Home Blog Page 4

Prva nuklearna elektrana u Srbiji mogla bi da bude „na mreži“ pre 2050. godine 

Foto-ilustracija: Unsplash (brice-cooper)
Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

U nacrtu Strategije razvoja energetike u Srbiji do 2040. godine sa projekcijama do 2050, a za koji je Ministarstvo rudarstva i energetike pokrenulo javnu raspravu, navodi se da bi prva nuklearna elektrana u Srbiji bi mogla da se pojavi na mreži pre 2050. godine.

Ovakva promena u elektroenergetskom sektoru omogućila bi transformaciju i ostalih energetskih sektora u cilju njihove značajne dekarbonizacije, a očekuje se da u periodu nakon 2040. godine budu raspoložive i komercijalno u značajnoj meri dostupne tehnologije proizvodnje i skladištenja zelenog vodonika, piše Biznis.rs.

U Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za period do 2030. i vizijom do 2050. godine predviđa se učešće nuklearne energije u energetskom miksu Republike Srbije, sa konzervativnom prognozom puštanja u rad nuklearne elektrane 2045. godine.

Dok se u nacrtu Strategije navodi da “imajući u vidu mapu puta razvoja nuklearnog programa, kao i planirano ukidanje moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana u Srbiji, ukoliko bi sve potrebne aktivnosti pre početka izgradnje, kao i realizacija samog projekta izgradnje, bile izvršene u definisanim rokovima, izgradnja i puštanje u rad nuklearnog postrojenja mogu biti razmatrani i u periodu do 2040. godine”.

Podseća se da, osim što Zakon o moratorijumu na izgradnju nuklearnih elektrana još nije ukinut, Srbija ne raspolaže bilansnim rezervama nuklearnih sirovina, kao i da ne postoji regulatorni i administrativni okvir koji bi regulisao izgradnju i rad nuklearnih elektrana, postrojenja za proizvodnju nuklearnog goriva i postrojenja za preradu isluženog nuklearnog goriva.

Pročitajte još:

Autori ističu da je nuklearna energija sa stanovišta emisije gasova sa efektom staklene bašte i lokalnih polutanata čist energetski izvor, a omogućava i diverzifikaciju strukture proizvodnje električne energije uz razumnu cenu – visoki kapitalni izdaci nadoknađuju se niskim varijabilnim troškovima proizvodnje na duži rok. Sa stanovište energetske bezbednosti, radi se skoro u potpunosti o uvoznoj tehnologiji, na bazi uvoznih goriva.

Međutim nuklearne jedinice predstavljaju vrlo pouzdan izvor energije, namenjen pokrivanju baznog opterećenja, uz nultu emisiju zagađujućih materija u vazduh.

Javna rasprava o Strategiji razvoja energetike u Srbiji do 2040. godine sa projekcijama do 2050. trajaće do 15. avgusta, primedbe, sugestije i komentare moguće je dostaviti elektronskim putem na portalu eKonsultacije, ili na mejl strategija_energetike@mre.gov.rs.

Primedbe, sugestije i komentare na tekst predloga Strategije građani i stručna javnost mogu dati i na javnim događajima koji će se održati: u Beogradu, 26. jula u Privrednoj komori Srbije, zatim u Nišu, 30. jula u prostorijama Regionalne privredne komore Niš i u Novom Sadu, 31. jula u Regionalnoj provrednoj komori Novi Sad.

Energetski portal

Dogovorena isplata podsticaja i regresa poljoprivrednicima u ovoj godini

Foto-ilustracija: Pixabay (augusbosch12)
Foto-ilustracija: Freepik (
Oleksandr Ryzhkov)

U cilju rešavanja zahteva koje su izneli predstavnici poljoprivrednih udruženja, postignut je dogovor da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede preduzme određene korake. Reč je o tome da u najskorijem roku predloži Narodnoj skupštini izmene i dopune Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju tako da najkasnije do sredine oktobra 2024. godine budu usvojene izmene ovog zakona, i to tako što će u članu 31. biti uneta odredba koja će glasiti: Regres za sertifikovano seme isplaćuje se u iznosu do 17.000 dinara po hektaru za istu površinu za koju može da se ostvari pravo na osnovne podsticaje iz člana 17. stav 1. tačka 1) podtačka (1) ovog zakona.

Takođe, biće predloženo brisanje dela stava 3. člana 31. navedenog zakona u delu u kojem se navodi regres za seme u iznosu od 6.000 dinara po hektaru.

Najkasnije do kraja oktobra 2024. godine biće raspisan javni poziv za regres za sertifikovano seme u iznosu do 17.000 dinara po hektaru.

Modalitet za rešavanje problema korišćenja poljoprivrednog zemljišta bez pravnog osnova, na kome nisu rešeni imovinsko pravni odnosi, biće utvrđen najkasnije do kraja septembra 2024. godine, a u svrhu ostvarivanja prava na podsticaj u poljoprivedi.

Pred toga, u ovoj godini biće isplaćen jednokratni podsticaj u iznosu od 40.000 dinara po grlu za odgoj kvalitetne priplodne krave prvotelke.

Takođe, u ovoj godini biće isplaćen jednokratni podsticaj u iznosu od 60.000 dinara po grlu za odgoj kvalitetne priplodne junice starosti od 12 do 24 meseca, te da će uslov za isplatu ovog podsticaja biti da proizvođač na gazdinstvu bude u obavezi da ovu junicu zadrži na poljoprivednom gazdinstvu za period od minimum tri laktacije, odnosno do pet godina starosti.

Pročitajte još:

Preduzeće se i sve mere da uvoz mleka do kraja godine bude u količinama najviše do količine uvezenog mleka u prošloj godini, za isti period, ili u manjim količinama

Istovremeno, biće preduzete sve mere da se poboljša izvoz rafinisanog i nerafinisanog ulja, te da će organizovati sastanak sa najvećim proizvođačima ulja najkasnije do kraja jula 2024. godine kome će prisustvovati i predsednik Vlade Miloš Vučević.

Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)

Najkasnije do kraja jula 2024. godine biće predloženo formiranje radne grupe za koordinaciju aktivnosti za unapređenje robno tržišnog poslovanja poljoprivrednim proizvodima, te da će se nastaviti sa redovnim održavanjem sednica radne grupe.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva, predstavnici udruženja poljoprivrednika biće aktivno uključeni u izradu Strategije poljoprivede i ruralnog razvoja za period od 2025. do 2032. godine.

Predstavnici udruženja su istakli da će se sva komunikacija sa Vladom Srbije i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u budućnosti nastaviti mirnim putem kroz konstruktivan dijalog bez izlazaka na ulice i protesta.

Sastanku na kojem su dogovoreni ovi koraci, prisustvovali su predstavnici poljoprivrednih udruženja proizvođača mleka „Naše mleko“, Udruženje „STIGˮ Požarevac, Udruženje proizvođača mleka Kikinda, Udruženje „Za spas i opstanak stočara zapadne Srbijeˮ, Udruženja proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja, Udruženje „Složni Pidikanci“ i Udruženje Severni Banat Brestovački ratari.

Energetski portal

Usvojena dokumenta koja imaju za cilj razvoj strateškog partnerstva sa EU u oblasti održivih retkih sirovina

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto: Slobodan Miljević

Vlada Republike Srbije usvojila je Odluku o usvajanju Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda i uputila je Skupštini Srbije na usvajanje. Ovaj dokument biće ponuđen i Narodnoj skupštini Republike Srpske na usvajanje, kako bi se obezbedila njena puna primena u Republici Srbiji i Republici Srpskoj.

Deklaracija je prethodno proglašena na Svesrpskom saboru srpskog naroda Republike Srbije i Republike Srpske u Beogradu 8. juna 2024. godine.

Na sednici je usvojen Zaključak o utvrđivanju osnove za zaključivanje memoranduma o razumevanju između Republike Srbije i Evropske unije o strateškom partnerstvu u oblasti održivih sirovina, lanaca vrednosti baterija i električnih vozila, koji predviđa pet pravaca delovanja: o saradnji na industrijskom nivou, o saradnji u oblasti istraživanja i inovacija, o implementaciji visokih ekoloških, socijalnih i upravljačkih standarda i praksi, o mobilizaciji finansijskih i investicionih instrumenata prema standardima EU i o razvoju ljudskih resursa neophodnih za ostvarivanje svih segmenata ovog partnerstva.

Memorandum o razumevanju ima za cilj razvoj međusobno korisnog strateškog partnerstva u oblasti održivih retkih sirovina, lanaca vrednosti baterija i električnih vozila, istovremeno jačajući integraciju Srbije na jedinstveno tržište EU i dalje jačanje njenog ekonomskog, socijalnog i ekološkog približavanja EU.

Partnerstvo će doprineti dekarbonizaciji ekonomije u skladu sa Zelenim dogovorom EU i Zelenom agendom za Zapadni Balkan, u cilju čistijeg transportnog i energetskog sektora, smanjenjem emisija CO2 i postizanjem zelene ekonomije i stvaranjem visokokvalitetnih radnih mesta.

Pročitajte još:

Partnerstvo se zasniva na značajnom potencijalu sirovina Republike Srbije i njenom geografskom položaju u odnosu na EU i rezultiraće ekonomskim rastom Republike Srbije i doprineti poboljšanju položaja za pridruživanje EU.

Partnerstvo će ojačati i proširiti saradnju u oblastima klimatskih promena, održive energije, održivih materijala i novih tehnologija, na način koji će očuvati konkurentnost njihovih ekonomija i minimizirati uticaj na životnu sredinu.

Posebno, održivo proizvedene baterije, kao i stvaranje celokupnog lanca snabdevanja za električna vozila, biće ključni za dekarbonizaciju transportnog i energetskog sektora i smanjenje emisija CO2.

Partnerstvo će dodatno ojačati naše političke odnose i promovisati dugoročni ekonomski rast u Srbiji i EU i doprineti naporima Republike Srbije za pridruživanje EU.

Vlada je usvojila i Zaključak o usvajanju teksta Pisma o namerama o razvoju održivog, integrisanog i konkurentnog ekosistema e-mobilnosti u Republici Srbiji radi podrške njenom dugoročnom ekonomskom rastu i otvaranju visokokvalitetnih radnih mesta.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Havaji novim zakonom zabranili eksploataciju morskog dna u državnim vodama

Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Winegeart)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Joudrey)

Havaji su nedavno usvojili novi zakon, kojim se zabranjuje eksploatacija morskog dna u teritorijalnim vodama države. Na ovaj način pružena je podrška ostalim državama koje su već izrazile svoj stav protiv ovakvog rudarenja, pozivajući na zabranu ili na pauzu vađenja minerala sa morskog dna, a kojih je do sada 27. Kada je reč o Sjedinjenim državama, ovakvo zakonodavstvo na sličan način je već sprovedeno u Kaliforniji, Vašingtonu i Oregonu.

Novim Zakonom o sprečavanju rudarenja morskog dna Havaja, zabranjuje rudarenje, ekstrakciju i uklanjanje minerala, uz određene izuzetke. Kako se navodi, reč je o obnovi plaža i naučnim istraživanjima koja imaju za cilj očuvanje životne sredine i unapređenje znanja.

Iako je zabranom obuhvaćen predeo do tri milje udaljenosti od obale Havaja, ovo je značajna odluka u pružanju podrške sve većem otporu ovakvom rudarenju širom sveta.

Okeani i mora veoma su značajni za očuvanje zdravlja čitave planete. Rudarenjem se u opasnost direktno dovodi opstanak zdravih i funkcionalnih staništa za morska bića. Prilikom rudarenja, može da dođe do stvaranja sedimentnih oblaka, a kako prenose svetski mediji, on može da se proširi na velike udaljenosti stvarajući mutnu vodu. Ovo dalje dovodi do zaustavljanja prodora sunčeve svetlosti u morske dubine. Takođe, ovakve aktivnosti stvaraju buku koja može da uznemiri, pa i ugrozi morska bića koja zvuk koriste kao komunikaciju za ishranu, kretanje i drugo.

Pročitajte još:

Ovakva odluka važna je ne samo za očuvanje biodiverziteta i životne sredine, već i za lokalnu ribarsku industriju i prava domorodaca, prenose svetski mediji.

Kao jedan od glavnih uzroka povećane potražnje za eksploatacijom morskog dna, navodi se industrija električnih vozila. Reč je zapravo o baterijama za električna vozila, čije su trenutno neophodne komponente bakar, nikl, mangan i kobalt, a koje se nalaze upravo morskom dnu.

Kako prenose svetski mediji, određeni proizvođači električnih vozila takođe podržavaju moratorijum na eksploataciju morskog dna, a kako se dalje navodi, ono što je potrebno više da se podržava jeste razvoj industrije reciklaže baterija.

Energetski portal

Češka će graditi nove nuklearne reaktore

Foto-ilustracija: Unsplash (andre-morales-kalamar)
Foto-ilustracija: Unsplash (ajay-pal-singh-atwal)

Republika Češka planira značajno proširenje svojih kapaciteta za proizvodnju nuklearne energije, koja već dugi niz godina igra veliku ulogu u energetskom sistemu države, čineći oko jednu trećinu sveukupne proizvodnje električne energije. Trenutno, zemlja ima šest nuklearnih reaktora, četiri u elektrani Dukovani i dva u elektrani Temelin.

U skladu sa globalnim trendovima i politikama, Češka Vlada želi da smanji zavisnost od fosilnih goriva i poboljša energetsku sigurnost, zbog čega je pokrenula planove za izgradnju dodatnih nuklearnih reaktora. Plan je bio da se izgradi jedan novi reaktor u mestu Dukovani, sa mogućnošću dodavanja još tri nova reaktora naknadno. Ali, vlada je odlučila da promeni plan tako što će tražiti ponude za izgradnju sva četiri nova reaktora odjednom, jer to može biti jeftinije kada se sve radi zajedno, kako navodi World Nuclear News.

Pročitajte još:

Dva glavna proizvođača nuklearne tehnologije, francuski EDF i južnokorejski KHNP, učestvovali su u tenderu za ovaj projekat. Posle detaljnog pregleda koji je obuhvatio mnogo stručnjaka, češka vlada je izabrala KHNP, zbog njihovih konkurentnih cena i dokazane sposobnosti u upravljanju projektima. KHNP upravlja elektranama, kako nuklearnim tako i hidroelektranama koje proizvode skoro trećinu struje u Južnoj Koreji. 

Planirano je da prva faza projekta obuhvati izgradnju dve jedinice, koje bi koštale oko otprilike 8,6 milijardi dolara po jedinici. Ovo uključuje izgradnju dva reaktora na istoj lokaciji, što bi trebalo da smanji ukupne troškove.

Vlada ima cilj da do kraja marta 2025. godine finalizira i potpiše ugovore za ove reaktore, sa planom da prvi novi reaktor počne sa testiranjem 2036. godine, a da započne sa komercijalnim radom do 2038. godine.

Pored nuklearne energije, Češka takođe ulaže u obnovljive izvore energije, nastavljajući da radi na smanjenju emisija CO2 i unapređenju svoje energetske nezavisnosti.

Energetski portal

Veštačka materica za oporavak ugroženih vrsta ajkula

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Jutjub skrinšot /Oceanrch

Oduvek sam smatrala da su naučnici pravi čarobjnaci u stvarnom životu jer čine mogućim ono što je doskora pripadalo samo naučnoj fantastici. U ovo su me još jednom uverili istraživači zaposleni pri akvarijumu Čuraumi u Okinavi koji su – pazite sad – napravili veštačku matericu koja omogućava prevremeno rođenim ajkulama da se razviju do punog termina.

Reč je o tankorepim fenjer-ajkulama, malim predatorima koji naseljavaju delove Indijskog okeana. Ove misteriozne ajkule, duge svega 46 cm, žive na velikim dubinama  i svetle u mraku, a mnoge vrste fenjer-ajkula još uvek nisu dovoljno istražene. Ipak, neretko se dešava da se ove ajkulice slučajno uhvate u mrežu, a savesni ribari trude se ih vrate u okean ili što pre zbrinu u nekom od akvarijuma.

Tako je i akvarijum u Okinavi došao u posed tankorepih fenjer-ajkula, a ono što su primetili je da mladunci u utrobi majke ostaju živi izvesno vreme čak i ako je majka uginula. Naime, ove vrste su ovoviviparne što znači da ženka ajkule rađa žive mladunce umesto da snese jaja. Ipak, ako se desi da se mladunac rodi pre vremena, njegova nesposobnost da reguliše nivo soli u organizmu u dodiru sa morskom vodom dovodi do uginuća kroz samo nekoliko sati.

Da bi pomogli prevremeno rođenim mladuncima da se razviju do punog termina, japanski naučnici razvili su veštačku matericu koja oponaša uslove u majčinoj utrobi.

U svom naučnom radu, objavljenom u časopisu Frontiers in Fish Science, istraživači objašnjavaju na koji način su postigli uslove slične onima u materici ženke – u specijalno izrađenim rezervoarima filtrirali su vodu kako bi je obogatili kiseonikom, a uz pomoć UV svetlosti su vršili dezinfekciju.

Ipak, i pored ovih napora, eksperimente je pratila visoka smrtnost embriona što je navelo naučnike da potraže uzrok. Iako bi se embrioni potpuno razvili, do uginuća je dolazilo ubrzo nakon kontakta sa slanom vodom. Naučnici su zbog toga pristupili metodi postepenog mešanja veštačke amniotske tečnosti sa slanom vodom, na sličan način kako to radi ženka tankorepe fenjer–ajkule kada se priprema za rađanje.

Poslednji pokušaj konačno je doneo uspeh! Od 33 embriona, tri su preživela i danas se, kao odrasle jedinke, mogu videti kako srećno plivaju u akvarijumu Čuraumi u Okinavi.

Ovaj zadivljujući eksperiment pruža nadu u oporavak drugih ugroženih vrsta koje mogu izbeći izumiranje samo uz pomoć nauke. Naučnici su uveliko ovladali veštinom veštačke oplodnje, a čini se da će veštačke materice dodatno olakšati i ubrzato repopulaciju kritično ugroženih vrsta. I još nešto, napredak u razvoju veštačkih materica predstavlja važan korak ka kreiranju materice za prevremeno rođene bebe, čime eksperiment japanskih naučnika dobija još veći značaj.

Nadajmo se da će nauka uvek biti u službi ljudi i životinja, kao što je ovde slučaj.

Milena Maglovski

Slabljenje toplotnog talasa – očekuju nas pljuskovi sa grmljavinom

Photo-illustration: Unsplash (Raychel Sanner)
Photo-illustration: Pixabay

Intenzitet toplotnog talasa, koji je zahvatio celu teritoriju Srbije, konačno slabi, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).

U narednom period se na području Srbije očekuju pljuskovi sa grmljavinom, a negde će lokalno nepogode biti intenzivnije, praćene gradom i olujnim vetrom.

Za konkretne lokacije biće izdata hitna upozorenja jedan do dva sata unapred, saopštio je RHMZ.

Maksimalna temperatura danas i sutra (18.07. i 19.07.) kretaće se od 33 do 37 °C (u Beogradu od 34 do 36 °C), a zatim od subote manji pad temperature pa se najviše dnevna temperatura očekuje u intervalu od 30 do 34 °C (U Beogradu od 30 do 32 °S). U većim urbanim sredinama zadržaće se tropske noći.

Pročitajte još:

U narednim satima se u brdsko-planinskim predelima na jugozapadu i jugu Srbije očekuje nestabilno vreme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom.

Kako piše RTS, poseban oprez neophodan je za srčane bolesnike i osobe sa varirajućim krvnim pritiskom. Glavobolja i promenljivo raspoloženje su moguće meteoropatske reakcije usled naglih promena vremena, a preporučuje se adekvatno odevanje i izbegavanje većih fizičkih napora.

Energetski portal

Crna Gora zabranjuje upotrebu plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Masha Kotliarenko)

Zabrana upotrebe plastičnih kesa, koje drastično povećavaju količine otpada u mnogim razvijenim zemljama odavno su na snazi, dok se u mnogim zemljama prepušta savesti građana koji hoće ili neće poneti platnene.

Iskorak u smanjenju zagađenja životne sredina na ovaj način napravila je Crna Gora, gde su od oktobra zabranjene plastične kese.

Zakon o upravljanju otpadom predstavlja prekretnicu za Crnu Goru, a jedna od mera je zabrana upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mestu robe ili proizvoda. Ovaj Zakon usvojen je još u aprilu, ali se počinje primenjivati nakon isteka roka od šest meseci od dana stupanja na snagu.

Poseban akcenat prilikom izrade Zakona stavljen je na efikasno organizovan sistem preuzimanja, sakupljanja i obradu otpada od proizvoda: ambalaže, električne i elektronske opreme, baterija i akumulatora, vozila, ribolovnog materijala sa plastikom, plastike za jednokratnu upotrebu i guma.

Pročitajte još:

Od prodaje plastičnih kesa trgovci će plaćati naknadu na račun Fonda za zaštitu životne sredine i mogu se koristiti samo za finansiranje aktivnosti podizanja svesti i pružanja informacija javnosti i kampanja za štetnost upotrebe plastičnih kesa na životnu sredinu, saopšteno  je  ranije iz Vlade.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na jesen se očekuje realizacija ključnih aktivnosti za ispunjavanje završnih merila Akcionog plana za klimatske promene i životnu sredinu iz Poglavlja 27.

U Crnoj Gori pored ovog Zakona trenutno je u skupštinskoj proceduri Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru.

„Od njegovog izglasavanja zavisi da li će ekološka inspekcija biti u sastavu Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja severa, čime bi se stvorila mogućnost da Ministarstvo ima i inspekciju preko koje bi kontrolisalo stanje životne sredine“, rekao je za RTCG Vladimir Martinović, ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

U cilju upoznavanja javnosti sa novim Zakonom o upravljanju otpadom i podizanja ekološke svesti pokrenut je „Arhus karavan“ koji već dve nedelje obilazi sve gradove u Crnoj Gori.

Energetski portal

Koje su JLS dobile podsticajna sredstva za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanovic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksei Zaitcev)

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je Odluku o dodeli podsticajnih sredstava na osnovu utvrđene liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2024. godini.

Prisećanja radi u aprilu ove godine objavljen je Konkurs o načinu podnošenje zahteva za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2024. godini u iznosu od 100.000.000 dinara. Konkurs je dostavljen jedinicama lokalnih samouprava na teritoriji Republike Srbije.

Ministarstvu je podneto ukupno 18 zahteva.

Podsticajna sredstva za ove namene dodeljuju se jedinicama lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi nacionalni park ili zaštićeno područje proglašeno aktom Vlade.

Neke od jedinica lokalnih samouprava koje su dobile sredstva, od ukupno 14 koje su navedene u dokumentu:

Opštini Irig za Nacionalni park ,,Fruška Gora’’, dodeljena su sredstva za izgradnju pešačke staze ispod Vrdničke kule u dužini od pet kilometara i širine staze dva metra, kao i informacionih tabli i klupa za odmor.

Pročitajte još:

Za Grad Kruševac za Specijalni rezervat prirode ,,Osredak’’, opredeljena su sredstva za uređenje prostora oko Lokvanj bare.

Grad Užice je za Park prirode ,,Šargan-Mokra Gora’’, dobio sredstva za izradu solarnih panela, dok su sredstva za Grad Pirot opredeljena za Park prirode ,,Stara planina’’, za uređenje manje poznatih lokaliteta/odredišta i plaža na destinaciji Zavojsko jezero.

Spisak svih jedinica lokalnih samouprava i projekata, možete da pogledate ovde.

Energetski portal

Kako je Balkan ostao u mraku za 13 minuta?

Foto-ilustracija: Freepik (BiZkettE1)
Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)

Do havarije na elektroenergetskom sistemu u jugoistočnom delu kontinentalne Evrope 21. juna, došlo je zbog iskakanja dva dalekovoda u roku od 13 minuta, prema rezultatima dosadašnje istrage Evropske mreže operatora prenosnog sistema električne energije (ENTSO-E).

Zbog toga su bez struje, na oko tri časa, ostali veći delovi Bosne i Hercegovine, skoro cela Albanija i Crna Gora, deo Hrvatske, dok ostatak kontinentalnog evropskog energetskog sistema nije bio značajno pogođen incidentom.

ENSTO-E je saopštio da je neposredno pre incidenta, pogođeno područje uvozilo oko 2.000 MW iz susednih zemalja i izvozilo 417 MW u Italiju putem HVDC podmorskog kabla između Crne Gore i Italije (Monita).

„U kratkom vremenskom periodu (u 12:09 i 12:22h), došlo je do dva neočekivana ispadanja nadzemnih vodova. Odmah nakon drugog ispada u 12:22, napon je počeo da pada u širokom području. Ovi padovi napona su se nastavili dok nisu dostigli tako niske nivoe da su izazvali visoke struje i dalje niske napone na mnogim linijama u regionu. To je aktiviralo zaštitne uređaje da isključe ove linije, što je rezultiralo odvajanjem pogođenog područja od kontinentalnog evropskog energetskog sistema. Pogođeno područje je nastavilo da beleži pad napona, kao i pad frekvencije. Na kraju, to je dovelo do nestanka struje u pogođenom području“, navode iz ENTSO-E i pri tome detaljno opisiju šta je istragom otkriveno.

Pročitajte još:

Redosled događaja

Sve je krenulo u 12:09h kada je 400 kV linija Ribarevine – Podgorica2 u Crnoj Gori ispala zbog kratkog spoja, što nije izazvalo veće probleme.

Potom je u 12:22h, 400 kV linija Zemblak – Kardia između Albanije i Grčke ispala takođe zbog kratkog spoja. Ova dva ispada su dovela do (N-2) incidenta sa nekoliko povreda sistema u pogledu opterećenja linija i napona.

U 12:24h, zbog nastavka pada napona u regionu, nekoliko linija se isključilo jedna za drugom, zbog zaštite od podnapona i prenapona, što je izazvalo razdvajanje sistema. Kaskadno ispadanje elektroenergetskih linija brzo je dovelo do kolapsa napona i prekida snabdevanja električnom energijom u pogođenom području. Napon je nastavio da opada do nule, dok se na drugoj strani linije razdvajanja vratio na normalan nivo.

O ovome se vodi istraga u skladu sa zakonskim okvirom prema Uredbi Komisije (EU) 2017/1485, gde su Nacionalne regulatorne agencije i ACER pozvani da se pridruže TSO-ima u Ekspertskom panelu.

U skladu sa odredbama pomenute Uredbe, ENTSO-E će predstaviti rezultate istrage Grupi za koordinaciju električne energije i naknadno ih objaviti nakon završetka analize.

Energetski portal

Nemačka: Do klimatske neutralnosti uz zeleni vodonik

Foto-ilustracija; Unsplash (Maheshkumar Painam)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Nemačka se obavezala da će postići klimatsku neutralnost do 2045. godine, a u tom procesu značajnu ulogu imaće zeleni vodonik.

Nemačka Vlada i nekoliko pokrajinskih vlada opredelile su 4,6 milijardi evra za ukupno 23 projekta zelenog vodonika koji se tiču proizvodnje, implementacije inovativnih rešenja za skladištenje i poboljšanja transportne infrastrukture zelenog vodonika, navodi se u saopštenju Nemačkog federalnog ministarstva ekonomskih poslova i klimatske akcije.

U planu je izgradnja postrojenja za proizvodnju zelenog vodonika kapaciteta 1,4 GW koja će se napajati iz obnovljivih izvora energije i transportovati 1.800 tona zelenog vodonika godišnje. Projekti uključuju i rešenja za njegovo skladištenje kapaciteta 370 GWh, kao i izgradnju 2.000 km neophodne infrastrukture.

Prema rečima ministra ekonomskih poslova i klimatske akcije, Roberta Hebeka, finansiranjem ovih projekata Nemačka pravi veliki korak ka klimatski neutralnoj i održivoj ekonomiji u Evropi i šire.

On je naglasio da će snažna infrastruktura za vodonik igrati ključnu ulogu u dekarbonizaciji nemačke industrije i energetskog sektora, a da će vodonični cevovodi postati arterije industrijskih centara, stvarajući preduslove za klimatski neutralan privredni rast.

Pored državnog finansiranja, Evropska unija će obezbediti deo sredstava, dok će kompanije uključene u projekte dodati još 3,3 milijarde evra. Očekuje se da će cela investicija do 2030. godine dostići ukupno 7,9 milijardi evra.

Pročitajte još:

U planu i intenziviranje uvoza zelenog vodonika

Federalno ministarstvo ekonomskih poslova i klimatske akcije saopštilo je da su dostupni rezultati prvog kruga nadmetanja za uvoz zelenog vodonika u okviru programa H2Global za period između 2027. i 2033. godine.

U Nemačku će biti uvezeno najmanje 259 hiljada tona zelenog amonijaka što je više od deset odsto nemačke godišnje proizvodnje amonijaka.

„Zaključivanje prvih ugovora o kupovini proizvoda od zelenog vodonika je važan korak ka transformaciji Nemačke kao industrijske baze, postizanju naših klimatskih ciljeva i očuvanju održivih radnih mesta u našoj zemlji”, rekao je Hebek.

On dodaje da su Nemačkoj industriji potrebne velike količine zelenog vodonika i njegovih derivata za dekarbonizaciju privrede, što zahteva uvoz iz Evrope i van nje, kao i domaću proizvodnju vodonika. Uspešna aukcija u okviru H2Global je prvi korak u ovom pravcu, a dalji koraci će uslediti uskoro, napominje ministar.

Milena Maglovski

Projekat ,,Jadar“ – slušaće se argumenti struke i mišljenje građana

Foto-ilustracija: Unsplash (Dion Beetson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul-Alain Hunt)

Za slučaj projekta „Jadar’’, kao i drugih velikih projekata koji mogu da imaju značajan uticaj na dalji razvoj zemlje, Vlada Srbije biće spremna da sasluša argumente struke i mišljenje građana, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, dodajući da će njihova dalja realizacija biti moguća isključivo uz apsolutno i beskompromisno poštovanje visokih standarda zaštite životne sredine.

Prema rečima ministarke, odlukom Ustavnog suda projekat „Jadar’’ je ponovo aktivan, ali Ministarstvu koje vodi još nije dostavljena Studija o proceni uticaja na životnu sredinu. Ukoliko kompanija dostavi studiju, dodaje ona, sva dokumenta biće pregledana od strane timova domaćih i međunarodnih stručnjaka.

„Država se ozbiljno i odgovorno bavi zaštitom životne sredine kada je reč o razvojnim projektima i ne ubeđujemo građane praznom pričom. Ukoliko dođe do implementacije ugovora sa kompanijom Rio Tinto, bićemo apsolutno beskompromisni kada je reč o zaštiti životne sredine i zahtevaćemo primenu svetskih standarda, na dobrobit svih građana Srbije’’, istakla je ministarka.

Pročitajte još:

Kako je objasnila, litijum je trenutno najtraženija sirovina u svetu, a u budućnosti bi mogao da bude važan činilac u visokotehnološkoj prerađivačkoj industriji i na teritoriji naše zemlje, koja bi Srbiji donela značajnu komparativnu prednost na svetskoj sceni.

Ministarka je istakla da je potrebno da „svi moramo da budemo odgovorni, da saslušamo struku, sagledamo argumente, a zatim je na građanima da odluče o potencijalnom ubrzanom ekonomskom razvoju’’.

Energetski portal

Ugljenične farme poljoprivredu čine održivijom

Foto: ljubaznošću Tare Lazarević
Foto: ljubaznošću Tare Lazarević

Emisije gasova staklene bašte ostavljaju brojne negativne posledice na planetu, kao što je zagađenje vazduha, povećanje kiselosti okeana i problem o kojem se možda i najviše govori – globalno zagrevanje. Istraživanja koja su rađena u gotovo svim krajevima sveta pokazala su da je značajnu odgovornost za emitovanje ovih emisija ponela poljoprivreda. Zbog toga svetski naučnici iznalaze načine kako da poljoprivredne prakse učine održivijim primenjujući, recimo, principe regenerativne poljoprivrede. Među održivim idejama koje se realizuju uglavnom u dalekim zemljama, jedna se rodila upravo u Srbiji. Ovo je priča Tare Lazarević, učenice Gimnazije u Zaječaru, koja je svoje vreme i znanje usmerila na praktična rešenja, koja našu prirodu mogu da učine zdravijom sredinom za život.

Detinjstvo ispunjeno vremenom provedenim u prirodi, kroz igru i pomaganje baki i deki oko poslova u njihovoj bašti, probudilo je u Tari još u osnovnoj školi ljubav prema prirodnim naukama, koja se kasnije spontano razvila u ljubav prema ekologiji. Desetak godina kasnije Tarina odgovornost prema prirodi dolazi do izražaja, posebno kroz učestvovanje na Svetskoj olimpijadi zaštite životne sredine i održivog razvoja. Razmišljajući o odabiru teme za takmičenje, Tara je tragala za rešenjima koja će biti inovativnija od onih za koje, uglavnom, svi znaju. Njen konačan izbor bilo je predstavljanje ideje projektovanja ugljeničnih farmi na teritoriji Srbije.

U FOKUSU:

Šta su ugljenične farme?

Objašnjavajući najšire značenje pojma, Tara je istakla da su ugljenične farme i farme za koje mi znamo zapravo veoma slične na prvi pogled, ali da su sitne promene one koje prave značajnu razliku i čine ugljenične farme održivijim. Kao što i samo ime ukazuje, reč je o farmama koje imaju veći kapacitet da zadrže ugljenik u zemljištu. Ovo se postiže na različite načine, kao što je primena kompostiranja, uzgajanje i pokrivanje određenih tipova useva i drugo.

− S obzirom na to da svaka porodica približno baci 30 odsto namirnica koje bi mogle da posluže za kompostiranje, u okolnim mestima bi postojali posebni kontejneri za odlaganje takvog otpada i oni bi se prevozili do farmi na svaka dva do tri dana − objašnjava Tara.

Ovakve farme prostirale bi se na znatno većim površinama od uobičajenih i ne bi bile namenjene za ličnu upotrebu. Postoji još jedan važan uslov koji se postavlja, a koji će ugljenične farme činiti drugačijim. Naime, prostor oko farmi zahteva pošumljavanje i isplaniranu ispašu, dok fabrikama neće biti mesto u bližoj okolini. Kako Tara navodi, fokus ugljeničnih farmi jeste na smanjenju viška ugljenika, ali uporedo bi se doprinosilo i rešavanju drugih problema. S obzirom na to da efekat staklene bašte pospešuje požare, suše i poplave, širom primenom ovakvih farmi, uticalo bi se na ublažavanje vremenskih nepogoda. Pored toga, obogaćeno zemljište donosilo bi više prinosa, koji bi bili donirani onima koji nemaju dovoljno hrane, čime se ublažava i problem gladi i siromaštva.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

U Sloveniji potvrđeno prisustvo japanske bube koja napada više od 300 vrsta biljaka

Foto-ilustracija: Wikipedia (Zech Smith)
Foto-ilustracija: Wikipedia (Bruce Marlin)

U okviru programa istraživanja, u Sloveniji je prvi put pronađena japanska buba (Popillia japonica), koja je svrstana na listu 20 najvažnijih karantinskih štetočina biljaka u Evropskoj uniji, saopštila je Uprava za bezbednu hranu, veterinu i zaštitu bilja Republike Slovenije.

Kako se navodi, ova buba napada više od 300 vrsta kultivisanih i divljih biljaka. One se hrane lišćem, cvećem, plodovima vinove loze, kukuruzom, trešnjama, jabukama, lešnikom i drugim biljkama.

Odrasle jedinke jedu biljke od vrha do dna, a kako je objašnjeno, one jedu lisno tkivo između lisnih žila, tako da listovi dobiju čipkasti izgled.

U Evropskoj uniji, odnosno državama članicama, svake godine se sprovodi program istraživanja kako bi se uvidelo njeno prisustvo, a svaka zemlja mora da ima pripremljen plan za vanredne situacije u slučaju izbijanja ovih štetočina.

Pročitajte još:

Njihovo prisustvo utvrđuje se pomoću feromonskih zamki, koje koriste feromone kao hemijske signale koje insekti koriste za komunikaciju međusobno. Ove zamke sadrže sintetičke verzije pomenutih feromena, što privlači insekte da uđu u zamku. Zamke se postavljaju uglavnom na odmaralištima duž autoputeva na kojima se zaustavljaju vozila iz oblasti u kojima su ovi insekti rasprostranjeni, kao i na aerodromima. Upravo je na jednom od ovakvih odmarališta, na auto-putu Lukovica, pronađena prva buba, što je potvrđeno u laboratoriji.

Uprava za bezbednu hranu, veterinu i zaštitu bilja, u 2023. godini već je pripremila plan hitnih mera za japansku bubu. U skladu sa postavljenim planom, stručnjaci su postavili dodatne feromonske zamke na odmaralištu Lukovica, kako bi se utvrdilo da li na ovoj lokaciji ima još jedinki. Takođe će biti pregledana i okolina u radijusu od jednog kilometra.

Ukoliko se ispostavi njihova prisutnost, uspostaviće se razgraničeno područje u kojem će se sprovoditi mere njihovog iskorenjivanja.

Energetski portal

Nova uredba o projektu „Jadar“ – „Rio Tinto“ pozdravlja, aktivisti negoduju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (VecMes)

Pet dana od odluke Ustavnog suda kojom je kao neustavna proglašena Uredba Vlade Srbije o ukidanju prostornog plana za projekat „Jadar“, Vlada je donela novu. Poništava se ona doneta 2022. godine kojom je na projekat “Jadar“ stavljena tačka.

,,U cilju realizacije odluke Ustavnog suda, kako bi se obezbedila mogućnost dalje primene Uredbe i kako bi se započeti postupci okončali na ustavan i zakonit način, Vlada donošenjem Uredbe preduzima mere kojima bi se pravni poredak vratio u stanje koje je bilo pre donošenja uredbe koja je proglašena neustavnom“, saopšteno je iz Vlade.

Iz „Rio Tinta“ pozdravlju odluku, aktivisti je osuđuju.

,,Projekat ‘Jadar’ će morati da ispuni stroge standarde životne sredine u skladu sa propisima Srbije i Evropske unije, što uključuje i nastavak razvoja projekta u pravnom smislu, dalji rad na izradi Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, javni uvid i dobijanje neophodnih dozvola i odobrenja i pre same realizacije projekta“, saopšteno je iz „Rio Tinta”.

Brzo je stigla i reakcija onih koji se zalažu za zabranu kopanja u dolini Jadra.

,,Umesto sopstvenog naroda, vlast je odabrala da služi stranoj kompaniji – ‘Rio Tintu’. Za bilo kakve nemire i sukobe u društvu biće odgovorna vlast“, kaže Savo Manojlović iz pokreta „Kreni-promeni“.

Uoči saopštenja Vlade, predsednica parlamenta odgovarala je na navode lidera Stranke slobode i pravde da je njena stranka dovela komaniju „Rio Tinto“ u zemlju.

Ana Brnabić podseća da je projekat „Jadar“ u Srbiju stigao u vreme vlasti Demokratske stranke i da je prva dozvola izdata 2004.

,,Ja ne radim za privatnu kompaniju. Ja radim za interes građana, potpuno transparentno. Što se tiče 2017. i potpisivanja sporazuma o saradnji sa ‘Rio Tintom’, nisam zaboravila, ja sam samo rekla da oni koji danas pričaju da nikakve veze nisu imali sa ‘Rio Tintom’, i koji su protiv ‘Rio Tinta’ i rudarstva i litijuma ti su ljudi koji su doveli ‘Rio Tinto’ u Srbiju, koji su im davali istražna prava“, rekla je Brnabićeva.

Pročitajte još:

Đedović Handanović: Nema nemogućeg projekta, ima samo loših rešenja

Da se glavna reč o projektu prepusti stručnjacima ponovo se čulo od Dubravke Đedović Handanović, resorne ministarke.

,,Treba da pričamo na argumentovanim osnovama, a sa druge strane koja je to odgovornost koju mi preuzimamo i sa projektom i bez projekta. Nema nemogućeg projekta. Ima samo loših rešenja. U tom smislu naši zahtevi treba da budu maksimalni i po pitanju ekoloških zahteva, ekonomskih zateva i mi od njih nećemo odustati“, rekla je ministarka.

Ležište minerala jadarita otkriveno je u lozničkom kraju 2004. Taj mineral smatra se jednim od ključnih za prozvodnju litijumskih baterija koje se koriste u električnim automobilima.

Izvor: RTS

Već danima gori gradska deponija u Mladenovcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Collab Media)
Foto-ilustracija: Pixabay

Od petka uveče gori velika gradska deponija u Mladenovcu, a dim se najviše oseti u okolnim selima Dubona, Vlaška, Šepšin i Selo Mladenovac, piše Danas.

Veći požar na gradskoj mladenovačkoj deponiji izbio je u petak uveče, a do požara je najverovatnije došlo zbog samozapaljenja.

Odbornici najveće opozicione grupacije u novom sazivu skupštine Mladenovac „Dogovor za Mladenovac“ tvrde da je do požara došlo jer deponija nije na adekvatan način održavana poslednjih godina.

Deponija se zapalila jer je loše održavana. Ovo je velika deponija i na ovakvim deponijama se obavezno radi nasipanje zemlje ili peska. Kada se odloži određena količina smeća, preko toga bi trebalo da se naspe sloj zemlje ili peska, pa da se onda nastavi sa odlaganjem otpada. To se nije radilo već se nekoliko godina u nazad samo nasipalo smeće. To je dovelo do nakupljanja metana i došlo je do samozapaljenja“, kaže Zoran Jocić, odbornik GG „Dogovor za Mladenovac“.

Redakcija Danas-a je pozvala novoizabranog predsednika opštine Bogdana Vuksanovića, koji dolazi iz redova SNS-a, kako bi ga pitali šta se dešava sa požarom na deponiji.

Požar je ugašen, trenutno sam na nekom sastanku pa ću vas nazvati posle kako bih vam objasnio o čemu se radi“, rekao je Vuksanović, koji se kasnije nije javljao na telefon.

Pročitajte još:

Zoran Jocić kaže da to što predsednik opštine tvrdi nije istina, jer je došlo samo do privremenog gašenja u nedelju uveče.

„Deponija gori. Ja živim u selu Vlaška, gde su prve kuće do deponije udaljene na oko 500 metara. Jeste u nedelju došlo do privremenog gašenja, ali je u ponedeljak požar ponovo izbio i još uvek gori. Ja dok pričam sa vama vidim kako se puši, a i osećam smrad“, kaže Jocić.

On navodi i da je najveći problem što se građanima niko nije obratio, kao i to što opština, odnosno komunalno preduzeće nema kapacitete u mehanizaciji da sanira ovaj požar.

Požari na deponijama u Srbiji nisu retkost. Do njih najčešće dolazi jer se otpad neadekvatno odlaže, pa dolazi do nakupljanja metana koji dovede do samozapaljenja.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: Danas