Home Blog Page 324

‘Digitalna revolucija omogućuje zelenu revoluciju’

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Komunikacijski laboratorij

Suprotno uvreženom mišljenju kako je ulaganje u održivost i ekologiju skupo, a koje je decenijama dominiralo javnim prostorom, sve su glasniji argumenti suprotne strane. O održivoj budućnosti koja podrazumeva ulaganje u tehnologiju – i koja je usput profitabilna – na poslovnoj konferenciji Future Tense govoriće futurolog Gerd Leonhard, koji se decenijama bavi pitanjima napretka društva i tehnologije u čijem je centru briga za čoveka i planetu.

„Digitalna revolucija omogućava zelenu revoluciju. Uvek kažem da je zeleno novo digitalno, i ako to bude slučaj, radićemo ruku pod ruku s tehnologijom kako bismo pronašli rešenja. Ne samo za energiju, već i za zagađenje, što je vrlo važno kako bi stvari postale efikasnije i kako bi se uštedela energija”, tvrdi Gerd Leonhard.

O svojim vizijama i održivim ciljevima na Future Tenseu, koji se 10. i 11. maj održava u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, govoriće i predstavnici Microsofta i Hrvatske elektroprivrede.

„Mi u Microsoftu vidimo našu osnovnu delatnost kao pružanje platformi i alata — digitalnih faktora proizvodnje — koji drugima omogućuju rast i napredak. Verujemo da, kroz inovacije i tehnologiju, pokrećemo napredak prema održivijoj budućnosti, pritom osiguravajući da se naše poslovanje i poslovanje naših partnera i kupaca odvija na ekološki odgovoran način. Cilj nam je da značajno utičemo na smanjenje ugljenika iskorišćavanjem nauke o podacima, veštačke inteligencije i digitalne tehnologije kako bismo pomogli klijentima i partnerima širom sveta u smanjenju njihovog štetnog uticaja na životnu sredinu“, kaže Tatjana Skoko, voditeljka Sektora održivosti za jugoistočnu Evropu u Microsoftu.

„Zeleno, čisto, digitalno, reči su kojima u HEP-u opisujemo svoje poslovne strategije, definišemo ciljeve i planiramo razvoj. Budućnost kojoj težimo je energetska samodovoljnost svake građevine, obnovljiva energija, energetski rezervoari, blockchain tehnologija, ali je sve je to istovremeno energetski intezivna i zahtevna tehnologija. Mogu li poznati izvori obnovljive energije odgovoriti tim izazovima? Šta je sa odlaganjem otpada i razgradnjom novih izvora energije, nose li nam nove, do sada nepoznate izazove? Jesmo li kao vrsta spremni na svet digitalnih zapisa, veštačke inteligencije koja će biti nužna za upravljanje poslovnim procesima budućnosti kojoj težimo? Usuđujem se reći da hrabro koračamo prema novoj civilizaciji s verom u bolju budućnost, ali i snažnom odgovornošću na svakom od nas da promišljamo, preispitujemo i  svakako osiguramo da zaista i bude takva“, smatra Vanja Varda, direktorka Sektora za tržišnu i marketinšku strategiju u Hrvatskoj elektroprivredi.

Osim Gerda Leonharda, u Zagreb na Future Tense konferenciju 10. i 11. maja u Muzej suvremene umjetnosti dolazi još šest svetski cenjenih futurologa. Anders Indset govoriće o budućnosti leadershipa, Erica Orange o budućnosti obrazovanja i rada, a Nikolas Badminton o uzbudljivoj budućnosti tehnologije. S kopenhaškog Instituta za studije budućnosti dolaze dva futurologa; Sofie Hvitved, koja će nam približiti kako izgleda budućnost metaversea, veštačke inteligencije i medija kao i Joe-Max Wakim, stručnjak za trendove u zdravlju i medicini. Alfons Karabuda govoriće o budućnosti industrije zabave i kulture.

Impresivan program Future Tense konferencije, koja je rasprodala sve ulaznice dve nedelje pre početka, pronađite na službenoj veb stranici. Ako ste propustili da kupite ulaznicu, još možete da se pridružite preko prenosa uživo. Ove ulaznice, kao i one za prestižnu radionicu Instituta za studije budućnosti iz Kopenhagena, „Megatrends Shaping Tomorrow“, pronađite OVDE.

Izvor: Komunikacijski laboratorij

Usvojen Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji

Foto-ilustracija: Unsplash (C Dustin)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada je usvojila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, kojim se ubrzavaju procedure za izdavanje građevinskih dozvola, ukidaju prepreke, kao što je konverzija uz naknadu, i omogućava da proces izdavanja dozvola bude transparentniji i u cilju veće zaštite građana i onih koji grade.

Izmenama se uvodi sertifikat zelene gradnje za sve javne objekte, kao i sve objekte preko 10.000 kvadrata, čime će Srbija postati jedna od prvih zemalja u Evropi koja će u potpunosti primenjivati te sertifikate.

Takođe, uvode se i energetski pasoši i zaštita građana, pa će investitor morati da obezbedi osiguranje od štete trećim licima. Novina je i obaveza da investitor, pre dobijanja upotrebne dozvole, preda dokaze o kretanju građevinskog otpada, čime se rešava problem divljih deponija.

Izmene Zakona obavezuju investitora da o svom trošku popravi ulice koje je oštetio prolaskom kamiona prilikom izgradnje objekta, a ako to ne uradi postojaće garancija iz koje će lokalna samouprava moći da izvrši popravku.

