Home Blog Page 311

Bolja prohodnost puteva nego prethodnih dana, procenjuje se šteta od poplava

Foto-ilustracija: Unsplash (Nazrin B Va)
Foto ilustracija: Unsplash (Easton Mok)

Poplave su stvorile probleme i nanele veliku štetu u Srbiji Poplavljene su kuće, poslovni prostori, oštećeni putevi, mostovi, u nekim mestima pokrenuta su klizišta i odroni. Vanredna situacija je na snazi u 56 gradova i opština. Evakuisano je više od 300 ljudi, a ekipe Sektora za vanredne situacije i dalje su na kritičnim tačkama. Dva mosta koja je odnela bujica biće zamenjena novim – u Adranima za četiri meseca, a u Mrčajevcima za godinu i po.

Prestanak padavina, stagnacija i povlačenje pojedinih reka u svoja korita, ali i intervencije putara i svih nadležnih službi koje su uključene u sistem za odbranu od poplava, doprinele su boljoj prohodnosti puteva, saopštio je jutros Auto-moto savez Srbije.

I dalje treba biti oprezan na deonicama koje su prethodnih dana bile pogođene vremenskim neprilikama – na snazi je preporuka da se u tim mestima zaobiđu lokalni putevi i da se drži puteva prvog prioriteta.

Na putu Potočić (Donja Toponica) – Prokuplje (Ćukovac), normalizovan je saobraćaj nakon obustave zbog izlivanja reke Toplice na više mesta.

Na putu Kučevo – Debeli Lug i Debeli Lug – Majdanpek, normalizovan je saobraćaj nakon odrona i izlivanja vode.

U Srbiji se u narednih pet dana očekuje toplo i sunčano vreme, ali za naredni vikend prognozirane su nove nepogode.

Pročitajte još:

U Šumadiji se sanira šteta

U Kragujevcu je u poplavama oštećeno oko sto domaćinstava, a evakuisano 14 osoba, među kojima je bilo i jedno dete. Poplava je napravila mnogobrojne probleme i na ulicama širom Kragujevca.

Foto-ilustracija: Pixabay

Načelnik uprave za vanredne situacije u Kragujevcu Zoran Kočović rekao je da je došlo do oštećenja stambenih objekata, poslovnih objekata, ali i do izlivanja reke Lepenice, zbog čega je proglašena vanredna situacija

,,Cilj proglašenja vanredne situacije je da se što pre otklone posledice koje su ove obilne padavine i voda nanela građanima grada Kragujevca”, rekao je Kočović.

Vanredna situacija je na snazi i u Aranđelovcu, Topoli i Rači. “Na celoj teritoriji Šumadijskog upravnog okruga pripadnici Sektora za vanredne situacije su evakuisali i spasili 31 osobu sa teritorije grada Kragujevca i opštine Aranđelovca. Trenutna situacija u ovim opštinama je stabilna.

Istakao je da svi građani sa teritorije grada Kragujevca mogu da prijave štetu na broj telefona 505 800, dok sa teritorije Šumadijskog upravnog okruga štetu prijavljuju popunjavanjem obrasca u lokalnim samoupravama.

Pojedina domaćinstva iz šabačkog kraja još u prihvatilištu

I u šabačkom kraju se sagledavaju posledice od izlivanja brojnih vodotokova tokom maja. Vanredna situacija je u 19 mesnih zajednica.

Gradska komisija je veći deo posla završila, šteta se i dalje sabira. U ovom kraju je bilo više poplavnih talasa i svaka nova kiša je izazivala nove probleme, a neka sela su i više puta plavljena. Problem nije predstavljala Sava, već manje reke i kanalska mreža.

Zoran Zdravković, član gradskog veća za vanredne situacije, rekao je da je šteta načinjena na 750 hektara poljoprivrednog zemljišta, prethodno je još 550 hektara pretrpelo štetu od grada, a poplavljeno je 95 domaćinstava.

,,Finansijska procena je da je šteta u poljoprivredi oko 150 miliona, na infrastrukturi 170, 150 na domaćinstvima“, rekao je Zdravković.

Deo meštana je u prihvatilištu jer nemaju uslova da se vrate svojim domovima. Njima je data jednokratna novčana pomoć, higijenski paket i hrana. Zdravković očekuje da će, ako se nastave povoljne vremenske prilike, brzo moći da se obavi dezinfekcija objekata.

Izvor: RTS

U NEMAČKOJ USKORO U PUTARINE URAČUNATI I KLIMATSKI TROŠKOVI

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Rodrigo Abreu)

U pokušaju da se uskladi sa Direktivom o evrovinjeti, Zakon o naplati putarine na saveznim autoputevima Nemačke, pretrpeće značajne izmene. Predloženi zakon među ključnim amandmanima ima uvođenje CO2 diferencijacije za putarinu za kamione, čiji je cilj smanjenje emisije gasova staklene bašte u sektoru saobraćaja i postizanje ciljeva zaštite klime. Savezna vlada ovim zakonom vodi ka uskoro i dvostruko većoj putarini za kamione, u zavisnosti od njihove emisije CO₂. 

Prema zakonskom predlogu, teška komercijalna vozila će se suočiti sa CO2 diferencijacijom u svojim putarinama najkasnije do 25. marta 2024. godine. Štaviše, kamioni sa tehnički dozvoljenom maksimalnom masom od 3,5 tone i više, takođe će biti uključeni u ovu šemu. Klimatska doplata za CO2 od 200 evra po toni CO2 biće nova komponenta putarine za emisije CO2 u saobraćaju, navodi se u saopštenju  vlade.

Pročitajte još:

Novim aranžmanima se navodi da će prihod od putarine biti korišćen za unapređenje infrastrukture federalnih autoputeva i sprovođenje mera usmerenih na saveznu železničku mrežu.

Foto-ilustracija: Pixabay

U nastojanju da se smanji emisija, vozila koja proizvode nultu emisiju će biti izuzeta od plaćanja putarine do 31. decembra 2025. 

Federalno ministarstvo za digitalnu tehnologiju i transport, odgovorno za ovu inicijativu, predviđa značajan dodatni prihod kao rezultat šeme CO2 diferencijacija putarine. Procenjuje se da će između 2024. i 2027. godine uključivanje kamiona teških 7,5 tona i više doneti oko 26,6 milijardi evra dodatnih prihoda. Štaviše, očekuje se da će uključivanje kamiona teških 3,5 tona i više doneti 3,9 milijardi evra, od čega se 1,8 milijardi evra pripisuje CO2 diferencijacija putarine.

Ove izmene Zakona o naplati putarine za savezne autoputeve predstavljaju značajan korak ka smanjenju emisija u sektoru transporta, podsticanju usvajanja zelenih alternativa i finansiranju vitalnih projekata mobilnosti.

Energetski portal

Neophodna uloga podzemnih voda usred klimatskih promena

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Podzemne vode su vode koje se sakupljaju ili teku ispod površine zemlje, ispunjavajući prostore u zemljištu, sedimentu i stenama. Sakuplja se od kiše i topljenja snega i leda, i izvor je za vodonosne slojeve, izvore i bunare. 

