akademskih standarda omogućava im sticanje kompetencija zasnovanih na savremenim naučnim saznanjima i inovacijama. Specifičnost Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu jesu ogledni lokaliteti, koji svojom površinom, privrednim objektima, tehničko-tehnološkom opremljenošću pružaju jedinstvene preduslove Republici Hrvatskoj za školovanje studenata i realizaciju istraživačkih projekata.

Primena najviših akademskih standarda omogućava im sticanje kompetencija zasnovanih na savremenim naučnim saznanjima i inovacijama. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Zagrebu okrenut je budućnosti, a njegovi ključni strateški ciljevi su povećanje održivosti i kvaliteta na svim nivoima, kao i podsticanje istraživanja, naučne izvrsnosti i saradnje sa privredom.

Dekan Poljoprivrednog fakulteta, prof. dr. sc. Ivica Kisić, ističe: 

„Poljoprivredni fakultet je poslednjih godina svrstan među 100-200 najcitiranijih fakulteta iz oblasti „Poljoprivredne nauke“ na svim svetskim citiranim listama. Nadalje, prema NTU rang listi, Poljoprivredni fakultet je najbolje rangiran, a Univerzitet u Zagrebu zajedno sa Medicinskim fakultetom značajno podiže ukupan prosek na svetskim citatnim listama. Jedan od razloga za to je stalno širenje naučnih aspekata i oblasti delovanja Poljoprivrednog fakulteta. Kroz nove studijske programe (obnovljivi izvori energije, agroturizam, ruralni razvoj, ribarstvo i lov) i doživotno obrazovanje ili organizovanje letnjih škola, pokušavamo da pokažemo kako zadržati mlade na selu, ili naći više izvora za život na ovim prostorima. Smanjenje ekološkog otiska korišćenjem obnovljivih izvora energije jedan je od načina za ublažavanje emisije gasova staklene bašte, odnosno prilagođavanje i ublažavanje posledica klimatskih promena.“

Na osnovu zajedničkih naučno-istraživačkih i stručnih interesa, OIEH i Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Zagrebu planiraju saradnju na različitim projektima koji imaju za cilj jačanje poljoprivrede korišćenjem obnovljivih izvora energije. Teme koje se otvaraju na početku ove saradnje su korišćenje solarne energije kroz agrosolarne projekte čija primena u drugim zemljama EU pokazuje veoma dobre rezultate u zaštiti poljoprivrednih kultura i povećanju prinosa uz istovremenu proizvodnju energije, kao i valorizacija digestata, koji je nusproizvod rada biogas postrojenja, ali i nedovoljno prepoznato i korišćeno organsko đubrivo koje poboljšava kvalitet zemljišta.

Izvor: OIE Hrvatska

CG: Vlada osnovala Nacionalni savet za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Crne Gore donela je odluku o osnivanju Nacionalnog saveta za analizu i praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima.

Kako je saopšteno iz Vlade, zadaci Saveta, shodno odluci, su da koordinira aktivnosti radi praćenja stanja proizvodnje i potrošnje energije i rezervi energenata, kao i da predlaže mere za nesmetano snabdevanje energijom.

Vlada je donela odluku o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju u područnim jedinicama Pljevlja, Gusinje, Petnjica, Plav, Berane i Žabljak.

“U cilju obezbeđenja održivosti gazdovanja šumama, Odlukom je obuhvaćeno uklanjanje opožarene drvne mase nastale usled šumskih požara tokom prošle godine, kao i stabala koja su oborena u vremenskim nepogodama i predstavljaju potencijalnu opasnost za oštećenje i obolevanje zdravih stabala”, stoji u saopštenju.

Iz Vlade su dodali da će se prodaja drveta u dubećem stanju (sanitarna seča) sprovesti u postupku javnog nadmetanja putem Javnog poziva.

“Vlada je donela Odluku o prodaji drvnih sortimenata na šumskim stovarištima „Šula“ i „Ljubišnja“ u područnoj jedinici Pljevlja, „Planinica“ i „Mateševo“ u područnoj jedinici Kolašin i „Županica“ u područnoj jedinici Rožaje”, navodi se u saopštenju.

Kako je saopšteno, Vlada je usvojila i informaciju o praćenju fiskalnih rizika privrednih društava u većinskom vlasništvu države.

“U informaciji se naglašava da je u saradnji sa međunarodnim partnerima jasno identifikovana potreba da se redovno praćenje poslovanja privrednih društava u većinskom vlasništvu države mora reformisati”, kazali su iz Vlade.

