Home Blog Page 300

Sokobanja i Stara planina najposećenije destinacije na jugu

Foto: Wikipedia/SashaSB
Foto: Wikipedia/SashaSB

U martu ove godine u Srbiji je bilo za 79,6 odsto više turista u odnosu na isti mesec prošle godine, a porastao je i broj noćenja, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Sokobanja je i dalje najpopularnija destinacija na jugu zemlje, a najmanje turista odlučuje da poseti Vranjsku Banju.

Broj turista koji su u martu posetili Niš, prema zvaničnim podacima, duplo je veći nego u istom periodu 2021. godine i iznosi 7.607, od čega 3.225 stranih.

Najposećenija lokacija na jugu i dalje je Sokobanja i tamo se uputilo više posetilaca nego marta prošle godine – 6.622, a 239 stranaca.

Na drugom mestu po posećenosti je Stara planina, koju je posetilo 156 stranaca, a ukupno 1.916 turista, što je znatno manje nego u isto vreme 2021. godine.

Dosta manje ljudi odlučilo je da ode u Sijarinsku Banju, gde je bilo 338 posetilaca, od čega 12 stranaca.

Niška Banja ugostila je 242 osobe, tri puta manje nego marta prošle godine, a Vranjska Banja tek 100.

Kada je reč o noćenjima, u Nišu ih je bilo 17.963, na Staroj planini 9.885, a među banjama takođe prednjači Sokobanja sa 24.878 noćenja.

U smeštajima Sijarinske Banje bilo je 2.613 noćenja, u Niškoj Banji 1.567, a najmanje u Vranjskoj Banji – 897.

U celoj zemlji broj noćenja domaćih turista za 20,5 odsto je veći nego u istom periodu prošle godine, a broj noćenja stranih turista za 92,8 odsto.

Izvor: Južne vesti

Da li električni automobili sanjaju puteve Srbije?

Foto: Bojan Džordan
Foto: Bojan Džordan

Pre nekoliko godina, nadležni u javnom preduzeću „Putevi Srbije” su prepoznali neophodnost uvođenja vozila na električni pogon u transportni sistem Srbije.

Krajem 2018. godine iz sektora za naplatu putarine ovog javnog preduzeća stigao je predlog na adresu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture da se podzakonskim aktom donetim na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji, uredi i propiše procedura postavljanja elektropunjača, koja ranije nije bila propisana ni Zakonom ni Pravilnikom.

Naš sagovornik Darko Savić, pomoćnik izvršnog direktora Sektora za naplatu putarine u JP „Putevi Srbije”, kaže da je njegovo preduzeće već tokom 2017. godine instaliralo pet punjača za električne automobile.

Navedeni punjači su instalirani na strateški ključnim tačkama na auto-putevima, odnosno na ulazima u našu zemlju. Sigurno ste ih primetili ako ste u prethodnih pet godina putovali van naše zemlje jer se punjači za električna vozla nalaze na naplatnim stanicama „Preševo”, „Šid”, „Dimitrovgrad”, „Subotica”, kao i na centralnoj lokaciji u našoj zemlji, na prostoru bivše naplatne stanice „Beograd” kod Bubanj Potoka.

Pre pet godina, u vreme ugradnje ovih punjača, oni su predstavljali najmodernije rešenje za punjenje vozila svih svetskih proizvođača. Svi poseduju tri priključka: dva za brzo DC punjenje i jedan za AC punjenje. Ovakva stanica omogućava brzo napajanje električnih automobila uključujući i vozila naredne generacije. Maksimalna izlazna snaga iznosi 50 kW za DC i 22 kW za AC punjenje. Početkom prošle godine javno preduzeće „Putevi Srbije” sprovelo je projekat instalacije tri ultrabrza elektropunjača, sa 175 kW snage. Jedan od njih je postavljen na naplatnoj stanici „Beograd”, u smeru iz Niša ka Beogradu, dok su preostala dva na platou bivše naplatne stanice „Niš” – jedan u smeru ka Beogradu, a drugi u suprotnom smeru, ka Nišu.

Karakteristike ultrabrzih punjača na naplatnim rampama

Model punjača snage 175 kW DC, čiji je proizvođač svetski renomirana kompanija ABB, predstavlja brzi punjač koji se sastoji od vertikalnog napojnog ormana modularnog tipa i punjačkog dela.

Maksimalna izlazna DC snaga uređaja je 175 kW. Fleksibilni dizajn omogućava više tipova priključaka kao što su CCS i CHAdeMO. Predviđeno korišćenje ovog punjača je po principu usputnog punjenja, objašanjava Darko Savić, što je pogodno za naplatne stanice, odmorišta na auto-putevima ili benzinske stanice.

„Navedeni punjači su predviđeni za rad napolju na temperaturama od -30 do +50 ˚C sa mehaničkom zaštitom od udara i mogućnošću povezivanja na mrežu GSM / 2G /3G modem/ 4G, 10/100 Base-T Ethernet”, kaže naš sagovornik i dodaje da novi elektropunjači odgovaraju svim neophodnim standardima i pogodni su za trenutnu ali i sledeću generaciju električnih automobila.

Foto: Bojan Džordan

Punjači poseduju interfejs koji omogućava povezivanje punjača u sistem/platformu za naplatu korišćenja punjača. U ovom trenutku, tri nova ultrabrza punjača su povezana na platformu Charge&GO, prvu regionalnu digitalnu platformu za punjenje električnih vozila. Ova platforma posredstvom aplikacije omogućava nadzor i upravljanje sistemom punjača, kao i naplatu punjenja (kada se steknu zakonski uslovi).

Darko Savić navodi da Charge&GO platforma obezbeđuje vidljivost punjača na svetskim platformama, onlajn uvid korisnika aplikacije u zauzetost punjača, mogućnost naplate punjenja, kao i mnoge druge pogodnosti (mogućnost uređivanja cena punjenja i dr). „Plan je da se i postojećih pet punjača postavi na istu platformu, čime bismo dobili značajnu mrežu punjača na javnim putevima, vidljivu na vodećim svetskim aplikacijama poput Plug&Share, Virta, ChargePoint, ističe naš sagovornik.

Priredila: Milica Radičević

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST.

Danas se obeležava praznik rada – budimo odgovorni prema prirodi

Foto: Environment photo created by freepik - www.freepik.com
Foto: Garbage man photo created by teksomolika – www.freepik.com

Međunarodni praznik rada idealan je povod da sa porodicom i prijateljima dan provedemo u prirodi i opustimo se uz roštilj, razna pića i slatkiše koji su već godinama neizostavni deo obeležavanja Prvog maja.

Međutim, ono što je za nas prijatan ručak na otvorenom, za prirodu može značiti pravu ekološku katastrofu ukoliko za sobom ne pokupimo i poslednji komad otpada. Pribor za jednokratnu upotrebu, čase, flaše, kese, omoti i vlažne maramice često završe razbacani po travi nakon uranka, a čini se da neodgovorni pojedinci zaboravljaju da će ih to isto smeće dočekati i idućeg Prvog maja.

Kontinuiranim zagađenjem prirode na samo što će nam ponestati mesta za relaksaciju koja će se transformisati u divlje deponije, već nanosimo i nesagledivu štetu biljnom i životinjskom svetu, zagađujemo vodu i zemljište i narušavamo izgled naših prirodnih lepota.

Znate li koliko vremena treba da se otpad razgradi?

Plastika – oko 1000 godina da se jedan predmet razgradi, za plastičnu kesu potrebno je 240 godina.

Konzerva – aluminijumu treba između 80 i 200 godina da se u potpunosti razgradi, a može se beskonačno reciklirati.

Staklo – nekoliko miliona godina potrebno je da se razgradi, a veoma lako se reciklira.

Papir – potrebno mu je od nekoliko meseci do nekoliko godina da se razgradi.

Organski otpad – u potpunosti se razgrađuje, ali za neke vrste organskog otpada potrebno je i nekoliko meseci da se u potpunosti razgradi.

Zato neka Prvi maj bude povod da se setimo onih koji su se izborili za prava radnika, povod da se opustimo sa dragim osobama i uživamo na prijatnom majskom suncu, ali nikako povod da dodatno zagadimo Srbiju.

Budimo odgovorni – pokupimo smeće za sobom.

Milena Maglovski

Projekat „cleandanube“

Foto: Stefan Cosma
Foto: Joachim Pressl

U okviru projekta „cleandanube“ nemački hemičar Andreas Fat će plivati Dunavom i uzimati uzorke vode za analizu. Tim naučnika sa Bečkog univerziteta će analizirati uzorke na prisustvo štetnih aditiva za plastične mase.

Velike količine mikroplastike se slivaju svakog dana u reke, mora i okeane. Sa mikroplastikom u vode dospevaju supstance koje mogu biti toksične za biljke i životinje.

Istraživači će analizirati uzorke na prisustvo aditiva od abrazije guma i omekšavanja plastike. Time se analiza usmerava na supstance koje se uglavnom ne uzimaju u obzir.

„Dve grupe supstanci koje ćemo posmatrati ne evidentiraju se rutinski, iako mogu biti štetni po zdravlje i okolinu“, objašnjava Torsten Hefer sa Bečkog univerziteta.

Andreas Fat će plivati Dunavom uz podršku malog tima, a jedan od brodova poseduje mobilnu laboratoriju koja omogućava brza ispitivanja vode. Međutim aditivi u plastici se mogu otkriti jedino pomoću visoko specijalizovanih uređaja za merenje i metoda analize.

Naučnici Šarlote Henkel i Ruting Peng sa Bečkog univerziteta su razvili pristup koji uopšte omogućava merenje prisustva aditiva iz guma i aditiva za omekšavanje plastike.

„Ispitaćemo ukupno 30 materija iz ove dve grupe štetnih supstanci celokupnim tokom Dunava, kao i njihovu koncentraciju“, dodaje Hefer. Pored uzoraka vode koje uzima Fat za njegovo plivačko odelo će biti pričvršćeni pasivni skupljači vode. Naučnici će preuzeti uzorke na tri mesta, u Beču, Budimpešti i u Đerdapskoj klisuri.

Izvor: EurocommPR

Poslušajmo šta nam vetar kaže

Foto: WindEurope
Foto: Ljubaznošću Džajlsa Diksona

Jezik vetra je jednostavan, međutim, iako nam svaki njegov fijuk poručuje „zdrava životna sredina”, „neograničeni zeleni kilovati” i „energetska stabilnost”, ulaganja u prljave tehnologije i fosilna goriva još uvek ne posustaju.

Aktivnosti udruženja WindEurope su sve značajnija, to su aktivnosti onih koji su slušali šta je vetar govorio i sada se zalažu za usklađivanje državih politika sa potrebama industrije vetra. Razgovarali smo sa izvršnim direktorom WindEurope Džajlsom Diksonom o dugoročnim planovima za energiju vetra u Evropi i preprekama koje se mogu naći na putu do cilja, o vezi između zelene energije i elektromobilnosti kao i o potencijalima vetra u našoj zemlji.

EP: Evropa dobija oko 16 odsto električne energije iz vetra, dok ambiciozni planovi za 2050. godinu predviđaju da će čak 50 odsto struje dolaziti iz vetra. Da li je to izvodljivo i kako?

Džajls Dikson: Scenariji dekarbonizacije Evropske komisije zaista predviđaju da će polovina celokupne električne energije do 2050. dolaziti iz vetra. Da bi se u potpunosti razumela veličina ovog izazova, takođe treba uočiti da danas električna energija čini samo 25 odsto ukupne energije koja se koristi u Evropi. Ovo će se promeniti – današnji automobili rade na benzin, a naši kotlovi se greju na fosilna goriva, dok će u budućnosti ovi procesi biti električni. Direktna elektrifikacija će činiti 57 odsto energije koja se koristi u Evropi do 2050. godine. Još 18 odsto će doći od indirektne elektrifikacije sa obnovljivim vodonikom i njegovim derivatima. Evropska industrija vetra sprema se da masovno ubrza ekspanziju energije vetra na kopnu i na moru. Do 2050. godine biće nam potrebno 1.000 GW vetra na kopnu i 300 GW vetra na moru, u poređenju sa manje od 200 GW danas. Glavni izazov biće dobijanje dozvola.

EP: U novembru je u Kopenhagenu održana konferencija „Električni grad”. Pored energije vetra, bilo je govora i o elektromobilnosti, a to je i tema ovog broja časopisa Energetski portal. Gde je veza između energije vetra i elektromobilnosti?

Džajls Dikson: Veza između energije vetra i elektromobilnosti je jasna. Cela ideja prelaska sa današnjih motora sa unutrašnjim sagorevanjem, koji rade na benzin i dizel, na električna vozila je smanjenje emisije CO2 u transportnom sektoru. Punjenje električnog vozila strujom iz prljavih postrojenja lignita je potpuno besmisleno. Širenje obnovljivih izvora energije uopšte, a posebno energije vetra, od suštinskog je značaja za uspeh i prihvatanje električnih vozila. Da budem jasan: obnovljiva električna energija je put napred za individualni transport, jer obnovljivog vodonika neće biti dovoljno u godinama koje dolaze. Uvek moramo imati na umu da je direktna elektrifikacija energetski najefikasniji način dekarbonizacije, a dragocena e-goriva treba da koristimo samo u onim sektorima koji se ne mogu direktno elektrifikovati. Prvo moramo da zamenimo trenutnu primenu fosilnog vodonika, a zatim bi trebalo da se fokusiramo na sektore koji se teško prilagođavaju kao što su avijacija, brodarstvo i industrija.

Foto: WindEurope

EP: Imate li podatke o elektromobilnosti u Evropi? Koliko električnih vozila se koristi i koliko punjača je dostupno?

Džajls Dikson: Udeo električnih vozila u prodaji novih automobila kontinuirano raste u poslednjih nekoliko godina. Po prvi put u 2020. godini električna vozila (uključujući plug-in hibride) činila su 10 odsto udela u prodaji novih vozila. Samo godinu dana kasnije, 2021. godine, ovaj udeo je porastao na 25 odsto, što znači da je jedan od četiri prodata automobila u Evropi bio električan. Prodaja automobila na dizel i benzin opada, i ovo će se samo nastaviti tokom vremena. Evropska komisija je predložila efektivnu zabranu vozila na fosilna goriva od 2035. Infrastruktura za punjenje se takođe širi, Nemačka je gotovo udvostručila broj punjača na više od 50.000 za samo dve godine. Važno je napomenuti da elektrifikacija nije rešenje samo za automobile. Kompanije kao što su Volvo i MAN mnogo ulažu u električne kamione, Rols-Rojs, DHL i Visk eksperimentišu sa električnim avionima, a Norveška je pokrenula najveći električni trajekt na svetu.

Intervju vodila: Milica Marković

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST.

Trovanje divljih životinja uništava biodiverzitet na Balkanu – samo 1 odsto slučajeva dođe do suda

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Pixabay

Nezakonita upotreba otrovnih supstanci u životnoj sredini namenjenih „nepoželjnim“ životinjama nanosi nesagledivu štetu biodiverzitetu i ugrožava javno zdravlje, upozorava Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Ovi zločini prema prirodi i dalje ostaju nekažnjeni što potvrđuje i nedavna Studija o trovanju balkanskih lešinara 2022 izrađena u okviru projekta BalkanDetox LIFE, koji finansira LIFE program Evropske unije.

Između 2000. i 2020. godine, u periodu koji pokriva studija, zabeleženo je 1.046 slučajeva trovanja i sumnji na trovanje divljih životinja širom Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Severne Makedonije i Srbije. Pretpostavlja se da je glavni motiv trovanja sukob sa grabljivicama poput vukova, lisica, šakala i medveda, zbog potencijalne štete koju mogu prouzrokovati stočarstvu, poljoprivrednoj proizvodnji i na divljači u lovištima.

„Ova praksa nije rešenje kojim se otklanja sukob između ljudi i divljih životinja. Reč je o neselektivnoj metodi ubijanja životinja koja takođe dovodi u opasnost ugrožene vrste i građane nesvesne ovog problema, uključujući i decu“, kaže Uroš Pantović, koordinator projekta BalkanDetox LIFE.

Karbamati, posebno karbofuran, otkriveni su u skoro svakom drugom slučaju trovanja. Karbofuran je zabranjeni pesticid koji se smatra opasnim po zdravlje ljudi jer je samo 0,5 miligrama dovoljno da ubije 21 osobu.

Ptice „čistači“ obično najviše stradaju usled nezakonitog trovanja divljih životinja, među stradalim životinjama je najviše lešinara, koji su zabeleženi kao žrtve u svakom četvrtom incidentu. Ukupno 465 lešinara je stradalo na Balkanskom poluostrvu između 2000. i 2020. godine, uključujući 47 belih kanja, 17 crnih strvinara i jednog bradana. U regionu najgore je pretrpela populacija beloglavih supova, sa 400 jedinki koje su stradale u 233 odvojena slučaja trovanja ili sumnji na trovanje. Odmah zatim slede mišar sa 392 jedinke u 190 odvojenih slučajeva i lisica 389 jedinki u 141 odvojenom slučaju.

Niska svest, nedovoljno angažovanje nadležnih državnih institucija, nejasno zakonodavstvo i nadležnosti, kao i nedostatak resursa i kapaciteta kada je u pitanju bavljenje slučajevima trovanja predstavljaju glavne izazove u efikasnoj borbi protiv ovog problema na Balkanu.

Borba protiv nezakonitog trovanja divljih životinja zahteva multidisciplinarni pristup i zajedničke napore više zainteresovanih strana. Projekat BalkanDetox LIFE radi na podizanju svesti o ozbiljnosti ove prakse kako bi je označila kao društveno neprihvatljivu pojavu u očima javnosti. Projekat dalje nastoji da uključi relevantne institucije i izgradi kapacitete kroz „Wildlife Crime Academy“ i druge mogućnosti za obuku kako bi se poboljšala istraga slučajeva trovanja.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Obustavljeno istraživanje litijuma u Valjevu, meštani se ne opuštaju

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Sa oprezom su meštani Lukavca, Popučaka, Šušeoke, Divaca, Jasenice, Gornje i Donje Grabovice primili vest da kompanija Euro litijum Balkan obustavlja istražne radove, a istovremeno, Ministarstvo rudarstva saopštilo je da je ukinulo sva tri rešenja za istraživanje.

Nakon blokade parcele na kojoj je trebalo da se formiraju istražne bušotine, a potom i magistralnog puta Valjevo – Beograd, valjevski ogranak kompanije „Euro litijum Balkan“ saopštio je da zbog zdravlja i integriteta zaposlenih, proizvođača i pripadnika lokalne zajednice, od 28. aprila obustavljaju istražne radnje.

„Imamo zakonska prava na istražne radove“

U saopštenju koje je dostavljeno medijima, Kanadska kompanija navodi da je njihov osnovni prioritet da sačuva bezbednost zaposlenih i predstavnika lokalne zajednice, pogotovo u trenutku kada je svako geološko istraživanje meta napada različitih nevladinih organizacija od kojih su mnoge protagonisti na političkoj sceni Srbije, ili to tek žele da postanu.

„Odlučili smo da naše istražne radnje za sada obustavimo, iako na to imamo sva zakonska prava i raspolažemo svom potrebnom dokumentacijom“, ističe se u saopštenju.

Kompanija Euro litijum Balkan smatra da je neznanje naveći neprijatelj i najveća prepreka u razumevanju načina i metodologije u celom procesu istražnih radnji.

„Metodologija koja se primenjuje u potpunosti odgovara kako prirodnim (dubina i položaj istraživane zone), tako i tehničkim uslovima propisanim različitom regulativom – Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima, Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, Zakon o zaštiti životne sredine. Istražne radnje se u konkretnom slučaju izvode do oko 300 metara ispod površine, pri čemu se dobija stenski materijal koji se potom analizira laboratorijskim metodama.

Praktično, iz zemlje se vadi valjkasti materijal debljine do devet centimetara. Naglašavamo da iako se pojam ‘kopanje’ primenjuje u rudarstvu i geologiji, ovaj termin apsolutno ne odgovara primenjenom tipu istraživanja u ovoj fazi. Radne mašine – bager i kamion se koriste isključivo prilikom pripreme i rekultivacije lokacije, odnosno platforme za istražno bušenje.“

Ceo sliv prema Kolubari može da bude ugrožen

Porodica Arbajter se obraćala kompaniji „Euro litijum“ sa zahtevom da im se dostave podaci o bušotinama, ali su ostali bez odgovora. Umesto toga, stigla je mehanizacija i sprovedena je zamena zemljišta na lokaciji gde se nalazila bušotina.

„Trenutno nema curenja, ali pratimo situaciju. Zahtevali smo i da nam dostave podatke o pet bušotina koje se nalaze u neposrednom okruženju našeg imanja, kao i kompletnu projektnu dokumetaciju za svaku od njih, ali smo ostali bez odgovora.“

Umesto vode iz zagađenog arterskog bunara, Arbajterovi koriste iz dva površinska, koja nije zagađena.

I Dragan Savić iz Divaca strepi od mogućnosi zagađenja vode jer na 20 ari gaji jagode, a u blizini imanja postoji jedna bušotina.

„Voda je trenutno na testiranju. Ako se pokaže da ima povećene koncentracije bora, sav moj trud i pet godina ulaganja će propasti. Ostaje i da strepim u narednim godinama jer se ne zna da li će neka bušotina da procuri. Testiranje vode je inicirao Euro Litijum i to na više lokacija, ali im ne verujem pa ću i sam da dam vodu na analizu. Ceo sliv prema Kolubari može da bude ugrožen, i ovo nije samo problem meštala Lukavca i Divaca, nego mnogo šira priča“, naglašava Savić.

Tekst u celosti možete pročitati OVDE.

Izvor: Agroklub

Objavljene nove maloprodajne cene za evrodizel i evropremijum BMB 95

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Vlade Republike Srbije saopštilo je najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 29. aprila 2022. godine u 15 časova do 6. maja 2022. godine, takođe u 15 časova.

Evrodizel će se u ovom periodu prodavati po ceni od 206,20 dinara za litar, a motorni benzin evropremijum BMB 95 za 184 dinara za litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene  derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Energetski portal

Veštački enzim koji “jede plastiku” nudi rešenje za problem plastičnog otpada

Foto-ilustracija: Plastic ocean photo created by jcomp - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Plastic ocean photo created by jcomp – www.freepik.com

Otkako je plastika prepoznata kao jedan od vodećih ekoloških problema u svetu, naučnici su iznedrili brojna rešenja koja nam, u većoj ili manjoj meri, pomažu da se otarasimo ovog neprijatelja životne sredine.

Ovoga puta, inženjeri i naučnici sa Teksaškog Univerziteta u Ostinu kreirali su enzim koji može da razgradi plastiku za nekoliko sati do nekoliko dana, dok bi joj u prirodi za to bili potrebni vekovi.

Enzim ima potencijal da reciklažu učini efikasnijom i omogući velikim industrijama da smanje svoj uticaj na životnu sredinu tako što će ponovo koristiti plastiku, saopštio je Teksaški Univerzitet.

„Mogućnosti da se iskoristi ovaj vodeći proces reciklaže su beskrajne u svim industrijama“, rekao je Hal Alper, profesor na odseku za hemijsko inženjerstvo na pomenutom univerzitetu i dodao: „Pored očigledne industrije upravljanja otpadom, ovo takođe pruža korporacijama iz svih sektora priliku da preuzmu vodeću ulogu u reciklaži svojih proizvoda. Kroz ove održivije enzimske pristupe, možemo da govorimo o pravoj kružnoj ekonomiji plastike.“

Projekat se fokusira na PET ambalažu u koju spada većina potrošačkih pakovanja i koji čini 12 odsto ukupnog globalnog otpada. Kroz proučavanje 51 vrste različitih plastičnih posuda, pet različitih poliesterskih vlakana i tkanina, kao i flaša za vodu, istraživači su dokazali efikasnost enzima, koji nazivaju FAST-PETase (funkcionalna, aktivna, stabilna i tolerantna PETaza).

U svetu se još uvek reciklira manje od 10 odsto, dok su industrijski procesi za njenu reciklažu energetski veoma zahtevni.

Sa druge strabe, biološka rešenja troše daleko manje energije, a istraživanja o enzimima za reciklažu plastike su napredovala u poslednjih 15 godina. Međutim, do sada niko nije uspeo da napravi enzime koji bi mogli efikasno da rade na niskim temperaturama, ali pomak su napravili novootkriveni enzimi koji mogu da izvrše proces na manje od 50 stepeni Celzijusa.

Milena Maglovski

Položen kamen temeljac za ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“

Foto: EPCG
Foto: EPCG

Polaganjem kamena temeljca započeta je ekološka rekonstrukcija TE „Pljevlja“, saopštila je Elektroprivreda Crne Gore.

Projekat je vredan 70 miliona evra i obezbediće produžetak rada termobloka što je, kako je saopšteno, preduslov za očuvanje energetske stabilnosti i izgradnju alternativnih postrojenja.

Iz EPCG navode da energetsku tranziciju nije moguće izvesti preko noći, te je ulaganje u rekonstrukciju TE „Pljevlja“ koja generiše najveću proizvodnju tim značajnije.

„Nakon serije oprečnih stavova, osporavanja, uspeli smo da unapredimo zatečeni ugovor i zaokružimo početak radova na eko rekonstrukciji TE ‘Pljevlja’. Ovaj projekat vredan oko 70 miliona eura, jedan je od najvećih u Crnoj Gori koji se trenutno realizuje. Snažno smo posvećeni zelenoj energiji, ali u vremenu globalne krize itekako vodimo računa o energetskoj nezavisnosti i poboljšanju postojećih objekata u domenu poštovanja EU direktiva. Radujemo se što postoji snažno interesovanje za ulaganje u nove energetske objekte sa svih strana“, rekao je izvršni direktor EPCG, Nikola Rovčanin.

On je izrazio uverenje da će ovaj projekat dovesti TE „Pljevlja“ do statusa najmodernijih elektrana na ovim prostorima, jer će njegovom realizacijom nivo emisija azota, sumpora i praškastih materija biti u granicama direktiva EU.

Iz ovog projekta proističe i još jedan projekat koji za nekoliko nedelja ulazi u fazu raspisivanja tendera, a to je toplifikacija grada – „Za čista i topla Pljevlja“. Građani Pljevalja će ovim projektima dobiti zdraviju životnu sredinu, bolji ambijent za privređivanje, investicije i život, a Crna Gora produžiti trajanje jedinog stabilnog energetskog objekta.

Projekat ekološke rekonstrukcije bi trebalo da bude dovršen u periodu od oko dve i po godine.

Energetski portal

Usvojene izmenjene uredbe o ograničenju cena osnovnih namirnica i naftnih derivata

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je izmenjenu i dopunjenu Uredbu o ograničavanju cena osnovnih životnih namirnica (šećer kristal u pakovanju od jednog kilograma, brašno tip T- 400 glatko u pakovanju do pet kilograma, uključujući i pet kilograma, brašno tip T-500 u pakovanju do pet kilograma, uključujući i pet kilograma, jestivo suncokretovo ulje u pakovanju od jednog litra, svinjsko meso – but) u cilju dalje zaštite tržišta, odnosno sprečavanja deformacija u formiranju cena navedenih roba, koje su izuzetno važne za snadbevanje potrošača, a naročito siromašnijih socijalnih kategorija.

Uredba će se primenjivati u trajanju od 60 dana, od dana stupanja na snagu, stoji u saopštenju Vlade.

Usvojena je i izmenjena Uredba o ograničenju visine cena derivata nafte kojom se prosečna veleprodajna cena derivata EVRO DIZEL i EVRO PREMIJUM BMB 95 na teritoriji Republike Srbije uvećava za po sedam dinara.

Ova Uredba važiće od stupanja na snagu, 29. aprila, do 31. maja ove godine.

Privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava u obavezi su da nastave da isporučuju ove derivate utakanjem u pogonske rezervoare prevoznih sredstava i posude za transport derivata nafte u maksimalnoj količini do 60 litara.

Članovi Vlade doneli su odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte za 15 odsto od objavljenih usklađenih iznosa na derivate nafte – olovni benzin, bezolovni benzin i gasna ulja, a imajući u vidu aktuelnu situaciju sa cenom sirove nafte na svetskom tržištu, kao i njenu tendeciju daljeg rasta, koja negativno utiče na makroekonomsku stabilnost u zemlji.

Energetski portal

 

Mihajlović: Realno je očekivati povećanje cene struje za domaćinstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Budući da su poskupele sve komponente za proizvodnju električne energije, realno je očekivati povećanje cene struje za domaćinstva, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

„Imamo najnižu cenu u Evropi, nižu i od zemalja u okruženju, ali činjenica je da je prethodnih godinu dana poskupeo ugalj, poskupela je nafta, poskupele su sve komponente za proizvodnju električne energije i nije realno da imamo ovu cenu. Ali nova cena mora da bude usklađena sa svim parametrima i da bude održiva i za EPS i za državu i za građane, jer EPS mora iz krize da izađe na nogama, a ne na kolenima, jer je to najvažnije preduzeće u zemlji. Ministarstvo stoji uz EPS, mislimo da su zahtevi za povećanjem realni. Taj novac sigurno neće ići za plate, kako pojedini mediji pišu, već za rešavanje problema koji su nastali zbog visokih cena na tržištu“, rekla je Mihajlović.

Kada je reč o ceni gasa i uredbi o ograničenju visine cene naftnih derivata, ministarka je istakla da se svakodnevno prati situacija na evropskim tržištima i da Vlada analizira stanje.

„Imamo dovoljne količine svih energenata za nesmetano funkcionisanje privrede i građana, jer smo prethodnih godinu dana ozbilajno radili na tome, ali je potrebno da svi zajedno povedemo računa i racionalnije koristimo energiju. Ovo nije normalna situacija, ovo je najgora situacija za ekonomiju i energetiku svake države i mislim da svi treba da povedemo računa. Nije realno da toplane greju ako temperatura padne ispod 12 stepeni i tako troši milion kubnih metara gasa, koje možemo da ubacimo u skladište. Smejemo se državama koje štede, umesto da svi zajedno racionalnije koristimo energiju, da više štedimo i da budemo jedinstveni kada je kriza“, rekla je ona gostujući na RTS-u.

Energetski portal

Kako da postanem „prozjumer“?

Foto-ilustracija: Freepik Photovoltaic photo created by senivpetro - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Photovoltaic photo created by senivpetro – www.freepik.com

Znala sam šta znači „bindžovanje“, ali za „krindžovanje“ već nisam bila sigurna, pa mi je u pomoć pritekao dobri stari Gugl. Moram da priznam da sam blago krindžovala kada sam prvi put nabasala na termin „prozjumer“ pomislivši „o ne, još jedna rogobatna adaptacija engleskog termina koju će koristiti samo oni koji žele da zvuče kul“ i opet sam posegla za tastaturom u potrazi za odgovorima.

Sada, kada sam se opskrbila znanjem o ovom važnom terminu, mogu sa sigurnošću da tvrdim da bez bindžovanja i krinžovanja možete da živite, ali da je veoma važno da za prozjumera zna što više ljudi.

Pojednostavljeno rečeno, prozjumer je proizvođač i potrošač električne energije, odnosno, po naški kupac-proizvođač. Srbija je po prvi put ugledala ovaj koncept nakon što je prošle godine usvojen Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije, ali je još uvek mnogo onih koji nisu upoznati sa ovim terminom, kao ni sa načinom na koji mogu da se učlane u „klub“ prozjumera.

Ideja je jednostavna – ako smatrate da bi vašem krovu dobro pristajali solarni paneli i razmišljate o ovoj korisnoj investiciji, država vam nudi mogućnost da postanete prozjumer, odnosno da proizvodite solarnu energiju za sopstvene potrebe, a da sav višak čiste energije „poklonite“ elektrodistributivnoj mreži. Ne brinite, ako vam se baš i ne dopada ideja darivanja, poklonjeni kilovati vam se kasnije vraćaju, i to u vidu smanjenih računa za struju.

Ali kako do ove željene uloge koja vam omogućava da uzmete obnovljive izvore energije u svoje ruke i pribavite maksimalnu korist za sebe i životnu sredinu?

Mrzitelji birokratije, u koje i sama spadam, možda neće biti oduševljeni brojem koraka koji vas dele do statusa prozjumera, ali budući da je reč o tek uvedenom konceptu, postoji mogućnost da će procedura uskoro postati jednostavnija.

Kako se postaje prozjumer?

Najpre je potrebno odrediti dimenzije solarne elektrane, jer količina električne energije koju prozjumer isporuči mreži ne sme da bude veća od one koju preuzima. Najsigurnija metoda je da se ukupna godišnja potrošnja električne energije podeli sa 1.200 čime se dobija snaga solarnih panela koju treba postaviti na krov.

Sledeći korak je izgradnja solarne elektrane koja podrazumeva pronalazak izvođača radova, postavljanje solarnih panela i prilagođavanje mernog mesta.

Kasnije je potrebno da budući prozjumer potpiše ugovor o punom snabdevanju sa neto merenjem sa snabdevačem. Ako se pitate „šta je sad neto merenje?“, ono nam jednostavno omogućava da višak električne energije na mesečnom nivou isporučimo snabdevaču, a da iz mreže preuzmemo električnu energiju onda kada proizvodnja iz solarne elektrane nije dovoljna za naše potrebe.

Najzad, dođosmo do priključenja i registracije, što je ujedno i poslednji korak. Neophodno je da krajnji kupac Operatoru distributivnog sistema preda izjave izvođača radova da su uređaji, instalacija i merno mesto ispravni i u skladu sa svim standardima i propisima. Nakon svih navedenih koraka, ODS registruje novog prozjumera u Javnom registru kupaca-proizvođača i proces je završen.

Milena Maglovski

Petina gmizavaca širom sveta u opasnosti od izumiranja

Foto-ilustracija: Unsplash (JJ Shev)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taylor Kopel)

Oko 21 odsto, od 10.196 analiziranih vrsta gmizavaca širom sveta, je u opasnosti od izumiranja, prema novoj sveobuhvatnoj proceni hiljada vrsta objavljenoj danas u časopisu Nature.

Među vrstama koje su klasifikovane kao ugrožene, kritično ugrožene ili podložne izumiranju su i svetu poznate kraljevske kobre iz južne i jugoistočne Azije.

Slične procene prethodno su sprovedene za sisare, ptice i vodozemce koje su poslužile kao izvor informacija vladama dok odlučuju o granicama nacionalnih parkova i dodeljuju sredstva za zaštitu životne sredine.

Studija o gmizavcima u kojoj je učestvovalo oko 1.000 naučnika i 52 koautora započeta je 2005. godine ali je usporena zbog izazova u prikupljanju sredstava.

Koautor studije i zoolog Brus Jang rekao je da je za to razlog veća fokusiranost na očuvanje krznenih i pernatih vrsta kičmenjaka.

Morska iguana sa Galapagosa, jedini gušter na svetu prilagođen morskom životu, klasifikovana je kao podložna izumiranju.

Tom gušteru je trebalo pet miliona godina da se prilagodi moru i njegovim izumiranjem može biti izgubljeno toliko evolucione istorije.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Električna Fiat Panda će se proizvoditi u Kragujevcu

Foto: Stellantis Media
Foto: Stellantis Media

U kragujevačkom Fijatu će se proizvoditi električni automobil Fiat Panda, saopštio je predsednik Aleksandar Vučić  nakon sastanka sa čelnikom kompanije Stelantis, piše Nova.rs.

„Mi danas počinjemo novu eru u investicijama u našu zemlju i u našem ponašanju u budućnosti. Potpisali smo dogovor o finansiranju električnog automobila koji će se proizvoditi u Kragujevcu“, rekao je Vučić.

On je dodao da Srbija mora da počne da se priprema za električne i blago hibridne automobile.

„Mi ćemo morati da razmišljamo o ceni električne energije. Moramo imati jeftine struje, a da bismo to postigli moramo imati obnovljive energije. A da bismo to uradili trebaće nam reverzibilne elektrane. Moramo da radimo što više, pošto od 2035. neće više biti klasičnih vozila“, kazao je on.

Vučić je naglasio da proizvodnja počinje od 2024.  Početkom 2024. godine idemo sa poizvodnjom jednog modela koji će biti proizvođen u više fabrika, sa našim modelom u trećem kvartalu 2024. godine što će biti neverovatna prilika za Srbiju da se pohvali da ima proizvođača električnih automobila.

Nova.rs je najavila sastanak čelnika Stelantisa i predsednika Vučića, i realizaciju glasina o tome kako bi mogao biti promenjen tip proizvodnje u Kragujevcu.

Nije tajna da u kragujevačkoj fabrici već godinama kao spasonosne vesti čekaju informacije o proizvodnji novog modela, a u javnosti se poslednjih dana sve glasnije spominje da bi taj novi automobil mogao da bude električni Fiat Panda. Međutim, samo dan uoči označenog datuma za sastanak menadžmenta i predstavnika države, reprezentativni Samostalni sindikat u Fijatu, nema zvaničnu potvrdu da li će do njega zaista i doći.

Očekuje se da će nova Panda biti bazirana na konceptu Centoventi iz 2019. godine. Tehnološki bi trebalo da bude slična električnim modelima iz Stellantis grupe – Peugeot e-208 i Opel Corsa-e.

Izvor: Nova S

Počelo uklanjanje divlje deponije u Batajnici, Grad traži strože kazne

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Ekipe „Gradske čistoće” počele su da uklanjaju jednu od najvećih nelegalnih deponija u Zemunu, saopšteno je na sajtu Grada Beograda.

Prema rečima zamenika gradonačelnika Gorana Vesića, u Batajnici su pre nekoliko godina postavljene betonske barijere i tabla sa znakom da je strogo zabranjeno odlaganje šuta i drugog otpada, ali su nesavesni građani tablu oštetili, a barijere razbili i uklonili.

„Ovo je najbolji dokaz kako sami sebi uništavamo životnu sredinu i ružimo Beograd. Nastavićemo da čistimo ‘divlje’ deponije, ali to nema smisla ako ne promenimo zakonske propise i ovakvo neodgovorno ponašanje. Grad Beograd će inicirati izmenu zakonskih propisa, kao što je i ranije činio, a ovog puta cilj će biti da se obavezno kažnjavaju prekršioci mnogo oštrijim kaznama, uz mogućnost oduzimanja kamiona“, istakao je Vesić.

On je najavio da će se na ovoj lokaciji postaviti kamere, te da je u planu da se otvori reciklažno dvorište kako bi se otpad po propisima sortirao, odlagao i tretirao. Zamenik gradonačelnika je još jednom uputio molbu sugrađanima da ne odlažu otpad na mesta gde to nije dozvoljeno jer tako „čuvamo naš grad”.

Direktor „Gradske čistoće” Marko Popadić precizirao je da je ovo preduzeće u saradnji s Gradom Beogradom od početka godine uklonilo više od 20 ovakvih deponija, te da ova konkretno ima više od dve i po hiljade kubnih metara otpada.

„Posao će trajati petnaestak dana. Ovde nas očekuje izgradnja reciklažnog centra, kako bi se otpad odvajao i potom prerađivao. U Zemunu danas počinjemo čišćenje još jedne divlje deponije“, najavio je Popadić, podsećajući sve da imamo jednu planetu koju moramo da čuvamo, polazeći od svog mesta, svog grada.

Energetski portal