Home Blog Page 371

Šta su zelene tarife i zašto su važne?

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

Zelene tarife su, za sada, jedino rešenje da se izjednače uslovi između zemalja sa različitim opredeljenjima za smanjenje emisija ugljen-dioksida.

Smanjenje emisija CO2 dovodi do velikih troškova za neke industrije, naročito za one koje su zavisne od fosilnih goriva. To dovodi do toga da cu Vlade mnogih zemalja pred velikim izazovima jer su se obavezale na smanjenje ovih emisija štetnih gasova.

Problem sa kojim se susreću jeste kako smanjiti emisije ugljen-dioksida, a ostati konkurenat i održati industriju na dobroj poziciji u globalnoj ekonomiji.

Ukoliko Vladna jedne zemlje prisili svoju tešku industriju da smanji emisije CO2, a druga ne, kompanije u zemljama sa ne tako rigoroznim propisima vrlo lako će “pregaziti” one koje poštuju stroga pravila. Ovo može značiti prelazak korporacija u zemlje koje zaostaju sa zelenim politikama kako bi imale koristi od nižih cena, što je proces poznat kao “curenje” ugljen-dioksida, prenosi RTCG.

To, takođe, može značiti da se jeftinija roba prodaje u većem broju, emitujući više CO2 u procesu, tako da nema ukupnog smanjenja emisija ugljen-dioksida koji ide u atmosferu, što automatsi znači da nema koristi za životnu sredinu.

Pročitajte još:

Vlade ovaj problem mogu sprečiti nametanjem troškova ili drugih prepreka uvozu proizvoda nastalih korišćenjem fosilnih goriva. Ovi trgovinski propisi su poznati kao granični porezi na CO2, mehanizmi za prilagođavanje granice ugljenika (CBAM) ili zelene tarife.

Foto ilustracija: Pexels

Svrha Mehanizma za prekogranično prilagođavanje CO2 (CBAM) je da spreči “curenje” CO2 i podstakne dekarbonizaciju, prenose svetski mediji.

To nas dovodi do usvajanja brojnih mera, naročito za zemlje koje nisu članice Evropske unije, poput Zapadnog Balkana, kako bi se prilagodile sistemu.

Veoma brzo se očekuju briselski propisi na osnovu kojih bi uvoz određenih proizvoda, kao što su čelik, aluminijum ili hemikalije, bili podložni porezima koji bi podigli cenu uvoza, stvarajući jednake uslove između zemalja u kojima industrije podležu propisima o CO2 i onih u kojima to nije slučaj.

Prvi korak je napravlje, Evropska unija postavila je zahtev za izveštavanje o emisijama ugljen-dioksida u sektorima gvožđa i čelika, cementa, đubriva, aluminijuma, eletrične energije i vodopnika. Ukoliko, za sada, privremeni dogovor bude usvojen, probna faza počinje oktobra 2023. godine.

Energetski portal

Elektroprivreda HZ HB nudi isporuku zelene energije sa garancijom kvaliteta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda HZ HB od 1. januara 2023. godine uvodi zelene modele u svoje poslovanje i garancije za 100 odsto obnovljivu energiju. Zelene modele će moći da ugovore sve kategorije korisnika, osim kupaca iz kategorije domaćinstava, kažu iz ovog preduzeća.

Svi koji se odluče da ugovore zelene modele, za svaki potrošeni kilovat-sat dobiće garanciju da je električna energija koja im je isporučena u potpunosti proizvedena iz obnovljivih izvora energije.

Elektroprivreda HZ HB jedino je elektroprivredno preduzeće u Bosni i Hercegovini koje električnu energiju proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora. Međutim, u određenim trenutcima (uglavnom u letnjim mesecima) električna energija mora se kupovati na tržištu, te zbog toga nije postojala zakonska mogućnost da snabdevač garantuje da je sva isporučena energija iz obnivljivih izvora.

Pročitajte još:

Šta podrazumeva zeleni modeli?

Elektroprivredna poduzeća u regionu već neko vreme nude slične proizvode svojim kupcima, pri čemu iz godine u godinu raste broj korisnika zelene energije sa garancijom kvaliteta. 

Elektroprivreda HZ HB upravo je zbog svoje usmerenosti na obnovljive izvore energije i održivi razvoj u svim segmentima svoga poslovanja, odlučila da prva u Bosni i Hercegovini ponuditi ugovaranje zelenih modela svojim kupcima. 

Kupci koji se odluče na ugovaranje zelenih modela za naknadu od 0,05  feninga (oko 0,026 evra) po utrošenom kilovat-satu dobiće garanciju da je električna energija koja im je isporučena u potpunosti iz obnovljivih izvora.

Energetski portal

Sistemom energetskog menadžmenta industrija može da uštedi 200 GWh godišnje

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (jplenio)

U periodu od 2016. godine do danas licencirano je ukupno 385 energetskih menadžera, od čega 199 za oblast industrije, 59 za oblast energetike zgrada i 127 za oblast javnog sektora.

Iz Ministarstva rudarstva i energetike za Biznis.rs napominju da to znači da su ovi menadžeri prošli specijalizovanu obuku koju sprovodi Mašinski fakultet u Beogradu, koji je ovlašćen kao organizacija za obuku energetskih menadžera i savetnika, da su položili odgovarajući ispit, kao i da poseduju odgovarajuće radno iskustvo.