Pročitajte još:

Vlada je usvojila i Zaključak o saglasnosti da Republička direkcija za robne rezerve proizvođačima hleba interventno proda 32.000 tona pšeničnog brašna „T-500” sa ciljem očuvanja stabilnosti pekarske industrije, pomoći proizvođačima hleba i zaštitite standarda građana Srbije.

Proizvođačima hleba, brašno će biti isporučivano na osnovu spiskova Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine po ceni od 27 dinara po kilogramu, bez PDV-a, odnosno sa 29,70 dinara po kilogramu, sa PDV-om.

Energetski portal

Potrebno drastično smanjenje zagađenja u industrijama nafte i gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)
Foto-ilustracija: Pixabay (tudor-radu)

Industrije nafte i gasa moraju još da porade na sredstvima protiv zagađenja, kako bi drastično smanjile emisije gasova nastale prilikom njihove prerade i korišćenja sirovina, i kako bi države na globalnom nivou uspele da se približe svojim zadatim klimatskim i energetskim ciljevima.

S obzirom na predstojeću Konferenciju o klimatskim promenama COP28 u Dubaiju u novembru, potrebno je prikupiti izveštaje o promenama i trenutnoj situaciji. Prema jednom takvom izveštaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA), industrije nafte i gasa proizvode oko 15 odsto emisije gasova staklene bašte.

Pročitajte još:

Podaci za 2022. godinu nam govore da su proizvodnja, transport, prerada i ostale radnje u industrijama nafte i gasa emitovale preko pet milijardi tona CO2. Ukoliko se želi postići cilj neto nulte emisije do 2050. godine, neminovno je smanjiti operacije ovih industrija do kraja ove decenije, a za taj poduhvat biće potrebno oko 600 milijardi dolara.

Izveštaj Međunarodne agencije za energitiku naglašava pet ključnih tačaka za ovo smanjenje, a neke od njih su, borba protiv emisija metana i proširenje upotrebe vodonika u rafinerijama, ali borba protiv emisija metana je ključna, najisplativija, i najefikasnija mera kada su u pitanju industrije, naročito jer su u 2022. godini ove emisije još uvek bile visoke.

Energetski portal

Otvorena najveća solarna elektrana u Turskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Asia Chang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Osman Köycü)

Najveća solarna elektrana u Evropi, jenda od pet najvećih na svetu, nalazi se u Turskoj i puštena je u rad. 

Ova solarna elektrana nalazi se u provinciji Konija (200 kilometara južno od Ankare), predsednik ove zemlje istakao je da želi energetski nezavisnu Tursku, te da je prilikom izgradnje ove elektrane otkrivena i vrlo kvalitetna nafta u predelu Anadolije. 

Elektrana ima više od tri miliona solarnih panela koji bi prema proceni trebalo da proizvode tri miliona kilovat – sati električne energije godišnje, i da time opskrbi dva miliona građana sa strujom, što je ujedno velika količina novca ušteđena na fosilnim gorivima.

Pročitajte još:

Elektrana koju je razvio “Kalyon energy” vredna je oko milijardu dolara, a kako prenose svetski mediji, kapacitet joj je 1350 megavata, i očekivano smanjenje emisije štetnih gasova iznosi jedan i po milion tona CO2.

Ukoliko bi Turska nastavila ovim tempom sa razvojem obnovljivih izvora energije, postala bi kandidat za jedno među deset najvećih tržišta u svetu, samim tim jedno od najvećih tržita OIE u Evropi.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 21. aprila 2023. godine do 28. aprila 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 182,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 175,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

Energetski portal

Kragujevac – Ulaganja u projekte zaštite životne sredine

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Canty)

Predstavnici 23 udruženja i organizacija u oblasti zaštite životne sredine na teritoriji grada Kragujevca za ovu godinu potpisali su ugovore o finansiranju i sufinansiranju projekata za koja su opredeljenja sredstva iz budžeta grada. 

“Budžet za ovu godinu je tri miliona dinara i za petstotina hiljada dinara veći je od prošlogodišnjeg, ali se prijavio i veći broj udruženja koja se bave pitanjima očuvanja i zaštite životne sredine”, kazao je Stefan Nikezić, član Gradskog veća, navodi se na sajtu grada.

Prema njegovim rečima reč je o studentskim udruženjima, mladim ljudima “kojima smo podigli svest o važnosti očuvanja životne sredine” i zainteresovali ih da rade projekte iz ove oblasti, a kojima ovaj grad ostaje. 

“To znači da radimo dobar posao i da smo svest mladih podigli na viši nivo”, istakao je Nikezić i podsetio da pored novih pilot projekata kao što je sađenje mladih stabala ili ukrasnog šiblja nakon uklanjanja divljih deponija u cilju sprečavanja ponovnog odlaganja otpada na tom mestu ili vodeni eko sistem za najmlađe u Botaničkoj bašti, realizovaće se i dugogodišnji Kragujevački eko bilten koji beleži sve što se dešava u oblasti ekologije u toku godine na teritoriji grada.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Na Javni konkurs koji je Gradska uprava za društvene delatnosti Kragujevca raspisala 20. februara pristiglo je 23 predloga projekata i resorna Komisija nakon ocenjivanja i selekcije projekata po Javnom konkursa odobrila je sredstva među kojima su projekti Centra za ekološko obrazovanje i održivi razvoj, Omladinske organizacije Šumadije, udruženja Ekomar, Mladen Karaman, Svetli horizonti, Kluba akcijaša i volontera, Asocijacija studenata PMF-a, Prvi Prvi na skali, Wild Boars, Zeleni mir Srbija i drugi.

