Home Blog Page 353

Do juna završetak dela obilaznice od Straževice do Bubanj potoka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Deonica od Straževice do Bubanj potoka trebalo bi da bude puštena u saobraćaj 1. juna, kako je i planirano.

Radove na izgradnji petlje Avala obišao je Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koji je tom prilikom rekao da je ova petlja izgrađena na deonici od Straževice do Bubanj potoka. Deonica je duga 9,6 kilometara, a ministar je dodao da je ukupna dužina obilaznice oko Beograda 47,7 kilometara i da ima dva tunela – Beli potok i Straževicu, dva mosta dužine 930 metara i četiri nadvožnjaka.

Ministar je rekao da je potpisan ugovor sa CIP-om za projektovanje nastavka obilaznice od Bubanj potoka do Pančeva, u dužini od 31 kilometra.

,,Do marta naredne godine imaćemo završen projekat, odnosno izdatu građevinsku dozvolu i tada ćemo imati sve uslove da počnemo da gradimo i poslednji deo obilaznice, od Bubanj potoka do Pančeva, sa velikim drumsko-železničkim mostom kod Vinče’’, najavio je ministar Vesić.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, po završetku tog poslednjeg dela, Beograd će dobiti i železničku obilaznicu, pa će sav železnički teretni saobraćaj, kome glavni grad nije odredište, biti izmešten iz centra prestonice.

Kada obilaznica bude proradila, saobraćaj na auto-putu kroz Beograd, na “Gazeli” rasteretiće se između 10 i 15 odsto, rekao je ministar, uz napomenu da je izdao nalog da se od juna zaustavne trake na tom mostu pretvore u žute trake, pa će javni gradski prevoz i taksi vozila prolaziti brže, a gužve će se smanjiti.

Ministar je objasnio da će se preusmeravanjem saobraćaja na obilaznicu značajno smanjiti zagađenje u Beogradu, a biće i manje saobraćajnih nesreća, jer analize pokazuju da tamo gde ima obilaznica oko gradova, ima i manje nezgoda i gužvi.

Energetski portal

Sudbina kupaca-proizvođača u Srbiji: energetski Davidi protiv birokratskog Golijata

Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)
Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)

U naseljima širom Srbije, od Pirota do Kikinde i od Kladova do Banje Koviljače, sporadično ali neumoljivo niču vesnici jedne čistije i efikasnije budućnosti: solarni paneli na krovovima privatnih kuća.

Po poslednjim podacima koje nudi Elektrodistribucija Srbije, u Srbiji je registrovano 744 domaćinstva koja su se odlučila da postanu tzv. kupci-proizvođači električne energije, kolokvijalno prozjumeri. Oni proizvode sopstvenu struju uz pomoć svojih malih solarnih elektrana, svoje viškove predaju elektrodistributivnoj mreži (kao proizvođači), a kada im potrošnja prevaziđe proizvodnju, sa iste mreže preuzimaju energiju (kao kupci), piše Klima101.

Ovih 744 pionira je početkom ove godine, kroz izmene Zakona o PDV-u, izvojevalo jednu važnu pobedu protiv sopstvene države, koja je prevelikim nametima ugrozila tržište kupaca-proizvođača pre nego što je ono uopšte stiglo da se razvije. U tome su uspeli međusobnom saradnjom i uz podršku nezavisnih, stručnih organizacija.

Pročitajte još:

Šta se dogodilo 2022?

Pored želje za čistijim okruženjem i energetskom nezavisnošću, jedna od osnovnih motivacija za ugradnju solarne elektrane je finansijska: ako uložite nekoliko hiljada evra za solarne panele, opremu i priključenje na elektromrežu, vama će se ta investicija nakon nekog vremena načelno isplatiti, jer ćete iz meseca u mesec manje plaćati struju. Od toga koliko su mesečni računi manji zavisi i koliki je taj period otplate.

Kada je 2021. najavljeno uvođenje institucije kupac-proizvođač, i kada je bila usvojena Uredba, zainteresovani građani vodili su se zvaničnim najavama Ministarstva rudarstva i energetike, po kojima je obračun nameta trebalo da se vrši na osnovu neto merenja, tj. na osnovu razlike između energije koju je kupac-proizvođač preuzeo iz mreže, i energije koju je sam isporučio

Efektivno, za razliku od ostalih kupaca, koji plaćaju struju, PDV, akcize i naknade na osnovu ukupne količine energije koju su preuzeli, za kupce-proizvođače je ta energija trebalo biti umanjena za količinu koju su sami proizveli i isporučili EPS-u.

Međutim, kada su tokom 2022. godine stigli prvi računi za struju kupcima-proizvođačima, bili su neprijatno iznenađeni: nameti uopšte nisu bili umanjeni.

„Osim struje koju proizvedem sam, sve ostalo je isto”, rekao je krajem prošle godine za Klima101 Ivan Lukić, veterinar iz Mladenovca koji je instalirao elektranu snage 10 kW. „Plaćamo sve namete isto kao pre… Iako imam sopstvenu elektranu i trošim sopstvenu struju tokom dana, ušteda na mesečnom računu mi je samo oko 20 odsto.”