Od 2016. godine u skladu sa zakonskom regulativom u oblasti energetske efikasnosti sprovodi se Sistem energetskog menadžmenta (SEM). Obveznici SEM su veliki potrošači energije iz sektora industrije i komercijalnog sektora, kao i javni sektor. Sprovođenje ovog sistema podrazumeva obavezu smanjenja potrošnje primarne energije kod obveznika SEM od jedan odsto na godišnjem nivou“, naglasili su naši sagovornici.

Napominju da je procena da se po osnovu sprovođenja SEM u sektoru industrije mogu ostvariti uštede u visini od oko 200 GWh finalne potrošnje energije godišnje, što predstavlja smanjenje potrošnje energije u visini godišnje proizvodnje Toplane u Nišu.

„Da bi obveznici SEM ostvarili obavezno smanjenje svoje potrošnje primarne energije od jedan odsto godišnje, potrebno je da prvo počnu da prate tu potrošnju, da identifikuju ekonomski isplative mere za ostvarenje ušteda energije, da isplaniraju i sprovedu potrebne mere i prate efekte njihovog sprovođenja“, istakli su iz resornog ministarstva.

Energetski menadžeri su, kako kažu, okosnica sprovođenja svih ovih aktivnosti, i zbog toga je za njih osmišljena specijalizovana obuka koja im, pored prethodnog obrazovanja i radnog iskustva, omogućava da taj posao obavljaju na adekvatan način.

Pročitajte još:

„Energetski menadžeri imaju zadatak da identifikuju i iniciraju sprovođenje mera energetske efikasnosti koje zahtevaju investicije, ali je posebno važna uloga energetskih menadžera u sprovođenju niza organizacionih mera koje i bez troškova mogu dovesti do smanjenja potrošnje energije. Sprovođenjem organizacionih i drugih mera, koje ne zahtevaju investicione troškove ili imaju male troškove, moguće je ostvariti uštede energije na nivou od pet do 10 procenata“, obrazložili su naši sagovornici.

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

Ove mere se, kako dodaju, uglavnom svode na identifikaciju mesta gde se energija rasipa i neracionalno koristi, i potom preduzimanja potrebnih aktivnosti (na primer, curenje komprimovanog vazduha, korišćenje osvetljenja kada nije potrebno, gubici kroz neizolovane delove sistema grejanja, otvaranje prozora umesto da se temperatura u prostorijama reguliše, preterano zagrevanje i rashlađivanje prostorija).

„Obaveza energetskih menadžera je i da pripremaju programe i planove uštede energije, i da o njihovom sprovođenju izveštavaju Ministarstvo rudarstva i energetike na godišnjem nivou. Sprovođenje SEM, osim što na nivou države treba da doprinese smanjenju potrošnje energije i emisije sumpod-dioksida (SO2), treba pre svega da pomogne korisnicima energije da svoju potrošnju smanje i tako postanu konkurentniji na tržištu (privatni sektor) odnosno da smanje izdatke za energiju u budžetu (javni sektor)“, naglasili su iz resornog ministarstva.

Podsetimo, na osnovu Zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije, ministarka rudarstva i energetike donela je 2. decembra Pravilnik o bližim uslovima za imenovanje energetskih menadžera.

Reč je o dokumentu kojim se propisuju uslovi za imenovanje energetskih menadžera prema vrsti obveznika sistema energetskog menadžmenta i vrsti licence energetskog menadžera.

Izvor: Biznis.rs

Vlada Crne Gore izdala Urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije potrebne za izgradnju vetroparka i solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Vlada Crne Gore izdala Urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije potrebne za izgradnju objekta za proizvodnju električne energije iz obnovljivog izvora – vetropark, napisano je na sajtu Vlade Crne Gore.

Urbanističko-tehnički uslovi izdati su za lokaciju u zahvatu katastarskih opština Bobovo i Kruševo, opština Pljevlja ukupne površina 1.671.700 m².

Prema analizama podnosioca zahteva utvrđeno je da potencijalna količina proizvedene električne energije, sa 20 turbina ukupne snage vetroparka 120 MW, iznosi 393,80 GWh.

Izdati su i Urbanističko – tehnički uslovi za izradu tehničke dokumentacije koja je potrebna za izgradnju objekta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora – solarne elektrane.

Pročitajte još:

Urbanističko-tehnički uslovi izdati su za lokaciju u zahvatu katastarske opštine Ubli, Prijestonica Cetinje i katastarskih opština Bogetići i Broćanac u opštini Nikšić.

Ukupna površina lokacije iznosi oko 13.000.000 m². Prema prethodno sporovedenim analizama od strane podnosioca zahteva utvrđeno je da je maksimalni mogući kapacitet buduće solarne elektrane oko 385 MW.

Energetski portal

Užicu dodeljen sertifikat Evropske energetske nagrade

Foto: Wikipedia/ CrniBombarder!!!
Foto: Grad Užice

Sertifikat međunarodnog udruženja Evropska energetska nagrada, koji predstavlja potvrdu ispunjenosti uslova koji se definisani kriterijumima te asocijacije i Evropske unije uručen je gradonačelnici Užica.