“U cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2023. godini grad Kragujevac je od Ministarstva zaštite životne sredine dobio sredstva u visini od milion dinara za sufinansiranje projekata pošumljavanja kompleksa Spomen parka Kragujevački oktobar za sadnju 94 stabla a učešće grada je 250.000 dinara”, podsetio je Nikezić. 

Pored toga, u Kragujevcu će se realizovati još dva projekta – smanjenje zagađenja iz individualnih ložišta za šta smo dobili 10 miliona i oko pet miliona dinara za zamenu gasne instalacije, odnosno starih kotlova u izdvojenom odeljenju OŠ “Jovan Popović” u Šumaricama novim. U pripremi je treći projekat za Ministarstvo a to je uklanjanje divljih deponija u okviru kojeg je prošle godine uklonjeno 14 divljih deponija.

Energetski portal

Nemačka već potrošila ovogodišnju kvotu obnovljivih resursa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Gregory Dalleau)

Prekomerna potrošnja i intenzivno korišćenje prirodnih resursa stvaraju ogroman pritisak na planetu Zemlju.

Ljudi iscrpljuju prirodne resurse i prekomerna upotreba stvara deficit koji je teško nadoknadljiv. Već godinama se prati koliko je koja zemlja potrošila prirodnih resursa za tekuću godinu i već nam stižu izveštaji za 2023. 

Da ceo svet živi onako kako se živi u Nemačkoj, već 4. maja bi potrošio obnovljive prirodne resurse za ovu godinu. Drugim rečima, da svi troše resurse i proizvode ugljen-dioksid nemačkim tempom, za puko održavanje potrebno je tri planete, navela je u sredu organizacije za životnu sredinu i razvoj Džermanvoč, prenosi agencija dpa.

Oni se pozivaju na podatke američke organizacije Global futprint netvork (Footprint Network – GFN), koja izračunava takozvani Dan preopterećenja Zemlje za svaku državu posebno.

Pročitajte još:

Dan preopterećenja toliko preuranjen uglavnom zbog emisije gasova sa efektom staklene bašte. Zemlja, međutim, mora da smanji i potrošnju sirovina na održiv obim.

“Sa teškim posledicama decenija prekomerne eksploatacije ostaje na teret mladim i budućim generacijama, a posebno siromašnima sa globalnog juga,” upozorio je politički direktor organizacije Kristof Bals mada su “oni najmanje doprineli krizi.”

Najviše resursa po stanovniku u međunarodnom poređenju troši Katar, koji je Dan preopterećenja “proslavio” već 10. februara.

Energetski portal

Zrenjanin – Grejna sezona uspešno završena, slede nova ulaganja

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju koji je gradonačelniku Zrenjanina prezentovao direktor Gradske toplane,  u određenim statističkim parametrima naplativost računa građana za daljinsko grejanja je 95 odsto. Od toga, 40 procenata korisnika je iskoristilo mogućnost plaćanja na rate, što je uvedeno kao olakšica, a čak 60 procenata od ukupnog broja platilo je račun u celosti, odnosno, odjednom i time ostvarilo popust od tri procenta – objasnio je direktor JKP Gradske toplane Đuričić. 

Najavljeno je priključenje još dvesta stanova na sistem daljinskog grejanja, i apelovano da oni koji su već jesu priključeni ugrade delitelje toplote jer prema analizama zaposlenih u toplani, može se uštedeti između 15 i 25 odsto po računu.

Pročitajte još:

Kada je reč o cenama, on je podsetio i na to da je sada već završena grejna sezona započela povećanjem cena, što je bilo neminovno budući da one nisu menjane osam godina, a da su cene energenata za to vreme rasle. 

Napomenuo je i da se prema podacima Udruženja toplana Srbije grad Zrenjanin trenutno nalazi na 18. mestu po ceni grejanja.

Što se tiče rada Termoelektrane-toplane “Zrenjanin” nakon 10 godina uspešno je  pokrenut rad i elektrana je u elektroenergetskom sistemu TE – TO proizvela je 67.543 megavat časova električne energije – saopštio je Priljeva. 

Gradonačelnik Zrenjanina je pozitivno ocenio najavu direktora  TE – TO Nenada Priljeve o tome da je u toku priprema za pribavljanje studije izvodljivosti za izgradnju dodatnih kapaciteta gasno – parnog bloka u Zrenjaninu što posledično može da dovede do toga da industrija preuzima toplotnu energiju iz Termoelektrane-toplane.

Energetski portal

Plastična ambalaža – opasna, opasnija, najopasnija

Foto-ilustracija: Pixabay (stux)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Negde se nadam da je deo stanovništva upoznat sa time koliko je plastični ambalažni otpad opasan za životnu sredinu, te da iskorišćenu ambalažu odlažu na pravilan način. Ipak, bojim se da je mali procenat onih koji imaju saznanja o tome koliko je plastična ambalaža, i pre nego što izgubi svoju trenutnu upotrebnu vrednost i postane otpad, opasna.