Podzemne vode igraju vitalnu ulogu u ekosistemima i od suštinskog su značaja za ljudsku, poljoprivrednu i industrijsku upotrebu. Koriste se kao voda za piće – ključni izvor u mnogim regionima širom sveta, ponekad i jedini izvor sveže vode. Značajan su izvor za navodnjavanje u poljoprivredi, pomažući u uzgoju useva koji hrane milijarde ljudi širom sveta. Pomažu u održavanju nivoa vode u jezerima, rekama i močvarama, igrajući ključnu ulogu u očuvanju ekosistema i biodiverziteta. U periodima suše, podzemne vode služe kao tampon zona, obezbeđujući vodu kada izvori površinske vode budu iscrpljeni.

Uprkos značaju, prekomerna eksploatacija i zagađenje ugrožavaju održivost ovog dragocenog resursa. Od vitalnog je značaja odgovorno upravljati resursima podzemnih voda kako bi se osigurala njihova dostupnost.

Pročitajte još:

Heroj slatkovodnih resursa – podzemne vode, igraju sve važniju ulogu u ekonomiji, obezbeđivanju snabdevanja hranom, podržavanju privrednog razvoja i prilagođavanju klimatskim promenama. Međutim, uzimanje zdravo za gotovo ugrožava njegovu dugoročnu održivost i značajne prednosti koje nudi, posebno u vremenima suše i rastućeg pritiska na sisteme hrane i vodosnabdevanje.

Novi izveštaj Svetske banke pod nazivom „Skriveno bogatstvo nacija: Ekonomija podzemnih voda u vreme klimatskih promena“ istražuje ekonomsku vrednost podzemnih voda. 

Podzemne vode: potcenjena imovina

Photo-illustration: Pixabay

Imaju poseban značaj za poljoprivredni sektor, ublažavajući do polovine gubitaka u produktivnosti zbog nepredvidivih padavina. Milioni farmera zavise od navodnjavanja podzemnim vodama kako bi opstala proizvodnja 40 odsto svetskih useva, uključujući veliki deo osnovnih useva kao što su pirinač i pšenica.

Međutim, uprkos njenom značaju, postoji očigledan jaz u sistematskom istraživanju ekonomskog značaja podzemnih voda. Ovaj nedostatak razumevanja doveo je do njegovog sveopšteg potcenjivanja i preterane eksploatacije, što izveštaj ima za cilj da ispravi pružanjem novih podataka i uvida.

Upravljanje podzemnim vodama

Održivost ovog vitalnog resursa je ugrožena zbog prekomerne upotrebe u nekim regionima i nedovoljne upotrebe u drugim. U oblastima poput Bliskog istoka i južne Azije, do 92 odsto vodonosnih slojeva pokazuje znake iscrpljivanja. Preterano oslanjanje na podzemne vode u ovim regionima bilo je unosno, pružajući prednost u poljoprivredi ali ova korist se smanjuje kako se resursi iscrpljuju. Više od 80 odsto velikih gradova na Bliskom istoku, Južnoj Aziji i Centralnoj Aziji se oslanja na podzemne vode kao njihov glavni izvor. U podsaharskoj Africi, oko 44 procenta stanovništvo se za piće oslanja na podzemne vode.

Nasuprot tome, podzemne vode podsaharske Afrike su nedovoljno iskorišćene. Za 255 miliona ljudi pogođenih siromaštvom koji žive u regionima sa plitkim podzemnim vodama koje se mogu proširiti, njihova odgovorna upotreba bi mogla da poboljša poljoprivrednu produktivnost i podstakne razvoj.

Hitan poziv za davanje prioriteta podzemnim vodama

Foto-ilustracija: Pixabay

Izveštaj Svetske banke hitno poziva na promenu politike kako bi se dao prioritet podzemnim vodama, usklađujući privatne i društvene troškove njihovog korišćenja. Podešavanjem ciljanih politika i reformi subvencija, vlade mogu sprečiti prekomernu eksploataciju i degradaciju resursa podzemnih voda i njihovih zavisnih ekosistema.

Primer za to leži u 635 milijardi dolara godišnje potrošenih na podršku poljoprivrede. Uključujući poljoprivredne politike osetljive na podzemne vode, ova podrška može doprineti održivom upravljanju resursima. Sa opadanjem cene solarne energije i guranjem ka čistoj energiji, postoji mogućnost da se upravljanje podzemnim vodama integriše u zelene politike, institucije i investicije.

Međutim, kreatori politike moraju da budu oprezni, jer bi lakši pristup pristupačnoj tehnologiji solarne energije mogao dovesti do povećanog korišćenja podzemnih voda za navodnjavanje i vodosnabdevanje, povećavajući rizik od prekomerne eksploatacije.

Prilagođavanje politika datom kontekstu

Okolnosti svake nacije moraju voditi njihovu politiku upravljanja podzemnim vodama. Na primer, regioni kao što je podsaharska Afrika gde se podzemne vode nedovoljno koriste treba da se fokusiraju na poboljšanje znanja o resursima i davanje prioriteta održivom razvoju lokalnih plitkih vodonosnih slojeva. Ovo bi podržalo navodnjavanje, poboljšalo sigurnost hrane i pomoglo u ublažavanju klimatskih šokova.

Umereni korisnici podzemnih voda kao što su Kambodža, Nikaragva i veći deo istočne Evrope treba da bolje razumeju vrednost imovine kako bi se očuvao njen kvalitet i održivost.

S druge strane, regioni koji prekomerno eksploatišu podzemne vode, kao što su Južna Azija, Bliski istok i Severna Afrika, zahtevaju programe koji unapređuju nekonvencionalne izvore vode, skladištenje površinske vode i upravljanje potražnjom.

Energetski portal

 

Najveća hibridna elektrana u Austriji

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Najveća hibridna elektrana u Austriji priključena je početkom godine na mrežu. Nekoliko malih elektrana snabdevaju više od 17.400 domaćinstava čistom strujom koristeći energiju sunca i vetra.

Priključivanje na mrežu je omogućeno hibridnim kontrolorom koji je razvijen u okviru istraživačkog projekta „Aspern Smart City Research“.

Inovativni softver upravlja elektranom pametno i samostalno koristeći promenljive vremenske uslove kako bi podržao snabdevanje. Bez kontrolora priključenje na mrežu ne bi bilo moguće.

Pročitajte još:

Hibridna elektrana Trumau ima 17.888 solarnih panela i jedan vetropark sa osam vetrenjača. Istraživački tim je u saradnji sa bečkom energetskom kompanijom Vin Energi i kompanijom Simens dizajnirao softver koji može da kontroliše proizvodne jedinice i ispuni tehničke specifikacije mreže. Prvi put je ovakav kontrolor implementiran u hidroelektranu ove veličine i može se koristiti za buduće hibridne elektrane čime bi se podržao prelazak na snabdevanje čistom energijom.

Infrastruktura se optimalno koristi kombinacijom različitih izvora energije. Istovremena proizvodnja se retko dešava sa energijom sunca i vetra. Sunčan, a vetrovit dan je pre izuzetak nego pravilo. Usled napajanja iz malih elektrana sa različitim izvorima energije hibridna elektrana može da proizvede mnogo više konstantne struje od pojedinačnih fotonaponskih ili vetroelektrana. Ukoliko se isporuči više energije nego što je potrebno, ona može da se skladišti i koristi po potrebi.

