Home Blog Page 328

Kaškaiš – pametan grad za dobar život

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dobra muzika, ukusna hrana, bogata istorija i promenljivo vreme, ali zemlja koju morate obići, kratak je opis Portugala, destinacije koji mnogi od nas žele da posete. Lisabon je glavni grad ove države, ujedno i najveći, ali i jedan od najstarijih gradova na svetu. 

I zaista prelepo mesto koje oduzima dah, neću puno o njemu, jer je želim da pišem o gradu koji se nalazi na tridesetak kilometara od Lisabona – Kaškaiš. Za mnoge samo jedno od letovališta u ovoj zemlji, dok je za druge jedan od pametnih gradova i to zbog inovativnih rešenja, novih tehnologija, ali i ono što je najvažnije, zbog kvaliteta života ljudi koji tamo žive.

Za mnoge podatak da ovaj grad ima više od 300 sunčanih dana godišnje dovoljan je za pomisao kakav kvalitet života imaju stanovnici, ali gradska vlast smatra da su veoma socijalno odgovorni.

Migel Pinto Lus, zamenik gradonačelnika Kaškaiša, koji je razgovarao sa novinarima iz Srbije koji su boravili u poseti Portugalu u okviru projekta Puls Evrope Medijske posete EU ponosno ističe da “turizam nije glavni cilj, već učiniti grad najboljim za život”.

Kako kaže to postižu pomoću dobrih škola, zdravstva koje gotovo savršeno fukcioniše, bezbednost je na visokom nivou, ali tu je i upotreba novih tehnologija. Ono čime se gradske vlasti mogu pohvaliti jeste da je javni prevoz besplatan, a svi koji žele mogu bez ikakvog plaćanja da iznajme bicikl, trotinet. 

Foto-ilustracija: Pixabay

“Lečenje je besplatno, kao i dostava lekova, ukoliko je to potrebno. Model “pomoći svima” je javna politika u poslednje dve decenije”, kaže Migel Pinto Lus i ponosno ističe da imaju najbolje fakultete u zemlji. 

Kako bi sve savršeno fukcionisalo u ovom gradu neophodna je tehnologija, a sve “odlično radi”, zahvaljujući komandom centru. 

U ovu “bazu” pristižu svi podaci, te se iz njega upravlja celim gradom, od javnog osvetljenja, saobraćaja, komunalnih službi, pa i postupanjima u kriznim situacijama. 

Činjenica je da ovaj pametni grad izuzetno posvećen tome da ispuni sve zacrtane zelene ciljeve. Ponosno ističu odličan sistem cirkularne ekonomije koji se primenjuje u upravljanju otpadom. Prikupljeni otpad spaljuju i iz njega dobijaju vodonik koji koriste kao gorivo za gradske autobuse, a aktivni ugljenik koriste kao đubrivo za poljoprivredno zemljište. Voće i povrće uzgajano na ovom poljoprivrednom zemljištu koristi se u školskim kuhinjama i kantinama i time se krug cirkularne ekonomije zatvara. 

Grad godišnje poseti više od milion turista, što donosi i ogroman priliv sredstava. Zahvaljujući “pametnom” načinu upravljanju gradom, resursi se na adekvatan i dobar način koriste. 

Kaškaiš dobar primer pametnog garad i odličan pokazatelj za to kako bi neki gradovi u Srbiji u budućnosti mogli da izgledaju.

Nevena Đukić

Održivi razvoj, održivo poslovanje i održiva planeta su naša jedina opcija

Foto-ilustracija: Unsplash (David Marcu)
Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom Dana planete Zemlje, WWF upozorava da godišnje zbog ilegalne seče šuma gubimo teritorije veličine Portugala, što kao direktnu posledicu ima još pogubnije klimatske promene i veći procenat gubitka bioraznolikosti.

Uprkos brojnim dogovorima i sporazumima koji su postignuti na globalnom nivou, a odnose se na zaustavljanje globalnog zagrevanja na 1.5 stepen i proglašavanja 30 odsto teritorije planete Zemlje za zaštićeno područje, podaci pokazuju upravo suprotno.

„Pluća planete“ Zemlje polako „odumiru“, a za to smo sami krivi. Sa njima nestaje i ostali, za nas neprocenjivo važan, živi svet.

Svesni ubrzanih klimatskih promena i gubitka biodiverziteta, što je dokumentovano i u WWF-ovom poslednjem Izveštaju o stanju planete, apelujemo na sve donosioce odluka, korporacije i građane da prestanu sa neograničenom upotrebom i zloupotrebom prirodnih resursa koji su na ivici da budu sasvim iscrpljeni i preusmere se na održive izvore energije. 

Pročitajte još:

„Dan planete Zemlje je prilika da se osvrnemo na šume – pluća svih nas, zahvaljujući kojima dišemo i i dalje imamo priliku da uživamo, ali i borimo se za zdravu planetu. Nikako ne smemo da zaboravimo i druge resurse koje uzimamo zdravo za gotovo poput vode i vazduha, o kojima WWF Adria itekako brine kroz brojne regionalne projekte. Moramo da promenimo svoj odnos s prirodom – ali treba da sarađujemo“, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorka WWF Adrije.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Korišćenje obnovljivih izvora energije umesto dosadašnje prakse da se oslanjamo isključivo na fosilna goriva, u ogromnoj meri može da pomogne očuvanju prirodnih resursa, jer ako nema njih nema ni ukupnog živog sveta, a na kraju ni nas“, dodaje Kalauz.

Možda mislimo da je borba za očuvanje prirode i životne sredine malo niže na skali naših prioriteta, ali trebalo bi da budemo svesni da nestanak prirode i živog sveta koji je čini, direktno povezan sa poremećajima u svetskoj privredi kao i pretnjom po opstanak svih nas. WWF Adria vas poziva da posvetite malo vremena očuvanju životne sredine lokalno i na globalnom nivou – našeg jedinog doma.

Održivi razvoj, održivo poslovanje i održiva planeta u svakom smislu tih reči je ono što će nam pomoći da se vratimo životu u skladu sa prirodom i opstanku postojećih biljnih, životinjskih, pa i ljudske vrste!

Izvor: WWF Adria

Istorija nastanka Dana planete

Foto-Ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Foto-ilustracija: Pixabay (WikiImages)

Industrijski razvoj u Americi zamah je uzeo još nekoliko decenija pre nego što se svest o njenom negativnom uticaju proširila, a planeta Zemlja dobila svoj Dan. Razvoju ekološke svesti u Americi vrata je otvorila Rejčel Karson svojim bestselerom iz 1962. godine, čija je poruka dospela do široke javnosti. Dok je knjiga postavila temelje ekološkoj svesti, preloman trenutak bila je 1969. godina, kada je došlo do izlivanja nafte u Santa Barbari u Kaliforniji, a sav živi svet uginuo.

Zahvalnost za Dan planete dugujemo Gejlord Nelsonu, mlađem senatoru iz Viskonsina.

I pre nego što je došlo do incidenta sa izlivanjem nafte, Gejlord je uočavao da je u Americi zdravlje životne sredine dovedeno u pitanje. U tom periodu, rat u Vijetnamu doveo je do stvaranja studentskih antiratnih protesta, što je Gejlorda inspirisalo želeći da energiju ovih protesta preusmeri na pitanje zagađenja životne sredine. Uz pomoć Petea McCloskeia, republičnog kongresmena koji se bavio zaštitom prirode i Denisa Hejsa, mladog aktiviste, senator Nelson organizovao je nastavu u kampusu za studente, a za datum izabran je upravo 22. april i to ne slučajno. Te godine, ovaj datum pao je na radni dan i to između kraja raspusta i ispitnih rokova, sa idejom da u nastavi učestvuje što veći broj studenata.

Pročitajte još:

Daljim naporima ovih ljudi, ubrzo su im se pridružile brojne organizacije, univerziteti ali i verske grupe. Preko 20 miliona građana pružalo je podršku demonstracijama protiv industrijskog zagađenja. Iako se svako od njih zalagao za različite vrste zagađenja i drugih ekoloških problema povezanih sa njima, 22. aprila 1970. godine svi su bili ujedinjeni oko jednog – zaustaviti zagađenje i degradaciju planete. Ova godina uzima se i kao prva godina obeležavanja Dana planete, a sa sobom je donela brojne veoma važne odluke. Do kraja godine nastala je Agencija za zaštitu životne sredine Sjedinjenih Država (EPA), a doneseni su i zakoni u vezi sa životnom sredinom, što se nastavilo i tokom narednih godina donošenjem Zakona o ugroženim vrstama, i drugim vezanim za insekticide, vodu…

Do 1990. godine, Dan planete proširio se daleko izvan granica Amerike, obeležavajući se u 141 državi. Do današnjeg dana, Dan planete doprineo je brojnim pozitivnim odlukama u vezi sa njenom zaštitom, šireći se i u ostale države. Svake godine na ovaj dan, širom sveta i na svim nivoima društva, od države do pojedinaca, organizuju se akcije za oporavak planete.

Generalna skupština UN je 2009. godine donela i Rezoluciju kojom je dodatno želela da istakne značajn ovog dana, proglašavajući 22. april Međunarodnim danom planete Zemlje.

Tadašnji predsednik Bil Klinton dodelio je senatoru Nelsonu, Predsedničku medalju slobode koja predstavlja najvišu čast koja se daje civilima u Sjedinjenim Državama, kao osnivaču Dana planete Zemlje.

Katarina Vuinac

Stroži uslovi za proizvođače i operatere upravljanja otpadom

Foto-ilustracija: Pexels (Alex Fu)
Foto-ilustracija: Pixabay (RitaE)

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović izjavila je da je glavni cilj izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom da se propišu stroži uslovi koje proizvođači otpada i operateri upravljanja otpadom moraju da ispunjavaju, kako pre početka, tako i u toku obavljanja delatnosti.

Na sednici Skupštine Srbije, ministarka je istakla da mora da se obezbedi efikasnije izdavanje dozvola za upravljanje otpadom kroz unapeđenje procedura, brže i efikasnije izdavanje potrebne dokumentacije za prekogranično kretanje otpada, uvođenje novih tokova otpada, otpadnog mulja i žive, unapređenja načina obezbeđenja garancija za upravljanje otpadom, kao i omogućanje kontrole nad otpadom kada je vlasnik nepoznat, navodi se na sajtu Vlade.

Kako je naglasila, potrebno je unapređenje principa cirkularne ekonomije kroz ponovno korišćenje i reciklažu otpada.

Pročitajte još:

,,Najznačajnije izmene i dopune pomenuto zakona odnose se, pre svega, na donošenje pravnog osnova za uređivanje oblasti upravljanja otpadom od građenja i rušenja, koji zbog svoje veličine i volumena zahteva posebno upravljanje u smislu odvajanja, sakupljanja, transporta, skladištenja i tretmana’’, objasnila je ministarka.

Jedna od izmena tiče se i donošenja pravnog osnova kojim će se bliže urediti način postupanja sa otpadnim uljem iz postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i omogućiti realizacija programa upravljanja otpadom kroz definisanje dalje upotrebe, tretiranje i odlaganje otpadnog mulja.

Još jedna novina je uvođenje finansijskih garancija prilikom obavljanja svih poslova u delatnosti upravljanja otpadom, ali kojima će do kraja biti sproveden princip odgovornosti vlasnika otpada posle prestanka rada postrojenja ili stečaja, tako da bi zbrinjavanje otpada bilo rešeno aktiviranjem finansijske garancije.

Prema njenim rečima, rešenja koja su predložena neće imati negativno dejstvo na privredne subjekte, već će doprineti efikasnijoj primeni propisa.

Ministarka je dodala da su predložene izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom usklađene sa zakonodavstvom EU, i pozvala poslanike da glasaju za njih.

Energetski portal

„Walk it back“ – Krejg Kohon u šetnji bez ugljenika kroz Srbiju

Foto: Ljubaznošću Krejga Kohona
Foto: Ljubaznošću Krejga Kohona

Kako bi skrenuo pažnju na neophodnost uklanjanja ugljenika, Krejg Kohon, generalni direktor i osnivač kampanje „Walk it back“ krenuo je na šestomesečno putovanje bez ugljenika. On će prepešačiti 4.000 kilometara, od Londona do Istanbula. Svakog dana će prelaziti od 25 kilometara, u planu je da obiđe 11 država i 82 grada. Tokom ovog putovanja razgovaraće sa aktivistima, predstavnicima vlasti, kreatorima politika i sve to sa ciljem podizanja svesti i pronalaženje opcija za uklanjanje ugljenika. 

U najnovijem izveštaju IPCC-a navodi se da ne postoji način da se zadrži zagrevanje bez eliminisanja ugljenika koji je već u našoj atmosferi. Kako trenutno stvari stoje malo je verovatno da će prirodna rešenja biti dovoljna, a upotreba tehnoloških rešenja za eliminaciju ugljenika moraju se dobro regulisati.

Pročitajte još:

Kohon čvrsto veruje da do promena može doći i rešen je da to i pokaže. Tako je uložio svoj penzioni fond u rešenja za uklanjanje ugljenika i na taj način je “otplatio svoj dug planeti”. On je prvo privatno lice koje je uradilo ličnu reviziju doživotne potrošnje ugljenika. Tokom tog procesa izračunao je do najsitnijih detalja koliko je tona ugljenika samo on emitovao tokom svog brzog života (odmori, mnogobrojni letovi avionom i konzumacija hamburgera).

Kampanja „Walk it back“ postavlja pitanje kako se eliminacija ugljenika trenutno percipira i podržava na globalnom nivou, dok, u isto vreme, poziva na širi dijalog, koordinaciju, sticanje znanja, upravljanje i ulaganje u odgovarajuće sektore kako bi se rešenja za eliminaciju ugljenika primenila sigurno i brzo.

Krejg Kohon provešće nekoliko dana u Srbiji, a zatim kreće u Bugarsku.

Energetski portal

Evropski parlament usvojio novu uredbu sa ciljem borbe protiv globalnog krčenja šuma

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Evropa iznova pokazuje da joj je jedan od vodećih principa  briga o klimatskim promenama i briga o svemu što one sa sobom donose. Tim povodom, doneta je nova uredba u Evropskom parlamentu koja ima zadatak da obaveže poslodavce i firme da zarad proizvodnje i prodaje svojih proizvoda na nivou EU, ne smeju ugroziti šume, tačnije ne smeju krčiti šume zarad nastanka plantaža ili poljoprivrednih zemljišta

Kako po pravilu Komisija formuliše predlog zakona, pre nego sto parlament izglasa, tako u izvornom predlogu zakona stoje i proizvodi na koje se ovo odnosi – goveda, kakao, kafa, palmino ulje, soja, drvo, ali i koža, čokolada, i mnogi drugi proizvodi koji su sačinjeni od prvobitno navedenih. Potrebno je da poslodavci dopreme potvrdu da proizvod ne potiče sa iskrčenog zemljišta, i da njegova proizvodnja nije uzrokovala propadanje šume – potvrda o savesnoj proceni.

Komisija će izvršiti procenu rizika različitih zemalja u svojim delovanjima, pa će stoga one manje rizične zemlje lakše dobiti potvrdu i lakše ući na tržište EU. Time Evropa na globalnom nivou utiče na očuvanje šuma.

Pročitajte još:

Nadležna tela EU će dobijati potrebne informacije za ove provere, na primer geolokacijske koordinate, zatim proveravati DNK da utvrdi poreklo proizvoda. Kazna za firmu koja bude uhvaćena u prekršaju biće četiri odsto godišnjeg ukupnog prometa u EU. Uredba je doneta sa 552 glasa, dok je 87 poslanika bilo uzdržano ili protiv.

Procena Organizacije UN – a za hranu i poljoprivredu jeste da je u periodu od 30 godina, od 1990. do 2020. godine iskrčeno 420 miliona hektara šume, baš u pomenute svrhe, što je veća teritorija nego što je EU sama. Zbog soje i palminog ulja je iskrčeno čak dve trećine ovih šuma. Znamo da je Evropa jedan od velikih potrošača svih ovih dobara, stoga je preuzela tu odgovornost, i  Evropski parlament je iskoristio svoje pravo da inicira predlog zakona, i zatražila od Komisije propis o sprečavanju globalnog krčenja šuma. 

Krajem 2022. godine dogovor je zaključen i sa državama članicama.

Nakon izglasavanja u parlamentu, Cristophe Hansen – član parlamenta iz Luksmeburga izjavio je: 

“Do danas su police naših supermarketa često bile pune proizvoda uprljanih pepelom spajenih prašuma i nepovratno uništenih ekosistema koji ugrožavaju egzistenciju autohtonih naroda. Potrošači često nisu svesni toga. Laknulo mi je što sada, kad zagrizu čokoladu ili popiju zasluženu kafu, mogu biti sigurni da više neće nesvesno biti saučesnici u krčenju šuma. Nova uredba nije samo ključna za borbu protiv klimatskih promena i gubitka bioraznolikosti, nego će ukloniti i prepreku koja nam onemogućava da produbimo trgovinske odnose sa zemljama koje dele naše vrednosti i ambicije na području životne sredine.”

Energetski portal

Zakon o OIE po meri građana i privrede?

Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC
)

Poslanici Skupštine Republike Srbije će na današnjoj sednici raspravljati o Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije. Predlogom Zakona se predviđa ograničenje veličine proizvodnog objekta za kupce-proizvođače koji proizvode električnu energiju za sopstvene potrebe – domaćinstvima se uvodi limit od 6,9 kW dok se privredni subjekti ograničavaju na 150 kW. Ovakvo ograničavanje je svojevrsni apsurd, pre svega, zbog činjenice da je osnovna svrha ovog Zakona da podstiče i promoviše proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, saopšteno je iz Centra za unapređenje životne sredine.

Trenutno zakonodavno rešenje omogućava svim kupcima-proizvođačima da grade proizvodne objekte do odobrene snage priključka krajnjeg kupca.

„Važeći Zakon jasno definiše dugoročne ciljeve Republike Srbije, kada je u pitanju korišćenje energije iz obnovljivih izvora: smanjenje upotrebe fosilnih goriva i povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije, dugoročno smanjenje zavisnosti od uvoza energenata i otvaranje novih radnih mesta u oblasti obnovljivih izvora energije. Predložene izmene su u potpunoj suprotnosti sa definisanim ciljevima, a pojava svakog novog kupca-proizvođača direktno smanjuje potrebu za uvozom električne energije.“ – rekla je Ivana Jovčić, direktorka Centra za unapređenje životne sredine.

Pročitajte još:

Ograničavanje domaćinstava na 6,9 kW instalisane snage će usporiti učešće građana u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, samo godinu dana nakon što je započeta primena instituta kupac-proizvođač. U prvoj godini primene je 924 domaćinstva steklo ovaj status, a prosečna veličina instalirane solarne elektrane iznosi 8,2 kW, čime su građani načinili zajedničku investiciju u proizvodnju čiste energije od gotovo 10 miliona evra, i započeli ciklus građanske proizvodnje energije, učešća u energetskoj tranziciji, ali i prepoznavanju njihove uloge na tržištu električne energije.

Foto-ilustracija: Pixabay (wooolff)

Kupci-proizvođači, koji su pravna lica, su u prvoj godini izgradili ukupno 296 solarnih elektrana sa ukupnim kapacitetom od 6936 kW, čime se ova investicija procenjuje na dodatnih 8,5 miliona evra. Ograničavanje proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe će imati i značajan uticaj na privredu i poljoprivredu, što će dovesti i do plaćanja viših poreskih stopa na ugljen-dioksid pri izvozu u Evropsku uniju kroz CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism), čija tranziciona primena počinje 1. oktobra ove godine.

„Uvođenje limita od 150 kW za privredne subjekte će se negativno odraziti na proizvodna preduzeća, kao i na sektor poljoprivrede, koji imaju veće potrebe za električnom energijom od onoga što je predloženo izmenama i dopunama Zakona. Najveća šteta se nanosi kompanijama u industriji cementa, veštačkih đubriva, gvožđa i čelika, i električne energije, što će posebno uticati na njihovu konkurentnost na evropskom tržištu.“ – dodao je Vladan Šćekić, programski direktor Centra za unapređenje životne sredine.

Važno je dodati da je instaliranje elektrana iz obnovljivih izvora energije doprinelo i budžetima jedinica lokalnih samouprava i budžetu Republike Srbije, obzirom da je, na svu opremu koja je instalirana, plaćen pun iznos carina i poreza na dodatu vrednost, kao i drugih naknada. Pored toga, dodatno je počela i da se povećava zaposlenost na lokalnom nivou kroz osnivanje novih instalaterskih preduzeća. Na ovaj način se i različite grane privrede uključuju u energetsku tranziciju i lokalnu proizvodnju čiste energije.

„Imajući u vidu sve navedene razloge, smatramo da je neophodno odbaciti promene člana 58, zbog čega smo pripremili i poslali primedbe poslanicima Skupštine, kako bi u poslednjem koraku pred usvajanje Zakona pokušali da zaustavimo, ili barem ublažimo, negativne efekte koji bi mogli da nastanu usvajanjem predloženih izmena i dopuna.“ – zaključila je Ivana Jovčić.

Podsećamo, Republika Srbija se obavezala da će do 2030. godine imati udeo od 40,7 odsto obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije, potpisnica je Pariskog sporazuma, kao i Sofijske deklaracije, a ovako predložene izmene Zakona su u potpunosti suprotne interesima svih domaćinstava i preduzeća u Srbiji, kao i interesima Republike Srbije u pogledu ispunjavanja preuzetih međunarodnih obaveza.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Da li prilikom izbora uređaja za domaćinstvo razmišljate o održivosti?

Foto: Promo
Foto: Promo

„Održivi razvoj je onaj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja budućih generacija da zadovolje sopstvene potrebe“.

Da li razmišljate o ovome prilikom izbora uređaja za domaćinstvo?

Da li znate koliko električne energije, vode, deterdženata koriste vaši aparati? Koliko su dugovečni i da li u svom sastavu imaju materijale koje je kasnije moguće reciklirati?

Pouzdanost i dugovečnost

Posvećena proizvodnji najkvalitetnijih uređaja sa najmanjim negativnim uticajem na životnu sredinu, kompanija Miele koristi reciklate bez uticaja na finalni kvalitet i funkcionalnost uređaja, a svaki Miele uređaj, pre izlaska na tržište, testira se na radni vek od 20 godina, dok su rezervni delovi dostupni do 15 godina nakon završetka serijske proizvodnje.

Ekološki prihvatljiv način pranja veša

Kada je reč o smanjenju zagađenja koje nastaje usled korišćenja prekomerne količine deterdženata, Miele je patentirao jedinstvenu TwinDos® tehnologiju automatskog doziranja. Prilagođavajući idealnu količinu UltraPhase deterdženta u zavisnosti od izabranog programa pranja i zaprljanosti veša, smanjuje potrošnju deterdženta i do 30 odsto uz maksimalne rezultate održavanja veša.

Foto: Promo

PowerWash je još jedan sistem koji nudi najviši nivo performansi pranja veša za samo 49 minuta uz QuickPowerWash programom. Sve mašine za pranje veša sa PowerWash sistemom postižu najvišu klasu energetske efikasnosti A i ekonomične vrednosti potrošnje vode čak i sa minimalnom količinom veša.

Energetski efikasno sušenje

Smanjenje potrošnje energetskih resursa imperativ je i kod Miele mašina za sušenje veša. EcoDry mašine za sušenje veša sa toplotnim pumpama konstruisane su da štede do 60 odsto električne energije, u poređenju sa kondenzacionim mašinama za sušenje veša bez toplotne pumpe. Za razliku od mašina za sušenje bez toplotne pumpe, proizvedena toplota se ponovo koristi, a niže temperature, u poređenju sa temperaturama kod modela iz prethodnih generacija, štite visokokvalitetna vlakna i najdelikatnije tkanine.

Nikad previše, nikad premalo: uvek savršeni rezultati zahvaljujući AutoDos sistemu

Još jedan uspostavljen standard za održivost je serija G7000 mašina za pranje sudova koja je istovremeno postigla vrhunac dizajna i inženjerstva. Inovativni, prvi na svetu AutoDos sistem u kombinaciji sa Miele PowerDisk deterdžentom za automatsko doziranje poboljšava performanse mašine za pranje sudova, racionalno i precizno odmerava idealnu količinu deterdženta na osnovu izabranog programa i temperature, obezbeđujući efikasnije rezultate i blistavo čiste sudove.

Eko režim – ekonomičan, temeljan i ekološki održiv

Foto: Promo

Eko programi se oslanjaju na duži ciklus budući da troše manje energije, pa je potrebno više vremena da se postigne isti nivo čistoće. Učestalo je mišljenje da su kratki ciklusi energetski najefikasniji, ali zapravo to često znači da mašina radi intenzivnije da bi obavila posao. Niska potrošnja energije i vode kod Miele G 7000 generacije mašina za pranje sudova se uglavnom može pripisati EcoPower tehnologiji sa inteligentnim unosom vode, optimizovanim prskalicama i novim, visoko efikasnim sistemom filtracije. Kao rezultat toga, potrošnja vode u Eco programu je smanjena na 8,4 l, dok u Automatskom programu, u kojem senzor detektuje stepen zaprljanosti posuđa, potrošnju vode moguće je smanjiti do šest litara. To takođe znači da je potebno manje struje da zagreje vodu. Tokom svog radnog veka, Miele mašine za pranje sudova konstruisane su da uštede i do 590.000 l vode.

Ukoliko postoji mogućnost za to, Miele mašine za pranje sudova i veša mogu se priključiti na toplu vodu, čime se potrošnja električne energije može redukovati i do 65 odsto.

Više svežine, manje otpada

Sveža hrana je osnova za zdrav, energičan život. Osim kvaliteta, važni su i pravi uslovi čuvanja namirnica. Miele rashladne jedinice održavaju svežinu, ukus i nutritivne vrednosti namirnica, dok paralelno smanjuju negativan uticaj na životnu sredinu, kvarljivost i bacanje hrane. PerfectFresh Active, PerfectFresh Pro i DailyFresh obezbeđuju produženo održavanje namirnica uz tehnologiju ubacivanja svežeg i vlažnog vazduha.

Foto: Promo

Svesni činjenice da je potrošnja prirodnih resursa brža nego što se može obnoviti, kao kompanija preuzimamo odgovornost za bolji i održiviji svet. Činimo sve što možemo da napravimo razliku, postavimo nove standarde za održivu budućnost i odlučno predvodimo celu industriju u tom pravcu. Svaki naš projekat i svakainicijativa ekološki je kompatibilna, socijalno pravedna i ekonomski opravdana.

Pažljivo korišćenje prirodnih resursa je neophodno za budućnost, zato motivišemo naše kupce da svoj svakodnevni život oblikuju na održiv način.

Radimo na tome da pokažemo da je moguće voditi vrhunski, globalni biznis premijum kućnih uređaja sa održivom praksom kao jezgrom poslovanja.

Izvor: Miele

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 21. aprila 2023. godine do 28. aprila 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 185,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 178,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

Energetski portal

Saradnja Srbije i Mađarske u oblasti energetike, uskoro potpisivanje dva sporazuma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji dveju zemalja u oblasti energetike i novim zajedničkim projektima za koje će uskoro biti potpisani sporazumi razgovarali su Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike i Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske.

Kako najavljuju uskoro će biti potpisana dva sporazuma, prvi se odnosi na izgradnju naftovoda Mađarska–Srbija, koji će omogućiti veću sigurnost snabdevanja sirovom naftom, a za taj projekat, čija je procenjena vrednost približno 100 miliona evra, počinje priprema projektne i tehničke dokumentacije.

Drugi sporazum se tiče osnivanja zajedničkog preduzeća za trgovinu energijom u vlasništvu „Srbijagasa” i mađarske kompanije „MVM”.

„Već smo produžili ugovor o zakupu skladišta gasa, a razgovaramo i o povećanju kapaciteta skladištenja u Mađarskoj za potrebe naše zemlje pred narednu grejnu sezonu”, rekla je ministarka, navodi se u saopštenju.

Ministarka je naglasila da se izgradnjom gasovoda Balkanski tok Srbija pozicionirala kao važna tranzitna zemlja, napomenuvši da se razmatraju dodatni kratkoročni kapaciteti za potrebe Mađarske, dok će, sa izgradnjom gasne interkonekcije Srbija–Bugarska, naša zemlja imati i dodatni kapacitet, ali i pristup alternativnim izvorima gasa.

Pročitajte još:

Ona je napomenula da je vrednost trgovine električnom energijom između dve zemlje u prošloj godini iznosila 77 miliona evra i da je plan da se Srbija i Mađarska dodatno povežu u sektoru elektroenergetike.

Prema njenim rečima, izgradnjom panonskog koridora za prenos električne energije, koji treba da bude završen u narednih pet godina, odgovorićemo na potrebu za povećanjem prekograničnog kapaciteta.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike (Nikola Mladenović)

Đedović je rekla da je vrednost investicije približno 107 miliona evra, a radi efikasnije realizacije ona će biti proglašena projektom od javnog značaja.

„Snažno podržavamo Mađarsku da se pridruži i regionalnoj berzi električne energije, kojoj se Slovenija već pridružila zajedno sa našom zemljom. To je značajno zbog uspostavljanja unutardnevnog tržišta električne energije, koje je važno zbog aukcija za tržišne premije za proizvođače iz obnovljivih izvora energije, čije se pokretanje planira u maju”, navela je ona.

Sijarto je rekao da se snabdevanje energijom u Evropi odvija sa teškoćama zbog rata u Ukrajini i da Srbija i Mađarska već rade na usaglašavanju priprema za narednu zimu.

„Pitanje obezbeđivanja energenata je i bezbednosno pitanje, a strateška saradnja na području energetike je garancija da će snabdevanje naših država biti osigurano”, istakao je ministar.

On je iskazao zahvalnost Srbiji na sigurnom tranzitu gasa kojim do Mađarske dnevno stiže i do 10 miliona kubnih metara i poručio da Srbija može i naredne grejne sezone da računa na kapacitete za skladištenje gasa u Mađarskoj.

„Zainteresovani smo i da, kad bude završena interkonekcija između Srbije i Bugarske, nabavljamo dodatne količine gasa iz Azerbejdžana ovim gasovodom”, rekao je Sijarto.  

Prema njegovim rečima sigurnost snabdevanja gasom je evropsko pitanje i EU bi trebalo da obezbedi finansijska sredstva za gradnju infrastrukture u jugoistočnoj Evropi, pa i u Srbiji, preko koje i Evropa dobija pristup alternativnim izvorima gasa.

Energetski portal

Vlada usvojila izmene uredbe o snabdevanju prirodnim gasom

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je Predlog uredbe o izmenama i dopunama Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja prirodnim gasom u cilju smanjenja troškova i skraćenja vremena neophodnog za priključenje novih potrošača prirodnog gasa, odnosno stambenih zgrada kategorije A.

Izmene Uredbe će omogućiti i da u slučaju objekata koji se priključuju na distributivni sistem radnog pritiska manjeg od šest bara, sa kućnim merno-regulacionim setom maksimalnog kapaciteta do 10 kubnih metara po satu za stambene zgrade kategorije A, proveru ispunjenosti uslova za puštanje gasa u objekat, obavlja komisija operatora sistema i kupac nije u obavezi da dostavi izveštaj komisije za tehnički pregled unutrašnje gasne instalacije.

Takođe, izmenjenom Uredbom preciziraju se i mere koje se preduzimaju u slučaju da je ugrožena sigurnost isporuke ovog energenta usled poremećaja u radu transportnor ili distributivnog sistema ili poremećaja na tržištu, navodi se na sajtu Vlade.

Pročitajte još:

Na sednici Vlade doneta je i odluka o saradnji više opština u Srbiji sa opštinama i gradovima u drugim zemljama i to o saradnji Opštine Ljubovija i Straža iz Slovenije u oblasti privrede, poljoprivrede, turizma, obrazovanja, kulture, sporta, zdravstvene zaštite, zaštite životne sredine i lokalne samouprave, kao i Odluku o saradnji Opštine Sremski Karlovci sa Opštinom Prnjavor, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, u oblasti ekonomije, trgovine, kulture, sporta i turizma.

Pored toga, doneta je i Odluka o saradnji Opštine Lebane sa Opštinom Krivogaštani u Severnoj Makedoniji u oblastima privrede, obrazovanja, sporta, kulture, ekologije, informacionih tehnologija, turizma, kao i uspostavljanja prekogranične saradnje po projektima evropskih fondova.

Energetski portal

EU smanjila potrošnju gasa za 17,7 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od avgusta 2022, do marta 2023. godine, potrošnja gasa na nivou Evropske unije se smanjila za 17,7 odsto u poređenju sa istim periodom između 2017 – 2022. godine. Ovim rezultatom, Savet EU je ispunio cilj zadat u okviru REPoverEU programa – čiji je kriterijum bilo smanjenje od 15 odsto.

REPoverEU, je program koji je osmislila Evropska komisija, kao odgovor na energetsku krizu izazvanu trenutnim stanjem u svetu. Strateški ciljevi ovog programa jesu ušteda energije, proizvodnja čiste energije i diverzifikacija izvora snabdevanja energijom – kako bi EU imala veću energetsku autonomiju.

Prema podacima koje je objavio Evrostat, od januara 2022. godine do jula iste godine potrošnja gasa je varirala između 1938 petadžula početkom godine, da bi sredinom godine pala na 785 petadžula. Ipak, najveći pad smo mogli da vidimo u drugoj polovini godine, gde je u septembru, potrošnja opala za 14,3 odsto, u oktobru 24,4 odsto, 25 odsto u novembru i 12,3 odsto u decembru – u odnosu na iste mesece prethodnih godina.

Pročitajte još:

Što se tiče pokazatelja za pojedinačne zemlje, većina je uspela da ispuni cilj koji je postavio Savet EU, izuzev Irske (smanjila potrošnju za 0,2 odsto), Slovačke (1,0 odsto), Španije (10,8 odsto), Poljske (12,5 odsto), Slovenije (13,8 odsto) i Belgije (14,5 odsto). Takođe, postojale su i zemlje koje su u datom periodu i povećale svoju potrošnju prirodnog gasa, kao što je Malta. Zemlje u kojima je potrošnja najviše opala jesu Finska (55,7 odsto), Litvanija (40,5 odsto) i Švedska (37,2 odsto).

Od početka 2023. godine, države EU idalje beleže smanjenje zavisnosti od prirodnog gasa. Taj pad je u proseku, na nivou EU, iznosio 19 odsto u januaru i 14,7 odsto u februaru.

Energetski portal

AgroLife i meteo stanice pružile 620.500 preporuka za kvalitetnije radove na njivama

Foto: NALED
Foto: NALED

Prve meteo stanice koje su postavljene u Vojvodini i delovima Bosne i Hercegovine, kreirale su 620.500 preporuka za efikasnije radove na njivi i mere prevencije od pojave 117 bolesti i štetočina. Informacije koje ova inovacija donosi ključne su za uvećanje prinosa i zato je potrebno ubrzati proces digitalizacije i sa tradicionalne preći na savremenu i inovativnu poljoprivrednu proizvodnju, rečeno je na završnom sastanku projekta „Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem“.

Dok su meteo stanice u svetu uveliko deo svakodnevnog života farmera, kod nas su još uvek novina, zbog čega su NALED i kompanija Telegroup, uz podršku Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ, pokrenuli trogodišnje pilotiranje sistema u zemljama Zapadnog Balkana. Postavljeno je 73 ovih uređaja, koji su  uvezani AgroLife aplikacijom, sa ciljem da se prikupi veći broj informacija o upotrebi državnog zemljišta, kako bi se sprečila dalja degradacija obradivih površina koje se daju u zakup.

Pročitajte još:

,,Sombor, Inđija, Vrbas, Bačka Topola i Subotica su prve lokalne samouprave u Srbiji koje su dobile meteo stanice, a za nešto više od dve godine registrovano je ukupno 3.500 korisnika. Više od trećine čine zakupci opštinskog zemljišta, koji sada putem AgroLife-a beleže sve svoje aktivnosti i na osnovu toga putem meteo stanica dobijaju preporuke kada je vreme za izlazak na njivu, đubrenje, navodnjavanje i zaštitu od štetočina, što doprinosi očuvanju kvaliteta zemljišta i zadovoljstvu budućih korisnika, jer je istorija aktivnosti dostupna i do godinu dana unazad”, rekao je menadžer za dobru upravu u NALED-u Stefanos Jokić.

Foto: NALED

AgroLife aplikacija, putem koje poljoprivrednici prate sva dašavanja i organizuju svoju proizvodnju, dostupna je svima u web verziji i na Google Play-u i potpuno besplatna za preuzimanje u svojoj osnovnoj verziji. Za svaku parcelu koju obrađuju, poljoprivrednici mogu jednostavno da unose i prate podatke o zasadima, i imaju preglednu sliku o rasporedu poljoprivrednih radova.

,,Kroz saradnju sa velikim brojem poljoprivrednika i odgovornih lica za poljoprivredu iz lokalnih samouprava, značajno smo unapredili naše softversko rešenje. Kao i mnogo puta do sada, ispostavilo se da su za razvoj tehnoloških alata najvažnije povratne informacije koje dobijate od korisnika, a u ovom slučaju bilo ih je u značajnoj meri, imajući u vidu da je održano više od 90 obuka, treninga i edukacija. Kroz plan održivosti i sugestije koje smo dobili od korisnika i partnera, sa velikom dozom optimizma ulazimo u narednu fazu digitalizacije u poljoprivredi”, kazao je Stefan Đurović, menadžer za razvoj poslovanja u Telegroup-u.

Foto: NALED

Projekat je podržan od strane develoPPP programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i regionalnog je karaktera. Prve meteo-stanice postavljene su u Srbiji, zatim u još pet lokalnih samouprava u Bosni i Hercegovini, a proces digitalizacije opštinskog upravljanja zemljištem implementiran je i u Crnoj Gori. Projekat je sproveden u sve tri zemlje u saradnji sa partnerima iz Mreže za povoljno poslovno okruženje (BFC mreža), koju čine NALED, Privredna komora Republike Srpske, REDAH i Privredna komora Crne Gore.

,,GIZ je podržao ovaj projekt, jer smo želeli doprineti boljoj kontroli upotrebe državnog poljoprivrednog zemljišta od strane farmera zakupaca. S obzirom da je to odgovornost opštinskih organa u Srbiji i BiH i nadležnog ministarstva u Crnoj Gori, stavili smo fokus na njihove nove veštine povezane sa digitalizacijom procesa praćenja poljoprivrednih radova na izdatim parcelama, bolju infrastrukturu u vidu meteo-stanica i i unapređenje šireg procesa izdavanja zemljišta i načina izveštavanja o obradi zemljišta. Mislim da smo napravili veliki korak, zajedno sa svim partnerima, u cilju očuvanja kvaliteta zemljišta i boljih prinosa kako za sadašnje, tako i za buduće zakupce”, rekla je projektna menadžerka u GIZ-u Amira Omanović.

Izvor: NALED

Beton koji upija kišnicu za održiviji urbanizam

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Urbani razvoj odavno je počeo da nam donosi više problema nego koristi. Pored zagađenja, gužvi ili porasta temperature u gradovima, veliki problem predstavlja nedostatak zelenih površina. I dok je problem zelenih površina direktno povezan sa zagađenjem i toplotnim talasima, ovde bih želela da fokus stavim na poplave u gradovima.

Šumska područja, primera radi, imaju sposobnost da apsorbuju između 80 i 90 odsto kišnice, dok u urbanim područjima svega oko 10 odsto kišnice upije zemljište. Kako bi se nadoknadio nedostatak zelenih površina, u gradovima je uveden kanalizacioni sistem i sistem za odvodnjavanje. Iako je zamisao bila dobra, štaviše do pre nekog vremena i dobra u praksi, to više uglavnom nije.

Klimatske promene donose nam sve ekstremnije i intenzivnije padavine, a urbanizam sve manje zelenih površina, zbog čega ovakvi sistemi postaju nedovoljni.

Živim u Beogradu u kojem se u poslednjih nekoliko godina sve češće susrećem upravo sa situacijama kada se pri svakoj malo jačoj kiši ulice pretvore u potoke, a u gradu nastane kolaps. Nažalost, verujem da je tako i u velikom broju drugih gradova u Srbiji.

Kako bi se pronašlo novo rešenje za problem odvoda prekomerne količine vode, naučnici su osmislili nešto kako bi se zadovoljile obe strane, urbanizam i ekologija, a to je beton koji upija kišnicu. Iako ovaj beton nije novo otkriće, već je u primeni gotovo čitavu deceniju, njegova upotreba i dalje nije široko rasprostranjena.

Za razliku od uobičajenog betona koji je na bazi peska, zbog čega propušta vrlo malu količinu vode, ovaj beton pravi se od komadića zdrobljenog granita, koji omogućava i bolje propuštanje kišnice. Takođe, beton filtrira vodu od opasnih materija kao što je motorno ulje.

Pored betona, postoje i druga slična rešenja. Recimo blokovi za popločavanje, koji se na određenim površinima u gradovima postavljaju u širim razmacima, kako bi između njih mogla da otiče voda.

Iako ne mogu ni približno isto da budu zadovoljne obe strane – urbanizam i ekologija, ideju šire primene ovog betona ne treba odbaciti. Win Win bila bi odluka da se zelene površine u gradovima povećavaju, a da se ostatak uobičajeno izbetoniranih površina zamene novim materijalima, poput betona koji propušta vodu.

Katarina Vuinac

1,5 miliona evra za solarne panele u Beču

Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)
Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)

Grad Beč je nedavno započeo akciju subvencionisanja izgradnje solarnih panela za preduzeća. U tu svrhu je izdvojeno 1,5 miliona evra.

Obezbeđena sredstva su namenjena privrednim društvima za postavljanje solarnih panela na nadstrešnicama iznad parkirališta, benzinskih stanica ili skladišta. Iznos finansiranja može biti do 30 odsto ukupnih prihvatljivih troškova i dodeljuje se u vidu jednokratne subvencije za ulaganje.

Zahtev se može podneti već od 1 kilovat-pika. Solarni sistemi snage do 100 kilovat-pika će se finansirati sa 750 evra po kilovat-pika, a sve preko toga sa 600 evra po jedinici mere. Maksimalan iznos za jedno postrojenje jeste 200.000 evra.

Pročitajte još:

 „Grad se zalaže za razvoj obnovljivih izvora energije, kako bismo ostvarili naš ambiciozni klimatski plan do 2040. godine. Sa ovom akcijom želim da ohrabrimo što više preduzeća da iskoriste prednosti solarne energije, a istovremeno daju doprinos klimatskoj budućnosti grada“, izjavio je Jirgen Černohorski, član gradskog veća zadužen za klimu.

Rok za predaju zahteva je ograničen, pa grad apeluje na bečke kompanije da požure sa prijavama. Trenutno je na bečkim krovovima, fasadama i u javnom prostoru više od 5.000 fotonaponskih sistema u funkciji.

Izvor: EurocommPR

 

U Vranju u planu izgradnja kotlarnice na drvenu masu i komprimovani gas

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Vranju je u planu izgradnja kotlarnice na drvenu masu i komprimovani gas sa pratećim sadržajem kao deo buduće toplane u Vranju. Urbanistički projekat, čiji je investitor Grad nalazi se na javnoj prezentaciji do 25. aprila.

Kako se navodi u urbanističkom projektu, izgradnja objekta ima za cilj smanjenje potrošnje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije.

Predmetna parcela ima površinu od 2.138 m2, a na parceli se nalaze objketi predviđeni za uklanjanje.

Objekat je namenjen za kombinovanu toplovodnu kotlarnicu na biomasu (drvenu sečku) i komprimovani prirodni gas (KPG ili CNG) sa ciljem proizvodnje toplotne energije koja bi se koristila za podmirivanje potreba za toplotnom energijom potrošača (osnovne škole, vrtića i zgrada snage bezbednosti, a kasnije i šireg okruženja), koja je neophodna u toku grejne sezone.

Kako se dalje navodi u urbanističkoj dokumentaciji, pored izgradnje kombinovane kotlarnice, predviđa se i postavljenje sistema distribucije toplotne energije (toplovoda) radi isporuke toplotne energije. Toplovod se obrađuje posebnim projektom.

Pročitajte još:

Predviđena je izgradnja kotlarnice koju čini prostorija kotla na biomasu sa pripadajućim skladištima za biomasu sa pokretnim podom i nepokretnim delom poda i inslacijama. Takođe, projektom je predviđena izgradnja prostorije gasne platforme sa bocama sa gasom, i kotlarnice u metalnom kontejneru. Objekat kotlarnice je spratnosti P, maksimalne dužine 29,12 m i maksismalne širine 12,65 m. Bruto površina objekta je 297 m2.

U okviru kotlarnice su prostorija kotlarnice sa kotlom na drvnu sečku i pratećom opremom, skladište drvne sečke sa pripadajućom prostorijom hidraulike, prostorija sa kotlom na komprimovani gas i sanitarni čvor. Dnevno skladište sečke ima pokretan pod i odvojeno je od ostatka objekta AB zidom. Prostor skladišta je zatvorenog tipa. Do skladišta se pristupa preko manipulativnog platoa u zoni ispod nadstrešnice. U zidu je otvor kroz koji se sečka iz dnevnog skladišta prebacuje u sistem transporta sečke ka kotlovima.

Prostoriji hidraulike se pristupa sa spoljne strane i nije dozvoljen ulaz neovlašćenim licima. Pregrada između hidraulike i prostorije kotlarnice je od armiranog-betona i ima otvor kroz koji prolazi transporter. Prostorija kotlarnice sa kotlom na biomasu je posebna funkcionalna celina, a povezana je sa prostorijom kotlarnice na komprimovani gas.

Projektom je predviđena ugradnja kotla na gas nominalne toplotne snage 2000kW. Za potrebe kotlova planirana je izgradnja novoprojektovanog gasnog priključnog voda, predviđenog za podzemnu ugradnju do merno regulacione stanice i razvoda unutrašnje gasne instalacije od čeličnih bešavnih cevi. Predviđeno je da transportno vozilo sečku kipuje direktno u skladište.

Pristup lokaciji omogućen je iz ulice Proleterskih brigada koja je dvosmerna. Moguća je fazna izgradnja objekata u okviru kompleksa.

Izvor: eKapija