Da li prilikom kupovine proizvoda u plastičnoj ambalaži obraćate pažnju na oznake na njima? Znate li šta predstavljaju brojevi u trouglu sa tri strelice i skraćenice ispod njih? Ukoliko ste mislili da su beznačajne, želela bih da se sada zajedno upoznamo sa njihovim značenjem. Ne samo da plastični ambalažni otpad može da bude opasan za prirodu kada završi u njoj, već ova vrsta ambalaže može da bude opasna i za nas dok je još upotrebljavamo.

Foto-ilustracija: EP

Sa desne strane teksta nalazi se ilustracija na kojoj su prikazane najčešće oznake na plastičnoj ambalaži, a u nastavku teksta ukratko ću pojasniti značenje svake.

Oznaka 1/PETE

Polietilen tereftalat ili skraćeno PET ambalaža, koja nam je svima poznata, jeste plastična ambalaža koju gotovo svakodnevno upotrebljavamo. Flašice vode, druga pića, ulje i hrana uglavnom se pakuju u ovu vrstu plastike. Ono što bi trebalo da znamo, jeste da je ovakva ambalaža namenjena za jednokratnu upotrebu. Ukoliko je upotrebljavamo više puta može doći do ispuštanja toksičnih supstanci. Ovakva ambalaža lako se reciklira, zbog čega bi u svakom slučaju sigurnije bilo da je odložimo u kantu za reciklažu.

Oznaka 2/HDPE

Polietilen visoke gustine jeste plastika koja je bezbedna da se koristi više puta. I ona se koristi kao ambalaža za vodu i sokove, a takođe se od nje proizvode pakovanja za kućnu hemiju, kozmetiku, zatim plastične kese, igračke i drugo. Ova vrsta plastike može da se reciklira više puta.

Oznaka 3/V (3/PVC)

Polivinil hlorid ili PVC, jedna je od najopasnije vrste plastike. Ovoj plastici neretko se dodaju plastifikatori, koji su zapravo štetni, a od nje se prave kako flaše tako i igračke.

Oznaka 4/LPDE

Polietilen niske gustine bezbedan je da se koristi više puta. Ipak, trebalo bi izbegavati ovu vrstu plastike, zbog toga što ju je veoma teško reciklirati. Upravo se plastične kese koje nalazimo u prodavnicama prave od nje.

Oznaka 5/PP

Polipropilena je relativno bezbedna vrsta plastike, tačnije, ukoliko se ne izlaže visokim temperaturama, zato što tada ispušta toksične supstance. Čaše od jogurta i kiselog mleka uglavnom su napravljenje od nje. Ono što treba napomenuti, da je mogućnost njihove reciklaže slaba.

Oznaka 6/PS

Polistiren, poznatiji kao stiropor, dovodi se u pitanje kada je reč o njegovoj bezbednosti. Naime, može da dođe do ispuštanja stirena, koje je dovedeno u vezu sa pojavom raka pluća kod nekih miševa i karcinoma dojke kod pacova. Međutim, ne postoje jasni dokazi da može da ima kancerogeni uticaj na ljude. Zbog svoje svoje krhke i lagane strukture, komadići koji se odlome lako završavaju u prirodi.

Oznaka 7/OTHER

Pod oznakom OSTALO, nalaze se sve vrste plastike koje nisu klasifikovane u neku od prethodnih šest. S obzirom na to da tu spada i bio-plastika, ali i mešavine drugih, ne može da se odredi njihova bezbednost i reciklabilnost, kao kod prethodnih.

Iako na skali opasnih za ljude i životnu sredinu, mogu da se izdvoje one sa manjim negativnim uticajem, on nažalost i dalje postoji i kada je reč o takvoj vrsti plastike, naročito prema životnoj sredini. Čak i da svi građani odlažu svaki plastični ambalažni otpad u reciklažne kante, bez dovoljnog znanja o tome koja vrsta je koliko reciklabilna, nije dovoljno. Potrebno je i pravilno razvrstavanje ovakvog otpada, uzimajući u obzir to da za onu plastiku koju je teško reciklirati pronađemo alternativu. Primera radi, plastiku sa oznakom 4/LPDE, odnosno plastične kese, zamenimo cegerima.

Katarina Vuinac

Počinje gradnja sistema za navodnjavanje Resavska celina na 1.100 hektara

Foto: Srbija vode
Foto: Srbijavode

Izgradnja sistema za navodnjavanje Resavska celina koja obuhvata područje duž toka Resave, nizvodno od naselja Subotica zaključno sa naseljem Lukovica u opštini Svilajnac počela je, a rok za završetak radova je dve godine. Ukupna površina koja je predviđena za navodnjavanje iznosi 1.100 hektara.

Ugovor o izvođenju radova zaključen je između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Republičke direkcije za vode, JVP Srbijavode i konzorcijuma Hidro-Tan i Vodoprivreda Požarevac. Stručni nadzor poveren je konzorcijumu SAFEGE doo Beograd i SUEZ Consulting (SAFEGE).

Projektno-tehničkom dokumentacijom definisan je koncept razvoja navodnjavanja koji počiva na kombinovanom korišćenju voda dva izvorišta: podzemnim vodama Resavskog aluvijona kojima je predviđeno navodnjavanje površine od oko 330 ha i usporenim površinskim vodama Resave kojima će se navodnjavati oko 700 ha.