Izvor: RTCG

Za energetsku bezbednost potrebne nove elektrane

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

Država čini sve kako bi obezbedila stabilno i sigurno snabdevanje gasom, za dugoročnu stabilnost neophodna je izgradnja gasovoda koji će povezati Srbiju sa drugim državama u regionu, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

Ministarka kaže da se radi na tome da od naredne godine Srbija ima mogućnost da 30 do 40 odsto godišnje potrošnje gasa dobije i od drugih dobavljača i dodaje da će interkonekcija sa Bugarskom biti završena u septembru naredne godine i tada ćemo dobiti mogućnost nabavke gasa iz Azerbejdžana. Podsetila je da je sa resornim ministarstvom te zemlje potpisan sporazum o saradnji i da se pregovara o nabavci za narednu godinu sa LNG terminala u Grčkoj ili bilo kog drugog dobavljača.

Kako navodi približno 700.000 domaćinstava u Srbiji koristi gas, a privreda umnogome zavisi od ovog energenta i zato se pripremamo kao da će biti najteža zima.

,,Naša zemlja ima ugovor sa Rusijom o dve milijarde kubnih metara gasa, obezbedili smo pola milijarde u skladištu u Mađarskoj, istovremeno punimo naš deo skladišta u Banatskom Dvoru. Spremni smo za sve situacije, imamo krizne planove i činimo sve da imamo dovoljno gasa i za privredu i za domaćinstva, ali situacija svakako nije laka’’, rekla je ministarka.

Ona je istakla da je cilj da Srbija bude tranzitna država, pri čemu će povezivanje u gasnom sektoru sa drugim zemljama regiona osigurati stabilnost u snabdevanju ovim energentom, što predstavlja stabilnost sistema, političku jačinu ali i dodatni prihod od tranzita. Dodaje da je cilj da se povežemo i sa Rumunijom, Severnom Makedonijom, Hrvatskom, BiH, i ne samo u gasu, već i kada je u pitanju visokonaponska mreža.

Ministarka kaže da korišćenje energije iz OIE za izgradnju novih kapaciteta ne predstavlja pitanje volje, već je to jedini način da elektroenergetski sistem bude stabilan.

Ponovila je da neće biti restrikcija struje i da sva javna preduzeća u ovom sektoru moraju da budu efikasnija i da sprovode planove i strategiju države.

Ministarka navodi da država stoji uz „Elektroprivredu Srbije“ i da će uraditi sve da ovo preduzeće, koje je najbitnije u zemlji, stane na noge i bude u mogućnosti da proizvodi dovoljne količine energije za naše potrebe. Navodi i da je za energetsku bezbednost u narednim decenijama važno da EPS što pre počne da gradi nove energetske kapacitete, kao i da se mnogo brže ulaže i u prenosnu mrežu.

Istakla je da ćemo zbog problema u EPS-u sigurno uvoziti struju ove zime i u narednih godinu dana.

,,Energetski sistem je veliki i inertan i potrebno je dosta godina da se on uruši, ali i da se podigne. Sigurna sam u to da se više neće ponoviti ono što smo imali u decembru, kada je država morala da hitno reaguje jer smo imali sistem koji je bio gotovo pred kolapsom’’, kaže ministarka.

Prema njenim rečima, država je sve vreme uz EPS, omogućila je uvoz uglja i pomaže pri uvozu električne energije, koji je sada na nivou od oko 10 odsto potrošnje.

Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

,,Međutim, da bismo bili sigurni da ćemo imati dovoljno energije i 2030. ili 2040. godine, potrebno je da EPS počne da gradi nove objekte kako bismo bili konkurentni i da ne bismo došli u situaciju da budemo zavisni od uvoza’’, navodi ministarka.

Ministarka je, upitana za kritike u vezi sa najavljenim postupkom Energetske zajednice protiv Srbije u vezi sa donošenjem mrežnih pravila, rekla da je postupak usaglašavanja trebalo da bude završen još 2018. godine i da je upravo ovo ministarstvo stvorilo zakonske uslove da se ti propisi harmonizuju.

,,Da bi se neki predlog stavio na Vladu, AERS zajedno sa drugim subjektima to mora da pripremi na odgovarajući način, što ovde nije bio slučaj, ali verujem da ćemo taj problem rešiti u narednih desetak dana i ovo je samo opomena da tu proceduru treba završiti’’, rekla je ministarka.

Ona je dodala da su toplane obezbedile sve što je potrebno od energanata za zimu, ali i da će se Ministarstvo uključiti u rešavanje problema sa snabdevanjem peletom zato što ovaj energent koristi oko 110.000 domaćinstava i potrebno je voditi računa o svemu što može uticati na energetski bilans.

Ministarka kaže i da je Zelena agenda jedini, realni put. Navodi da je to novi model privrednog rasta, a ne samo naša međunarodna obaveza, i da je za nas je važno da imamo dovoljno energije, a istovremeno i čist vazduh, vodu i zemljište. Ministarka upozorava na to da godišnje emitujemo 60 miliona tona ugljen-dioksida i samo za zdravstvene troškove izazvane zagađenjem izdvajamo milijarde.

Takođe, kako je navela, često se čuje da neke zemlje u krizi vraćaju proizvodnju energije iz uglja, ali to su zemlje koje su prethodnih 20 godina snizile proizvodnju iz uglja za 30, 40 i više procenata i vraćanje od jedan ili dva odsto u energetskom miksu ne znači ništa.