“Užice se zalaže za održivi razvoj svojih urbanih prostora, a posebno na upravljanje energijom i efikasno korišćenje prirodnih resursa kroz unapređenje energetske efikasnosti, kako javnih tako i individualnih objekata”, istakla je gradonačelnica Užica dr Jelena Raković Radivojević.

Prema rečima gradonačelnice, grad Užice sledi svoju viziju da postane uzor za napredne, održive srpske gradove koji pružaju visok kvalitet života.

“Grad je pokazao jasnu političku volju za akcijom, pridruživši se Evropskoj energetskoj nagradi, obavezujući se tako na kontinuirani ciklus poboljšanja u upravljanju energijom. Energetska i klimatska politika Užica i sve srodne aktivnosti doprinose poboljšanju kvaliteta života za građane. Osim energetske sanacije javnih objekata značajna su ulaganja i u sufinansiranje energetske sanacije individualnih objekata na teritoriji grada. Projektom energetske sanacije školskih objekata grad osim što dobija energetski unapređene objekte, dobija edukovane roditelje i učenike o značaju energetske efikasnosti, a samim tim i poverenje građana za ostvarivanje zajedničkog cilja: unapređenje životne sredine kroz održivo upravljanje energijom”, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Gradonačelnica Užica je i ovom prilikom istakla značaj pridruživanja Užica Evropskoj energetskoj nagradi i izrazila nadu da će grad imati podršku i u narednim velikim projektima koji će doprineti daljem unapređenju kvaliteta vazduha i energetske efikasnosti. To su pre svega izgradnja najveće kotlarnice koja bi zamenila jedinu preostalu kotlarnicu na mazut u sistemu “Gradske toplane” u centru grada, kompletna energetska sanacija dve srednje škole u centru grada i škole za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju i nekoliko školskih objekata u seoskim naseljima, kao i rekonstrukcija grejnog sistema Narodnog pozorišta u samom centru grada.

Evropska energetska nagrada (eea) je sistem upravljanja i nagrađivanja kvaliteta za opštine i regione. Sistem pruža podršku lokalnim nadležnim organima u planiranju i sprovođenju delotvornih mera praktične energetske politike vezane za klimatske promene. Nagrađivanje u okvirima Evropske energetske nagrade obezbeđuje podsticaj opštinama da ojačaju svoje aktivnosti zaštite od klimatskih promena.

Energetski portal

Ciljevi Programa razvoja cirkularne ekonomije za period 2022-2024.

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)
Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

Cirkularna ekonomija je u Srbiji prepoznata kao važan alat za zelenu tranziciju, a poslednjih godina predstavlja jedan od prioriteta za razvoj društva.

Vlada Republike Srbije 1. decembra usvojila je Program razvoja cirkularne ekonomije za period 2022-2024. godine, dokument koji pokriva najvažnije oblasti koje su od značaja za cirkularnu ekonomiju.

Oblasti su razmatrane u konteksu trenutnog stanja i potencijala za primenu cirkularne ekonomije, a u odnosu na to Program sadrži Akcioni plan za tri godine u kojem su definisani opšti i posebni ciljevi u vezi sa najvažnijim oblastima.

Opšti cilj ovog dokumenta je stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj cirkularne ekonomije u  cilju podrške zelenoj tranziciji u Republici Srbiji. Ovaj cilj podrazumeva da se organizovano i sistemski pokrene razvoj cirkularne ekonomije i da se u njega uključe svi ključni akteri.

Za ispunjenje opšteg cilja predviđeno  je pet posebnih ciljeva, sa merama i aktivnostima koji će se sprovoditi u periodu 2022-2024. godine.

Pročitajte još:

Prvi poseban cilj predstavlja podršku privrednom sektoru u transformaciji na cirkularni model poslovanja, kao jednom od ključnih učesnika u tranziciji prema cirkularnoj ekonomiji. Planirane mere za realizaciju cilja su edukacija privrednih subjekata, razvoj dodatnih mehanizama finansijskih podsticaja za privredu i pružanje direktne tehničke pomoći određenim preduzećima u izradi poslovnih akcionih planova za usvajanje principa cirkularne ekonomije, kao i podsticanje saradnje između naučno-istraživačkih organizacija i privrednih subjekata u oblasti inovacija i optimizacije proizvodnje.

Drugi poseban cilj odnosi se na podršku lokalnim samoupravama u stvaranju cirkularnih zajednica. Kako bi se cilj ostvario sprovešće se mera podrške u pripremi lokalnih mapa puta za cirkularnu ekonomiju, odabranim jedinicama lokalne samouprave, uzimajući u obzir specifičnosti lokalne zajednice. Neophodno je i sprovođenje mere podizanja svesti nadležnih organa lokalnih samouprava, javnih i komunalnih preduzeća i lokalne privrede o konceptu cirkularne ekonomije, zbog čega će se pripremiti vodič za primenu cirkularne ekonomije, a zatim organizovati promotivna kampanja, koja uključuje radionice za zainteresovane strane.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gary Chan)

Unapređenje sistema upravljanja otpadom kroz efikasnije korišćenje otpada u cirkularnoj ekonomiji, predstavlja još jedan poseban cilj. Realizacijom planiranih mera doprineće se smanjenju nastajanja otpada od plastike, efikasnijoj reciklaži neopasnog građevinskog otpada, kao i unapređenju reciklažnih procesa i obezbeđenju cirkularnosti reciklata, što će se postići proverom prisustva i uklanjanjem najopasnijih hemikalija koje mogu da kontaminiraju cirkularne tokove. Osim toga, razvoj industrijske simbioze omogućiće uspostavljanje tržišnih mehanizama u pogledu ponude ostataka iz proizvodnih procesa i potražnje ovih ostataka koji se mogu koristiti kao resurs u proizvodnim ciklusima. Takođe, unapređenje sistema upravljanja hranom i racionalnija nabavka hrane doprineće da se viškovi hrane na odgovarajući način iskoriste i smanji količina otpada koji se odlaže na deponije, a poveća iskorišćenje otpada od hrane u pogledu proizvodnje komposta ili energije, navodi se u Pravilniku.

Primena zelenih javnih nabavki predstavlja mehanizam za promovisanje i pospešenje prelaska privrede na model cirkularne ekonomije, zbog čega je četvrti poseban cilj upravo podrška njenoj primeni, ali i podrška primeni dobrovoljnih instrumenata iz oblasti zaštite životne sredine. Ovim ciljem obuhvaćen je niz mera i aktivnosti za podsticanje njihove primene, u koje spada definisanje prioritetnih grupa dobara, usluga i radova za Republiku Srbiju za primenu zelenih javnih nabavki i njihova dodatna afirmacija, kao i izrada vodiča. Osim toga, mera je i izrada dobrovoljnih kriterijuma za zelene javne nabavke na srpskom jeziku na osnovu dostupnih kriterijuma za zelene javne nabavke u EU, za odgovarajuće grupe dobara, usluga i radova, ali i mera unapređenja propisa iz oblasti EMAS i Eko znaka i njihova promocija.

Kako bi proces tranzicije bio uspešan, potrebno je podizanje svesti zainteresovane javnosti i obrazovnih institucija o konceptu cirkularne ekonomije, kroz promotivne materijale, medije i obrazovne institucije, što je postavljeno kao peti cilj.

Za sprovođenje Programa i Akcionog plana sredstva će biti obezbeđena iz budžeta Republike Srbije i donacija.

Energetski portal

Vlada: usvojena Uredba o privremenom ograničenju cene gasa i nadoknadi razlike u ceni prirodnog gasa

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)
Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

Vlada je na održanoj sednici usvojila Uredbu o privremenoj meri ograničavanja cene gasa i nadoknadi razlike u ceni prirodnog gasa nabavljenog iz uvoza ili proizvedenog u Srbiji u slučaju poremećaja na tržištu prirodnog gasa, što će za posledicu imati povećanje cene prirodnog gasa u iznosu od 11 odsto.

To će uticati na krajnje potrošače čija će nabavna cena ovog energenta biti uvećana najviše do tog iznosa.

Cilj Uredbe jeste otklanjanje posledica skoka cene gasa kao način ublažavanja posledica energetske krize u cilju zaštite privrede i građana koji su upućeni na njegovo korišćenje.

Pročitajte još:

Takođe, usvojena je izmenjena Uredba o vanrednoj interventnoj meri podrške proizvođačima brašna, kojom su obezbeđena dodatna sredstva u iznosu od 193.558.000 dinara za one proizvođače koji su to pravo ostvarili.

Vlada je usvojila i izmenjenu Uredbu o utvrđivanju programa finansijske podrške poljoprivrednim proizvođačima suncokreta roda 2022. godine, kako bi se očuvala stabilnost dohotka proizvođača.

Energetski portal

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 16. decembra 2022. godine do sledećeg petka iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 199,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 167,00 dinara za jedan litar.

Benzin će biti jeftiniji za četiri, a dizel za dva dinara.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Vlada Republike Srbije na nedavno održanoj sednici donela je odluku o produženju privremene zabrane izvoza evro dizela EN 590 do 31. decembra 2022. godine.

Energetski portal

Ministarski savet Energetske zajednice: usvojeni ciljevi za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)

Na sastanku Ministarskog saveta Energetske zajednice u Beču usvojeni su ciljevi za period do 2030. godine u pogledu smanjenja potrošnje primerne i finalne energije, korišćenja obnovljivih izvora energije i smanjenja emisije gasova s efektom staklene bašte, kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine.

Takođe, usvojen je i novi paket u vezi sa električnom energijom koji će omogućiti tržišnu integraciju regiona u evropsko tržište, po principu reciprociteta, a koji će podržati veću integraciju obnovljivih izvora energije i zelenu tranziciju.

Razgovarano je i o merama u vezi sa koordinacijom obezbeđivanja snabdevanja energijom i za rešavanje uticaja naglog porasta cena.

Pročitajte još:

Evropska komesarka Kadri Simson rekla je da je na današnjem sastanku učinjen veliki napredak u unapređenju programa dekarbonizacije.

„Usvojeni ciljevi usmeravaju strane ugovornice na dobar put za postizanje klimatske neutralnosti. Domaći obnovljivi izvori energije takođe će doprineti energetskoj bezbednosti u regionu. Važno je da će paket električne energije koji je danas usvojen doprineti da se obnovljivi izvori energije integrišu u energetske sisteme. Nakon što se pravila implementiraju, Ugovorne strane Energetske zajednice će imati potpun pristup tržištu električne energije EU’’, navodi komesarka Simson.

Na sastanku je učestvovala i ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, a tom prilikom rekla je da će Srbija u narednom periodu završiti rad na strateškim dokumentima, Strategiji razvoja energetike do 2040. godine sa projekcijama do 2050. godine, kao i Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

„U strateškim dokumentima ostavićemo prostora da usvojene ciljeve primenimo ili promenimo, u skladu sa posebnim prilikama koje mogu uticati na razvoj obnovljivih izvora energije u Srbiji i prilikama koje utiču na primarnu i finalu energetsku potrošnju’’, rekla je ministarka.

Ministarka je podsetila Ministarski savet da princip suvereniteta i teritorijalnog integriteta mora biti poštovan prilikom implementacije usvojenih direktiva, kao i zakonodavni okvir  Republike Srbije.

Ministarski savet ukazuje da je važno da energetska i klimatska tranzicija bude društveno prihvatljiva. Takođe, poziva Energetski i klimatski Komitet da uspostavi posebnu radnu grupu za nastavak zajedničkog istraživanja i pristupa pravednoj tranziciji, kao i da identifikuje pilot projekte Ugovornih strana i podrži njihovu implementaciju.

Energetski portal

U narednoj godini 100.000 vaučera za odmor u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Ministar turizma i omladine u Vladi Republike Srbije Husein Memić ocenio je da bi ova godina mogla biti najuspešnija turistička godina u Srbiji kada je reč o broju dolazaka turista i broju noćenja, kao i po deviznom prilivu od turizma.

Memić je u razgovoru sa novinarima, na dodeli nagrade „Turistički cvet 2022“, najavio da će i sledeće godine biti dodeljivani turistički vaučeri za odmor u Srbiji, zašta je izdvojeno 500 miliona dinara za 100.000 posetilaca.

U budžetu za sledeću godinu je za turističku infrastrukturu izdvojeno 822 miliona dinara, podsetio je on i objasnio da će biti podržana dva važna projekta – izgradnja turističke marine na Srebrnom jezeru i spa-centra na Paliću, za šta je nedavno potpisan ugovor vredan 480 miliona dinara.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, velelepni spa-centar će biti najveći centar ove vrste od Beograda do Segedina, a ovo ulaganje najveće u vojvođansku turističku infrastrukturu u poslednjih 30 godina.

Ministar je najavio da će sledeće godine fokus biti na kineskom tržištu i izneo uverenje da, kada je o Kini reč, možemo da ponovimo 2019. godinu, kada su kineski turisti bili prvi po broju dolazaka u Srbiju.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Istraživači osmislili natrijum-sumpornu bateriju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Sister Wife18)

Naučnici Univerziteta u Sidneju napravili su natrijum-sumpornu bateriju koja je znatno većeg kapaciteta od litijum-jonske.

Istraživači kažu da je ova baterija energetski gušća, znatno jeftinija za proizvodnju, ima četiri puta veći energetski kapacitet od litijum-jonskih baterija i da je manje toksična alternativa za njih.

Doktor Šenlon Žao nalazi se na čelu tima koji je koristio mešavinu rastopljene soli sastavnih materijala prerađenih iz morske vode, što značajno smanjuje troškove izrade.

Koncept natrijum-sumpornih baterija postoji više od 50 godina, ali one se nisu toliko koristile i proizvodile zbog niskih energetskih kapaciteta i kratkih životnih ciklusa.  

Tim istraživača sada je koristio „jednostavan proces pirolize i elektrode na bazi ugljenika da poboljšaju reaktivnost sumpora i reverzibilnost reakcija između sumpora i natrijuma“. To je dovelo do povećanja kapaciteta i dugovečnosti na sobnoj temperaturi.

Pročitajte još:

„Naša baterija ima potencijal da dramatično smanji troškove, istovremeno pružajući četiri puta veći kapacitet za skladištenje. Ovo je značajan napredak za razvoj obnovljive energije”, rekao je Žao.

Ova natrijum-sumporna baterija uspešno je testirana u laboratoriji Univerziteta u Sidneju, istraživači trenutno rade na njenom poboljšanju, a u ukoliko se sve bude razvijalo prema planu ideja je dalja komercijalizacija. 

Milica Radičević

“Trka za šume” velika akcija pošumljavanja sledećeg petka na Savskom keju

Foto: Schneider Electric
Foto-illsutration: Unsplash (John-o-Nolan)

Najveći tim bilding događaj i serija poslovnih trka Schneider Electric Serbia Business Run, u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac i JKP “Zelenilo Beograd” pokrenuli su akciju pošumljavanja “Trka za šume”. Akcija za cilj ima da tokom pet godina, uz pomoć društveno odgovornih kompanija, posadi što veći broj novih stabala širom Srbije.

Prva donirana stabla biće zasađena, u saradnji sa JKP “Zelenilo Beograd”, u petak, 23. decembra u 12 časova na Savskom keju u Beogradu (drvored uz Brodarsku ulicu).

Tokom 2022. godine 19 kompanija je doniralo ukupno 250 stabala (150 zimzelenih i 100 sadnica platana), čime je cilj za ovu godinu od 146 stabala premašen. Zimzelena stabla će se saditi u području parka, a platani uz stazu prema ulici čime će se formirati drvored. Savski kej će tako dobiti odrasla zimzelena stabla koja će pružati čist vazduh i hlad.

Kompanija Schneider Electric, ponosni sponzor serije Serbia Business Run je i kroz ovu akciju potvrdila ulogu svetskog lidera u održivosti i održivom poslovanju i sa donacijom od 100 stabala postala pobednik “Trke za šume”.

Ove godine akcija sadnje biće usmerena na Beograd, a plan za naredne godine je da se pošumi što više lokacija širom Srbije kroz želju organizatora da se donacije usmere na moto jedan trkač – jedno drvo. Krajnji cilj ove kampanje je da društveno najodgovornije kompanije kroz svoje donacije doprinesu da se do kraja 2025. godine zasadi 100.000 stabala i time značajno promeni ekološka slika naše zemlje.

Na osnovu velike potrebe da doprinesu očuvanju životne sredine organizatori Schneider Electric Serbia Business Run su svoju misiju usmerili ka tome da Serbia Business Run za pet godina postane najveći sportski događaj u regionu koji je potpuno održiv. Ovaj ambiciozni cilj će i u narednim godinama, biti postignut saradnjom sa kompanijom Schneider Electric svetskim liderom u oblasti upravljanja energijom i jednom od najodrživijih kompanija na svetu. Uz podršku ove kompanije na trkama koje su ove godine održane u Novom Sadu, Subotici, Nišu i Beogradu koristila su se inovativna tehnološka rešenja poput solarnih panela, pametnih klupa i reciklažnog sistema.

Izvor: Schneider Electric

Napravite sami ukrase za jelku koji čuvaju životnu sredinu

Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)
Foto-ilustracija: Pixabay (Larisa-K)

Trenutak otkucaja kazaljke na satu kojim ćemo pozdraviti godinu za nama i poželeti dobrodošlicu Novoj, u većini domova ne može da prođe bez novogodišnjih ukrasa koji makar na kratko probude čaroliju i dete u nama.

Ukoliko ste odlučili da ove godine svojoj jelci podarite novi izgled, umesto odlaska u kupovinu, zaigrajte se i novogodišnje ukrase napravite sami.

Predstavljam vam nekoliko jednostavnih ideja kako da napravite novogodišnji rustičan set ukrasa.

Kartonski cvet

Kartonsku rolnu koja ostane nakon istrošenog toalet papira, pritisnite blago da se spljošti i napravi oblik latice cveta, a zatim ih isecite na jednake širine. Dobijene ’latice’ zalepite lepkom jedne uz drugu, tako da na kraju dobijete oblik cveta. Kroz jednu od ’latica’ provucite konac i napravite vezicu kako biste ukras okačili na jelku.

Kugle od šišarki

Foto-ilustracija: Pixabay (donwhite84)

Kada se budete uputili u šetnju prirodom, osvrnite se oko sebe i pronađite male i velike šišarke. Od manjih šišarki možete da napravite novogodišnje kugle, tako što ćete ih lepiti jedne uz drugu praveći oblik loptice. Ja sam šišarke lepila pištoljem za vruć lepak, odnosno silikon, ali kao alternativa mogao bi verovatno da se koristi neki i kvalitetan lepak za drvo. Kada napravite kuglu, vezicu od kanapa zalepite za kuglu kako biste je okačini na jelku. Pored kanapa, možete da koristite i konac koji ćete obmotati oko jedne od šišarki.

Veće šišarke ne morate da spadaje jedne uz drugu, već od jedne veće napravite ukras. Šišarku okrenite tako da deo koji se sužava u vrh šišarke bude prema dole, a za širi deo zalepite uvezani kapan kojim ćete okačiti ukras na jelku.

Pahulja od grančica

Prikupite tanje grančice koje nađete u prirodi, a zatim po željenom šablonu pahulje, koji možete da pronađete na internetu, lomite gračnice na kraće delove i lepite ih jedne uz druge ili jedne preko drugih kako biste napravili svoju pahulju. Grančice možete da lepite i bez određenog šablona, tako da raspored i dužina budu neravnomerni, a dobijeni oblik možete da ukrasite grančicama bora koje nađete u prirodi.

Kako može da izgleda ova pahulja, pogledajte na ilustraciji koja se nalazi na kraju teksta.

Ukrasi od voća

Foto-ilustracija: Pixabay (radekkulupa)

Pomorandža, grejpfrut i limun takođe mogu da se iskoriste kako biste napraviti interesantan, a jednostavan ukras.

Isecite krišku voćke bez da uklonite koru, zatim napravite rupicu za kanap ili iglom provucite konac kroz unutrašnji deo voćke i zavežite ga oko spoljašnjeg dela, tako da kriška voćke visi.

Nakon što napravite ukras, ostavite ga da se osuši i biće spreman za jelku. Različite nijanse voćkica daće vašoj jelci zanimljiv izgled.

Ukrasi od vunice

Ukoliko u ormanu imate stari šal, kapu, rukavice ili džemper od vunice, koji ne želite više da nosite, rasparajte ga, a vunicu iskoristite za novogodišnji ukras. Staru karonsku kutiju isetice na primer u oblik zvezde ili božićnog kolačića, a zatim vunicu obmotavajte oko kartona, tako da pratite oblik i povremeno lepite vunicu kako bi ukras bio čvršći.

Jednostavniji način za obmotavanje vunice, jeste da isečeni željeni oblik i iznutra isečete skalpelom u istom ubliku, tako da ostane šupljina, a zatim vunicu obmotavate oko okvira u željenom obliku.

Vunicu možete da lepite i oko starih kugli koje već imate, ali želite da im promenite dezen.

Ilustrativni primer ukrasa iz predloga broj šest (Foto-ilustracija: Energetski portal)

Venčić od kartona i sitnih ukrasa 

Od veće kartonske kutije možete da napravite oblik koji je prikazan na ilustraciji, ili neki prema vašoj želji, a zatim preko isečenog kartona lepite ili vezujte koncem šišarke, grančice bora i drveća, osušene kriške voća, koru oraha, grančice cimeta ili druge sitnice koje pronađete u kući.

Kada završite ukrašavanje, zavežite kanap oko ukrasa i okačite ga na željeno mesto u kuću ili ga bez kanapa postavite na policu kao ukras.

Ovaj kreativan ukras može da bude i interesantan i jedinstven novogodišnji poklon za vama drage ljude.

Neka ove ideje budu inspiracija da probudite kreativnost i čaroliju u sebi, i neka učine da i vi budete inspiracija drugima. Hajde da ovogodišnji doček Nove godine napravimo dobrim za nas, naše najmilije i našu planetu.

Katarina Vuinac

Sud poništio Studiju uticaja na životnu sredinu za termoelektranu “Ugljevik 3”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (ustalij_pony)

Presudom Okružnog suda u Banjaluci poništeno je rešenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske kojim se odobrava konačna Studija uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje i korišćenja termoelektrane “Ugljevik 3”.

Ova sudska odluka donesena je u postupku koji je Centar za životnu sredinu pokrenuo početkom marta 2022. godine podnošenjem tužbe protiv pomenutog ministarstva zbog odobravanja pomenute studije.

Brojni proceduralni nedostaci, nedostatak adekvatne procene emisija zagađujućih materija u vazduh – posebno emisija ugljen-dioksida, razlog su podnošenja tužbe.

Glavni argument suda uz uvažavanje navoda iz tužbe jeste preuranjeno odlučivanje čime je onemogućeno učešće zainteresovane javnosti u susednim zemljama. Ovo se primarno odnosi na javnost Republike Hrvatske kojoj nije omogućen propisani rok za izjašnjavanje po pitanju konačne verzije Studije uticaja.

“Uprkos jasnoj nameri šire javnosti za učešćem u tekućem upravnom postupku, u smislu primedbovanja na sadržaj konačne verzije Studije uticaja, Ministarstvo je ubrzanim odlučivanjem osujetilo zakonitost donešenog akta, tj. suprotno kako Espoo konvenciji o prekograničnom negativnom uticaju, tako i Arhuškoj konvenciji zbog propuštanja razmatranja ishoda učešća celokupne javnosti, ali i principa reciprociteta, zbog čega je ovakva odluka suda bila očekivana”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savetnik u Centru za životnu sredinu.

Aktivisti za zaštitu životne sredine ističu da je i pored svih napora preduzetih u proteklih desetak godina, a koliko traje monitoring planiranja i realizacije ove TE, jasno da Ministarstvo grubo krši kako domaće propise, tako i međunarodne obaveze, te da potpuno relativizuje rad postojeće TE “Ugljevik” čije štetne emisije već značajno opterećuju životnu sredinu u i oko Ugljevika.

Pročitajte još:

„Ovaj projekat u koliziji sa svim mogućim sporazumima, zakonima i procedurama i krajnje je vreme da vlasti u Republici Srpskoj prestanu da odugovlače sa odobravanjem i izdavanjem dozvola. Jedini logičan korak Ministarstva je ukidanje ekološke dozvole zasnovane na neadekvatnoj studiji, a samim tim i “brisanje” ove termoelektrane iz svih strategija i planova u RS”, naveo je Dragan Ostić, koordinator kampanje “Stop prljavoj energiji, budućnost je obnovljiva” u Centru za životnu sredinu.

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

Podsećamo da je u toku 2018. godine, povodom podnošenja žalbe protiv ekološke dozvole od strane Centra, došlo do zaključenja Sporazuma o poravnanju između Sekretarijata Energetske zajednice i Ministarstva u Beču. Međutim Ministarstvo je jednostrano prekršilo ovaj Sporazum i pokrenulo i okončalo proceduru nove procene uticaja bez konsultacija sa Sekretarijatom. Nakon toga, Ministarstvo je investitoru izdalo i ekološku dozvolu, iako upravni spor protiv Studije uticaja za isti projekat nije bio okončan.

Usled toga, Centar je u julu 2022. godine osporio i ekološku dozvolu, inače treću takvu dozvolu koja je nezakonito izdata za ovo postrojenje.

“Presudu u kojoj su sada od strane suda utvrđene relevante činjenice o zakonitosti akta na kojem se temlji i ekološka dozvola za ovo postrojenje, dostavili smo postupajućem sudu na uvid budući da ista predstavlja značajan dokaz u sporu koji smo naknadno pokrenuli i protiv ekološke dozvole, jer se radi o prethodnom pitanju na osnovu čega bi i ekološka dozvola trebala biti poništena”, dodao je Skomorac.

Izvor: Capital

Kompanija SIBERIAN WELLNESS preuzela fabriku Dahlia

Foto: Represent
Foto: Represent

Međunarodna kompanija Siberian Wellness postala je novi vlasnik fabrike Dahlia, koja proizvodi brendove Becollino, Hera i kultne losione za brijanje i negu kože Brion. Ugovor u iznosu od 15 miliona evra obuhvata vrednost zemljišta, proizvodnog kompleksa, tehnologije i opreme.

„Preuzimanjem fabrike za proizvodnju kozmetike Dahlia završen je proces kupovine. Uz postojeće kapacitete proizvodnih platformi otvaraju se mogućnosti za širenje proizvodnje. Pokrenućemo lokalnu proizvodnju određenih Siberian Wellness proizvoda, proširivaćemo asortiman postojećih brendova, poboljšaćemo sastav i trudićemo se da u recepturama ne budu samo plodovi sibirske, već i srpske prirode. Zahvaljujući tome smatramo da ćemo vratiti  Dahliji reputaciju regionalnog lidera“, izjavila je Tatjana Gorohovska, predsednica Siberian Wellness-a.

Kompanija Siberian Wellnes planira da izvrši rebrending i sačuva prepoznatljivost proizvoda na koji su potrošači navikli u regionu, ali i da ih učini interesantnijim savremenim potrošačima. Ono što je najvažnije  je da će proizvodi biti kvalitetniji i još prirodniji.

Foto: Represent

„Siberian Wellness prisutan  je na tržištu Srbije već gotovo 10 godina, i brend ima odličnu reputaciju – klijente asocira na kvalitet i efikasnost. Svi proizvodi iz asortimana Siberian Wellness-a su napravljeni u skladu sa najstrožim međunarodnim standardima kvaliteta. Kompanija posluje u okviru strategije globalnog proširivanja i proizvodna platforma u Srbiji otkriva nove mogućnosti za rad na tržištu Balkana, Evrope i Turske“, rekla je Dragana Orlandić, CEO Dahlia.

Siberian Wellness posluje na globalnom tržištu već 26 godina i ima klijente i konsultante iz 60 zemalja sveta. Jedan su od svetskih lidera u proizvodnji prirodnih proizvoda namenjenih lepoti, zdravlju i sportu. Kompanija poštuje stroge ekološke standarde tokom proizvodnje i podržava značajne ekološke projekte, koji su usmereni na zaštitu životne sredine i očuvanje biljnih i životinjskih vrsta.

Koreni kompanije Dahlia sežu u 1924. godinu. Prvi naziv kompanije je bio “Engleska drogerija Union”, a nalazila se u strogom centru Beograda. Ova drogerija posedovala je laboratoriju, u kojoj su se proizvodili kozmetički preparati, ali se bavila i prodajom najpoznatijih svetskih brendova  parfema, krema, pudera. “Union” je u to vreme posedovao i licencu engleske firme “Elizabet Arden”, koja se tada punila i prodavala u Beogradu. Uoči stogodišnjeg jubileja Dahlia sada ima nove mogućnosti za rast.

Izvor: Represent 

Podnošenje zahteva za energetski ugroženog kupca do 19. decembra

Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)
Foto-ilustracija: Pixabay

Socijalno ugrožena domaćinstva sa minimalnim primanjima koja imaju pravo na besplatne kilovate električne energije, gasa, kao i umanjene račune za grejanje preko toplana, trebalo bi najkasnije do 19. decembra da podnesu zahtev za ostvarivanje ovih beneficija.

Zahtev se podnosi svake godine za narednu kalendarsku, čime se stiče status energetski ugroženog kupca.

Kako su iz Ministarstva energetike potvrdili pravo na status energetski ugroženog kupca imaju primaoci socijalne pomoći, dečjeg dodatka ili uvećanog dodatka za pomoć i negu drugog lica. Oni taj podatak treba da navedu, odnosno zaokruže u obrascu, piše Kamatica.

Takođe, taj status ima i domaćinstvo čiji član koristi medicinske aparate ili uređaje neophodne za održavanje zdravlja, a za čiji rad je potrebno napajanje iz elektromreže, i kome obustavom isporuke struje može biti ugrožen život ili zdravlje. U ovom slučaju, potrebno je da se uz zahtev podnese i izveštaj lekara o korišćenju medicinskih aparata, ugovor o snabdevanju i poslednji račun za isporučenu struju.

Pročitajte još:

Oni koji budu podnosili zahtev treba da znaju da mogu da se opredeli za mesečno umanjenje računa za samo jedan energent. Dakle, ili struju, ili gas, ili grejanje preko toplana. Za one koji troše struju olakšica važiće tokom cele godine, dok za gas i toplotnu energiju umanjenje važe šest meseci, odnosno onoliko koliko traje grejna sezona. Tako da građani u obrascu treba da napišu na koji energent se odnosi zahtev.

Da bi jednočlano domaćinstvo ostvarilo pravo na ove beneficije ukupna primanja ne mogu da budu veća od 21.074 dinara. Porodice sa dva člana ne sme da pređe limit od 33.402, a tročlana 45.729 dinara. Granica prihoda za četvoročlano domaćinstvo je 58.057 dinara.

Prema kriterijumu imovno stanje, odnosno ukupna površina stambene jedinice za jednočlana domaćinstva ne sme da bude veća od 40, a za dvočlana od 58 kvadratnih metara. Maksimalna površina za porodice sa tri člana je do 66, a sa četiri člana do 74 kvadrata. Limit za petočlana domaćinstva je do 87, a za šestočlana i veća do 96 kvadratnih metara.

Izvor: Biznis.rs