Pročitajte još:

Sistem za navodnjavanje Resavske celine sastoji se od tri podsistema, gde se svaki ponaosob snabdeva vodom iz svoje akumulacije preko posebne crpne stanice. Predviđena je izgradnja tri vrećaste brane koje bi omogućile akumulaciju vode za navodnjavanje, a sistemi su formirani tako da budu približnih površina, pri čemu se sa svakog pregradnog mesta zahvata približno ista količina vode. Projektom su predviđene riblje staze na pregradnim mestima, rešetke na ulazu u ulivni cevovod, kao i filteri koji bi štitili riblju mlađ.

Cilj projekta, kako navode iz opštine Svilajnac, je unapređenje sistema za navodnjavanje i povećanje otpornosti zemljišta na klimatske promene, radi povećanja prinosa useva, kao i povećanja održivosti kvaliteta poljoprivrednih proizvoda.

Energetski portal

Posečeno 100.000 kubika manje šume nego pre pet godina u “Šumama RS”

Photo-illustration: Pixabay
Foto-Ilustracija: Pixabay (marijana1)

U „Šumama Srpske“ prošle godine posečeno je 1.861.000 kubika šume, što je za čak 100.000 kubika manje nego pre pet godina.

Prema zvaničnim podacima o proizvodnji u ovom javnom preduzeću, prošle godine je posečeno oko 40.000 kubika manje ogrevnog drveta i oko 35.000 kubika trupaca četinarskog drveća.

Pored toga, posečeno je i oko 35.000 kubika manje celuloznog drveta i oko dve hiljade kubika manje TT stubova.

Pročitajte još:

“Prošle godine posečeno je oko 19.000 kubika više bukve, hrasta i ostalih lišćara nego 2018. godine”, pokazuje tabelarni pregled posečene drvne mase koji je resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS dostavilo kao odgovor na poslaničko pitanje šefa poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS.

Prema zvaničnim podacima ovog javnog preduzeća, “Šume Srpske” su prošle godine ostvarile dobit od oko 8,7 miliona KM, dok je 2018. godine dobit iznosila nešto više od četiri miliona KM.

Izvor: Capital.ba

Raspisan konkurs za subvencije pčelarima od 800 dinara po košnici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Kai Wenzel)

Ministarstvo poljoprivrede Srbije raspisalo je konkurs za subvencije za pčelare za ovu godinu. Zainteresovani pčelari na ovaj konkurs mogu da se prijave do 22. maja, saopštavaju iz Uprave za agrarna plaćanja.

Kako se navodi, po košnici se može dobiti 800 dinara.

Pravo na podsticaj imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lice, nosioci komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji ispunjavaju propisane uslove i koje je u Registru poljoprivrednih gazdinstava obnovilo registraciju za ovu godinu, za najmanje 20, a najviše 1.000 košnica.

Pročitajte još:

Bliža tehnička uputstva o načinu registracije korisničkog naloga, prijavi na sistem, načinu popunjavanja i podnošenja elektronskog obrasca zahteva za ostvarivanje prava, kao i načinu pružanja tehničke podrške podnosiocima zahteva mogu se naći na platformi eAgrar, gde se može i podneti zahtev za podsticaj preko ePodsticaji.

Energetski portal

Šumama Gornjeg Podunavlja šetaju posetioci, ali i jeleni, košute i divlje svinje

Foto-ilustracija: Unsplash (Diana Parkhouse)
Foto-ilustracija: Pixabay (Kapa65)

U Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, na obali Bajskog kanala, nalazi se Eko-centar „Karapandža”, koji je za individualne posete otvoren petkom i vikendom, a za organizovane grupe svakim radnim danom. Rezervat čine Monoštorski i Apatinski rit.

Bajski kanal okružuju obale obrasle trskom, uz koje rastu lokvanji. Stanište je brojnih ribljih vrsta. Nalazi se u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje”.

Smatra se najčistijom kanalskom vodom u Srbiji. Posetioci Eko centra “Karapandža” imaju mogućnost plovidbe katamaranom, kako bi izbliza videli sve lepote ovog kanala.

„Osim katamarana, postoji mogućnost iznajmljivanja bicikala, kanua za veslanje. Obeležene su tri šetne staze, koje posetioci mogu individualno da koriste, bez vodiča ili ako trebaju vodiča, ako žele posebno da imaju vođenu turu, tada uz najavu. Generalno jedan kvalitetan dan u prirodi sa dosta sadržaja“, istakla je Radmila Šakić Peurača, iz JP „Vojvodinašume” Š.G. Sombor.

Pročitajte još:

Gornje Podunavlje je zaštićeno dobro prve kategorije. Deo je “Evropskog Amazona”. Sastoji se iz ritskih šuma, koje presecaju rukavci i kanali. Bogatu floru i faunu čine retke vrste, poput orla belorepana i crne rode.

„Ogromno prostranstvo i šume i vodenih površina. Tu su, pored kanala, pored Dunava, i brojni rukavci. Zaista ta voda opušta i vezuje nas za prirodu. Definitivno treba provesti vreme u prirodi i posetiti neku od uređenih šetnih staza i vikend naselja, kojih ima zaista mnogo“, rekla je Zdenka Mitić, direktorka Turističke organizacije Grada Sombora.

U šumi se nalaze brojna odmorišta, idealna za ručak i druženje u prirodi.

Duž šetne staze „Dondo“ nalaze se i edukativne table na kojima, sa jedne strane, možete nešto više da saznate o životinjskim vrstama koje ovde žive, a sa druge strane možete da saznate koliko ste kalorija potrošili ukoliko ste šetali, trčali ili vozili bicikl.