„To je prevara od strane države”, rekao je Zoran Tozić, kupac-proizvođač iz Svilajnca, koji je svoju solarnu elektranu snage 10 kW ugradio u julu 2022. godine. Prethodno je ugradio i toplotnu pumpu snage 5 kW.

„Ispadne mi neznatno manji račun nego da nemam elektranu. Po ovom računu, moja elektrana ne može da se isplati pre 15 do 20 godina. Kažu da je životni vek panela 25 godina, ali tu su i drugi delovi, kao što je inverter, koji traju kraće. Znači neisplativo je.”

Šta se zapravo dogodilo? Ne prvi put u Srbiji, došlo je do neslaganja među ministarstvima.

Iako je 2021. na sednici Vlade prihvatilo Uredbu o kupcima-proizvođačima koju je predložilo Ministarstvo rudarstva i energetike, Ministarstvo finansija je naknadno u mišljenju poslatom EPS-u naložilo sasvim drugačiji obračun: da se kupcima-proizvođačima obračunavaju porezi i nameti na osnovu celokupne količine preuzete energije u toku meseca, kao običnim kupcima, bez umanjenja za isporučenu energiju.

Mada tačna brojka zavisi od instalisanih kapaciteta, proizvodnje, potrošnje i drugih faktora, ova promena pravi velike finansijske probleme za kupce-proizvođače.

Kako su nam objasnili sagovornici, očekivana ušteda na mesečnom računu je trebalo da bude mnogo viša, i do 50 odsto umesto oko 20 odsto koliko su dobili.

Pravda za pionire

Ali problem nije samo finansijski. Država je de fakto svoja pravila promenila nakon što su se ljudi već bili upustili u investiciju. Kao obrazloženje za obračun, Ministarstvo finansija je navelo da Uredba iz 2021. nije bila u skladu za zakonima o PDV-u i akcizama – da obračun koji je bio obećan kupcima-proizvođačima prosto nije bio moguć. Ali kada neko promeni pravila nakon što ste već investirali pozamašnu sumu, teško je ne osetiti se izdano.

„To je Srbija”, rekao je Ivan Lukić. „Kada je došlo vreme za račun, došla je i prilika da se država ugradi.”

Ono što su naši sagovornici osetili na svojoj koži je, najjednostavnije rečeno, nepravda. Nije u pitanju samo naknadna promena pravila. Jedno je da kupci-proizvođači plaćaju PDV i namete – ali je sasvim drugo da ih plaćaju kao da sami i ne proizvode struju.

U odgovoru na nepravdu koju su osetili, kupci-prouvođači nisu se zaustavili na pukom negodovanju. Pošto oni u Srbiji nemaju formalno udruženje, okrenuli su se svojoj neformalnoj zajednici – Vajber grupi koja trenutno ima preko 100 članova.

„Na grupi smo koordinisali slanje velike količine prigovora na račune za struju, iz meseca u mesec”, kaže Varvara Aleksić, kupac-proizvođač i pravnica u energetici. „Ljudi su delili iskustva i savete, a neki članovi su ispred ove neformalne zajednice razgovarali sa Ministarstvom.”

U borbi protiv nepravednih i neodrživih uslova pomogao im je i niz nezavisnih organizacija,  kao što su Energetske zadruge Elektropionir i Sunčani krovovi, Beogradska otvorena škola, Centar za unapređenje životne sredine, Udruženje potrošača Efektiva, čije su se stručne kritike, ocene i saopštenja širile u medijskom prostoru.

Šta god da je bio ključni element, medijski, institucionalni i neformalni pritisak urodili su plodom: početkom ove godine Vlada Srbije usvojila je izmene Zakona o PDV-u, koje dozvoljavaju neka pravila ranije usvojene Uredbe. PDV se sada ne obračunava na celokupni iznos preuzete struje, već na iznos umanjen za ono što je kupac-proizvođač isporučio EPS-u.

„Mislim da je u ovom uspehu ta neformalna zajednica, Vajber grupa, bila ključna”, kaže Varvara Aleksić. „Mene je njen rad i uspeh oduševio. I to je dobar znak za sve buduće akcije, i pokazatelj kako se gradi energetska tranzicija od strane građana.”

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Svetski dan energetske efikasnosti, uštede uz subvencije države

Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski dan energetske efikasnosti, koji se obeležava danas, ima za osnovni cilj podizanje svesti građana o značaju unapređenja energetske efikasnosti i racionalnog korišćenja energije bez narušavanja komfora, standarda života ili ekonomske aktivnosti.

Energetska efikasnost po aktuelnoj Strategiji razvoja energetike posmatra se kao „novi izvor energije’’. U Srbiji je potrošnja energije u odnosu na bruto domaći proizvod tri do četiri puta veća u odnosu na zemlje EU, a dva puta u odnosu na zemlje regiona. Zbog toga će u narednom periodu biti izuzetno važno da se sprovedu mere unapređenja energetske efikasnosti kako bi se smanjili nepotrebni troškovi i unapredilo stanje u energetskom sektoru.