Izvor: Vienna Offices

ZA DVE GODINE KROZ RECIKLOMATE PRIKUPLJENO SEDAM MILIONA JEDINICA AMBALAŽNOG OTPADA

Foto: New Media Team
Foto: New Media Team

Građani Beograda već dve godine odlažu ambalažu u reciklomate kroz koje mogu da ostvare različite benefiite. Usled promene operatera naplate javnog-gradskog prevoza, građanima je mogućnost dopune kartice za prevoz onemogućena. Ipak, i pored ovih izmena, svi korisnici reciklomata i dalje će moći da u deset reciklomata širom našeg glavnog grada odlažu ambalažni otpad. Umesto dosadašnje dopune za korišćenje prevoza u Beogradu, sistem ostavlja mogućnost svim ekološki osvešćenim građanima da i nadalje ostvare neke od ranije uvedenih pogodnosti – benefite u okviru GLOBALTEL mobilne telefonije i donacije u humanitarne svrhe. Kroz ovaj sistem do sada je prikupljeno sedam miliona ambalažnih jedinica.

Uvođenje reciklomata na beogradske ulice pokazalo je veliku spremnost građana Beograda da recikliranje otpada uvrste u svoju svakodnevnu rutinu, kao i da usvoje jedan inovativan pristup odlaganju otpada. Pored toga, reciklomati predstavljaju jedan u potpunosti zaokružen domaći, srpski izum, s obzirom na to da su ceo koncept, počevši od ideje, preko proizvodnje fizičkih elemenata do softvera izradili domaći stručnjaci. Kroz implementaciju mreže reciklomata, Srbija je postala prva zemlja na svetu koja je kreirala mehanizam koji omogućava da za odvajanja četiri vrste ambalažnog otpada (PET flaša, limenki, staklenih flaša i upotrebljene višeslojne kartonske ambalaže za napitke) ostvarite određenje benefite. Vlasnik patenta za reciklomate je kompanija Suprabit, a tokom godina u održavanje i razvoj ovog sistema bile su uključene i kompanije Sekopak, Kentkart, Procescom, Globaltel i Mastercard.

Imajući u vidu novonastale promene u pogledu novog operatera naplate javnog gradskog prevoza, kao i činjenice da je Kentkart iz sopstvenih sredstava donirao dopunu za javni prevoz, broj reciklomata u Beogradu u narednim danima biće smanjen sa trenutnih 25 na 10. Ovo neće uticati na opterećenost servisa i svi građani moći će neometano da obavljaju reciklažu u istom obimu kao i do sada.

Kompanije Suprabit, Kentkart, Sekopak, Procescom, Globaltel i Mastercard zahvaljuju svim građanima koji koristili sistem reciklomata, ali i pokazali spremnost i volju lokalne zajednice da problemu reciklaže pristupi na jedan odgovoran i inovativan način.

Izvor: New Media Team

Počeo je novi El Ninjo: Da li će 2024. zaista biti najtoplija godina do sada?

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)
Foto-ilustracija: Unsplash (Luis Graterol
)

Pre nekoliko dana, 8. juna, američka NOAA (Nacionalna administracija za okeane i atmosferu) objavila je da je počeo novi El Ninjo. Očekuje se da će ovaj fenomen dostići svoj vrhunac tokom zime 2023/24, što za posledicu može imati globalno rekordno toplu 2024. godinu, piše dr Vladimir Đurđević za Klima101.

Slabljenje monsuna, kiše na jugozapadu SAD, suše u Aziji i Australiji: mediji širom sveta već danima najavljuju potencijalne katastrofalne posledice ovog poznatog planetarnog fenomena. Da li ima razloga za paniku?

Sa svog dalekog izvorišta u tropskim vodama Pacifika, El Ninjo je periodična pojava koja ima moć da izazove katastrofalne posledice i ekstremne vremenske događaje, sa štetom koja se ponekad meri i u stotinama milijardi dolara. Na još širem planu, El Ninjo svakih nekoliko godina zagreva čitavu planetu, pospešujući antropogene klimatske promene.

Ali u ovom trenutku, sve to zavisi od toga kako će se u narednim mesecima kretati temperatura vode u Pacifiku. Mada je još uvek rano da se predvidi tačna priroda ovogodišnjeg El Ninja, a kamoli njegove posledice naredne godine, određene odgovore može da nam ponudi statistika.

Evo šta trenutno kažu modeli NOAA koji se bave prognoziranjem El Ninja: 84 odsto da ovogodišnji El Ninjo bude makar umeren; 56 odsto da ovogodišnji El Ninjo bude makar jak i 25 odsto da ovogodišnji El Ninjo bude veoma jak

Da bismo razumeli šta tačno znače ove prognoze, treba da napravimo jedan korak unazad.

Pročitajte još:

Jačina El Ninja meri se promenama u temperaturi vode tropskog Pacifika

El Ninjo je naziv za topli period u jednom velikom, cikličnom procesu koji se već hiljadama godina ponavlja u tropskim vodama Pacifika, a koji se zove El Ninjo – južna oscilacija (ENSO).

Naime, na svake dve do sedam godina, vode ovog dela Tihog okeana prolaze kroz jedan ceo ciklus postepenog zagrevanja i hlađenja. El Ninjo i njegov pandan La Ninja predstavljaju toplu, odnosno hladnu krajnost ovog ciklusa.

Pošto su u pitanju procesi dugog trajanja i velike skale, oni se ne mere dnevnim, pa ni nedeljnim ili mesečnim promenama, već tromesečno: u toku ovih oscilacija, prosečne tromesečne temperature vode odstupaju oko 0,5 do 2°C Celzijusa od dugoročnog, tridesetogodišnjeg proseka, u zavisnosti od snage El Ninja i La Ninje (kao što se može videti na slici dole, El Ninjo 2015/16. bio je nesvakidašnje jak, tj. topao).

Mada je ENSO jedan temeljno istražen fenomen, dovoljno konzistentan i grubo rečeno trom da se na osnovu njega mogu praviti sezonske prognoze vremena u raznim krajevima sveta, on je još uvek jednim delom nepoznat. Primera radi, iako ove promene u temperaturi vode prate i velike promene u atmosferi, za sada nije jasno koji je proces tu uzrok, a koji posledica – da li atmosfera najpre uzrokuje promene u vodi, ili obrnuto?

Najtoplijoj ikada izmerenoj godini (2016) pomogao je najjači do sada izmereni El Ninjo

Foto-ilustracija: Pixabay

El Ninjo, koji najčešće traje nekoliko meseci i svoj vrhunac doživljava negde oko Nove godine, ima dalekosežne posledice. Novonastali topli vazduh se kreće i ulazi u različite globalne atmosferske cirkulacije, i primera radi, kretanjem ka istoku donosi vlažnije vreme i padavine u inače sušne krajeve jugozapadnog SAD.

Ali nisu u pitanju (samo) dobrodošle promene u vremenu. Atmosferske promene dovode do pojave različitih ekstremnih događaja, čija se šteta prilikom nekih ranijih pojava El Ninja merila u stotinama milijardi dolara.