U šumama Gornjeg Podunavlja je najbrojnija populacija evropskog jelena. Dok šetate stazama hrastove šume, neretko možete videti košute, divlje svinje i druge stanovnike ove zelene oaze.

Izvor: RTS

EU će jačati kontrolu upotrebe pesticida

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: PIxabay

Evropska poljoprivreda se i dalje oslanja na velike količine pesticida za prinos useva, a prodaja hemikalija je ostala ista tokom protekle decenije.

Pestici se koriste u šumarstvu, pri izgradnji puteva, železničkih pruga, u baštama, javnim parkovima koje koristi široka javnost, pre svega deca, trudnice, i stari. 

U periodu od 2011. do 2020. godine je prodaja pesticida u zemljama koje su članice ostala stabilna – 350.000 hijada tona godišnje. Prema podacima EU 83 odsto poljoprivrednog zemljišta koje je testirano 2019. godine sadržalo je ostatke pesticida, a 22 odsto lokacija u rekama i jezerima u kojima se pratilo prisustvo pesticida, bilo je iznad praga zabrinutosti po zdravlje ljudi.

Pročitajte još:

Osim što provodimo vreme na mestima, ili se kupamo u jezerima koja su zatrovana, preko hrane i vode za piće unosimo ostatke hemikalija u organe, što je pokazala jedna studija izvedena između 2014. i 2021. godine, gde je 84 odsto ispitanika sadržalo bar dve vrste pesticida u sebi u pet evropskih zemalja. Važno je naglasiti da prisustvo pesticida najviše utiče na zdravlje dece.

Poslednjih godina desilo se i značajno smanjenje insekata koji imaju ulogu oprašivanja voća i povrća, zbog uništavanja biodiverziteta i njegovog ritma.

U 2020. godini, Strategija Evropske komisije od farme do viljuške, uvela je dva cilja smanjenja pesticida: smanjenje upotrebe i rizika od hemijskih pesticida za 50 odsto, a drugi cilj – smanjenje upotrebe opasnijih pesticida za 50 odsto. Strategija je ključni deo Evropskog zelenog dogovora i ima za cilj da evropski prehrambeni sistem učini pravednim, zdravim i održivim. 

Evropska komisija je nedavno predložila novu uredbu o održivoj upotrebi pesticida , koja bi zahtevala od zemalja da postave sopstvene nacionalne ciljeve smanjenja, i obezbede da svi farmeri i drugi profesionalni korisnici pesticida usvoje ekološke sisteme kontrole štetočina i ograniče upotrebu pesticida.

Energetski portal

KAKO ĆE NEMAČKA SMANJITI RAČUNE ZA STRUJU? 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (AJS1)

Struja je u Nemačkoj oduvek bila skupa – studija Fraunhofer instituta iz 2015. pokazala je da je račun za struju nemačkih kompanija u proseku više nego duplo veći od računa njihovih konkurenata u SAD i Kini.

Berlin planira da uvede specijalnu industrijsku tarifu za električnu energiju u rasponu od 0,05 do 0,09 evra po kilovat-satu kako bi podstakao konkurentnost zemlje i suprotstavio se američkim i kineskim subvencijama. Električna energija je ključna za nekoliko čistih tehnologija kao što je proizvodnja polisilicijuma u solarnim panelima.

Suočen sa pritiskom američkog Zakona o smanjenju inflacije i sa dugogodišnjim niskim cenama električne energije u Kini, Berlin se sada sprema da uzvrati udarac.

Pročitajte još:

„Prednosti obnovljivih izvora energije, koji proizvode električnu energiju po ceni od 0,05 do 0,09 evra po kilovat-satu trebalo bi da se prenesu na kompanije u zavisnosti od „geografskih okolnosti”, izjavio je nedavno nemački ministar ekonomije i klimatske akcije Robert Habek.

Dok EU podržava kompanije u kapitalno intenzivnim izdacima – ili CAPEX – SAD su odlučile da podrže operativne troškove (OPEX), objasnio je Habek.

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)

Kako bi se rešila ova neusklađenost, u pripremi je posebna tarifa za industrijsku električnu energiju, dodao je on. Prenošenje jeftine električne energije od proizvođača do preduzeća bila bi “komponenta” takve šeme koja funkcioniše preko „tržišta”, dodao je ministar.

Vetar na moru će, posebno, obezbediti velike količine energije koja može koristiti kompanijama kroz takozvane direktne ugovore o kupovini energije”, objasnio je on.

Ali dok ne budu dostupne dovoljne količine obnovljive energije, nemačka vlada trenutno razmatra ograničenje cena industrijske električne energije.

,,Da li su dodatna ograničenja moguća ili neophodna” – predmet je rasprave, odgovorio je Habek na pitanje novinara, dodajući da njegovo ministarstvo želi da uradi svoj deo posla. „Mi ćemo kreirati tu tarifu za industrijsku električnu energiju, pokrenućemo to”, rekao je Habek novinarima.

Iako su podaci o kineskim cenama električne energije oskudni, brojka na koju se obično pozivaju predstavnici solarne industrije je oko 0,07 evra po kilovat-satu. Wacker Chemicals, poslednji proizvođač polisilicijuma u Nemačkoj, nedavno se požalio da kineski konkurenti plaćaju upola nižu cenu struje od nemačkih kompanija.

Svaku vladinu intervenciju u vezi sa cenom električne energije morala bi da proveri Evropska komisija, koja primenjuje pravila o državnoj pomoći u EU.