,,Mi se time nismo bavili, sve vreme koristimo lignit najlošijeg kvaliteta, termoelektrane su stare, nisu dovoljno efikasne i došlo je vreme da koristimo zdrave izvore’’, zaključila je ministarka.

Energetski portal

Plutajuće solarne elektrane koje “klize preko talasa kao tepih” novi projekat u Severnom moru

Foto: RWE Promo
Foto: RWE Promo

Nemačka multinacionalna energetska kompanija RWE i holandsko-norveška kompanija SolarDuck zajedno će raditi na izgradnji plutajućih solarnih parkova na moru.

Kako RWE navodi u saopštenju za medije, SolarDuck je razvio inovativnu tehnologiju plutajućih  solarnih elektrana koja će rešiti problem sa manjkom raspoloživog zemljišta za izgradnju obnovljivih izvora energije.

Ideja je da se plutajuće solarne elektrane integrišu u plutajuće vetroparkove za efikasnije korišćenje okeanskog prostora za proizvodnju obnovljive energije.

Izgradnja solarnih farmi na moru zahteva tehnologiju koja je u stanju da izdrži teške uslove, uključujući visoke talase, jake vetrove i korozivno okruženje. SolarDuck-ova jedinstvena platforma trouglastog oblika, koja je dobila prvi svetski sertifikat za plutajuću solarnu energiju na moru od strane međunarodne kompanije za sertifikaciju Bureau Veritas, dizajnirana je tako da uvek bude nekoliko metara iznad vode i “prati talase poput tepiha”, objašnjeno je u saopštenju.

Na ovaj način električne komponente se održavaju suvim, čistim i stabilnim što omogućava bezbedan rad elektrane uz minimalno održavanje.

RWE ulaže u prvi pilot projekat na Severnom moru

Kako bi ubrzao učenje o plutajućoj solarnoj tehnologiji kompanije SolarDuck, nemački gigant RWE namerava da finansira prvi pilot projekat u Severnom moru.

Projekat pod nazivom “Merganser”, kapaciteta 0,5 MWp, biće instalisan kod obale Ostende u belgijskom Severnom moru i pružiće dvema kompanijama važno iskustvo pre nego što komercijalizuju tehnologiju 2023. godine.

“Merganser” je prvi korak u saradnji kompanija RWE i SolarDuck i predstavlja temelj za veći demonstracioni projekat u sklopu holandskog priobalnog vetroparka Hollandse Kust West (HKW).

Izvršni direktor kompanije RWE Sven Utermohlen kaže da ova kompanjija stalno traži inovativne načine za dalje poboljšanje proizvodnje obnovljive energije na moru.

“Želimo da doprinesemo ubrzanju energetske tranzicije, zaštiti morskih ekosistema i integraciji energetskih sistema. Zajedno možemo da napravimo značajnu razliku koristeći tehnologiju budućnosti za sadašnje projekte”, rekao je Utermohlen.

Koen Burgers, izvršni direktor kompanije SolarDuck, objasnio je na konferenciji za medije da će primena SolarDuck-ove robusne tehnologije u teškim uslovima Severnog mora otvoriti vrata za njenu primenu praktično bilo gde u svetu.

“Veoma smo zadovoljni što smo u RWE pronašli snažnog partnera koji deli našu viziju elektrifikacije sveta pomoću plutajuće solarne energije na moru. Radujem se što će naše organizacije raditi zajedno da postignu upravo to”, rekao je Burges.

Milena Maglovski

Na šta treba da se obrati pažnja prilikom izbora lokacije za podizanje voćnjaka?

Foto-ilustracija: Pixabay (lumix2004)
Foto-ilustracija: Pixabay (Lichtsammler)

S obzirom na to da se bliži vreme sadnje voća veoma je bitno izvršiti odabir prave lokacije za višegodišnji zasad. Položaj se bira samo jedanput pre sadnje voća i to je veoma složen i odgovoran posao. Prilikom odabira lokacije, moraju se uzeti svi činioci koji utiču na voćarsku proizvodnju.

Kako kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Požarevac Milena Zafirović Stojanović, od velike je važnosti posmatrati kako ekološke (mikroklimatske), tako i organizaciono – ekonomske aspekte. Zato je potrebno širu okolinu budućeg područja, s obzirom na važnije klimatske činioce kao što su reljef, nagib, ekspoziciju i izloženost vetrovima dobro istražiti i poznavati.

,,Promašaji pri izboru lokacije sa klimatskog aspekta, teško se mogu popravljati u već podignutom voćnjaku”, kaže Zafirović Stojanović.

Klimatski uslovi

Kako savetodavac navodi, od klimatskih uslova najznačajnije je analizirati temperaturne uslove (ukupna suma temperatura u toku godine, minimalne i maksimalne temperature, pojava i učestalost prolećnih i jesenjih mrazeva), padavine (na osnovu količine i rasporeda padavina po mesecima će zavisiti i planiranje navodnjavanja zasada), kretanje vazdušnih masa (pojava jakih vetrova i njihova učestalost), gradobitnost područja i zagađenost vazduha.

,,Takođe je jako bitno izvršiti i uvid u zastupljenost i zastupljenost voćnih kultura u neposrednoj blizini na kojoj se želi zasnovati voćarska proizvodnja”, kaže stručnjak.

,,Izboru zemljišta takođe treba posvetiti pažnju u smislu da treba istražiti fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta, postojanje podzemnih voda, mogućnost zadržavanja nadzemnih voda na površini i drugih važnih činilaca. Zemljište je potrebno pažljivo pripremiti kako bi se posađene voćke pravilno razvijale, redovno rađale i duže živele”, kaže ona i dodaje da se priprema zemljišta sastoji od čišćenja terena, ravnanja terena, melioracije i rigolovanje terena.

 Izbegavati parcele na kojima se i prethodno uzgajalo voće

Foto-ilustracija: Pixabay (beValorous)

Zasad voćaka može se podići na terenu koji je ranije bio obrađivan i na  njemu su se uzgajale ratarske ili voćarske kulture kao i na terenu koji nije bio obrađivan, kao što su šuma, šikara, livada ili pašnjak. Mnogo bolje je kada se zasad zasniva na parceli na kojoj se prethodno uzgajala neka leguminoza.

,,Najlošiji izbor jesu parcele na kojoj se prethodno uzgajala neka voćna vrsta. To zemljište se najpre mora koristiti za gajenje nekih drugih kultura i to duže vreme kako bi se zemljište odmorilo”, kaže savetodavac i dodaje da je zemljište koje je ranije bilo pod šumom ili šikarom potrebno iskrčiti od svog drveća i nastojati odstraniti što više korenja koje ako ostane u zemljištu predstavlja izvor truljenja, što može zaraziti koren novoposađene voćke.

Ako na terenu postoje veće neravnine, depresije i izbočine, potrebno ih je pre dubokog oranja izravnati, posebno zbog normalnog oticanja suvišne vode.

Treba obratiti pažnju i na ekspoziciju terena, koa veoma važnom faktoru. Južne strane su izložene jačim zagrevanjima, što ima za posledicu ranije kretanje vegetacije i češću pojavu oštećenja od poznih prolećnih mrazeva, a u toku vegetacije je izražen deficit vlage. Severni položaji su najhladniji, najslabije osvetljeni i vlažni.

U obzir uzeti i ekonomske uslove

Pri oceni ekonomskih uslova, značajni su tržište, komunikacije, radna snaga i tradicija.

,,Voće je roba koja zahteva odgovarajuće tržište za svoj plasman, pa proizvodnju treba prilagoditi kupcima. Treba imati u vidu i udaljenost tržišta, zbog troškova transporta i osetljivosti nekih voćnih vrsta na transport”, kaže ona i dodaje da je putna mreža koja povezuje voćnjak i tržište značajan faktor u planiranju ove proizvodnje.

Posebno su kritični periodi zimske rezidbe i berbe. Zbog toga pri oceni strukture i obima buduće proizvodnje treba imati u vidu i mogućnost angažovanja radne snage.

Izvor: Agroklub

Vlada Republike Srpske u sred energetske krize dala saglasnost za gradnju gasne termoelektrane

Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Iako su cene gasa na svetskom nivou više nego ikada, Vlada Republike Srpske ipak je dala saglasnost Rafineriji nafte Brod da izgradi gasnu termoelektranu za proizvodnju električne energije, tehnološke i grejne pare kao i niskotemperaturne toplote, instalisane snage 100 MW.

Vlada Srpske obavezala se da će, ako studija pokaže tehničku izvodljivost i ekonomsku opravdanost, investitoru dodeliti koncesiju za gradnju elektrane koja će pomoću gasa proizvoditi električnu energiju.

,,Očekivana ukupna visina kapitalnih troškova procenjuje se na 150 miliona evra’’, saopštili su iz Vlade RS.

Cena prirodnog gasa u Republici Srpskoj za treći kvartal ove godine u odnosu na drugi porasla je za oko 16 odsto.

Cena gasa u Evropi premašila je početkom jula 1.900 dolara za 1.000 kubnih metara, prvi put od 9. marta ove godine, prema podacima sa londonske ICE berze.

Cena gasa za isporuku u avgustu (fjučers ugovori) porasla je na holandskom TTF čvorištu na 1.926 dolara za hiljadu kubika, odnosno na 182,65 evra po megavat-satu (MWh).

Usklađivanje zakona

Inače, Vlada Republike Srpske osnovala je danas i preduzeće Vetroparkovi Elektroprivrede Srpske i utvrdila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici RS kako bi se uskladio sa kasnije donesenim zakonima o električnoj energiji, gasu, obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti, kao i sa Strategijom razvoja energetike.

U tom smislu ovim zakonom se usklađuju termini i definicije, pitanje sertifikata za proizvodno postrojenje u kojem se proizvodi električna energija iz obnovljivih izvora, pitanje garancije o poreklu električne energije iz obnovljivih izvora energije, te se normira nadležnost Vlade za donošenje Strategije razvoja energetike, kao sektorske strategije Republike Srpske.

“Ovim zakonom stvara se i pravni osnov za donošenje Energetskog i klimatskog plana Republike Srpske, definiše njegov sadržaj, rokovi, procedura usvajanja i institucije koje su zadužene za izradu istog”, rekli su iz Vlade RS.

Izvor: Capital.ba

U Nemačkoj pivo plaćaju suncokretovim uljem

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Hansel)

Pivnica u Minhenu je pronašla način kako da prevaziđe nestašicu jestivog ulja. Kupcima dozvoljavaju da pivo plate u suncokretovom ulju i tako obezbede potrebne zalihe za prženje šnicli i druge hrane u svom ugostiteljskom objektu, izveštava Reuters.

Mnoge evropske zemlje se suočavaju s manjim zalihama ove robe zbog sukoba u Ukrajini koja zajedno s Rusijom čini oko 80 odsto svetskog izvoza. Prodavnice u Nemačkoj ograničavaju količine prilikom kupovine u trgovačkim centrima.

 

“Do ideje smo došli jer smo ostali bez ulja u kuhinji i zato moramo biti domišljati”, rekao je menadžer paba u vlasništvu pivovare Gisindžer, Erik Hofman koji naglašava da im treba 30 litara nedeljno, a umesto toga su na raspolaganju imali samo 15. Tada su morali potražiti neko drugo rešenje. 

Jedan litar piva košta oko sedam evra, a boca suncokretovog ulja od jedne litre košta oko 4,5 evra. To ponudu čini primamljivom za mnoge kupce koji sada jeftinije mogu nabaviti pivo, a pivnice imaju dovoljno ulja za svoj rad.

Izvor: Agroklub

Prvi automobil na pedale stiže do kraja godine 

Foto: Twike
Foto: Twike

Automobil na pedale – mnogima od nas prvo na pamet pada porodica Kremenko i njihovo čuveno prevozno sredstvo. Možda je upravo ovaj crtani film, dizajneru modela Twike 5, i bio inspiracija za kreaciju prvog automobila na pedale.

Za razliku od klasičnih automobila, Twike 5 nema standardni volan već bočne palice koje omogućavaju precizno upravljanje bez zamora čak i na velikim udaljenostima i pri velikim brzinama. Međutim, vozačima ovog modela potrebno je neko vreme da se priviknu na vožnju i skretanje. 

Nemački proizvođač ovaj koncept je nazvao “Human Power Hybrid”. Vozač i suvozač okretanjem pedala asistiraju bateriji koja pokreće električni motor od 70 kW/95 KS.

Što sporije vozite, to je vežba efikasnija. Pri 50 km/h, 10 do 20 odsto pogonske snage može doći snagom mišića.

Ovaj jedinstveni automobil ima dve baterije u opticaju od 18 kWh i 36 kWh, koje omogućavaju autonomiju od 250 i 500 kilometara.

Prema urađenim testovima potrošnja automobila trebalo bi da bude samo 7,3 kWh/100 km. Tome doprinosi aerodinamična karoserija i sama težina vozila koja iznosi 600 kilograma.

Sa velikom baterijom može da dostigne maksimalnu brzinu od čak 190 kilometara na sat, a sa manjom 130 kilometa na sat.

Vozilo je dugačko svega 332 cm i proizvođač planira malu seriju, od 500 automobila, koji će biti dostupni do kraja godine.

Twike 5 predstavljen je na Sajmu automobila u Ženevi 2019. godine, a sada se može kupiti po ceni od 39.900 do 49.900 evra.

Milica Radičević

Jesetre na ivici izumiranja

Foto: IUCN
Foto: IUCN

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) objavila je ažurirane podatke IUCN Crvene liste ugroženih vrsta™, koja predstavlja najmerodavniji globalni prikaz stanja biljnog i životinjskog sveta. IUCN Crvena lista ugroženih vrsta™ je neprocenjiv resurs za usmeravanje akcija očuvanja i donošenja odluka o upravljanju prirodnim resursima. To je najsveobuhvatniji svetski izvor informacija o globalnom statusu očuvanja biljnih, životinjskih i gljivičnih vrsta. Treutno je u okviru IUCN Crvene liste procenjeno 147.517 vrsta, od kojih je ugrožen opstanak za njih 41.459.

Na globalnom nivou, najnovija procena otkriva da su svih 26 vrsta jesetri sada u opasnosti od izumiranja, u odnosu na 85 odsto koliko ih je bilo ugroženo 2009. god. Leptir monarh, poznat po svom spektakularnom godišnjem putovanju od 4.000 kilometara širom Amerike, ušao je na IUCN Crvenu listu kao ugrožen (EN), usled gubitka staništa i klimatskih promena. Dobra vest je da najnovije procene populacije tigra pokazuju blagi porast.

Kada je reč o našem regionu, kao ključni nalaz želimo da istaknemo činjenicu da su sve preživele vrste jesetri sada u opasnosti od izumiranja zbog brana i krivolova. Procene su zasnovane na detaljnim proračunima koji pokazuju da je pad njihove brojnosti u poslednje tri generacije bio brži nego što se mislilo. Jangce jesetra (Acipenser dabrianus) prešla je iz kategorije krajnje ugrožene (CR) u kategoriju izumrle u divljini (EW), 17 vrsta jesetri je sada krajnje ugroženo (CR), tri su ugrožene (EN), a pet označeno kao osetljive (VU) na IUCN Crvenoj listi. Ponovna procena je takođe potvrdila izumiranje vrste iz Kine, Psephurus gladius (EX).

Foto: IUCN

„Već je prošlo vreme da se pojačaju napori u očuvanju jesetri i spreči dalji pritisak na ove migratorne ribe. Pored kontinuiranog krivolova i problema prilova, jednostavno se ne radi dovoljno na očuvanju slatkovodnih staništa. Naprotiv, staništa jesetri su često pod pretnjom usled predloga novih projekata izradnje i izmena na rečnim tokovima u našem regionu,“ rekla je Milica Mišković, saradnik za zaštitu vrsta u IUCN Regionalnoj kancelariji za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju.

„U okviru programa IUCN Save Our Species upravo smo pokrenuli novu inicijativu za očuvanje jesetri na rekama Dunav i Rioni, kako bismo podržali aktivnosti očuvanja na terenu, ali i obavestili i edukovali ljude o ovom alarmantnom statusu preostalih vrsta jesetri, posebno u Gruziji. Današnja ponovna procena dolazi kao oštar podsetnik da ovoj drevnoj vrsti ističe vreme.”

Čuvene po svojoj veličini, sa kritično ugroženom (CR) belugom (Huso huso) koja naraste do osam metara i 1.700 kilograma, jesetra se vekovima prekomerno lovi zbog mesa i kavijara. Uprkos tome što je zaštićena međunarodnim pravom, krivolov i dalje pogađa više od polovine ovih vrsta; jača primena propisa o ilegalnoj prodaji mesa jesetri i kavijara je ključna. Brane utiču na sve vrste jesetri koje migriraju u svoja mrestilišta, dok zagrevanje reka usled klimatskih promena dodatno ometa njihovu reprodukciju. Obnova slatkovodnog ekosistema i izgradnja efikasnih prolaza za ribu, zajedno sa obnavljanjem poriblja, što se već pokazalo efikasnim za vrste kao što je krajnje ugrožena (CR) jadranska jesetra (Acipenser naccarii), ključne su mere za podršku dugoročnom opstanku jesetri u svetu, i kod nas.

Izvor: IUCN

Jeftiniji gvožđe, čelik, drvna građa – može li pasti i cena stanova u novogradnji

Foto-ilustracija: Pixabay (PhotoMIX-Company)
Foto-ilustracija: Pixabay (joffi)

Cena gvožđa, čelika, drvne građe poslednjih meseci pada. Taj trend prati i cena bakra, koji je najjeftiniji u poslednjih 17 meseci. To je doprinelo stabilizaciji cena nekretnina, ali na pojeftinjenje novogradnje u skorije vreme ne treba računati, kažu stručnjaci.

Pre tri meseca bakar je koštao više od 10.000 dolara po metričkoj toni, a danas između 7.500 i 8.000 dolara. Neizvesnost zbog rata u Ukrajini i negativni signali na tržištu, smatraju stručnjaci, uslovili su pad cena metala i drvne građe. Prognoze su da će tražnja za tim proizvodima u narednom periodu biti manja.

Bojan Stanić iz Sektora za analitiku Privredne komore Srbije kaže da poslednjih nedelja raste verovatnoća da će se u Evropi i generalno na globalnom nivou desiti recesija.

,,Ali s druge strane i najave Kine da neće moći da obezbedi podsticajna sredstva svojoj proizvodnoj industriji kao što je to činila 2008, 2015. i 2020. godine kada su isto krize zadesile svet, nego da će ovoga puta ta sredstva iskoristiti da popuni minuse u svojim lokalnim kasama”, kaže Stanić.

Na stovarištima kažu da robu sve teže nabavljaju i da se na neke isporuke čeka i po nekoliko meseci. Uz to, cene se menjaju gotovo na nedeljnom nivou.

,,Armatura je trenutno 130 dinara po kilogramu, a blok koji je bio prošle godine 37-38 dinara, sada je preko 70. Šljunak je skočio 30 posto. Gvožđe je sada u redu, najveći problem je sad realizacija tih proizvoda koje smo naručili”, kaže Mladen Lučić, predstavnik “Lukoma” iz Majura kod Šapca.

Veće pojeftinjenje kvadrata ne treba očekivati

Pojeftinjenje metalskih proizvoda i drvne građe stabilizovalo je cene nekretnina, kažu stručnjaci. Ipak, veće pojeftinjenje kvadrata ne treba očekivati.

,,Poskupelo je sve – od aluminijumske stolarije, termoizolacije, hidroizolacije, opekarskih proizvoda, sistema za klimatizaciju”, kaže Dušica Daković, direktor projekata Novi Dorćol.

Foto-ilustracija: Pixabay (annawaldl)

Armatura, tj. čelik, kaže Dakovićeva, koristi se u fazi izgradnje koja se zove konstrukcija, a ona učestvuje 15-20 odsto u ukupnoj ceni gradnje jednog objekta, tako da pojeftinjenje tj. poskupljenje čelika utiče na cenu gradnje, ali ne u tako velikoj meri da sada građani očekuju da će se cene stanova i lokala u novogradnji prepoloviti, kao što je došlo do pojeftinjenja čelika.

,,Kako je došlo do naglog pada cene građevinskog materijala tako može naglo i da dođe do naglog skoka zbog nestabilnog tržišta. Mi, takođe, moramo da uzmemo u obzir da su troškovi transporta građevinskog materijala veliki usled krize”, kaže Jovana Perić, koordinator oglasnih savetnika na portalu Sasomange.

Ističe da ne očekuje da će investitori i vlasnici nekretnina razmišljati o smanjenju cena.

,,I sada se vidi da cene kvdrata u novogradnji idu do 10.000 evra i očekuje se da će taj trend da se nastavi i u narednom periodu”, kaže Perićeva.

Kolebanje cena metala i građevinskog materijala, ocenjuju stručnjaci, povećaće oprez investitora prilikom donošenja odluke o gradnji. A cene nekretnina i dalje će u najvećoj meri određivati tražnja, koja je u Srbiji na visokom nivou. Pogotovo u većim gradovima, poput Beograda, Novog Sada, Niša.

Izvor: RTS

Ratari zabrinuti zbog tropskog talasa, strahuje se da će suša da desetkuje rod kukuruza

Foto-ilustracija: Pixabay (mute_gemini)
Foto-ilustracija: Pixabay (keem1201)

Zbog suše i vrućina poljoprivrednici strahuju da bi prinos kukuruza mogao da bude znatno umanjen. Posledice klimatskih promena sve su veće, kažu stručnjaci, pa bi i poljoprivrednu proizvodnju trebalo prilagoditi. Navodnjavanje je sve nužnije, a država ulaže u nove sisteme i revitalizaciju postojećih.

Na mnogim njivama, zbog suše, zemlja je popucala, a posedice nedostatka padavina već se vide na usevima. Pre svega, na soji i kukuruzu. Ratare brine i tropski talas koji je zahvatio Srbiju.

“Uveliko se suše listovi, da vidite po terenu kako je tamo gde nije bačeno veštačko đubrivo, pogotovo oni koji nisu ni kopali, nisu ništa radili oko njega, ni prskali, tu nema ništa”, kaže Slobodan Ilić, poljoprivrednik iz Majura kod Šapca.

Stručnjaci kažu da se posledice klimatskih promena sve više osećaju. Padavine ili izostaju ili su neravnomerno raspoređene, pa se dešava da obilna kiša padne u veoma kratkom periodu, zbog čega nastaju poplave, a biljke od toga imaju samo štete. Budući da se predviđa da bi temperature u narednim godinama mogle još više da rastu, savetuju primenu agrotehničkih mera koje su možda i zapostavljene.

“U tri sela gde je jako teško zemljište, kiselo, ljudi su radili podrivanje i na takvim pozicijama, gde bi zapravo trebalo da vidimo kukuruz koji bi u ovom periodu trebalo da bude uništen, je trenutno najbolji čak i u odnosu na one pozicije gde je generalno uvek dobar kukuruz”, navodi Darko Simić, PSSS Šabac.

Ukoliko vremenske prilike dozvoljavaju, trebalo bi pomeriti i vreme setve. Hibridi koji se nalaze na tržištu Srbije su, kažu, prilagođeni na stres i sušu.

“Setvom hibrida različite dužine vegetacionog perioda onih ranih, oni bi zaobišli ovaj toplotni talas, jer su oni već sada u poodmakloj fazi nalivanja zrna smemena, dok su oni iz FAO grupe zrenja 600 i 700 na početku nalivanja zrna”, ističe dr Ljubiša Kolarić, vanredni profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Navodnjavanje – jedna od najvažnijih mera

U ovako ekstremnim uslovima jedna od najvažnijih mera jeste navodnjavanje. Procena je da se u Srbiji zalivni sistemi koriste na svega dva do tri procenta obradivih površina. Sve je više proizvođača koji zalivaju useve i zasade, a država izdvaja ogroman novac za sisteme za navodnjavanje i opremu. 

Foto-ilustracija: Pixabay (JCFUL)

Kukuruz je mnogo bolje izgledao pre mesec dana. I to je definitivno da moramo da nastavimo sa projektima navodnjavanja. U ovom trenutku realizujemo 27 različitih projekata za navodnjavanja koji treba da nam donesu 100.000 novih hektara pod zalivnim sistemima”, dodaje Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede.

“Srbijavode” grade i završavaju tri sistema. Jedan je u Čačku za navodnjavanje 600 hektara, drugi u Topoli i treći u Pančevačkom ritu. To su tri projekta koji će biti završeni do kraja godine. Razvijamo tehničku dokumentaciju i biće raspisan tender u naredna dva meseca za navodnjavanje resavske doline u okolini Svilajnca 1.100 hektar i aktivno radimo u negotinskoj niziji”, poručuje Goran Puzović, direktor JVP “Srbijavode”. 

Visoke temperature i nedostatak vlage u ovom trenutku najbolje podnosi suncokret, čija će žetva, prema prognozama poljoprivrednika, početi dve nedelje ranije – od sredine avgusta.

Izvor: RTS

Predstavljena aplikacija Energetski info centar Grada Zagreba 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Zagreb

Zahvaljujući aplikaciji Energetski info centar Grada Zagreba građani i preduzetnici će brzo i lako moći da dobiju podatke o sunčanom potencijalu svog krova i o tome kolika bi ušteda i povrat investicije ukoliko postave solarnu elektranu. Aplikaciju su izradili Grad Zagreb i Regionalna energetska agencija Severozapadne Hrvatske, u saradnji sa kompanijom GDi.

Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba istakao je da predstojeća zima i povećanje cene električne energije doprinose tome da energija Sunca postaje još značajniji obnovljivi izvor energije.

“Ovom aplikacijom Grad Zagreb pravi veliki iskorak u informisanju građana i preduzetnika o tome kako mogu preći na obnovljive izvore energije, prvenstveno koristeći potencijale sunčeve energije. U aplikaciju su uneseni svi zagrebački krovovi. Svako može doći do bilo kojeg objekta, obeležiti krov sopstvene višestambene zgrade, porodične kuće ili javne zgrade, te će dobiti površinu tog krova. Zatim može uneti podatke o potrošnji električne energije, nakon čega kalkulator ponudi kvadraturu koja je potrebna za postavljanje solarnih panela i izračuna koliki je povrat investicije“, objasnio je gradonačelnik Tomašević, navodi se na sajtu grada.

Dodao je kako će se na jesen otvoriti i centar gde će građani moći da dođu kako bi se informisali i posavetovali.

“Ovo je prva faza, a uskoro ćemo pokazati podatke o potrošnji električne energije, vode, gasa i drugih energenata po zgradama u Gradu Zagrebu, kako bi građani mogli da vide i uporede podatke o potrošnji energije koje imaju njihove zgrade, kao i da izračunaju sve što je potrebno za potpunu dekarbonizaciju doma ili poslovnog objekta“, rekao je. 

Kao jedan od ključnih elemenata Energetskog info centra uspostavlja se internet platforma koja omogućava proračun osnovnih parametara solarnih elektrana integrisanih u porodične kuće, odnosno višestambene zgrade: https://eic.zagreb.hr/solarnaMapaZagreb/.

„Platforma je veoma intuitivna i laka za korišćenje, sve što je potrebno je adresa ili izbor zgrade, iznos mesečnih računa za struju, a sama platforma nudi informativni proračun preko kojeg možete saznati kolika je površina krova, koliko je kilovata solarne elektrane moguće postaviti na sopstveni krov, iznos i povrat investicije i godišnje uštede koje se mogu postići“, istakao je Julije Domac, direktor REGEA.

U planu je implementacija preko 50 MW integrisanih solarnih elektrana na krovovima porodičnih kuća, višestambenih zgrada, javnih i poslovnih objekata.

Izgradnjom solarnih elektrana smanjiće se režijski troškovi, stvoriti preduslovi za dekarbonizaciju zgrada i smanjiti emisija gasova staklene bašte. Očekuje se da će se emisije smanjiti za oko 100.000 tona CO2 godišnje, a godišnja proizvodnja električne energije iznosiće oko 50.000 MWh.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najvišu maloprodajnu cenu derivata nafte za period od 15 časova 22. jula 2022. godine do 15 časova 29. jula 2022. godine.

Nova maksimalna cena evro dizela narednih sedam dana biće 215 dinara, dok će evro premijum BMB 95 koštati 192 dinara.

U skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Vlada Srbije je poslednjeg dana juna produžila važenje Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte i predviđeno je da ona važi do 31. jula ove godine.

Energetski portal