Međutim, El Ninjo je možda i najpoznatiji po tome što je u pitanju fenomen toliko džinovskih proporcija da utiče na klimu celokupne planete – i ostavlja vidan trag na izmerene prosečne globalne temperature tokom svojih aktivnih godina.

Najjači izmereni El Ninjo do sada, koji se dogodio 2015/16. godine kada je porast temperature vode dostigao 2,6°C, pomogao je da 2016. bude najtoplija do danas izmerena godina.

Od 1950. godine, El Ninjo je samo tri puta prevazišao granicu od dva stepena Celzijusa (veoma jak): 2015/16, zatim 1997/98. i 1982/83. godine. Pored toga, još samo pet puta je prešao granicu od 1,5 °C (jak El Ninjo), od ukupno dvadesetak ovakvih fenomena zabeleženih od 1950. do danas.

Ove godine, prognoze kažu da je 56 odsto šanse da pređe prag od 1,5 °C, tj. da bude jak El Ninjo, i to bi bio prvi put od 2016. godine. Ukoliko se to dogodi, sasvim je moguće da će 2024. na globalnom nivou biti najtoplija do sada.

Ukoliko ovogodišnji El Ninjo bude jači od 2°C, za šta je šansa trenutno 25 odsto, otvara se i mogućnost da ćemo doživeti scenario na koji bismo u „normalnim” okolnostima čekali još godinama: da se povećanje prosečne globalne temperature (privremeno) približi brojki od 1,5 °C u odnosu na predindustrijski period.

Međutim, treba još uvek biti oprezan sa tako konkretnim predviđanjima. Još uvek ne možemo da znamo na kojoj će se brojci zaustaviti ovogodišnje zagrevanje pacifičkih voda.

I mada se posledice El Ninja mogu sa relativnom sigurnošću predvideti u različitim krajevima sveta – Evropa, i Srbija sa njom, ipak su predaleko za tako nešto. To ne znači da mi nećemo osetiti posledice ovog i budućih El Ninja – već samo da su atmosferske promene toliko kompleksne, i toliko je lokalnih prilika sa kojima interaguju na svom putu do nas, da ne možemo da kažemo kako ćemo tačno osetiti El Ninjo.

U međuvremenu, El Ninjo ostaje odličan pokazatelj činjenice da se klimatske promene ne odvijaju izolovano. U nekom ranijem vremenu, jaki ili veoma jaki El Ninjo doveo bi do natprosečno tople godine, ili par godina – i to bi otrpilike bilo to.

Ali danas, u svetlu klimatskih promena, posledice ovih procesa se međusobno sabiraju, pa nas potencijalno čekaju uslovi koji su pre samo par decenija bili nezamislivi.

Rešenje je jednostavno – kada bismo smanjili emisije i obuzdali klimatske promene, manje bismo se i plašili prirodnih, hiljadama godina starih fenomena kao što je El Ninjo.

Izvor: Klima101

Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (tookapic)

Danas je svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše, koji ima za cilj skretanje pažnje na goruća pitanja životne sredine koja dobijaju sve veću globalnu važnost. Dva međusobno povezana fenomena, često pogoršana klimatskim promenama, imaju dalekosežne posledice na naše ekosisteme, bezbednost hrane, pa čak i geopolitičku stabilnost

Dezertifikacija se odnosi na degradaciju zemljišta u pustinjskim, polupustinjskim i suvim predelima, prvenstveno zbog ljudskih aktivnosti i klimatskih varijacija. To je proces u kom se plodna zemlja pretvara u pustinju, čineći to zemljište manje produktivnim. Suše često idu ruku pod ruku sa dezertifikacijom, doprinoseći njenom širenju na sve veće predele, a poslednjih godina, ekstremne suše javljaju sa kao redovna i dugotrajna pojava.

Suše nastaju kada određeni predeo doživi duži period sa ispodprosečnim padavinama. Nastali suvi uslovi mogu biti pogoršani visokim temperaturama, jakim vetrovima i niskom vlažnošću vazduha. Odsustvo padavina negativno utiče na nivo vlage u zemljištu, što dovodi do suše. Rast globalnih temperatura, uzrokovan prvenstveno emisijom gasova staklene bašte, dovodi do češćih i intenzivnijih toplotnih talasa.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Dezertifikacija i suša nisu samo prirodne pojave, već su pod značajnim uticajem ljudskih aktivnosti. Krčenje šuma, prekomerna ispaša, loša praksa navodnjavanja i neodrživo upravljanje zemljištem mogu poremetiti ravnotežu ekosistema, čineći ih podložnijim dezertifikaciji.

Istovremeno, klimatske promene – sa porastom temperatura i promenom obrazaca padavina – mogu da pogoršaju ove procese. I sami smo svedoci zime bez snega, bez snežnih krovova, već vrlo lepih, obasjanih dana u zimskom periodu. Alpi su takođe imali istorijski nizak nivo snežnog pokrivača. Ako nema padavina, ni snega ni kiše, lednici se ne tope, a samim tim baseni i korita vodenih površina nemaju čime da se dopune, niti podzemne vode imaju isti kapacitet, a od vode zavisi opstanak ljudi.

Suv vazduh, visoke temperature i vetar, mogu stvoriti šumske požare, čega smo takođe svedoci – od početka maja, Kanada se bori protiv šumskih požara na preko milion hektara svojih šuma u Alberti, jednoj od retkih kontinentalnih provincija Kanade. 

Posledice dezertifikacije i suše su mnogostruke. One direktno utiču na poljoprivrednu produktivnost, što dovodi do nesigurnosti hrane, pa čak i gladi u najgorim slučajevima. Ove pojave takođe narušavaju ekosisteme, što dovodi do gubitka biodiverziteta i degradacije staništa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međutim, borba protiv dezertifikacije i ublažavanje uticaja suše su mogući i na dohvat ruke. Mere kao što su održivo upravljanje zemljištem i vodama, pošumljavanje i korišćenje useva otpornih na sušu mogu značajno doprineti rešavanju ovog problema. Zemlje poput Kine, sa svojom inicijativom „Veliki zeleni zid“ za zaustavljanje širenja Gobi pustinje, pružaju inspirativan primer toga šta se može postići u ovoj oblasti.

Na ovaj Svetski dan borbe protiv dezertifikacije i suše, podsećamo se na našu zajedničku odgovornost da čuvamo naše zemljište i vodene resurse. Borba protiv dezertifikacije i suše nije samo zaštita naše zemlje i vode; radi se o obezbeđivanju naše budućnosti u promenljivom klimatskom prostoru. Dok se suočavamo sa izazovima planete Zemlje koja se zagreva, potreba za održivim rešenjima nikada nije bila veća.

Energetski portal

 

Energija sunca za zelenu budućnost istočne Srbije

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Predstavnici Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) obišli su fabriku “S.C.S. Plus” koja je izgradila sopstvenu solarnu elektranu zahvaljujući sredstvima Evropske unije, u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“.

Nastala 1997. godine na jalovištu nekadašnjeg rudnika Podvis, u istoimenom selu nadomak Knjaževca, fabrika “S.C.S. Plus” danas 95 odsto svoje proizvodnje izvozi u zemlje Evropske unije. Dugoročno posmatrano, instalacija solarne elektrane kapaciteta 480 kW bila je neophodan korak za opstanak same fabrike, pošto je novim propisima Evropske unije (EU) definisan neophodan udeo zelene energije u proizvodnom procesu svih proizvoda koji se uvoze u EU iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske (eng. Carbon Border Adjusment Mechanism – CBAM).

„Nova solarna elektrana snabdevaće nas sa 55 odsto zelene energije u proizvodnji. Ukupna proizvodnja električne energije koju očekujemo na godišnjem nivou iznosi oko 530,000 KWh i očekujemo smanjenje CO2 za 580 tona na godišnjem nivou. Naš proizvod je već zelen, pošto posedujemo međunarodni FCS sertifikat, što znači da u proizvodnji koristimo drveće iz šuma u kojima se za svako posečeno drvo posadi jedno novo. Sada, sa električnom energijom iz solarne elektrane, on će biti dodatno „ozelenjen“, što će nam omogućiti da kada novi propisi EU stupe na snagu 2026. godine nastavimo da izvozimo“, objašnjava direktorka preduzeća Lidija Nikolić.

Pročitajte još:

Pored izgradnje solarne elektrane za potrebe proizvodnje sedišta i naslona za stolice od bukovog furnira, uveden je i softver koji će optimizovati potrošnju energije, a viškovi će se čuvati u posebnim baterijama koje će istovremeno napajati električne viljuškare. Fabrika trenutno upošljava 180 radnika i radnica, većinom žena, iz Podvisa i obližnjih sela što, imajući u vidu da se radi o manje razvijenoj opštini, ima veliki značaj za lokalnu privredu.

Foto: UNDP

Jelena Ranđelović koja radi u fabrici već 20 godina na pripremi furnira za dalju proizvodnju kaže: „Ovaj posao mi mnogo znači pre svega zbog finansijske sigurnosti koju imam već 20 godina. Ovde mi rade i suprug i brat, a radila je i moja majka. Fabriku doživljavamo kao drugu kuću.“

Magacioner Dino Jovanović izdvaja to što se u fabrici posebna pažnja posvećuje radnicima: „Svi želimo da imamo posao koji će biti dobro plaćen kako bi sebi obezbedili što bolji život, ali mislim da to nije jedino bitno. Važno je da na mestu na kome radiš osetiš poštovanje i razumevanje i da se ceni kada si vredan, pošten i odan.“

Ljiljana Veljković, koordinatorka projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ u oblasti dekarbonizacije u UNDP-u, kaže da je izgradnja solarne elektrane za potrebe fabrike „S.C.S. Plus“ odličan primer pravedne zelene tranzicije, s obzirom da prelazak na obnovljive izvore energije obezbeđuje očuvanje radnih mesta u nekada rudarskom kraju i dodaje:

„Ova fabrika u svom proizvodnom procesu primenjuje inovativne tehnologije, uz poštovanje domaćih i EU standarda i propisa u zaštiti živote sredine. Zaposleni su isključivo stanovnici lokalne zajednice, čime se pomaže opstanak okolnih sela, dok je direktorka, koja je i osnovala preduzeće, sjajan primer uspešne preduzetnice.“

Zahvaljujući solarnoj elektrani, očekuje se smanjenje emisija ugljen-dioksida za više od 60 odsto, što je oko 650 tona na godišnjem nivou, a procenjuje se i da će se mesečni računi fabrike za električnu energiju prepoloviti.

Foto: UNDP

Ideja ove fabrike da solarnu energiju koristi u proizvodnji nameštaja, izabrana je za podršku putem javnog poziva u okviru projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, kao jedno od najboljih poslovnih rešenja za ubrzanje zelene tranzicije srpske privrede i društva. Pored smanjenja emisija ugljen-dioksida i očuvanja životne i zdravlja ljudi, solarna elektrana će obezbediti preduzeću „S.C.S. Plus“ održivo poslovanje, što će pozitivno uticati na razvoj lokalne privrede.

Trenutno je u toku novi Izazov za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede, u svih pet oblasti Zelene agende za Zapadni Balkan: dekarbonizacija (smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva), cirkularna ekonomija (očuvanje prirodnih resursa), smanjenje zagađenja životne sredine, zaštita i očuvanje prirode i biodiverziteta, i uspostavljanje održivih sistema za snabdevanje hranom i ruralni razvoj, koji je otvoren do kraja 2026. godine. Više informacija se može pronaći ovde

Projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

Izvor: UNDP

Sombor: U toku javni konkursi za dodelu sredstava za nabavku opreme za plečarstvo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Grad Sombor raspisao je Javni konkurs za dodelu sredstava za nabavku novih pčelinjih društava i opreme za pčelarstvo poljoprivrednim proizvođačima koji se bave uzgojem pčela na teritoriji grada Sombora u 2023. godini.

Pravo na učešće imaju lica koja se bave uzgojem pčela, a upisana su u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu.

Sredstva koja će se dodeliti biće namenjena za kupovinu nove opreme za pčelarstvo i nabavku novih pčelinjih društava. Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po prijavi je 80.000,00 dinara, a minimalan iznos je 8.000,00 dinara.

Ukupna sredstva koja su obezbeđena u gradskom budžetu iznose 1.000.000 dinara.

Prijave na konkurs otvorene su do 26. juna 2023. godine, a više informacija o načinu prijave i potrebnoj dokumentaciji možete da pogledate ovde

Pročitajte još:

U toku je i Javni konkurs za dodelu sredstava udruženjima pčelara na teritoriji grada Sombora u 2023. godini.

Pravo učešća moću da ostvare pčelarska udruženja na teritoriji grada Sombora upisana u Registar Agencije za privredne registre, koja nisu u postupku likvidacije niti pod privremenom zabranom obavljanja delatnosti, nisu u poslednje dve godine bili pravnosnažnom Odlukom kažnjena za prekršaj ili privredni prestup u vezi sa svojom delatnošću, te nemaju dugovanja prema jedinici lokalne samouprave (eko – naknada), navodi se na sajtu grada Sombor.

Sredstva koja budu dodeljena biće namenjena za nabavku novih mašina i opreme u sektoru pčelarstva. Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 1.500.000,00 dinara, a minimalan iznos je 50.000,00 dinara.

Ukupna sredstva koja su obezbeđena u gradskom budžetu iznose 2.000.000 dinara.

Prijave na konkurs otvorene su do 26. juna 2023. godine, a više informacija o načinu prijave i potrebnoj dokumentaciji možete da pogledate ovde

Energetski portal

Najmoderniji poslovni objekat – Schneider Electric Hub otvoren u Novom Sadu

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Kompanija Schneider Electric Hub je u Novom Sadu svečano otvorila svoju novu zgradu koja će nositi naziv InGrid. Staro zdanje proizvodne hale Novkabela je, zahvaljujući procesu pažljive rekonstrukcije, transformisano u savremeni poslovni objekat koji se odlikuje karbon neutralnim otiskom, kao i jedinstvenim rešenjima kompanije Schneider Electric koja obezbeđuju kako napajanje iz obnovljivih izvora, tako i potpunu udobnost i funkcionalnost za rad.

Svečanom otvaranju prisustvovali su predsednica Vlade Republike Srbije, Ana Brnabić, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović, ambasador Francuske Pjer Košar, kao i brojni gosti, predstavnici kompanija, privrednog i javnog života Srbije.

„Veoma sam ponosan na to što je više od 900 zaposlenih Schneider Electric Hub-a preseljeno u moderan poslovni prostor, koji omogućava najbolje uslove za rad, zdravije i opuštenije okruženje. Sve širi portfolio rešenja koja proizvodimo u Novom Sadu zahteva i više stručnih zaposlenih za koje je obezbeđeno 14.500 m2, od čega se samo naš  Data centar prostire na 1500 m2. Veliki poslovni prostor potvrđuje planove kompanije da u narednim godinama dodatno učvrstimo poslovanje u Srbiji i nastavimo da širimo tim“, izjavio je prilikom otvaranja zgrade InGrid generalni direktor Schneider Electric HUB Dragoljub Damljanović.

Foto: Schneider Electric

„Kompanija Schneider Electric zaslužna je ne samo za razvoj IT industrije u Novom Sadu i Srbiji, već i za reputaciju izgrađenu tokom 20 godina postojanja i uspešnog rada u našoj zemlji koja nam obezbeđuje još veća ulaganja u taj sektor. Ove godine očekujemo izvoz IKT usluga dostigne od ukupno četiri milijarde evra, a veliki doprinos tome daje upravo Schneider Electric izvozom svojih rešenja za distribuciju energije na sve kontinente širom sveta“, rekla je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

Zgrada će imati LEED GOLD sertifikat do kraja godine i smatra se karbonski neutralnom imajući u vidu da će za potrebe grejanja, hlađenja i ventilacije koristiti električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora. Objekat se snabdeva zelenom energijom iz sopstvene proizvodnje solarne energane (1.500 m2 solarnih panela) postavljene na krovu objekata, a ostatak energije sa zelenim sertifikatom biće nadoknađen kupovinom iz mreže. Procenjuje se da će oko 20 odsto ukupne godišnje potrošnje energije biti dobijeno iz sopstvene proizvodnje.

Pročitajte još:

U sklopu zgrade zaposlenima je na raspolaganju 1.000 m2 za dve prostorije u kojima su smešteni serveri, dodatnih 500m2 pomoćnih prostorija u data centru, amfiteatar sa 200 mesta, četiri atrijuma od 700 m2 sa zelenilom, 11 kuhinja, 54 prostorije za sastanke, 28 zvučno izolovanih soba, četiri trening sale, teretana sa tuševima, soba za molitvu, tri osigurane sobe, 350 parking mesta sa 10 elektro punjača i četiri lifta.

Foto: Schneider Electric

Za rekonstrukciju i revitalizaciju starog zdanja korišćen je sav demontirani materijal sa gradilišta, što je jedan od početnih principa održivosti. Veliki benefit za lokaciju, proistekao iz LEED sertifikacije, jesu obnovljene biciklističke i pešačke staze do kompleksa i unutar kompleksa, a ponovo će biti aktivirana i autobuska linija koje je nekada tu saobraćala.

Schneider Electric Hub očekuje stabilan rast broja zaposlenih u narednih nekoliko godina, 5-10 odsto svake godine. U ovom trenutku, deo zaposlenih čine 322 osobe ženskog pola (više od 30 odsto) što ovu kompaniju stavlja u svetski standard IT industrije.

Prilikom otvaranja InGid zgrade potpisan je ugovor o unapređenju distributivne mreže u Srbiji. Kompanija Schneider Electric biće partner u državnom projektu modernizacije i automatizacije srednje naponske elektrodistributivne mreže u Srbiji. Projekat će značajno povećati pouzdanost isporuke električne energije krajnjim kupcima kao i efikasnost upravljanja isporukom električne energije, smanjiće prekide napajanja kod krajnjih kupaca i dodatno omogućiti smanjenje tehničkih gubitaka u energetskom sistemu.

„Sigurna sam da će novo ulaganje u modernizaciju našeg elektrodistributivnog sistema od 140 miliona evra unaprediti snabdevanje naših građana, kao i privrednih subjekata, i značajno smanjiti gubitke u mreži za više miliona evra godišnje“, izjavila je Brnabić povodom potpisivanja ugovora.

Foto: Schneider Electric

Ambasador Republike Francuske Pjer Košar izjavio je da je ponosan što će investicija te zemlje biti ključna za kvaliteta života u Srbiji.

„Veoma mi je drago što je realizovan deo ugovora između vlada Srbije i Francuske iz 2019. godine jer je to osnova za dalju digitalizaciju“, rekao je Košar.

„Veliki dan, važan ugovor i važan posao koji je pred nama, naročito kada imamo u vidu da godišnji tehnički i netehnički gubici na našoj elektrodistributivnoj mreži iznose skoro 500 miliona evra. Cilj nam je da se u narednih 5-7 godina gubici svedu na oko osam odsto, što je prosek u zemljama EU. Automatizacija srednje naponske distributivne mreže obezbediće smanjenje gubitaka na mreži, bolju pouzdanost mreže, smanjenje prekida i dužinu trajanja prekida. Najbolji softver na svetu, koji je proizveden u Srbiji i koristi se na svim kontinentima, doprineće i efikasnosti našeg energetskog sistema i uštedeti građanima i budžetu Srbije destine miliona evra godišnje“ izjavila je povodom potpisivanja ugovora ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Modernizacija i digitalizacija dovešće do optimalnog iskorišćenja svih postojećih delova distributivne mreže, smanjenja i odlaganja velikih investicija za izgradnju energetskih postrojenja, i, najvažnije, poboljšanja kvaliteta isporuke električne energije i usluga klijentima, a samim tim i poboljšanje međusobnog odnosa EDS-a i korisnika njihovih usluga.

Izvor: Schneider Electric

Otvara se nova fabrika u Čačku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predstavnici nemačkih investitora boravili su u Čačku kako bi se dogovorili oko još nekih detalja vezano za otvaranje fabrike, kazao je gradonačelnik Čačka Milun Todorović.

„Razgovori sa nemačkim investitorom traju veoma dugo, u pitanju je automobilska industrija, naravno proizvodnja, ali osim što proizvode oni projektuju i plasiraju, a reč je o visokotehnološkoj firmi. Uz podršku predsednika investitori su odabrali Čačak. Ovaj industrijski gigant će se graditi na 11 hektara, na 60. 000 kvadrata proizvodnog i poslovnog prostora i to u nekoliko faza. Očekujemo da se zaposli oko 800 radnika”, kazao je Todorović.

Pročitajte još:

On je istakao da su predstavnici ove firme posećivali Čačak u nekoliko navrata u prethodnih par godina I zajedno sa predstavnicima grada obilazili srednje škole, fakultete kao i da su veoma zadovoljni što je uvedeno dualno obrazovanje.

„Oni će na tržištu rada ali i na fakultetima tražiti radnu snagu i naravno kroz doškolovavanje što u Čačku, što u Nemačkoj stvarati novu vrednost ali i kvalitetne visokoobrazovane ljude koji će se baviti tim značajnim poslom. Za početak u narednih nekoliko meseci otvoriće firmu ovde u Čačku i primiti oko 20 inženjera koji će postaviti sistem. Na jesen se očekuje postavljanje kamena temeljca, a već sledećeg leta prisustvujemo otvaranju ove velike fabrike što će značiti mnogo, ne samo za naš grad, već i za čitavu Srbiju, jer je reč o zaista fenomenalnoj kompaniji”, zaključio je gradonačelnik Todorović.

On je precizirao da je lokacija na kojoj će se graditi fabrika nemačkog investitora Industrijska zona u Preljini.

Izvor: Glas zapadne Srbije

GLOBALNI OKEAN DOSTIGAO REKORDNO VISOKU TEMPERATURU

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hiroko Yoshii)

Globalni okean je tokom prošlog meseca bio topliji od bilo kog drugog maja još od 19. veka, izvestila je jedinica Evropske unije za praćenje klime.

Temperature mora na dubini od oko 10 metara bile su za četvrtinu stepena Celzijusa više od onih u okeanu bez leda u maju za prosek od 1991. do 2020. godine, prema Službi za klimatske promene Kopernikus (C3S).

Dugoročni trendovi tokom cele godine dodali su za 40 godina 0,6°C površinskim vodama okeana, rekla je zamenica direktora C3S Samanta Burges, napominjući da je u aprilu takođe zabeležen novi temperaturni rekord.

Temperature iznad okeana bi mogle da budu dodatno povećane u narednim mesecima „pošto vidimo da signal El Ninja nastavlja da se pojavljuje u ekvatorijalnom Pacifiku“, rekla je ona u izjavi, pozivajući se na ovu periodičnu, prirodnu promenu okeanskih vetrova koja pojačava globalno zagrevanje.

U međuvremenu, iznad vode i kopna, površinska temperatura Zemlje prošlog meseca bila je druga najtoplija za maj, prema C3S.

PROČITAJTE JOŠ:

Kopernikov nalaz zasnovan je na kompjuterski generisanim modelima koji se oslanjaju na milijarde merenja sa satelita, brodova, aviona i meteoroloških stanica širom sveta.

Okeani, koji pokrivaju 70 odsto Zemljine površine, održavaju planetu podnošljivom za život jer se globalno zagrevanje izazvano ljudskim aktivnostima – uglavnom sagorevanjem fosilnih goriva – ubrzava.

Površina planete je u proseku za 1,2 stepena toplija od predindustrijskog nivoa, što je nivo koji je već izazvao razorne klimatske uticaje.

‘Van kontrole’

Okeani apsorbuju četvrtinu CO2 koji izbacujemo u atmosferu i 90 odsto viška toplote izazvane klimatskim promenama. Ali po stravičnoj ceni.

Široko rasprostranjeni morski toplotni talasi uništavaju koralne grebene i ekosisteme koji zavise od njih, uključujući više od pola milijarde ljudi.

Ubrzano raspadanje ogromnih ledenih pokrivača odozdo moglo bi da podigne nivo okeana za desetak metara, a zakiseljavanje okeana remeti životne cikluse i lance ishrane.

Foto Ilustracija: Pixabay

Štaviše, okeani – zajedno sa šumama i zemljištem, koji apsorbuju još veći procenat gasova sa efektom staklene bašte koje stvara čovek – pokazuju znake umora od te borbe, a njihov kapacitet da apsorbuju CO2 mogao bi da se smanji.

Kopernik je takođe izvestio da su temperature u nekoliko delova sveta bile više od normalnih, uključujući Kanadu, gde su šumski požari u poslednjih nekoliko nedelja do sada desetkovali više od tri miliona hektara.

Širom zemlje od Pacifika do Atlantika gori 413 šumskih požara, uključujući 249 koji se smatraju „van kontrole”.

Ranije ovog meseca, Svetska meteorološka organizacija saopštila je da postoji 60 odsto šanse da će se El Ninjo formirati pre kraja jula, a šansa da se to desi do kraja novembra je 80 odsto.

Većina najtoplijih zabeleženih godina dogodila se tokom El Ninja, a naučnici su zabrinuti da bi ovog i sledećeg leta mogle da budu rekordne temperature i na kopnu i u moru.

Na Antarktiku je, u međuvremenu, obim morskog leda dostigao mesečni rekordno nizak nivo po treći put ove godine, a satelitski podaci pokazuju da je u maju bio 17 odsto ispod proseka.

Izvor: EURACTIV

 

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pexels

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 16. juna 2023. godine do 23. juna 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 184,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 177,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

Energetski portal

Potpisan ugovor o energetskoj sanaciji VMA

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia

Ugovor koji će omogućiti početak realizacije projekta energetske sanacije Vojnomedicinske akademije, jednog od najvažnijih projekata za povećanje energetske efikasnosti u javnim zgradama u Republici Srbiji, potpisala je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović.

Prema rečima ministarke, VMA je jedna od najvećih bolnica u Srbiji, izgrađena pre više od 40 godina i realizacija ovog projekta doneće ne samo ogromne uštede energije i smanjenje emisije štetnih gasova, već i poboljšanje kvaliteta usluga za pacijente, od kojih su više od 90 odsto civilna lica.

,,Analize koje su rađene pokazuju da postoji značajan prostor za efikasnije korišćenje energije u javnim objektima, naročito u zdravstvu’’, istakla je ministarka Đedović i dodala da potrošnja električne energije na VMA jednaka potrošnji grada od 20.000 stanovnika.

Pročitajte još:

Kako je navela, procenjuje se da će mere koje se sprovode u prvoj fazi rehabilitacije smanjiti  potrošnju prirodnog gasa do 40 odsto i električne energije do 30 odsto, uz smanjenje emisije ugljen-dioksida za 24.000 tona godišnje.

,,Rehabilitacijom VMA ostvariće se uštede jednake rezultatima energetske sanacije 150 javnih zgrada  prosečne površine od 1.500 m²”, rekla je ministarka.

Načelnik Vojnomedicinske akademije pukovnik prof. dr Miroslav Vukosavljević rekao je da mu je veliko zadovoljstvo što pred jubilarni 180. rođendan VMA, imamo priliku da i praktično obeležimo početak ovako važnog projekta.

,,Imajući u vidu složenost tehničko-tehnoloških sistema VMA, projekat energetske efikasnosti, je svakako jedan od najvećih, a za nas i najvažnijih u zemlji. Konačna realizacija jeste i biće dodeljena najboljima i na tome vam još jednom iskreno zahvaljujem”, rekao je Vukosavljević.

Projekat je podeljen u tri faze i njegova ukupna vrednost iznosi 200 miliona evra, dok je vrednost prve faze 55 miliona evra.

Sve tri faze projekta predviđene su da se realizuju tokom narednih šest godina.

Energetski portal

Vanredno u 35 opština u Srbiji 

Foto-ilustracija: Pixabay (Hermann)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vanredna situacija proglašena je u 35 gradova i opština. Vatrogasci spasioci su na terenu širom Srbije. Voda je odnela most na Ibarskoj magistrali u mestu Adrani kod Kraljeva, tako da je u prekidu taj deo magistrale ka Čačku. Reka Belica koja je noćas ugrožavala Jagodinu opala tokom jutra, ali je sinoć 19 osoba evakuisano u Trnavi. Zbog izlivanja Lepenice, evakuisano je 14 osoba u kragujevačkim naseljima.

Kiša nanela štetu svim selima u Medveđi

Voda se u Medveđi izlila na poljoprivredno zemljište, a ušla je i u neka domaćinstva. Oštećeni su putevi u svim selima, kao i lokalni putevi drugog reda.

U kriznom štabu kažu da nema sela bez štete, a sanacija neće početi dok kiša ne prestane i zemlja se malo osuši.

Kuršumlija – nivo Toplice raste, ali ne pravi velike probleme

Vanredna situacija proglašena je juče u Kuršumliji i Prokuplju.

Kiša je cele noći padala u Topličkom okrugu. Nivo reke Toplice raste i pola metra je iznad redovne odbrane od poplava Nije napravila velike probelem kao bujični potoci. Vojimir Čarapić, predsednik opštine Kuršumlija kaže da je podignut nivo Toplice,.

,,Juče je proglašena vanredna situacija da bi svi subjekti koji mogu da deluju uzmu učešće. Problem je kiša koja neprestalno pada, pa otežava da se voda povuče u tokove”, rekoa je on.

Prema njegovim rečima, više je ugroženo poljoprivredno zemljište, kao i pojedina planinska sela. Dolazi i do prekida saobraćaja na putu Niš-Priština zbog odrona.

Pročitajte još 

Gradonačelnik Kraljeva: Proglasićemo vanrednu situaciju na celoj teritoriji grada

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačenik Kraljeva i šef Štaba za vanredne situacije tog grada Predrag Terzić najavio je da će danas biti proglašena vanredna situacija na celoj teritoriji grada.

Komentarišući oštećenje mosta u Adranima, rekao je da će morati da se koriste alternativni putni pravci sve dok “Putevi Srbije” ne naprave most adekvatan količini vode koja prolazi ispod njega.

Uklonjen odron kod tunela Šargan

Akcija čišćenja odrona kod tunela Šargan trajala je do “sitnih” ponoćnih časova.

,,Na lokaciji je angažovan jedan od većih utovarivača sa zapreminom kašike od pet kubika koji je neumorno radio dok nije uklonio sav stenski materijal”, rekao je Alen Mušanović, šef održavanja “Putevi Užice”.

Prilikom čišćenja, a usled padavina koje nisu prestajale dolazilo je do dodatnog obrušavanja raspadnutog stenskog materijala. Jedina olakšavajuća okolnost je bila ta što se na tom mestu nalazilo proširenje pored puta pa je mašina imala dovoljno prosora za manevar, ukazao je on. To nije bio jedini odron koji se desio na ovoj deonici, inače poznatoj po ovakvim stvarima.

,,Kiša koja pada bez prestanka od juče izaziva odrone na svim putevima koji se nalaze u usecima u stenovitim materijalima. Molim vozače za oprez u vožnji”, rekao je Mušanović.

Najteže u Trnavi kod Jagodine zbog izlivanja Belice, evakuisano 19 osoba

Foto-ilustracija: Unsplash (ål nik)

Reka Belica koja je noćas ozbiljno ugrožavala Jagodinu opala je tokom ranih jutarnjih sati za 40 centimetara, tako da je situacija trenutno znatno bolja.

Cele noći trajala je odbrana, pre svega, mostova u gradu, jer je voda došla do njih. Dodatno su vrećama sa peskom utvrđivani bedemi na većem broju mesta na toku Belice kroz grad.

Najteže je prošle noći bilo u selu Trnava uzvodno od Jagodine gde se reka izlila.

Vatrogasci spasioci noćas su evakuisali 19 lica iz ugroženih kuća u Trnavi uglavnom čamcima za spasavanje.

Ceo tekst pročitajte ovde

Izvor: RTS

Ko najviše posećuje Srbiju?

Foto ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash ( Nick Karvounis)

Vlada Srbije opredelila je 500 miliona dinara za novih 100.000 vaučera za odmor u Srbiji, a građani će od utorka moći da ih podignu u poštama, najavio je ministar turizma i omladine Husein Memić. On preporučuje odmor u Srbiji, ali i kaže da naši turisti najčešće letuju u Grčkoj i Turskoj, a kao popularna destinacija iskočio je i Tunis. Broj stranih turista u Srbiji je u porastu, a najviše je Rusa.

Ministar turizma Husein Memić ističe da je u ovoj godini odvojeno sredstava za ukupno 300.000 vaučera za subvencionisani odmor u Srbiji.

“Trebalo bi u utorak na šalterima Javnog preduzeća ‘Pošta Srbije’ da krene podela 100.000 vaučera. Ovom prilikom želeo bih da pozovem naše građane. Znamo da je veliko interesovanje i da je zadnji put 30. maja za nepuni dan podeljeno 100.000 vaučera”, rekao je Memić.

Pročitajte još:

Govoreći o porastu broja turista u Srbiji, Memić je rekao da je broj domaćih turista u ovoj godini porastao za 16 odsto u odnosu na 2022. godinu, a broj stranih turista za 30 odsto.

“Prva tri meseca devizni priliv je 30 odsto veći od rekordne 2022. godine i on iznosi 514 miliona evra. Broj turista je veći za 16 odsto, a broj stranih turista je veći za 30 odsto u prva četiri meseca. Tako da ja se nadam da će ova godina biti po svim parametrima iznad rekordne 2022. godine”, rekao je Memić.

Photo-illustration: Pixabay

Iz kojih zemalja dolazi najviše turista

Ministar Memić je rekao i da najviše stranih turista dolazi iz Rusije, dok su turisti iz Turske na drugom mestu. Kada je reč o zemljama regiona, najviše ih je iz Severne Makedonije i iz Bosne i Hercegovine.

“Veliki broj turista je sada iz Narodne Republike Kine, oni su do 2019. godine bili prvi po broju dolazaka. Sada imamo rast od 126 odsto, oni su negde na 20 odsto ispod 2019. godine, ali kada je u pitanju broj noćenja, oni su za 40 odsto iznad rekordne 2019. godine, kada su bili prvi po broju dolazaka. Verujemo da će do kraja godine oni biti i prvi, iz prostog razloga jer je kod njih do marta meseca bio lokdaun”, rekao je Memić.

Ukazuje da imamo i uvedene nove letove “Er Srbije” ka Pekingu i ka Tjenđinu, kao i da nemamo vize za tu zemlju.

A gde idu naši turisti

Foto-ilustracija: Pixabay

Memić ističe da država preporučuje odmor u Srbiji, ali da naši turisti, kada idu na more, najčešće biraju Grčku i Tursku.

“U prve destinacije ove godine iskočio je Tunis, što je za nas iznenađenje. U vrhu su i Bugarska, Crna Gora, Španija, Italija“, rekao je Memić.

Ukazuje da su od korone značajno poskupeli aranžmani i da Srbija ima mnogo destinacija na koje vredi otići.

“Ja bih naše građane pozvao da odmor provedu u nekim od banja, planinskih centara. Oni koji moraju već ići, neka idu“, zaključio je Memić.

Izvor: RTS