Izvor: EURACTIV

DOBRE POLITIKE I INOVATIVNE TEHNOLOGIJE ZA ZELENU TRANZICIJU

Foto: : Ljubaznošću Ambasade Kraljevine Danske
Foto: Nenad Kostić

Upoznajte najmanju državu Skandinavije. U njoj gotovo svaki stanovnik, a ima ih 5,8 miliona, ne samo da poseduje bicikl već ga i svakodnevno vozi, a na raspolaganju im je 11.000  km biciklističkih staza. U njenoj prestonici leti možete videti kupače kako se rashlađuju u kristalno čistoj morskoj vodi u obližnjoj luci. Kao da nije dovoljno to mnoštvo ostrva kojima se ova zemlja ponosi, pa su odlučili da naprave nova, vrlo posebna, energetska ostrva. Tome su dodali i klimatske i ekološke parkove. Predstavljamo vam zelena dostignuća Kraljevine Danske kroz razgovor sa Suzan Šajn, ambasadorkom ove države u Srbiji.

EP: Kraljevina Danska zauzima prvo mesto na EPI listi (Indeks ekoloških performansi). Da li napredak u očuvanju okruženja i prirode utiče i na jačanje osećaja sreće, budući da Kraljevina Danska već godinama važi za jednu od najsrećnijih zemalja na svetu? 

Suzan Šajn: Čast nam je što smo na vrhu Indeksa ekoloških performansi. Za većinu Danaca zaštita životne sredine predstavlja prioritet, a „zeleni život“ je postao sastavni deo svakodnevnog života. Kao ambasadorka Danske, ponosna sam što vidim da moja zemlja u tome prednjači. 

Put do ove liderske pozicije nije bio lak, ali na tome se radilo kroz nekoliko generacija. Osim što imamo visoko razvijen obrazovni i istraživački eko-sistem, važan uslov za ovu titulu predstavlja i saradnja između najvažnijih i najistaknutijih privatnih i javnih aktera u oblasti održivog razvoja. Zahvaljujući ovoj bliskoj saradnji, usuđujemo se da postavimo ambiciozne ciljeve u pogledu klimatskih promena i zaštite životne sredine. To znači da se dobre ideje brzo prenose u politike i propise, da su podržane privatnim i državnim investicijama i da uživaju suštinsku podršku javnosti. 

Kada je reč o našoj sreći, mogli bismo samo da nagađamo o vezi između zelene tranzicije i sveukupne sreće jedne zemlje. Međutim, mi smo se proteklih decenija fokusirali na obnovu netaknute prirode, kao i na veću zastupljenost prirode u našim gradovima. Možda je to dalo rezultate? Možda više drveća i zelenih površina u gradovima može zaista učiniti ljude srećnijim.

U FOKUSU:

Foto: CC BY-SA 4.0. (Kallerna)

EP: Sa druge strane, prema podacima Footprintnetworka, tokom jedne godine potrošite četiri do pet godišnjih resursa planete. Na koji način pokušavate da promenite ovo? 

Suzan Šajn: Uprkos našem visokom rangiranju u različitim indeksima, shvatamo da je put pred nama dug i da imamo još mnogo izazova u očuvanju životne sredine koje treba prevazići. Potrošnja sve više postaje važno političko pitanje, a vlada, civilno društvo i javnost preduzimaju odlučnije korake u borbi protiv prekomerne potrošnje. Jedan od uspeha predstavlja naš sistem reciklaže za flaše i limenke koji godinama besprekorno funkcioniše. Još jedan pozitivan korak napravljen je sa novim sistemom sakupljanja koji će efikasnije odvajati kućni otpad i povećati reciklažu. S tim u vezi, pre nekoliko godina uveden je porez na korišćenje plastičnih kesa u svim radnjama. To je već smanjilo upotrebu plastičnih kesa i takođe je pomoglo u podizanju svesti o ekološkom otisku potrošača. 

Nova danska vlada najavila je ambicioznije ciljeve u oblasti klimatskih promena, predlažući da do 2045. godine dostigne neto nulu. Da bi u tome uspela, vlada planira i da uvede porez na emisije u sektoru poljoprivrede, kao i porez na avio-saobraćaj.

Iako je udeo Danske u globalnim emisijama gasova staklene bašte oko 0,1 odsto, odlučni smo da budemo primer. Želimo da pokažemo svetu da je moguće razviti rešenja za zaštitu planete koja se mogu dalje primenjivati i nadograđivati, uz održavanje prosperitetnog, socijalno kohezivnog i pravednog društva. Važan faktor predstavljaju i naša energetska partnerstva sa 19 zemalja čije emisije čine 60 odsto globalnih emisija gasova staklene bašte, uključujući Kinu, Sjedinjene Američke Države i Indiju. 

Foto: Ljubaznošću Ambasade Kraljevine Danske

EP: Kako biste odredili važnost projekata kao što su reciklažni centar Amager Bake i postrojenje za preradu otpadnih voda na ostrvu Zeland? 

