Home Blog Page 3

U Beču iz otpada proizvode struju, u Srbiji flaše završavaju u rekama

Foto-ilustracija: Unsplash (zibik)
Foto-ilustracija: Pixabay (Prylarer)

U Srbiji se godišnje proizvede oko 2,8 miliona tona otpada. Svega 15 odsto se iskoristi. I tako svake godine, prema procenama, bacimo najmanje 100 miliona evra. Sve više kupujemo, pa sve više otpada proizvodimo, a reciklažna industrija se ne razvija dovoljno brzo da se to iskoristi.

Otpad je novac. Doduše, tek kad prođe put od selekcije u kući, kontejnere, odvoženje, preradu i prodaju industriji koja bi mogla ponovo da ga koristi. U Beču su odavno shvatili dragocenost otpada iz kojeg proizvode struju i grejanje, u Italiji se mafija otimala za kontrolu smeća. U našoj zemlji flaše i dalje završavaju u rekama, rastu i šire se deponije, ali i smeće oko kontejnera.

,,Godišnje gubimo više od 100 miliona evra zato što ne recikliramo i zato što ne stvaramo novu vrednost iz onoga što se može ponovo upotrebiti, zato što nemamo onih rešenja koja su potrebna našoj industriji. U takvom havarisanju, kada kvantifikujete 100 miliona evra kroz kilometre puteva ili kroz kliničke centre, škole, obdaništa, dođete do toga da smo mi previše bahati kada je u pitanju upravljanje otpadom“, navodi Slaviša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Hoteli, restorani, trgovački lanci su među najvećim proizvođačima ambalažnog i komunalnog otpada. Njegovo uništavanje plaćaju po kvadratu, a ne po kilogramu što bi im, kažu, bilo isplativije.

Pročitajte još:

Ta odredba uskoro bi mogla da se promeni, najavljuje resorno ministarstvo. Kažu i da je industrija za posebne tokove otpada – električnih i elektronsih aparata, gume, otpadnog ulja, dobro razvijena zbog državnih podsticaja.

,,Ono što radimo u narednom periodu je da izgradimo regionalne reciklažne centre koji će imati razna postrojenja za mehaničko biološki tretman upravo kako bismo iz tog otpada iz domaćinstva uspeli da izvučemo sve ono što je resurs i kako bismo dalje mogli da usmerimo ka reciklažnoj industriji. Ono što je našoj reciklažnoj industriji važno je da bude dobra sakupljačka mreža i da sve što postane otpad na kraju postane resurs kako bi oni to dalje tretirali“, kaže Sandra Dokić iz Ministarstva za zaštitu životne sredine.

Mnoge zemlje EU zabranile izvoz otpada

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Mnoge zemlje Evropske unije su zabranile izvoz, poput Hrvatske, dok je Mađarska upravljanje otpadom dala pod koncesiju. Za to vreme, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine, paradoksalno, Srbija godišnje izveze 250.000 tona otpadnog gvožđa, i isto toliko uveze.

,,Srbija nema deponijsku taksu koja bi mogla da nadomesti novu stimulaciju da vam se više isplati da to reciklirate i ponovo upotrebite nego da ga odbacite. Ključan faktor je da građani budu stimulisani time što će biti odgovorni prema procesu, ali za to treba nova infrastruktura u Srbiji“, kaže Slaviša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Milica Kuzmanov iz kompanije „Sekopak“ navodi da operateri treba da ulože u infrastrukturu i edukaciju građana

,,Biće neophodno da svi operateri ulažu u infrastrukturu i edukaciju građana i da se obezbedi što većem broju građana da odvajaju ambalažni otpad. To u Beogradu postoji, u manjim mestima ne, važno je da uzmemo u obzir i gradove i manja mesta i da radimo sa građanima“, ukazuje Milica Kuzmanov.

Koliko se tačno firmi u Srbiji bavi preradom otpada nema preciznih podataka – svaki otpad je industrija za sebe u zavisnosti od materijala, ali i od toga ko ga pravi. Ipak, najveći problem je onaj koji i dalje završava u rekama i gori na deponijama. Ne samo zbog ekonomije već i zbog ekologije.

Izvor: RTS

Počinje proizvodnja električne „pande“ u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (marcos-llerena)

FCA Srbija, deo globalne grupe Stelantis, uskoro će u svojoj fabrici u Kragujevcu svečano započeti proizvodnju novog modela električnog automobila – „Fiat Grande Panda“. Događaj je prekretnica za automobilsku industriju Srbije i označava početak nove ere, sa prelaskom od istorijskog modela „fića“ do moderne električne „pande“. 

Model „Fiat Grande Panda“ biće dostupan u dve verzije: električnoj i hibridnoj. Hibridna verzija će koštati manje od 19.000 evra, dok će električna verzija imati početnu cenu ispod 25.000 evra.

Proizvodnja ovog modela je rezultat dvogodišnjih priprema i investicije od ukupno 190 miliona evra, od čega je 48 miliona evra obezbedila država Srbija. Ovo predstavlja značajan napredak u odnosu na početke automobilske proizvodnje u Kragujevcu, koji su započeli proizvodnjom legendarnog „fiće“, proizvedenog u gotovo milion primeraka tokom 30 godina.

Pročitajte još:

Srbija bi ovim projektom trebalo da postane prva zemlja na Balkanu koja ima serijsku proizvodnju električnih vozila, što bi moglo postaviti temelje za njen status lidera u ovoj oblasti u regionu. Osim toga, ovaj model bi mogao imati značajan uticaj na tržište električnih vozila u Evropi.

Kako mnoge države subvencionišu kupovinu električnih vozila, niska cena nove „pande“ mogla bi predstavljati ozbiljnu konkurenciju kineskim proizvođačima, koji pokušavaju da svojim pristupačnim modelima osvoje evropsko tržište. Ukoliko novi „Fiat Grande Panda“ uspe da zadovolji evropske standarde bezbednosti i opremljenosti, njegova cena od oko 20.000 evra, možda čak i niža uz državne subvencije, mogla bi ga učiniti jednim od najkonkurentnijih električnih automobila na tržištu.

Energetski portal

Ponovo u pogonu RHE „Bajina Bašta“, na mreži još 300 megavata

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Jedan agregat reverzibilne hidroelektrana (RHE) „Bajina Bašta“, nakon završetka remonta, ponovo je u pogonu. Iz Elektroprivrede Srbije (EPS) kažu da je „još 300 megavata na mreži“, koji će doprineti energetskoj sigurnosti zemlje u vreme verovatno nezapamćeno dugog toplotnog talasa koji je pogodio Srbiju.

„Vraćanje na mrežu jednog agregata, ovde u „Bajinoj Bašti“, osim dodatne proizvodnje, doprineće i optimizaciji proizvodnih kapaciteta kako bismo dodatne količine električne energije obezbeđivali po najpovoljnijim uslovima“,rekao je Dušan Živković, generalni direktor EPS-a.

Prema njegovim rečima, istovremeno se odvijaju radovi na revitalizaciji agregata R1.

„Revitalizacija naše jedine reverzibilne hidroelektrane počela je posle 42 godine rada i nije više mogla biti odlagana. Radovi na prvom agregatu biće završeni krajem novembra, a sledeće godine nas očekuje revitalizacija drugog agregata“, naveo je Živković, piše u saopštenju.

Pročitajte još:

Remontne aktivnosti u termo sektoru se, kako je navedeno, sprovode u skladu sa planiranom dinamikom, a već sledeće nedelje na mreži će biti blok A6 u TENT-u.

Početkom avgusta biće završen kapitalni remont bloka A1 u Kostolcu, a pre početka grejne sezone biće završeni i kapitalni remonti TENT A2 i bloka B1 u Kostolcu.

Za to vreme nedostajuće količine energije, zbog rekordne letnje potrošnje, obezbeđuju se na tržištu, znatno jeftinije od realizovanih cena na berzama.

Energetski portal

Sve intenzivnije peščane i prašinske oluje ugrožavaju poljoprivredu i zajednice

Foto-ilustracija: Freepik (kjpargeter)
Foto- ilustracija: Unsplash (Wolfgang Hasselmann)

Intenzitet i učestalost peščanih i prašinskih oluja, značajno se povećao tokom poslednjih godina. Iako je reč o globalnom nivou, posebno povećanje osetno je u određenim regionima.

Ujedinjene nacije su prošle godine istakle da ove oluje u velikoj meri otežavaju postizanje ciljeva održivog razvoja, a ove godine se još jednom naglašava da one oštećuju i useve, stoku, pogoršavaju dezertifikaciju, a takođe dovode i do zdravstvenih problema.

Kako se navodi na sajtu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), procene su da na godišnjem nivou u atmosferu uđe dve milijarde tona peska i prašine.

Zbog ovih informacija, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, proglasila je period od 2025. do 2034. godine, Dekadom Ujedinjenih nacija za borbu protiv peščanih i prašinskih oluja. Prošle godine Generalna skupština UN proglasila je i 12. jul Međunarodnim danom borbe protiv peščanih i prašinskih oluja.

Pročitajte još:

Postoje područja koja su prirodno podložna prašinskim olujama, kao što su pustinje severne Afrike, Bliskog istoka ili delovi Azije. Međutim, čovekovo delovanje dovodi takođe do stvaranja uslova za povećanje prašine. Kao primer navode se prekomerna ispaša stoke, seča drveća, eksploatacija prirodnih resursa, isušivanje močvara i drugi, a svi oni dovode do degradacije zemljišta. Kada je zemljište suvo, vetar lakše podiže prašinu u vazduh.

Kao što je prethodno pomenuto, ove oluje utiču na useve i stoku, smanjuju prinos i kvalitet hrane, a takođe dovode i do kontaminacije vode, kako one za piće tako i za navodnjavanje useva i pojenje životinja, što sve zajedno dovodi i do širenja bolesti među biljkama i životinjama.

Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) i FAO, izdale su dokument pod nazivom Smernice o integraciji upravljanja peščanim i prašinskim olujama u ključne oblasti politike (eng Guideline on the integration of sand and dust storm management into key policy areas). On pruža smernice kao temelj za podizanje svesti i podsticanje efikasnijeg upravljanja ovim olujama, ali takođe pruža uvide i o njihovim izvorima i uticajima. Dokument je namenjen različitim nivoima vlasti, a možete ga pogledati ovde.

Energetski portal

Zeleni projekti srpskih naučnika– biopesticidi za zaštitu drveća od pogubnih štetočina

Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)
Foto: Tim naučnika na projektu PestFreeTree

Jedna od najopasnijih šumskih štetočina u Evropi, Aziji, Severnoj Americi i Africi je gubar, invazivna štetočina koja može oslabiti i uništiti drveće defolijacijom, odnosno uništavanjem lišća.

Larva gubara može da pojede čak jedan kvadratni metar lišća dnevno, a tokom njihove najezde, koja se obično dešava u redovnim periodima od tri do pet godina, može doći do potpunog gubitka lišća na širokom geografskom području.

U periodu od 1862. do 2018. godine u Srbiji je bilo 18 najezdi gubara, od kojih su neke imale razmere prirodne katastrofe, poput onih u periodu od 1995. do 1998. godine, kada su gubari pronađeni na preko 500.000 ha šuma i voćnjaka. Druga ozbiljna pretnja šumama i usevima dolazi od raznih vrsta Phytophthora koje napadaju koren biljaka. Vrste Phytophthora su Oomicetes, srodnici algi, organizmi slični gljivama.

Phytophthora može izazvati do 100 odsto gubitaka u mnogim biljnim vrstama. Godišnje se troše milijarde evra na ublažavanje posledica ovih bolesti, a pored direktnih ekonomskih šteta daleko su veće ekološke štete, koje je teško izračunati.

U FOKUSU:

Tim naučnika sa Odseka za materijale Instituta za multidisciplinarna istraživanja i Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na čelu sa dr Goranom Brankovićem, naučnim savetnikom na Institutu za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu, u okviru projekta PestFreeTree bavi se integralnom zaštitom drvenastih biljnih vrsta primenom ekološki prihvatljivih biopesticida protiv štetočina koje napadaju lišće (gubar) i koren (phytophthora).

PestFreeTree, projekat koji u okviru Zelenog programa saradnje nauke i privrede finansira Fond za nauku Republike Srbije, radi na razvoju novih prirodnih i ekološki prihvatljivih biopesticida koji se mogu primeniti u šumama, parkovima, rasadnicima i voćnjacima i na taj način zaštititi životnu sredinu od nepoželjnih štetočina, kao i zagađenja zemljišta, vode i vazduha izazvanog upotrebom konvencionalnih pesticida.

Ciljevi projekta su u skladu sa strategijom Evropske komisije koja je u junu 2022. pozvala na smanjenje upotrebe hemijskih pesticida za 50 odsto do 2030. godine. Rešenje je zasnovano na našem nedavnom patentu koji je prvobitno razvijen za aktivno pakovanje, ali isti mehanizam inkapsulacije aktivnih komponenti u biopolimernu matricu može se primeniti i za formulacije biopesticida. Sve aktivne komponente će biti eterična ulja i biljni ekstrakti koji pokazuju repelentne ili letalne efekte na ciljane štetočine.

Projektni tim PestFreeTree

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Energy Week Western Balkans 2024: Prilika za lokalne i međunarodne investitore u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (moritz-lange)
Foto: Energy Week Western Balkans

Energy Week Western Balkans 2024 održaće se ove godine 9. i 10. oktobra u Crnoj Gori. Ovaj važan događaj predstavlja ključni skup za sektor obnovljive energije na Zapadnom Balkanu.

Na Energy Week Western Balkans 2024 okupiće se preko 250 donosilaca odluka, uključujući državne organe, regulatore, kao i lidere privatnog sektora iz zemalja Zapadnog Balkana i Hrvatske. Događaj će ugostiti više od 45 renomiranih govornika i pružiti obilje prilika za umrežavanje, čime će se podstaći saradnja i ubrzati zelena tranzicija u regionu.

Dnevni red obuhvata ključne teme kao što su regionalna integracija, prelazak sa uglja na obnovljive izvore energije, otpornost energetske mreže, tržišni izazovi i opcije finansiranja. Učesnici će imati priliku da steknu vredne uvide i učestvuju u B2B interakcijama.

Pridružite se Energy Week Western Balkans 2024 i iskoristite posebne lokalne tarife za učesnike sa teritorije Zapadnog Balkana.

Registrujte se putem linka: https://vbenergiveek.com/register/

Za više informacija posetite https://wbenergyweek.com/

Energetski portal

BiH i Srbija zajedno modernizuju prugu od Doboja do Rume

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)
Foto-ilustracija: Pixabay

Predlog sporazuma o saradnji na zajedničkoj realizaciji projekta rekonstrukcije i modernizacije pruge Ruma – Šabac – Loznica (Republika Srbija) – Zvornik – Tuzla – Doboj (Bosna i Hercegovina) utvrđen je na sednici Veća ministara Bosne i Hercegovine.

Na predlog Ministarstva komunikacija i prometa, sporazum su utvrdili Veće ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije.

„Zaključivanjem ovog sporazuma dve države žele da poboljšaju kvalitet i brzinu železničkog saobraćaja, uz pružanje boljih usluga za putnički teretni i intermodalni saobraćaj. Uz smanjenje vremena putovanja i povećanje atraktivnosti železničkog saobraćaja za putnike i privredu, uz očekivanu podršku evropskih finansijskih institucija“, navodi se u saopštenju Veća ministara BiH.

Projektovana brzina na ovoj deonici pruge biće do 120 kilometara na čas, a zavisiće od lokalnih uslova.

Pročitajte još:

Projekat će se realizovati uz, kako je navedeno, očekivanu podršku evropskih finansijskih institucija.

Predlog sporazuma biće dostavljen Predsedništvu BiH u dalju proceduru, a za bosanskohercegovačkog potpisnika je predložen Edin Forto, ministar saobraćaja i komunikacija.

Energetski portal

Deca okružena zelenilom imaju bolju funkciju pluća

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daiga Ellaby)

Najnovija studija, u kojoj je učestvovalo čak 35.000 dece iz osam zemalja, otkrila je čvrstu vezu između izloženosti zelenim površinama u ranom detinjstvu i bolje funkcije pluća.

Stručnjaci sa Instituta za globalno zdravlje Barselone obradili su podatke o izloženosti zelenim površinama iz dve različite vremenske tačke – trudnoće i detinjstva (od tri do 12 godina). Da bi što preciznije odredili u kojoj meri su učesnici studije bili izloženi zelenilu, naučnici su koristili satelitske snimke za procenu vegetacije u rasponu od 300 metara oko mesta prebivališta dece.

Funkcija pluća merena je spirometrijskim testovima. Kako bi procenili zapreminu pluća, istraživači su izmerili maksimalnu količina vazduha koju osoba može da izdahne bez vremenskog ograničenja nakon dubokog udaha. A kao pokazatelj koliko su disajni putevi otvoreni, uzet je forsirani ekspiracioni volumen u jednoj sekundi, odnosno zapremina vazduha koja se izdahne u prvoj sekundi prinudnog disanja nakon dubokog udisaja.

Pročitajte još:

Studija, objavljena je u časopisu Environment International, pokazala je da deca koja žive u zelenijim naseljima imaju bolju funkciju pluća, dok su oni, koji su živeli dalje od zelenih površina, imali manji volumen pluća.

Iako je pozitivna povezanost života u zelenijim naseljima sa funkcijom pluća primećena bez obzira na socioekonomski status, efekat je bio jači kod dece iz viših socioekonomskih sredina.

„Jedno od mogućih objašnjenja može biti da porodice sa visokim obrazovanjem ili prihodima mogu imati pristup kvalitetnijim, sigurnijim i bolje održavanim zelenim površinama“, rekla je glavna autorka studije, Amanda Fernandes.

Istraživači su takođe analizirali mesta prebivališta majki tokom trudnoće, ali u ovom slučaju prisustvo ili odsustvo zelenila nije bilo povezano ni sa jednim od indikatora respiratornog zdravlja, što sugeriše da se uticaj zelenih površina na poboljšanu funkciju pluća odigrava u detinjstvu.

„Naše razumevanje o tome kako zelene površine utiču na funkciju pluća je još uvek nepotpuno. Znamo da zelene površine smanjuju zagađenje vazduha, što zauzvrat utiče na zdravlje respiratornih organa. Takođe verujemo da zelene površine mogu izložiti decu korisnim mikrobima, što može doprineti razvoju imunog sistema i indirektno utiče na funkciju pluća. Konačno, zelene površine u blizini kuće verovatno podstiču fizičku aktivnost u uzrastu kada se pluća još razvijaju“, kaže Fernandes.

Energetski portal

MT-KOMEX izgradio prvu elektranu u Evropskoj uniji

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX izgradila je fotonaponsku elektranu u Sisačko-moslavačkoj županiji u Hrvatskoj. Po prvi put kompanija je radila u granicama Evropske unije, čime je proširila svoje poslovanje van teritorije Republike Srbije. Projekat je lociran u gradu Novska, a reč je o solarnoj elektrani na krovovima objekata, ukupne snage 280 kW AC i 340,625 kWp, za investitora Thermo Stone d.o.o. Novska.

Radovi na izgradnji solarne elektrane završeni su u martu ove godine i ona je puštena u rad.

Kada je u pitanju oprema, paneli na krovovima su orijentisani jugozapadno i severoistočno, pod nagibom koji prati liniju krova. Kompanija se i ovog puta opredelila za panele Luxor Solar 545 Wp, invertore proizvođača Fronius i konstrukciju proizvođača K2 Systems za kose krovove od TR lima.

Električna energija proizvedena na krovovima koristiće se isključivo za sopstvene potrebe, bez slanja u distributivnu mrežu.

Kako je kompanija prvi put poslovala u granicama Evropske unije, zanimljivo je istaći razlike i izazove sa kojima su se susreli, iako ne postoje drastične varijacije u poslovanju.

U FOKUSU:

Procedure i propisi

Radovi se izvode na osnovu odrađenog Glavnog projekta elektroenergetskih instalacija, kao i Elektroenergetske saglasnosti (EES) Hrvatske elektroprivrede (HEP). Zahtevi i uslovi iz EES-a moraju se ispoštovati, a takođe je potrebno uraditi i određene elaborate, od kojih je jedan Elaborat uticaja na elektroenergetsku mrežu.

Sama procedura izgradnje elektrane je veoma slična kao u Srbiji. Za početak, Hrvatska elektroprivreda je pandan EPS-u, dok je EES sličan UPP-u – Uslovima za projektovanje i priključenje, s tim da postoji mala razlika u navedenim Elaboratima koje je potrebno izraditi.

Foto: MT-KOMEX

Suštinski, oba dokumenta – EES i UPP, neophodna su kada je u pitanju planiranje, projektovanje i realizacija infrastrukturnih projekata i određene dozvole poput priključenja objekta na elektroenergetsku mrežu. Dakle, ciljevi im se poklapaju, dok je najveća razlika, zapravo, u terminologiji.

Kada se rade jednostavniji projekti bez građevinske dozvole, postoji Pravilnik o jednostavnim građevinama, na osnovu kog nije neophodno imati nadzor, prijaviti radove, niti voditi građevinski dnevnik, što je vrlo slično našim pravilima. Što se tiče projekta na kom je radio stručni tim kompanije MT-KOMEX, inženjeri zaduženi za ovaj zadatak morali su da prijave radove i vode građevinski dnevnik po svojim standardima, s obzirom na to da se u Hrvatskoj vodi dnevnik isključivo preko portala e-Građani, za koji je potreban broj građevinske dozvole, što je još jedna razlika. Jedan od ključnih izazova zapravo bio je izvoz opreme, gde se radilo izvozno carinjenje iz Srbije i uvozno carinjenje za Hrvatsku.

Kompanija MT-KOMEX je stručan i pouzdan partner u oblasti izgradnje solarnih elektrana. Tokom dugogodišnjeg poslovanja kompanija je izgradila i isporučila opremu za više od 200 solarnih elektrana na zemlji i na krovovima, čija je ukupna instalisana snaga više od 120 MW.

Stručni tim kompanije MT-KOMEX je spreman da klijentima u svakom trenutku pruži punu podršku u svim fazama projekta, od razvojne etape do pripreme dokumentacije za tehnički prijem i dobijanje upotrebne dozvole, po principu „ključ u ruke“.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Nakon zabrane lova, u Evropi se oporavlja populacija grlice

Foto-ilustracija; Unsplash (Joseph Corl)
Foto-ilustracija; Unsplash (Bruno Oliveira)

Nakon zabrane lova, populacija grlice (Streptopelia turtur) porasla je za čak 25 odsto u zapadnoj Evropi, između 2021. i 2023. godine, što predstavlja dodatnih 400.000 gnezdećih parova širom ovog regiona. Vest o oporavku stiže nakon što su vlade Francuske, Španije i Portugala potvrdile da će zabrana lova biti produžena i četvrtu godinu zaredom.

Grlica je ljupka ptica iz porodice golubova, nešto sitnija i šarenija od čestih gugutki: prepoznatljiva po braonkastim krilima prošaranim crnim mrljama i crnim flekama sa belim linijama na obe strane vrata. Karakterističnog, promuklog, treperavog oglašavanja, poput predenja. Izbegava naselja, stanovnik je šarenolikih predela sa žbunjem i drvećem u ravnici i pobrđu. Gnezdi se u Evropi (zapadni Palearktik), a zimuje u podsaharskoj Africi.

Do 2018. godine samo u Francuskoj, Španiji i Portugalu ubijano je oko milion ovih ptica svake jeseni, što se pokazalo kao neodrživo za ovu vrstu, pa je uspostavljen novi sistem upravljanja koji je započet privremenom zabranom lova. Vidljivi rezultati nakon samo tri godine dali su podsticaj da se lov zabrani i četvrtu godinu zaredom.

Kao deo dugoročnog održivog procesa upravljanja, ovaj lovni moratorijum zahtevao je međunarodni akcioni plan za očuvanje grlice. Izrada ovog plana pokrenuta je 2018. godine i okupljala je stručnjake koji su sarađujući preko državnih granica utvrdili koje akcije su potrebne da bi se osigurala budućnost grlica, uključujući i populaciju ove vrste u Velikoj Britaniji.

Ovaj plan jasno stavlja do znanja da je druga prioritetna akcija očuvanja grlica osiguravanje i očuvanje staništa ove vrste. Ovo se posebno odnosi na zemlje gde je od 20. veka do danas industrijalizacija poljoprivrede drastično promenila staništa.

„Brzi početak oporavka gnezdeće populacije grlica u zapadnoj Evropi od 2021. pokazuje nam vrednost dobro istraženog i dobro sprovedenog akcionog plana očuvanja. Međunarodni plan saradnje pokazao nam je koje su akcije potrebne, u kom obimu i gde. Uz naše naučne savete, vlade, upravitelji zemljišta i lovci su primenili preporuke plana, i tek počinjemo da uviđamo uspeh“, izjavio je glavni autor izveštaja Evropskoj komisiji, dr Karles Karboneras, iz Španskog instituta za istraživanje divljači i divljih životinja (IREC).

Pročitajte još:

Izveštaj, pripremljen za Evropsku komisiju, sačinio je međunarodni tim naučnika koji savetuje vlade o tome kako da upravljaju populacijom grlice na održiv način. Privremena zabrana lova, koja je na snazi u Francuskoj, Španiji i Portugalu od 2021. godine, rezultat je saveta istog tima zasnovanog na naučnim činjenicama.

U Srbiji su ornitolozi gotovo dve decenije vodili borbu za zaštitu grlice i prepelice, kako bi na vreme upozorili da su populacije ovih ptica u opadanju i da su ozbiljno ugrožene lovom koji je vremenom postao mnogo štetniji po biodiverzitet, udružen sa drugim ugrožavajućim faktorima kao što je sveprisutan nestanak različitih divljih staništa i njihovom prenamenom za potrebe poljoprivrede. Lov na ove dve vrste je godinama podstican kroz lovni turizam koji je dovodio strane lovce i omogućavao im lov u nedovoljno kontrolisanim uslovima. Činjenica da su u bogatim restoranima zapodnoevropskih zemlja grlice i prepelice smatrane skupocenim raritetom apsurdne gastronomije, dodatno je podsticao šverc ovih ptica iz Srbije. Obe ove vrste su decenijama unazad lovljene u stotinama hiljada komada.

„Borba je urodila plodom tek 2021. od kada je skraćena lovna sezona na prepelice, a na snagu je stupio moratorijum na lov grlice, međutim ne postoji jasan akcioni plan za upravljanje i očuvanje populacije ovih vrsta u Srbiji. U periodu lovostaja nije primećen značajan porast populacije grlice u Srbiji, međutim u Vojvodini su tokom jeseni posmatrana jata od po nekoliko hiljada jedinki, a takva jata nisu posmatra decenijama unazad“, izjavio je Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Trogodišnja zabrana lova na grlice je istekla, a Uprava za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije javnosti saopštila šta dalje namerava sa statusom grlice koja je inače, na Crvenoj listi ptica u Republici Srbiji sa statusom ugrožene vrste (VU) i malom gnezdilišnom populacijom od svega 49.000-68.000 parova čiji je dugoročni trend opadajući i nepovoljan.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

EMS pripremio uputstvo za proces priključenja objekata na prenosni sistem

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

U skladu sa Uredbom o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, 1. septembra počinje naredni interval za izradu Studija priključenja koji traje do 31. decembra ove godine.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu AD Elektromreža Srbije, krajnji rok za podnošenje potpune dokumentacije u okviru predstojećeg intervala je 1. avgust 2024. godine.

Tim povodom, kao i zbog velike zainteresovanosti klijenata za procese priključenja i pitanja koja oni postavljaju, EMS je pripremio i uputstvo koje se odnosi na podnošenje Zahteva za zaključenje ugovora o izradi studije priključenja objekta na prenosni sistem.

Pročitajte još:

U ovoj prezentaciji mogu se pronaći smernice za popunjavanje potrebnih obrazaca, kao i odgovori na pitanja  koja su često postavljana u prethodnom intervalu.

Uputstvo možete preuzeti ovde.

Na delu Korisnička strana/Priključenje na prenosni sistem, nalaze se svi neophodni podaci u vezi sa celokupnim procesom priključenja na prenosni sistem, bez obzira na tip objekta, kao i svi potrebni obrasci za Zahtev za zaključenje ugovora o izradi Studije priključenja objekta na prenosni sistem (Zahtev).

Energetski portal

NLB Komercijalna banka dobitnik prestižne Euromoney nagrade

Foto: Euromoney Awards
Foto: Euromoney Awards

Jedan od vodećih svetskih finansijskih časopisa Euromoney, osnovan pre više od 50 godina, proglasio je NLB Komercijalnu banku najboljom društveno odgovornom bankom u Srbiji u 2024. godini. Prestižna nagrada uručena je predsedniku Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke, Vlastimiru Vukoviću na svečanoj ceremoniji u Londonu.

Časopis Euromoney još od 1992. godine prepoznaje i nagrađuje najbolje banke širom sveta. O značaju njihovih Nagrada za izvrsnost, kao prvih ove vrste u svetskoj finansijskoj industriji, govori i podatak da je više od 700 banaka iz celog sveta konkurisalo za ovogodišnje priznanja. Proces izbora pobednika obuhvata detaljnu analizu različitih aspekata poslovanja – finansijskih rezultata, tržišne pozicije, društvene odgovornosti, stepena digitalizacije i inovacija, kao i kvaliteta odnosa s klijentima.

“Osim ostvarivanja izuzetnih poslovnih rezultata, naš ključni cilj je bio i ostao doprinos kreiranju održive budućnosti u zajednici i regionu u kom poslujemo. Ova nagrada potvrđuje naše napore i dostignuća u oblasti društvene odgovornosti, kao i rešenost da ostvarimo svoju misiju – da budemo pozitivan pokretač promena, promovišući ekološku održivost, pružajući podršku socijalno ugroženim grupama i podržavajući obrazovne i kulturne projekte“, istakao je Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke.

Pročitajte još:

Strateški pravci aktivnosti društveno odgovornog poslovanja NLB Komercijalne banke usmereni su na podršku lokalnim ESG inicijativama, razvoju održive budućnosti i zaštite životne sredine, kao i unapređenju iskustva zaposlenih. Kao rezultat toga, banka je 2023. godine postala prva banka u Srbiji sa sertifikatom “Family Friendly“.

NLB Komercijalna banka, potpisnik je UN Principa za odgovorno bankarstvo i član je Bankarske alijanse za neto nultu emisiju pod okriljem UN-a, što je obavezuje da dostigne neto nulte emisije do 2050. godine.

Kao sistemska banka na regionalnom tržištu, usmerava većinu svojih kapaciteta ka sistemskim promenama, kroz višegodišnje i već poznate projekte i inicijative, kao što su NLB Organic konkurs, Okvir podrške i Stambeni krediti za mlade.

NLB Komercijalna banka je u prošloj godini preusmerila značajan deo svog profita ka kreiranju održive budućnosti –  organizacijama koje unapređuju uslove života za porodice, decu i starije osobe u Srbiji.

Izvor: NLB Komercijalna banka

Život posle seče: Druga šansa za oštećene šumske ekosisteme

Foto-ilustracija: Unsplash (aaron-burden)
Foto-ilustracija: Unsplash (johannes-plenio)

Šume su ključne u ekosistemima planete Zemlje, ne samo kao domovi biljaka i životinja, već i kao regulatori atmosferskih gasova, uključujući ugljen-dioksid (CO2). Šume, a naročito tropske šume, kao što su Amazon i Kongo basen, vitalne su apsorpciji CO2, zahvaljujući svojoj obimnoj biomasi i brzom ciklusu rasta. Njihov uticaj u pročišćavanju vazduha nešto je jači od drugi vrsta šuma, poput onih u hladnim predelima.

Međutim, poznato je da se šume širom sveta suočavaju sa sve većim izazovima, na primer u vitalnim područjima poput Amazona i jugoistočne Azije, kao i u basenu reke Kongo. Uništavanje Amazona je posebno alarmantno, jer svake godine nestaje hiljade kvadratnih kilometara šume na ovom prostoru, iako proizvode oko 20 odsto kiseonika na planeti, dok upija ogromne količine CO2.

U jugoistočnoj Aziji, šume na ostrvima kao što su Sumatra i Borneo brzo se pretvaraju u plantaže palminog ulja. Ovaj oblik degradacije ne samo da smanjuje sposobnost šuma da apsorbuju CO2, već i dovodi do značajnog gubitka biodiverziteta.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (aaron-burden)

Istraživanje koje su sproveli naučnici sa Imperial College u Londonu u saradnji sa međunarodnim partnerima pružilo je nove uvide u to kako šume mogu izdržati određeni nivo seče pre nego što izgube svoje ključne ekološke funkcije. Studija, realizovana u okviru Projekta stabilnosti izmenjenih šumskih ekosistema (SAFE) u Maleziji, pokazala je da šume koje zadrže više od 71 odsto svoje prvobitne biomase i dalje mogu podržavati visok biodiverzitet i oporavljati se ukoliko nisu dodatno ometane. Ipak, kada se ukloni više od 68 odsto biomase, dolazi do ozbiljnih ekoloških disbalansa.

Ovo istraživanje pomalo tradicionalne konzervacione perspektive čini zastarelim, s obzirom da one  favorizuju samo netaknute šume, dok novo istraživanje ukazuje na to da šume koje su bile podvrgnute seči takođe mogu funkcionisati kao održivi ekosistemi, ukoliko se njima pravilno upravlja. Dodatno, istraživanje nudi novi okvir za očuvanje koji može pomoći u efikasnijem oporavku i upravljanju degradiranim šumama.

Tim razvija i model „virtuelnog ekosistema“ koji će simulirati dinamiku prašume Bornea, što će omogućiti predviđanje ishoda različitih strategija očuvanja.

Energetski portal

Kako je Brazil dostigao najčistiji energetski miks u G20

Foto-ilustracija: Unsplash (Agustin Diaz Gargiulo)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Grupa 20 (G20) predstavlja 19 država, zajedno sa Evropskom unijom, koje imaju najrazvijenije ekonomije na svetu. Država koja čini lidera u tranziciji čiste energije među G20 jeste Brazil, sa najnižim udelom fosilnih goriva u svom energetskom miksu.

Treba istaći da je Brazil predsedavajuća zemlja G20 2024. godine, što joj omogućava da predvodi agendu globalne energetske tranzicije. Brojni su izazovi sa kojima se ova zemlja suočila na svom putu lidera.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA), iznela je analizu izazova. Jedan od njih bio je oslanjanje na hidroenergiju, koja je vrlo nestabilan izvor usled promenljive klime. Kao primer, navodi se 2001. godina, kada su nizak nivo padavina i dodatna ograničenja Brazila u to vreme, doveli do nestanka struje. Zbog toga, morale su da se uvedu mere štednje i druge intervencije kako bi se smanjila potrošnja električne energije.

Tokom narednih godina, ova zemlja je počela da ulaže u različite izvore električne energije, ali su prioritetne bile solarne i vetroelektrane, kao i biomasa. Napori su bili usmereni i na proširenje i modernizaciju mreže, što je ostvarilo veću pouzdanost i manje gubitke. Povećanju udela obnovljivih izvora energije, doprinele su aukcije, bilateralni sporazumi, poreske olakšice i drugo, a takođe su podržani bili i nezavisni proizvođači električne energije. Iako je od 2000. do 2022. godine smanjen udeo hidroenergije, obnovljivi izvori generalno su ostali stabilni, na oko 90 odsto udela.

Pročitajte još:

Kada je reč o biogorivu, Brazil je bio predvodnik globalne tražnje još od početka 2000-ih godina, a danas je, kako se navodi, globalni pionir u njegovoj proizvodnji. To je postigao uspešnom kombinacijom obaveza u vezi sa korišćenjem biogoriva, zatim kroz finansijske podsticaje i druge načine. Program Pró Álcool, koji je pokrenut nakon naftne krize 1973. godine, postavio je obavezu za mešavinu etanola u gorivima. Ovo je bila važna strategija kako bi se smanjila zavisnost od uvoza nafte i to korišćenjem poljoprivrednih resursa ove zemlje.

Kroz godine, obaveze za mešavinu su rasle, a u ovom trenutku zahtev je 27 odsto za etanol i 12 odsto za biodizel na osnovu zapremine. Međutim, postoje planovi za dalje povećanje, pa je tako postavljen cilj da se do 2026. godine dostigne 15 odsto za biodizel.

Pored ovoga, Brazil sprovodi brojne druge planove i aktivnosti u vezi sa čistom energijom. To uključuje, između ostalog, i saradnju sa Sjedinjenim državama, Kinom i Evropskom unijom na razvoju niskougljeničnih tehnologija.

Energetski portal

Beč nadmašio ciljeve u proizvodnji solarne energije za 2024. godinu

Foto: Wien Energie/FotobyHofer
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Sredinom 2024. godine austrijska prestonica je već premašila svoj ambiciozni cilj za širenje solarnih sistema, navodi se u saopštenju Grada Beča.

Ovogodišnji cilj od dodatnih 50 megavata vršne snage postignut je u prvoj polovini godine. Ukupno 10.000 solarnih elektrana električnom energijom snabdeva 57.500 domaćinstava, uključujući i više od 1.500 novih solarnih sistema priključenih od početka godine. Ovim se godišnje uštedi 45.756 tona CO2, što pokazuje značaj solarne energije za postizanje klimatskih ciljeva.

Prema najnovijim podacima, sada se iz solarnih elektrana godišnje dobija preko 200 megavata vršne snage. U planu je da do 2030. godine oko četvrtina bečke populacije bude snabdevena solarnom energijom. Bečke vlasti navode da je važno uključiti građane u proces energetske tranzicije pojednostavljivanjem procedura.

Brzi rast solarnih sistema u Beču rezultat je povećanja broja vlasnika privatnih kuća i bečkih preduzeća, a gradske vlasti takođe doprinose instalacijom novih sistema na gradskim i opšinskim zgradama. Od početka godine instalirano je 15 solarnih elektrana s kapacitetom od gotovo 2,5 megavata vršne snage na gradskim površinama, a planirano je još osam megavata u narednim mesecima. Energetsko preduzeće „Wien Energie“ kontinuirano povećava tempo njihovog širenja, planirajući oko 300 projekata do 2028. godine.

Od početka godine postoji veliki paket podsticaja za solarne sisteme do 1.000 kilovata vršne snage, za panele na višespratnim zgradama, na krovovima zgrada ili za proširenje postojećih. Podsticaji su dostupni tokom cele godine, a grad takođe subvencionira solarne sisteme koji su oslobođeni poreza na dodanu vrednost.

Pročitajte još:

Solarne elektrane sa udelom građana

Nedavno je bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ pustilo u rad 30. solarnu elektranu sa udelom građana i započelo prodaju akcijskih paketa. U prvoj fazi samo korisnici usluga gradskog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“ imajli su mogućnost da kupe pakete.

U drugoj otvorenoj fazi prodaje od 2. maja 2024. godine svi zainteresovani mogli su da kupe do pet solarnih paketa do isteka zaliha.

Na taj način korisnici ne samo da štite klimu podržavajući solarnu elektranu, već i finansijski profitiraju. Kupci dobijaju vaučer u visini uložene sume i mogu da ga iskoriste kako bi platili račun za struju ili u okviru bajkšering ponude gradskog saobraćajnog preduzeća.

Energetski portal

Prva nuklearna elektrana u Srbiji mogla bi da bude „na mreži“ pre 2050. godine 

Foto-ilustracija: Unsplash (brice-cooper)
Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

U nacrtu Strategije razvoja energetike u Srbiji do 2040. godine sa projekcijama do 2050, a za koji je Ministarstvo rudarstva i energetike pokrenulo javnu raspravu, navodi se da bi prva nuklearna elektrana u Srbiji bi mogla da se pojavi na mreži pre 2050. godine.

Ovakva promena u elektroenergetskom sektoru omogućila bi transformaciju i ostalih energetskih sektora u cilju njihove značajne dekarbonizacije, a očekuje se da u periodu nakon 2040. godine budu raspoložive i komercijalno u značajnoj meri dostupne tehnologije proizvodnje i skladištenja zelenog vodonika, piše Biznis.rs.

U Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za period do 2030. i vizijom do 2050. godine predviđa se učešće nuklearne energije u energetskom miksu Republike Srbije, sa konzervativnom prognozom puštanja u rad nuklearne elektrane 2045. godine.

Dok se u nacrtu Strategije navodi da “imajući u vidu mapu puta razvoja nuklearnog programa, kao i planirano ukidanje moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana u Srbiji, ukoliko bi sve potrebne aktivnosti pre početka izgradnje, kao i realizacija samog projekta izgradnje, bile izvršene u definisanim rokovima, izgradnja i puštanje u rad nuklearnog postrojenja mogu biti razmatrani i u periodu do 2040. godine”.

Podseća se da, osim što Zakon o moratorijumu na izgradnju nuklearnih elektrana još nije ukinut, Srbija ne raspolaže bilansnim rezervama nuklearnih sirovina, kao i da ne postoji regulatorni i administrativni okvir koji bi regulisao izgradnju i rad nuklearnih elektrana, postrojenja za proizvodnju nuklearnog goriva i postrojenja za preradu isluženog nuklearnog goriva.

Pročitajte još:

Autori ističu da je nuklearna energija sa stanovišta emisije gasova sa efektom staklene bašte i lokalnih polutanata čist energetski izvor, a omogućava i diverzifikaciju strukture proizvodnje električne energije uz razumnu cenu – visoki kapitalni izdaci nadoknađuju se niskim varijabilnim troškovima proizvodnje na duži rok. Sa stanovište energetske bezbednosti, radi se skoro u potpunosti o uvoznoj tehnologiji, na bazi uvoznih goriva.

Međutim nuklearne jedinice predstavljaju vrlo pouzdan izvor energije, namenjen pokrivanju baznog opterećenja, uz nultu emisiju zagađujućih materija u vazduh.

Javna rasprava o Strategiji razvoja energetike u Srbiji do 2040. godine sa projekcijama do 2050. trajaće do 15. avgusta, primedbe, sugestije i komentare moguće je dostaviti elektronskim putem na portalu eKonsultacije, ili na mejl strategija_energetike@mre.gov.rs.

Primedbe, sugestije i komentare na tekst predloga Strategije građani i stručna javnost mogu dati i na javnim događajima koji će se održati: u Beogradu, 26. jula u Privrednoj komori Srbije, zatim u Nišu, 30. jula u prostorijama Regionalne privredne komore Niš i u Novom Sadu, 31. jula u Regionalnoj provrednoj komori Novi Sad.

Energetski portal