Ministarstvo rudarstva i energetike od 2021. godine realizuje Nacionalni program energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova kojim se u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave građanima dodeljuju bespovratna sredstva za mere energetske efikasnosti.

Pročitajte još:

Povodom Svetskog dana, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović rekla je da građani mogu da dobiju subvencije do 50 odsto ukupne vrednosti izvođenja radova na termičkoj izolaciji zidova, zameni stolarije, starih kotlova kao i za ugradnju solarnih panela.

,,Do danas su ovim programom obezbeđene subvencije za više od 20.000 domaćinstava dok je u 130 jedinica lokalne samouprave potpisano oko 14.000 ugovora. U saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama obezbeđeno je oko 70 miliona evra za nastavak realizacije programa u narednim godinama, gde očekujemo da će subvencije dobiti još 80.000 domaćinstava”, poručila je ministarka Đedović.

Osim stambenih objekata, Ministarstvo radi i na unapređenju energetske efikasnosti objekata javnog sektora. U prethodnom periodu završeno je 107 projekata energetske rehabilitacije škola, vrtića, domova zdravlja i zgrada opština u kojim su smanjene emisije ugljen-dioksida za 13.000 tona godišnje.

Kako bi se smanjili troškovi građanima, dao doprinos zaštiti životne sredine i stabilnosti energetskog sistema, Ministarstvo će i u narednom period nastaviti da realizuje programe.

Energetski portal

Danas se obeležava Svetski dan energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski dan energetske efikasnosti obeležava se svakog 5. marta od 1998. godine, a nastao je kao inicijativa tokom Prvog međunarodnog skupa o energetskoj efikasnosti. Još tada se nastojalo da se podigne svest o potrebi smanjenja potrošnje energije, a tokom prethodnih godinu dana uvideli smo da ona postaje i neophodnost.

U Srbiji je Zakon o energetskoj i racionalnoj upotrebi energije iz 2021. godine, značajnije doprineo odgovornijem odnosu prema energiji. Postojeća energetska kriza ubrzala je sprovođenje postojećih, ali i donošenje novih mera, kao i realizaciju različitih projekata sa ciljem podizanja svesti i konkretnih akcija.

Kampanja koja je nedavno u našoj zemlji pokrenuta jeste ,,Čuvaj, štedi, ne rasipaj energiju’’, sa ciljem da građanima pruži praktične savete kako bi ostvarili uštedu energije. Još jedna značajna kampanja, koja je završena, jeste ,,Okreni na zeleno’’, a koju su sproveli Ministarstvo rudarstva i energetike i Evropska unija.

Ove, i druge kampanje, potvrđuju povećane napore kako bi se ovom problemu što ozbiljnije pristupilo.

Pročitajte još:

Foto ilustracija: Pexels

Gledajući šire, izvan granica naše države, važna odluka bila je promena energetskih oznaka na kućnim uređajima. Mnogi uređaji koji su se do tada nalazili u nekoj od klasa A (A+, A++ ili A+++), sada su prešli u neke od poslednjih kategorija na skali, što ukazuje na to je novim oznakama uvedena i stroža klasifikacija. Iako je za uređaje u boljim klasama potrebno izdvojiti više novca pri kupovini, pokazalo se da su i te kako isplativi, zbog uštede novca koji se ostvari kroz njihovo korišćenje, smanjenjem računa za električnu energiju.

U Srbiji najveće potrošače električne energije upravo čine domaćinstva, zbog čega je prelazak na energetski efikasnije kućne uređaje značajan.

Kao mere energetske efikasnosti, sprovođene su i mnogobrojne subvencije za zamenu prozora, vrata, ali i ugradnju dodatne izolacije na domovima građana.

Međutim, domaćinstva nisu jedina veliki potrošači, zbog čega je pomenuti Zakon predvideo i sistem energetskog menadžmenta, a u okviru toga i obaveznike sistema energetskog menadžmenta. Njih recimo čine javna preduzeća čija je pretežna delatnost u proizvodnom sektoru ili u sektoru trgovine i usluga, ako godišnje troše veću količinu energije od one koju Vlada propiše. Ipak, oni nisu jedini obaveznici sistema.

Obaveznici su dužni da prate i analiziraju svoju potrošnju energije i da o tome vode evidenciju, a kao još jedan način kontrole tu su energetski menadžeri, koji takođe prikupljaju i analiziraju podatke o tome na koji način obaveznici koriste energiju. Pore toga, njihove obaveze su da predlažu mere, ali i da preduzimaju druge aktivnosti kako bi se ostvarila energetska efikasnost.

Ovo bi moglo da oda utisak da je urađeno sve što je bilo potrebno, međutim, nove mere, kampanje i projekti i dalje su potrebni kako bi se dostigao dovoljno visok nivo ostvarenja energetske efikasnosti.

Katarina Vuinac

Za razvojne projekte u devet gradova i opština 1,4 milijarde dinara

Foto: EP
Foto: Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potvrdio je da je doneo odluku o izboru jedinica lokalnih samouprava na teritoriji Ovčarsko-kablarske klisure, kao i na jugu i zapadu Srbije, kojima će biti ukupno dodeljeno 1,4 milijarde dinara iz budžeta radi sufinansiranja razvojnih infrastrukturnih projekata.

On je precizirao da je za sufinansiranje razvojnih projekata u Ovčarsko-kablarskoj klisuri opredeljeno 235 miliona dinara, Grad Čačak dobiće 71,16 miliona dinara za izgradnju vidikovca na Kablaru, dok je 3,74 miliona dinara izdvojeno za parterno uređenje jezgra Ovčar banje, navodi se na sajtu Vlade.

Takođe, kako je dodao, 27,5 miliona dinara namenjeno je projektu izgradnje kapije dobrodošlice na ulazu i izlazu iz zaštićenog područja Ovčarsko-kablarske klisure, kao i 32,5 miliona dinara za izgradnju staze na desnoj obali jezera Međuvršje.

Ministar je naveo da će Opština Lučani za rekonstrukciju saobraćajnice sa odmaralištem i biciklističkom stazom, sa izgradnjom mosta, od države dobiti 100 miliona dinara.

Kada je reč o dodeli sredstava za sedam opština na jugu i zapadu Srbije, u ukupnoj vrednosti od 1,16 milijardi dinara, Vesić je potvrdio da će od te sume Opština Lebane dobiti 194 miliona za projekat izgradnje centra za posetioce Caričin grad, dok je za Leskovac izdvojeno 77 miliona dinara za izgradnju regionalnog inovacionog startap centra Leskovac.

Pored toga, kako je rekao, država će Opštini Bojnik pomoći sa 36,4 miliona dinara za izgradnju amfiteatra na platou kod sportske hale, dok će za Medveđu izdvojiti 151,3 miliona za rekonstrukciju i dogradnju Rimskog kupatila, a za Kulturni centar u Sijarinskoj banji 117,1 milion dinara.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, za sufinansiranje projekta izgradnje saobraćajnog prilaza ka srednjovekonoj tvrđavi „Maglič” i za izgradnju replike srednjovekovnog sela sa pratećim sadržajima opredeljeno je 451,25 miliona dinara.

Grad Prokuplje će za uređenje kolovoza i trotoara u okviru regulacije Ulice Milena Jovanovića dobiti od države 48,5 miliona dinara, a za rekonstrukciju Ulice Arsenija Čarnojevića 73,1 milion dinara, predočio je on i dodao da će država sufinansirati i izgradnju Vizitorskog centra u Đavoljoj varoši sa 16,2 miliona dinara.

Energetski portal

Stara garderoba sve veći ekološki problem

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

Količina upotrebljivanog tekstila izvezenog iz Evropske unije utrostručila se u poslednje dve decenije. To je dovelo do sve većeg problema kada je reč o ovoj vrsti otpada, pokazuje izveštaj Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).

Kako Evropa ima veoma ograničene kapacitete za recikliranje tekstila i drugih materijala od kojih se pravi odeća, garderoba koja više nije u upotrebi ili je donirana izvozi se u Afriku i Aziju.

„Uobičajena je percepcija javnosti da su donacije polovne garderobe uvek korisne u tim regionima, ali to ne odražava stvarnost“, napisali su stručnjaci za životnu sredinu u izveštaju.

Oko 550.000 tekstila izvezeno je 2000. godine, a u 2019. godini skoro 1,7 miliona tona.

Tekstil prvenstveno ide za ponovnu upotrebu jer postoji potražnja za jeftinom, polovnom iz Evrope. Ono što nije prikladno za ponovnu upotrebu uglavnom završava na otvorenim deponijama“, kažu iz agencija za životnu sredinu.

Pročitajte još:

U 2019. godini 46 odsto polovne odeće završilo je u afričkim zemljama. Iste godine, 41 odsto korišćenog tekstila stiglo je u Aziju, gde je sortirano i obrađeno.

Većina je korišćena kao tkanina ili materijal za punjenje u industriji ili je poslata u druge azijske zemlje na recikliranje ili u Afriku radi ponovne upotrebe.

Prema nekim procenama trećina proizvedene odeće nikad ne bude ni prodata, a da na deponijama širom sveta završi čak 92 miliona tona. Prognoze su da ćemo, ako nastavimo ovim tempom, do 2030. godinšnje bacati preko 134 miliona tona tekstila.

Energetski portal

Uzgajanje biljke u vazduhu za održiviju poljoprivredu

Foto-ilustracija: Pixabay (thanhlocpham)
Foto-ilustracija: Pixabay (AndreasAux)

Razvoj održive poljoprivrede nudi nam različite načine uzgoja biljaka, omogućavajući da se u manjoj meri koristi zemljište, voda, pesticidi i sve ostalo što doprinosi narušavanju zdravlja životne sredine.

Aeroponika je jedan od vidova ovakve poljoprivrede, koji ne zahteva upotrebu zemljišta, a smanjuje i upotrebu vode kao resursa za oko 95 odsto. Takođe, smanjuje se i upotreba đubriva za oko 60 odsto i pesticida u potpunosti. Sam naziv ukazuje na to da se biljke uzgajaju u vazduhu. Umesto uobičajenog načina zalivanja, koje zahteva i veće količine vode, ono se vrši pomoću specijalnih rasprskivača kroz orošavanje korenja. Sva voda koju korenje ne apsorbuje, vraća se nazad u rezervoar vode. Kako bi dobila potrebne hranljive materije, one se mešaju sa vodom kojom se orošavaju biljke.

Ovakav način uzgoja naročito je koristan za one biljke kojima je potrebno više kiseonika. Upravo veća količina kiseonika i vlage, omogućavaju brži i plodniji rast.

Pročitajte još:

Proces ‘sadnje’ funkcioniše na način da se sme ubaci u posebni mali komad pene, kako bi imao malu čvrstu podlogu i ostao u njoj, a zatim se tako ‘zasađen’ stavlja u saksije. Takve saksije treba da omoguće da koren biljke ne ostane u njoj zatvoren, već da raste na otvorenom, izvan nje i lebi u vazduhu.

Foto-ilustracija: Pixabay (Kathas_Fotos)

Sistemi u kojima se uzgajaju obično su horizontalni, međutim postoje i vertikalni kojima se dodatno štedi prostor i zbog čega su pogodni i za uzgajanje u kućnim uslovima, recimo na terasi.

Kroz aeroponiku mogu da se uzgajaju različite vrste biljaka, mada je najčešće reč zelenoj salati, začinskom bilju, jagodama, paradazju, krastavcu i spanaću.

Iako se ovakvim uzgojem štede određeni resursi, s druge strane on nekada zahteva veliku količinu električne energije, ukoliko postoji manji izvor prirodnog svetla, zbog čega su potrebne lampe. Kako bi u potpunosti bila održiva, aeroponika bi trebalo da za proizvodnju električne energije koristi obnovljive izvore.

Aeroponika i svemir

Još 1997. godine NASA je sprovela eksperiment u svemirskoj stanici Mir, u okviru kojeg je pokušano da se biljka, tačnije pasulj azuki, gaji u prostoru sa nultom gravitacijom, bez zemljišta i sa malo vode. Pokazalo se da su biljke u takvim uslovima rasle brže nego na Zemlji.

Katarina Vuinac

Češke kompanije prepoznale potencijal za ulaganja u OIE u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (tookapic)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji u oblasti rudarstva i energetike, kao i o zainteresovanosti čeških kompanija za ulaganja u obnovljive izvore energije u Srbiji razgovarali su Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike i Tomaš Kuhta, ambasador Češke u Srbiji.

Đedović je istakla da se odnosi dveju zemalja zasnivaju na tradicionalnom prijateljstvu i saradnji u različitim oblastima i da stoga postoji veliki potencijal za razvoj saradnje u sektorima rudarstva i energetike.

Prema njenim rečima, Srbija ima veliku rudarsku tradiciju, ali je čvrsto opredeljena da rudarstvo učini što održivijim, kroz poštovanje svih domaćih i svetskih standarda u oblasti zaštite životne sredine.

“Češka ima znanje i iskustvo u korišćenju savremenih tehnologija u rudarstvu. Srbija je zainteresovana za saradnju sa ovom državom po pitanju energetske tranzicije, dekarbonizacije i usvajanja dobre prakse u eksploataciji i upotrebi mineralnih sirovina”, dodaje ministarka, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ambasador je istakao spremnost Češke za razmenu znanja i iskustva u oblasti rudarstva, i dodao da se ta zemlja suočava sa identičnim izazovima u oblasti rudarstva i energetike kao i Srbija.

“U energetskom miksu ugalj ima veoma važno mesto u obezbeđivanju energetske sigurnosti. Češka ima dugoročne planove kako da smanji njegovu upotrebu, poštujući principe zaštite životne sredine”, rekao je Kuhta.

Prema njegovim rečima, češke kompanije imaju veliko iskustvo u oblasti obnovljivih izvora energije i prepoznaju potencijal za ulaganja u Srbiji u izgradnju zelenih energetskih kapaciteta.

Energetski portal

Odbor direktora EBRD u poseti Vetroparku “Kovačica”

Foto: New Energy Solution
Foto: OIE Srbija

Članovi Odbora direktora EBRD-a, u okviru svoje zvanične posete Srbiji, obišli su vetropark “Kovačica”, jednog od osnivača Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije. Izgradnja VE “Kovačica” značajnim delom je finansirana kreditom EBRD-a, dok je Udruženje OIE Srbija nastalo uz njihovu podršku, koja je opredelila sredstva za njegovo osnivanje i razvoj.

Evropska banka za obnovu i razvoj je jedan od vodećih investitora u zelenu ekonomiju u Srbiji i posvećena je jačanju dijaloga privatnog i javnog sektora. Osim Vetroparka “Kovačica”, članovi Odbora direktora banke obišli su i Galeriju naivne umetnosti u Kovačici.

Predstavnici kompanije New Energy Solutions Miloš Colić i Nikola Luković upoznali su članove Odbora direktora sa razvojem i radom vetroelektrane “Kovačica” u koju je uloženo 189 miliona evra, takođe predstaviljena je i vetroelektrana “Pupin” koja ima sve neophodne dozvole i koja je spremna za izgradnju. Menadžerka Udruženja OIE Srbija Danijela Isailović predstavila je članovima Odbora direktora rezultate rada Udruženja i trenutno viđenje stanja u sektoru OIE.

Predstavnici Odbora direktora banke su u zvaničnoj poseti Srbiji nekoliko dana kako bi se sastali sa vlastima, klijentima iz privatnog sektora, civilnim društvom, diplomatskom zajednicom i drugim zainteresovanim stranama, kao i kako bi posetili projekte zelenih investicija.

Pročitajte još:

Foto: OIE Srbija

Direktori odbora predstavljaju jednog ili više od 73 akcionara EBRD-a: 71 zemlju plus EU i EIB. Upravni odbor banke odobrava investicione projekte, strategije i politike Banke.

Delegaciju Odbora pratiće Mateo Kolanđeli, regionalni direktor za Zapadni Balkan, kao predstavnik višeg menadžmenta EBRD.

EBRD je do danas u Srbiju uložila 7,9 milijardi evra. Samo u 2022. godini obezbeđeno je 650 miliona evra, od čega je više od tri četvrtine otišlo na projekte u privatnom sektoru.

Trenutna Strategija Evropske banke za obnovu i razvoj za Srbiju za 2018-2023. ima sledeće prioritete: podsticanje konkurentnosti i upravljanja; unapređenje integracije kroz poboljšanje transportne mreže i unapređenje regionalne ekonomske povezanosti i energetske međupovezanosti; i podrška zelenoj ekonomiji, uključujući energetsku efikasnost i obnovljivu energiju.

Izvor: Udruženje OIE Srbija

U Nikšiću uskoro počinje proizvodnja solarnih panela

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavno je zvanično počela sa radom EPCG Željezara Nikšić. Izvršni direktor te kompanije Đorđije Manojlović, kaže da je za sad zaposleno 200 bivših radnika Željezare, te da se početak proizvodnje solarnih panela očekuje za mesec i po, do dva. Uskoro će, kaže, biti raspisan i konkurs na kojem mogu da učestvuju svi zainteresovani.

Manojlović je u emisiji Dobro Jutro Crna Goro rekao da su u toku pripremni radovi i trenutno je zaposleno 200 radnika.

“Biznis planom koji je usvojio Odbor direktora planirano je 340 radnika, ali da bismo pripremili proizvodnju treba nekih mesec i po do dva. Sada radnici rade pripremne radove”, kaže Manojlović, prenosi RTCG.

Napominje da se radi Pravilnik o sistematizaciji, nakog kojeg će biti raspisan konkurs na koji mogu da se prijave svi zainteresovani.

Pročitajte još:

“Radnici Željezare su spremni za konkurenciju. Oni imaju reference, imaju radna iskustva, određene kvalifikacije za određena radna mesta, tako da neće biti problema”, dodaje on.

Napominje da su prva dva pogona koja će po biznis planu biti otvorena pogoni konstrukcija i podkonstrukcija.

“Pratićemo EPCG za izradu solarnih elektrana na zemlji gde ćemo raditi čelične konstrukcije, a pogon podkonstrukcija od aluminijuma će pratiti razvoj elektrana na krovovima. Već smo u fazi pripreme za javnu nabavku linije koju ćemo nabaviti i u tom pogonu će biti još 60 radnika”, ističe Manojlović.

Ranije je saopšteno da će pogon proizvodnje čelika biti zadržan.

“Za pogon kovačnica potrebna su ogromna obrtna sredstva, pa ćemo njega kasnije uključiti u proizvodnju. Ta četiri programa, konstrukcija, podkonstrukcija, solarne elektrane i kovačnica su u biznis planu. Planiramo od jeseni da razmišljamo o kovačnici”, rekao je Manojlović.

Energetski portal

Srbija može da bude lider u regionu u zelenoj gradnji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

O izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji razgovarali su Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i predstavnici Saveta zelene gradnje Srbije.

Vesić je istakao da su prihvaćene gotovo sve sugestije tog saveta, podsećajući na to da se u Srbiji već gradi po sertifikatima zelene gradnje, a da će novi zakon biti samo iskorak u tom pravcu.

Kako je naveo energetski pasoš postaje obavezan, tako da bez njega, primera radi, niko neće moći da proda stan, dodavši da takav pasoš već sada imaju sve nove zgrade, navodi se u saopštenju.

On je ukazao na to da je zbog toga zakon predvideo rok u kojem „stare” zgrade moraju da pribave energetske pasoše i to – tri godine za državne, javne zgrade, pet godina za poslovne i 10 godina za stambene zgrade, s tim što će u poslednjem slučaju trošak snositi lokalne samouprave, a ne stanari.

Pročitajte još:

Vesić je rekao da zakon predviđa i obaveznu izradu tehničke dokumentacije u BIM tehnologiji, ali ostavlja rok za njenu primenu od dve i po godine, odnosno do 1. januara 2026. godine, uz napomenu da će investitori koji grade ekološki plaćati 10 odsto nižu naknadu za građevinsko zemljište.

Član Odbora direktora Saveta zelene gradnje Srbije Bojan Bogdanović ocenio je da će predviđene izmene omogućiti da Srbija bude lider u regionu u domenu zelene gradnje.

On je naglasio da je važno da zelena gradnja uđe u regulativu i da se stimulišu oni koji već „zeleno” grade.

Na sastanku je bilo reči i o načinu na koji će investitori ubuduće pribavljati sertifikate zelene gradnje, u skladu sa evropskim i svetskim standardima, pri čemu je postignut je dogovor da će to biti predviđeno posebnim pravilnikom u čijoj će izradi učestvovati i predstavnici Saveta zelene gradnje Srbije.

Energetski portal

Srbija prepoznala značaj biotehnologije i biomedicine

Foto: Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija
Foto-ilustracija: Unsplash (Ousa Chea)

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Republike Srbije Jelena Begović izjavila je da je Vlada prepoznala značaj biotehnologije, biomedicine i veštačke inteligencije kao prioritetnih oblasti u nauci, koje bi pre svega trebalo da doprinesu poboljšanju kvaliteta života građana.

Ministarka Begović je sinoć, u hotelu „Hajat”, prisustvovala svečanom otvaranju 4. međunarodnog kongresa Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga – HISPA i HISPA BH, Međunarodnog udruženja za vaskularno zdravlje (ISVH) u Beogradu i Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje” pod nazivom ,,Uspešna i pravovremena prevencija – jedini put u zdravu budućnost”.

Ministarka je tom prilikom podsetila na to da se poslednjih nekoliko decenija razvija sasvim nova oblast – biomedicina, koja podrazumeva kombinovanje prirodnih nauka i njihovu primenu u kliničkim ispitivanjima i praksi, uz ocenu da je verovatno ovo oblast koja doživljava najveći napredak.

Ona je istakla da je jedan od strateških projekata države izgradnja  BIO 4 kampusa, koji će okupiti sve ključne igrače koji će raditi na razvoju biomedicine u Srbiji, objasnivši da napredak u biotehnologiji omogućuje naučnicima da se koriste potpuno novim alatima i tehnikama, kao i da razvijaju potpuno nove pristupe u medicini.

Pročitajte još:

Prema njenim rečima, zahvaljujući razvoju tehnologije, personalizovana medicina omogućava da se odaberu najbolji mogući pristupi u dijagnostici, lečenju, ali i prevenciji, uzimajući u obzir individuu – čoveka.

Foto-ilustracija: Pixabay

,,Prevencija je ključna u medicini jer, pored toga što može da pomogne u smanjenju učestalosti bolesti, dovodi do poboljšanja zdravstvenog ishoda i spasavanja života”, navela je ministarka i precizirala da u prevenciju spadaju mnogi tradicionalni oblici, kao što su vakcinacija, skrining, rana detekcija bolesti, promena životnog stila, ali i mnoge savremene tehnologije.

Kako je ministarka objasnila, različiti senzori, aparati i roboti omogućavaju praćenje pacijenata u njihovom uobičajenom okruženju. Upliv veštačke inteligencije u sve sfere života, a posebno u medicini, doveo je do toga da je mašinsko učenje postalo integralni deo medicine u nekim oblastima.

,,Mi mašine učimo da nam pruže podršku i pomoć u procesu donošenja odluka kroz analize različitih rezultata CT skenera, magnetne rezonance ili drugih medicinskih podataka, tako da veštačka inteligencija dobija sve važniju ulogu u medicini’’, istakla je ministarka Begović.

Ona je zaključila da je bitno da se jačaju ne samo prirodne i tehničke, već i društvene nauke, kao i da se sve one usmeravaju ka medicini, odnosno biomedicini, kako bismo zajedno mogli da razvijemo najbolja rešenja za dobrobit zdravlja građana.

Prisutnima su se kao domaćini skupa obratili presednik HISPA i ISBH Nebojša Tasića i direktor IKVB „Dedinje” Milovan Bojić, a učestvovali su i ministar prosvete Branko Ružić, ministar sporta Zoran Gajić i državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek.

Prisutni su na početku skupa pogledali projekciju filma „HISPA 10 godina” i imali priliku da vide naučni performans robota Ema, pripremljen u saradnji sa Centrom za robotiku Učiteljskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, nakon čega su dobitnicima uručene povelje za doprinos u radu HISPA.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 3. marta 2023. godine do 10. marta 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 194,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu  174,00 dinara za jedan litar.

Vlada je na sednici izmenila Odluku o privremenoj zabrani izvoza evrodizela EN 590 kako bi se obezbedilo sigurno snabdevanje domaćeg tržišta derivatima nafte. Privremena zabrana izvoza tog naftnog derivata produžena je do 31. marta 2023. godine.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Energetski portal

Đedović sa direktorom kancelarije Svetske banke o saradnji u procesu energetske tranzicije

Photo-illustration: Pixabay (makunin)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji u procesu energetske tranzicije u Srbiji razgovarali su Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike i Nikola Pontara, direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji.

„Srbija je čvrsto opredeljena za energetsku tranziciju i zajedno sa našim partnerima, među kojima je i Svetska banka, preduzimamo korake kako bismo tranziciju ka čistoj energiji učinili finansijski održivom i socijalno pravednom. Prioritetni projekti, koji treba da omoguće održivo korišćenje novih kapaciteta obnovljivih izvora veće snage su, pre svega, reverzibilne hidroelektrane ali i brža realizacija planiranih projekata Elektroprivrede Srbije, koji se odnose na hidroelektrane, vetro i solarne elektrane”, rekla je ministarka.

Kako dodaje neophodno je da sprovedemo pravednu tranziciju ka čistijim izvorima energije ali i da vodimo računa o svim zaposlenima i lokalnim zajednicama, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ministarka je naglasila da izgradnja novih kapaciteta, koji koriste obnovljive izvore energije (OIE) treba da bude usklađena i sa razvojem prenosne i distributivne elektroenergetske mreže. Tako bi, prema njenim rečima, razvoj energetskog sektora bio održiv, efikasan, ekonomičan i vodio ka višem stepenu energetske bezbednosti i sigurnosti.

Nikola Pontara istakao je podršku Svetske banke Srbiji u sprovođenju reformi u energetskom i rudarskom sektoru, posebno u dekarbonizaciji.

Energetski portal

Setva skuplja od šest do 30 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacqueline O’Gara)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ratari su u niskom startu. Za oko nedelju dana počinje setva šećerne repe, slede suncokret, soja, kukuruz… Proizvodnja će biti skuplja od šest do 30 odsto, procenjuju na Poljoprivrednom fakultetu. U novu sezonu ratari ulaze i sa novim sistemom – E agrar.

Ako se ne računaju troškovi zakupa zemljišta, bankarskih kredita, osiguranja i amortizacije, po hektaru kukuruza, poljoprivrednici će uložiti 738 evra. Za soju će dati 665, a za šećernu repu čak 1.365 evra po hektaru, izračunao je agroekonomsita Zoran Rajić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, sa nekadašnjim studentima koji se danas bave ratarstvom.

Procenjuje da bi setvena struktura trebalo da bude slična kao i prošle godine, ali očekuje nešto veće površine pod suncokretom i šećernom repom, jer je država za te kulture obezbedila dodatne subvencije.

Pročitajte još:

Profesor Rajić kaže da je neophodno da država što pre donese krovnu uredbu o subvencijama kako bi poljoprivrednici znali na šta mogu da računaju.

Napominje da je najnepovoljnije zaduživati se kod poslovnih banaka na kratak rok i opominje da su se u Vojvodini pojavili otkupljivači pšenice koji za novi rod nude 25 dinara. Tu ponudu nazvao je sramotnom i dodao da je pšenica prošle godine koštala i 40 dinara.

U novu setvu ulazi se sa novim sistemom – E Agrar

Profesor Rajić kaže da se do sada za E agrar prijavilo više od jedne četvrtine ukupnog broja registrovanih gazdinstava.

Smatra da se sa uvođenjem E Agrara požurilo, te da bi zbog toga mnogi mogli da ostanu bez subvencija.

Kaže da u obzir treba uzeti starosnu strukturu naših poljoprivrednika i stanje infrastrukture u seoskim sredinama.

Izvor: RTS

Za subvencionisanje kupovine električnih i hibridnih vozila 294 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je danas da je Vlada donela Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila na električni i hibridni pogon.

Za nabavku mopeda i lakog tricikla predviđeno je da se dodeli subvencija u iznosu od 250 evra, a za motocikl, motocikl sa bočnim sedištem, težak tricikl, lak i težak četvorocikl 500 evra, dok će se kupovina putničkih i teretnih vozila subvencionisati isplatom iznosa od 2.500 do 5.000 evra.

Pravo na subvencionisanu kupovinu vozila imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lica, koja zahtev mogu podneti zaključno sa 31. oktobrom 2023. godine.

Dodelu subvencija Ministarstvo će vršiti po pristiglim, urednim zahtevima do visine ukupno raspoloživih sredstava. Za realizaciju subvencionisane kupovine vozila u budžetu za 2023. godinu predviđeno je 294 miliona dinara, što je dvostruko više nego prošle godine, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ministarstvo zaštite životne sredine četvrtu godinu uzastopno podstiče kupovinu električnih i hibridnih automobila, u okviru sprovođenja mera za poboljšanje kvaliteta vazduha i u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine.

Da je svest o važnosti ekološki prihvatljivijeg transporta sve veća, pokazuju i podaci da se svake godine pomoću državnih subvencija kupi sve više ovakvih vozila, pa je tako 2020. godine kupljeno 112, 2021. godine 446, a 2022. godine rekordnih 625 vozila.

Energetski portal