Suzan Šajn: Ovo su dva zaista fantastična projekta. Resursni centar Amager (ARC) proizvodi toplotnu i električnu energiju za građane u regionu Kopenhagena. ARC na godišnjem nivou od skoro pola miliona tona otpada proizvede toplotnu i električnu energiju za oko 140.000 domaćinstava. Ovo pruža mogućnost da se uspostavi cirkularni ekonomski koncept, gde otpad postaje koristan resurs umesto da predstavlja teret. Takođe, ARC se nalazi u luci, u industrijskoj zoni Kopenhagena koja je pretrpela mnogo promena tokom proteklih godina. Ova lučka oblast pretvorena je u sportsku destinaciju za ljubitelje ekstremnih uzbuđenja sa različitim sportskim aktivnostima koji se odvijaju u napuštenim industrijskim objektima. Dakle, prilikom projektovanja ARC-a, mašine su postavljene tako da formiraju nagib koji sada služi kao teren za skijanje. Ovaj projekat se sprovodi na mestu starog postrojenja za spaljivanje otpada i deo je opštinske inicijative za postizanje ugljenične neutralnosti u Kopenhagenu do 2025. godine. ARC je projektovan kao postrojenje nove generacije za pretvaranje otpada u energiju koje je ekonomski, ekološki i socijalno održivo i gde se industrijske potrebe kombinuju sa urbanom slobodom kako bi građani postali deo procesa.

Klimatski i ekološki park Solrødgard je još jedan zanimljiv projekat. Ovaj park ima za cilj stvaranje zatvorenog cirkularnog sistema u kom očuvanje prirode postaje sastavni deo našeg života. Park od 50 hektara uključuje novo sedište komunalnog preduzeća Hilered, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i centar za reciklažu. Park je transformisao 50 hektara poljoprivrednog zemljišta u brdovit i javno dostupan predeo u kom se nalaze vijugavi potoci i vlažna područja gde se zadržava kišnica i gde su životinje, ribe i ptice našle svoja staništa. Posetioci mogu izbliza da nauče o različitim lancima snabdevanja i resursima, koji su deo našeg ekosistema i da u isto vreme vide slepe miševe, vivke i ptice grabljivice u njihovom prirodnom staništu. Klimatski i ekološki park je mesto gde se tehnologija i rekreacija mogu iskusiti u bliskoj i neobičnoj kohabitaciji. Park nudi jedinstvenu mogućnost za igru i učenje u prostoru gde se lanci snabdevanja vodom, energijom i sirovinama prikazuje kao atrakcija.

EP: Imate jasan plan za smanjenje emisije gasova staklene bašte. Šta on obuhvata? 

Suzan Šajn: Ova naša ambicija je jedan od najvažnijih političkih ciljeva za Dansku i radimo na svim nivoima da bismo to postigli. Na primer, Danska je uvela korporativni porez na ugljenik, što znači da će kompanije do 2025. godine plaćati oko 150 evra po toni emitovanog CO2. Cilj poreza je smanjenje ukupne emisije ugljenika za oko 4,3 miliona tona CO2 do 2030. godine. 

U poljoprivrednom i prehrambenom sektoru takođe imamo dobre rezultate u pogledu efikasnosti korišćenja resursa. Dok je proizvodnja porasla za skoro trećinu od 1990. godine, emisije gasova staklene bašte su se smanjile za oko 16 odsto u istom periodu. 

Postoji mnogo drugih primera, ali ovih nekoliko slučajeva pokazuje da ne samo da smo u stanju da razvijemo tehnologije svetske klase već smo takođe u stanju da održimo zelenu tranziciju obezbeđivanjem pravih politika i regulatornog okvira.

Foto: Ljubaznošću Ambasade Kraljevine Danske

EP: Vi ste lideri u izgradnji vetroparkova na moru i na kopnu. Ipak, da li je vetar jedina uzdanica u ostvarenju cilja da do 2030. godine dobijete struju isključivo iz obnovljivih izvora? 

Suzan Šajn: Danska i EU su postavile značajne klimatske ciljeve. Nastojeći da postane klimatski neutralna do 2045. godine, Danska namerava da smanji emisiju gasova staklene bašte za 70 odsto do 2030. (u poređenju sa nivoima iz 1990. godine) i da ispuni sve svoje potrebe za električnom energijom iz obnovljivih izvora do istog datuma.

Naši razvojni planovi za priobalni vetar u kombinaciji sa agresivnim klimatskim ciljevima signaliziraju da će energija priobalnog vetra postati okosnica našeg energetskog sistema. Danska, koja je oduvek bila pionir u korišćenju energije priobalnog vetra, nakon što je 1991. godine izgradila prvi svetski park priobalnog vetra, trenutno je u procesu izgradnje tri nova parka priobalnog vetra koji će biti operativni do 2030. godine. 

Danas, više od 40 odsto energije potiče iz obnovljivih izvora, a cilj nam je da dostignemo 50 odsto do 2030. godine. Prošla godina je bila rekordna godina za proizvodnju zelene energije u Danskoj. 

Iako vetar ostaje sastavni deo naše proizvodnje električne energije, on nije jedini izvor. U 2022. godini 48 odsto naše električne energije dolazilo je od energije vetra, 16 odsto iz biomase i šest odsto iz solarne energije

U naročito vetrovitim danima vetroturbine mogu da proizvedu više od 100 odsto naših potreba za električnom energijom. U proteklih 15 godina upotreba uglja je opala za 83 odsto, a prirodnog gasa za 50 odsto. Važan, ali često i zanemaren aspekt je važnost infrastrukture koja okružuje vetroturbine i solarne panele. U Danskoj imamo jednu od najfleksibilnijih i najstabilnijih elektroenergetskih mreža na svetu koja obezbeđuje 99,99 odsto sigurnosti snabdevanja električnom energijom.

Intervju vodila: Milica Radičević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE