Home Blog Page 274

Opadaju vodostaji reka, zivi svet ugrožen

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Farwell)

Tokom juna 2022. godine gotovo da su oboreni svi temperaturni rekordi. U narednim danima očekuju nas izuzetno visoke temperature, koje će od vikenda biti u još većem porastu, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. 

Period bez padavina, sa veoma visokim dnevnim temperaturama, uticao je na vodostaj reka u Srbiji koji je na jako niskom nivou.

Prema podacima koji su objavljeni na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda u narednim danima u svim rekama u Srbiji vodostaj će stagnirati ili opadati. Uz to temperatura Dunava je oko 23.3 °С, Save oko 25.5 °С, Tise oko 25.6 °С što je iznad prosečnih vrednosti temperatura vode za ovo doba godine.

Kako kažu stručnjaci trenutni vodostaj reka je blizu biološkog minimuma i takva situacija će potrajati do septembra.

Uz porast dnevnih temperatura i vodostaj koji opada, količina kiseonika u rekama se lagano smanjuje što u velikoj meri ima uticaj na živi svet u rekama. 

Nedavno je na Staroj Tisi došlo do uginuća ribe i to zbog ozbiljnog pada vodostaja i male količine kiseonika u vodi. Zato nadležni već neko vreme prate stanje vodostaja, temperaturu vode i koncentraciju kiseonika, kako bi na vreme reagovali i pozvali i ribare i nadležne da se uključe u spašavanje ribe.

Stručnjaci predviđaju da samo ozbiljnije padavine mogu da utiču na trenutnu situaciju, kao i da zbog klimatskih promena, sada dolazi do drastičnih promena, ili poplava ili gotovo suvih korita reka.

Milica Radičević

Oko 12 odsto struje „nestane“ na putu do potrošača

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)

Oko 12 odsto struje „nestaje“ na njenom putu do potrošača i zato je neophodono početi sređivanje stanja u distributivnom sistemu, ocenjuje Fiskalni savet u najnovijoj analizi. „Uz EPS-ove probleme u proizvodnji, veliki izazov predstavlja i zastarela distibutivna mreža na kojoj se izgubi previše električne energije“, piše u analizi.

Iako su u poslednjih desetak godina gubici na distributivnoj mreži donekle umanjeni, oni su u Srbiji još uvek dvostruko iznad proseka zemalja Centralne i Istočne Evrope, a situacija je trenutno gora samo u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Na gubitke najviše utiče dotrajala infrastruktura i široko rasprostranjen problem krađe struje zbog zastarele merne infrastrukture i neefikasne kontrole brojila.

„Zaostajanje u odnosu na uporedivne zemlje može se delom objasniti tehnički opravdanim gubicima zbog toga što je u Srbiji veći udeo potrošnje na niskom naponu (domaćinstva), gde su gubici inače izraženiji u odnosu na više naponske nivoe (npr. preduzeća i drugi veliki potrošači)“, navodi Fiskalni savet.

Distribucija struje u Srbiji je sve manje pouzdana, tj. sve češće dolazi do prekida u snabdevanju čije ukupno trajanje u stalnom porastu poslednjih nekoliko godina.

Glavni uzrok ovih problema je manjak i neefikasna realizacija investicija, budući da su ulaganja u distribuciju u protekloj deceniji sve vreme bila ispod plana i amortizacije, odnosno nedovoljno samo za održavanje postojeće infrastrukture, piše u analizi ove nezavisne institucije.

„Donedavno je sve to bilo deo loše investicione politike EPS-a, ali od 2021. Elektrodistribucija Srbije (EDS) izdovjena je kao posebno preduzeće koje je sada odgovorno za upravljanje i rešavanje problema u distributivno sistemu“, navodi Fiskalni savet.

Izvor: Nova ekonomija

Osam gradova u Srbiji ima lošiji vazduh od najzagađenijeg grada u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Jotham Sutharson)

Evropska agencija za životnu sredinu objavila je novi izveštaj o kvalitetu vazduha u 344 grada u Evropskoj uniji. Po koncentraciji zagađujućih PM 2,5 čestica, čak osam gradova u Srbiji su iza najzagađenijeg grada u EU.

Švedska i Portugalija imaju gradove sa najčistijim vazduhom u Evropi. U poslednje tri decenije politika smanjenja zagađenja vazduha dovela je do poboljšanja vazduha na Starom kontinentu. 

Veoma opasnim vazduhom smatra se kada godišnja srednja vrednost PM čestica prelazi 25 mikrograma po metru kubnom, koja je premašena samo u tri grada, u Poljskoj i Italiji.

„Poslednji grad na toj listi je grad Novi Sas u Poljskoj sa oko 27 mikrograma po metru kubnom koncentracijom srednjom godišnjom PM 2,5 čestica. Gradovi u Srbiji kao što su Valjevo, Užice, Niš, Smederevo, Kosjerić, Popovac imaju koncentracije iznad 28 mikrograma po metru kubnom. Novi Pazar ima koncentraciju srednju godišnju od skoro 48 mikrometrara po metru kubnom, dakle dva puta više nego najzagađeniji grad u EU“, kaže mr Dejan Lekić iz Nacionalne ekološke asocijacije.

Prema izveštaju EEA polovina država članica su ispunile sve svoje nacionalne obaveze za smanjenje emisija.

„Mi imamo usvojene zakone koji su prepisani iz Evropske unije, i zakoni i podzakonska akta, ali negde u tom lancu odgovornosti zaškripi pa se ne primenjuju baš dosledno i taj inspekcijski nadzor malo zakaže“, kaže dr Mirjana Perišić sa Instituta za fiziku.

Ističe da su podaci iz monitoringa samo polazna osnova za dalje upravljanje kvalitetom vazduha.

„To u našem slučaju izostaje. Znači, mi nakon tog merenja ne preduzimamo ništa više u odnosu na stanje kakvo je loše. Ono što utiče na kvalitet vazduha to je ekspanzija industrije koja se dešava u poslednje vreme kod nas i to samo doprinosi da vazduh bude još lošijeg kvaliteta“, rekla je Perišićeva.

Prema Direktivi, 2020. godina je dovela do prelaska na novi, ambiciozniji niz nacionalnih obaveza za smanjenje emisija, kako bi se smanjio štetan uticaj zagađenog vazduha na zdravlje ljudi.

Pulmolog: Aerozagađenje utiče i na kognitivni razvoj kod dece

Prof. dr Dragana Jovanović, pulmolog, kaže da svako povećanje na primer od 10 jedinica nosi povećan rizik, od nekoliko procenata za smrt od kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

„I na osnovu toga vi vidite da, u stvari, u nekim sredinama kod nas rizik od kardiovaskularne i respiratorne smrti je u pojedinim danima i periodima povećan čak za 50 odsto. To je ono što je suština, to se ne očekuje, toga ne možete videti u drugim zemljama Evrope. Mnogo su manja zagađenja. Deca kad su izložena svim ovim zagađenjima – dolazi do toga da, ne samo da trpe njihovi fizički organi, već i mentalno zdravlje. Tako na primer, ne samo da imaju mnogo veće i češće obolevanje od astme, već u detinjstvu, pogoršanje astme mnogo češće, sklonost težim plućnim infekcijama, isto tako imaju oslabljena čula. A najgore od toga što kognitivni razvoj kod dece jeste poremećen i ta deca su mentalno slabija upravo zbog aerozagađenja“, rekla je Jovanovićeva.

Šesnaest termoelektrana na Balkanu proizvodi mnogo veće zagađenje nego 250 elektrana na ugalj u Evropskoj uniji. Iznenađuju poslednji podaci da je proizvodnja struje iz lignita u EU povećana 16,2 odsto zbog energetske krize izazvane visokim cenama gasa, a u regionu smanjena u proseku 13 odsto, zbog problema sa zastarelim termoelektranama i ugljenokopima.

„Naredne zime možemo očekivati pogoršanje. Dakle potpuno je jasno da elektroenergetska situacija i u Srbiji i u Evropi neće biti bolja u toku sledeće zime. Velike zemlje kao što je Nemačka vraćaju u pogon termoelektrane, kod nas će termoelektrane biti nosilac proizvodnje električne energije, a termoelektrane su jedan od osnovnih izvora zagađenja“, kaže Lekić.

U poslednje tri decenije, u EU se vidi trend smanjenja ključnih zagađivača vazduha: ugljen-monoksida, amonijaka, azotnih oksida, oksida sumpora, čestica, a izazov ostaje smanjenje amonijaka iz poljoprivrede.

Izvor: RTS

Naučnici upozoravaju na mogućnost gubitka 90 odsto planktona u okeanima do 2045.

Foto-ilustracija: Pixabay (blende12)
Foto-ilustracija: Pixabay (FotoshopTofs)

Nakon dvogodišnjeg uzorkovanja voda Atlantskog okeana, škotski istraživači strahuju kako bismo zbog zagađenja okeana za dvadesetak godina mogli gotovo u potpunosti da istrebimo planktone. Najsitniji stanovnici svetskih mora i okeana temelj su čitavog morskog lanca ishrane, ali i prava pluća naše planete jednako važna kao drveće.

Istraživači sa Univerziteta u Edinburgu navode kako je osim klimatskih promena glavni uzrok ove drastične promene u Atlantskom okeanu ljudska aktivnost, odnosno zagađenje kao što je mikroplastika i toksične hemikalije sadržane u plastičnim proizvodima, uključujući farmaceutske proizvode, kao i poljoprivredne otpadne vode koje mora i okeane zagađuju mineralnim đubrivima.

Procenjuje se da se količina planktona prepolovila od kraja 1940-ih te da se njihov broj svake godine smanjuje za jedan odsto, ali istraživanje škotskih istraživača ukazuje kako bismo do 2045. mogli da izgubimo 90 odsto planktona.

Naučnici stoga upozoravaju da nam je preostalo svega nekoliko godina pre nego što se suočimo s katastrofalnim posledicama kao što je izumiranje riba, kitova, tuljana i delfina, ali i morskih ptica, što bi ozbiljno ugrozilo budućnost čovečanstva i prouzrokovalo gubitak zaliha hrane za najmanje dve milijarde ljudi. Osim toga, škotski naučnici ističu kako bilioni planktona apsorbuju više od 50 odsto emisija ugljen-dioksida i njihovim korišćenjem proizvode 70 odsto kiseonika, zbog čega su ključni deo rešenja klimatske krize. Ipak, do sada smo zanemarivali njihovu važnost, ističu škotski istraživači.

„Svedočimo pravoj ekološkoj katastrofi. Verujemo da bi čovečanstvo moglo da se prilagodi globalnom zagrevanju i ekstremnim posledicama klimatskih promena, ali uvereni smo kako čovečanstvo neće preživeti izumiranje većine morskih biljaka i životinja”, navode istraživači iz fondacije Global Oceanic Environmental Survey Foundation (GOES).

Otkriće škotskih istraživača podstiče na hitnu akciju jer obećanja svetskih lidera i donosioca odluka o zaštiti klime i ublažavanju klimatske krize nisu dovoljna bez hitnog i odlučnog sprovođenja efikasnih politika i mera, kao i ispunjenja obveza preuzetih krajem prošle godine na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26 u Glazgovu, ali i na brojnim prethodnim sastancima na vrhu.

Foto-ilustracija: Pixabay (giogio55)

„Naši okeani mogu biti naši saveznici u borbi protiv klimatskih promena, ali jednostavno nemamo vremena za gubljenje“, rekla je Fiona Nikols iz britanskog Grinpisa. Istraživači fondacije GOES, čije je sedište u centru za inovacije Roslin Univerziteta u Edinburgu u Midltanu, ploveći jedrilicom Kopepod već dve godine prikupljaju uzorke iz Atlantskog okeana i Karipskog mora. Na putovanje su krenuli iz Škotske, zatim su plovili duž francuske i portugalske obale Atlantika, a potom su ga i prešli te je jedrilica trenutno usidrena u kolumbijskoj Kartageni.

Osim toga, istraživači GOES-a osiguravaju opremu i drugim posadama jedrilica i brodova kako bi mogli da izveštavaju o rezultatima prikupljenih uzoraka. Istraživački tim, predvođen morskim biologom i bivšim savetnikom škotske vlade dr. sc. Harvard Dridenom, dosad je prikupio i analizirao podatke sa ukupno 13 plovila i sa više od 500 lokacija uzorkovanja. Svojim otkrićem upozoravaju celu naučnu zajednicu i široku javnost na važnost obnavljanja zdravlja svetskih okeana i hitnog rešavanja problema plastičnog i hemijskog zagađenja, pre nego što za to bude prekasno.

 „Uništimo li planktone, naša planeta će postati toplija i vlažnija što će dodatno ubrzati klimatske promene, doneti nam duže sušne periode i ekstremne brzine vetra. Jasno je da moramo nastaviti sa smanjenjem emisije CO2, ali čak ni ugljenična neutralnost neće zaustaviti zakiseljavanje okeana – neće zaustaviti gubitak svih tuljana, kitova, morskih ptica, ribe i zaliha hrane za dve milijarde ljudi. Smanjenje CO2 čak neće zaustaviti klimatske promene. Zaista ćemo imati katastrofalne klimatske promene jer nismo rešili primarni uzrok – uništavanje prirode otrovnim hemikalijama i plastikom“, zaključuju istraživači.

Izvor: Ekovjesnik

Raspisan javni poziv za izgradnju solarnog parka u Bileći snage 10 MW

Foto: Flughafen Wien AG
Foto-ilustracija: Pexels (Kelly)

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske raspisalo je javni poziv za izgradnju solarne elektrane „Solarni park Bileća“ instalisane snage 10 MW i procenjene godišnje proizvodnje 16,5 GWh.

Krajnji rok za podnošenje ponuda za dodelu koncesije za izgradnju solarne elektrane na području opštine Bileća je 5. septembar 2022. godine.

Ponuđač je dužan da izradi i uz ponudu dostavi Studiju opravdanosti dodele koncesije, sa elementima procene uticaja na životnu sredinu koja će biti izrađena u skladu sa važećim propisima.

Koncesija se može dodeliti maksimalno na 50 godina, računajući od dana zaključenja Ugovora o koncesiji.

Izgradnja solarne elektrane planirana je na lokalitetu Hadžibegovo Brdo, na lokaciji iznad Zlatišta, iznad regionalnog puta Bileća – Deleuša, na površini od oko 39,2 hektara.  Lokacija solarne elektrane se nalazi u okviru katastarske opštine Miruše.

Solarna elektrana biće priključena na postojeću elektrodistributivnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda, u skladu i na način utvrđen relevantnim propisima, a način i mesto priključenja definiše se Uslovima za priključak.

Procenjena vrednost investicije iznosi oko 7,5 milona evra, a proizvedena električna energija prodavaće se na tržištu.

Više o javnom pozivu pročitajte OVDE.

Energetski portal

SAD: Solarne i vetroelektrane po prvi put proizvele više energije od nuklearnih

Photo-illustration: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Solarne i vetroelektrane u Sjedinjenim Državama su u aprilu ove godine proizvele 18 odsto više električne energije nego nuklearne elektrane, piše PV Tech.

Prema analizi američke Uprave za energetske informacije (EIA) koju je sprovela istraživačka organizacija SUN DAY Campaign, to je prvi put da su solarna energija i energija vetra proizvele više energije nego nuklearne elektrane, što ukazuje na intenzivan razvoj obnovljivih izvora energije u Sjedinjenim Džavama.

Proizvodnja iz solarnih elektrana u SAD-u je između januara i aprila 2022. godine porasla za 28,9 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, a energija vetra za 24,2 odsto.  Proizvodnja iz ugalja je u datom periodu opala za 3,9 odsto, a iz nuklearki za 1,8 odsto.

Solarne i vetroelektrane činile su u prva četiri meseca ove godine više od jedne šestine proizvodnje električne energije u SAD-u, i to vetar 12,24 odsto, a solarne elektrane 4,43 odsto.

„Bez obzira na udare koje nam je zadala pandemija COVID-a, probleme sa pristupom mreži i poremećaje u globalnim lancima snabdevanja, solarna energija i energija vetra nastavljaju da jačaju“, rekao je izvršni direktor organizacije SUN DAY, Ken Bosong.

Obnovljivi izvori energije su od januara do aprila obezbedili 25,5 odsto električne energije u SAD-u, dok je za isti period prošle godine udeo OIE iznosio 22,5 odsto, a 2020. godine 21,7 odsto.

Rekord svih vremena postignut je ovog meseca kada su OIE činili 29,3 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Sjedinjenim Državama, piše PV Tech.

Fosilna goriva još uvek domnantna u energetskom miksu

Uprkos velikim ulaganjima u obnovljive izvore energije, fosilna goriva su još uvek najzastupljeniji izvor električne energije u Americi, stoji u saopštenju EIA.

Prirodni gas je 2021. godine bio najzastupljenije fosilno gorivo u SAD-u čineći oko 38 odsto proizvodnje električne energije. Ugalj je prošle godine bio drugi najveći izvor električne energije u SAD-u sa udelom od oko 22 odsto, dok je nafta činila manje od jedan odsto proizvodnje.

Milena Maglovski

Naselje Papranica u Hrvatskoj samo proizvodi struju

Foto-ilustracija: Pixabay (Admiral Lebioda)

Naselje Papranica nalazi se u istoimenoj uvali na severnoj strani ostrva Silbe u Hrvatskoj.

Do naselja Papranica nije provučena elektroenergetska mreža niti vodovodne cevi, iako kroz naselje prolazi visokonaponski električni vod koji vodi do centra mesta Silba. U naselju je sagrađeno 15 – 20 kuća koje se mahom koriste u letnjoj sezoni, a tek u poneku dođu vlasnici tokom drugih godišnjih doba – prenosi zgradonacelnik.hr

Počeli još devedesetih godina

Svaki od objekata u naselju električnu energiju dobija iz solarnih panela na sopstvenim krovovima. Tačnije, svaka kuća ima svoju solarnu elektranu, solarne kolektore za toplu vodu ili primitivniji način – solarne bojlere (crno obojeni rezervoar vode).

Izgradnja naselja je započeta 80-tih godina prošlog veka, a tadašnji stanovnici koristili su plinske frižidere za hranu i sveće za rasvetu.

Iskustvo stanovnika naselja

Filip Granić vlasnik je kuće u naselju Papranica. Njegova kuća izgrađena je 1978. godine. Dvoetažna je, a na svakoj je etaži zasebna jedinica. Njegova solarna elektrana sastoji se od četiri solarna panela s četiri baterije po 1200 Amp-H i ima pretvarač s 12 na 220 V.

Prvobitni solarni sistem na njegovoj kući izgrađen je devedesetih godina, a tad se sastojao od dva panela i manjih akumulatora. Filip je 2015. godine odlučio da uloži u solarni sistem ukupne vrednosti od oko 25.000 kuna (3.300 evra) pa je uz podsticaje Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost 40 odsto sistema sufinansirano bespovratnim sredstvima.

Sistem se nije kvario od postavljanja

Vek baterija u sistemu procenjen je na 10 godina, a od 2015. godine Filipov sistem se nije kvario. Nekoliko leta obe su se etaže u obliku dva apartmana iznajmljivale turistima, a samo se jednom dogodilo da je sedmero mladih na punjače uključilo sedam mobilnih telefona i nekoliko laptopova pa se sistem urušio, nakon čega ga je Filip drugo jutro resetovao i ponovno je sve radilo kako treba.

Filip u kući ima jedan veliki frižider i dva manja. Kuva na plin, ali kaže da bi ulaganjem u dodatne panele, s obzirom na napredak tehnologije u smislu kapaciteta sistema, mogao koristiti i druge uređaje kao što su mašina za veš, mašina za posuđe i slično.

Izvor: Pokret Otoka

Kineski naučnici napravili ribu robota koji guta mikroplastiku

Photo-illustration: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto-ilustracija: Unsplash (Naja Bertolt)

Robotske ribe koje „jedu“ mikroplastiku jednog dana bi mogle da pomognu u čišćenju zagađenih okeana u svetu, smatra tim kineskih naučnika sa Univerziteta u Sečuanu u jugozapadnoj Kini koji je radio na ovom izumu.

Meki na dodir i veličine samo 1,3 centimetra, ovi roboti u obliku ribe već usisavaju mikroplastiku u plitkoj vodi.

Tim ima za cilj da usavrši tako da sakupljaju mikroplastiku u dubljim vodama i daju podatke o zagađenju mora u realnom vremenu, navodi Vang Jujan, jedna od članica tima naučnika koji su radili na razvoju robota.

„Razvili smo tako laganog minijaturnog robota koji se može koristiti na mnogo načina, na primer u biomedicinskim ili opasnim operacijama. Tako mali robot se može ubaciti u neki deo tela i tako pomogne u otklanjanju neke bolesti“, dodaje Jujan.

Crna robotska riba je osveljena i može da zamahne perajama i pomera telo. Naučnici mogu da je kontrolišu zahvaljujući svetlu kako bi izbegli da je ne progutaju druge ribe ili oštete plovila.

Ukoliko je druge ribe slučajno progutaju, može da se svari jer je napravljena od poliuretana koji je biokompatibilan, dodaje naučnica.

Riba je u stanju da apsorbuje zagađivače i da se oporavi čak i kada je oštećena. Može da pliva do 2,76 dužina tela u sekundi, brže od većine veštačkih mekih robota.

„Uglavnom radi na prikupljanju mikroplastike i kao robot za uzorkovanje i može se više puta koristiti“, naglasila je Jujing.

Izvor: RTS

Reciklirani materijal od strugotine i piljevine – „Izlečeno“ drvo jače od čelika

Foto-ilustracija: Pixabay (Dimhou)
Foto-ilustracija: Pixabay (stux)

Recikliranje drvnog otpada, uključujući i strugotinu i piljevinu, u građevinski materijal jači od čelika – tako bi se ukratko mogao opisati eksperiment istraživača sa kanadskog Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji. Novi proces koji razvija tim predvođen Orlandom Rohasom je potencijalno revolucionaran, smatraju stručnjaci, mada tek ostaje da se vidi kako će se odvijati u praksi.

Materijal koji su dobili iz eksperimenata nazvali su „izlečeno drvo“. Prvobitna ideja bila je da se optimizuje ponovna upotreba drveta tako što će se u upotrebu vratiti čak i delovi koji se inače ne mogu upotrebiti, poput strugotine, piljevine i slomljenih i trulih delova.

Postupak se zasniva na razdvajanju vlakna drvnog otpada. Kao rastvarač koristi se dimetilacetamid kako bi se oslobodila celulozna vlakna prisutna na ćelijskim zidovima materijala. Ona zatim formiraju nove vodonične veze što rezultira materijalom sa boljim mehaničkim osobinama ne samo od komercijalno dostupnog laminiranog drva, već i mnogih metala.

Tajna je, kako je Rohas objasnio magazinu New Scientist, u upotrebi inherentnih svojstava celuloze za stvaranje veoma snažnih vodoničnih veza. Ne samo da se ovako dobija materijal jači od čelika, nego se tretman može ponoviti nekoliko puta na istim delovima kako bi se produžio vek upotrebe.

Pitanje je da li se ovaj proces može optimizovati, ali Rohas i njegov tim nemaju dilemu, jer kako kažu, svi sistemi upotrebljeni u eksperimentu su već poznati i široko rasprostranjeni u drvnoj industriji.

Izvor: eKapija

Daljinsko hlađenje – ekološka zamena za klima uređaje

Foto: Johannes Zinner
Foto: Johannes Zinner

Broj toplih dana u Beču se udvostručio u poslednjih trideset godina, dok je ove godine juni bio četvrti najtopliji mesec od kada se vrši merenje u Austriji. 

Potreba za klimatizacijom će nastaviti da raste, zbog čega bečka gradska kompanija „Wien Energie“, najveći austrijski snabdevač energijom, već 15 godina radi na razvoju daljinskog hlađenja. Koncept daljinskog hlađenja predstavlja ekološku i klimatski prihvatljivu alternativu uobičajnoj klimatizaciji. 

Trenutno se u Beču 180 zgrada rashlađuje snagom od 200 megavati. Time se smanjuje emisija ugljen-dioksida za 50 odsto i potrošnja energije za 70 odsto u odnosu na uobičajnu klimatizaciju. Do 2030. godine snaga daljinskog hlađenja u Beču bi trebalo da bude proširena na 350 megavati što će zameniti energetski kapacitet 100.000 konvencionalnih klima-uređaja. 

Daljinsko hlađenje se generiše u vidu hladne vode u posebnim centralama uz pomoć rashladnih uređaja. Voda koja je ohlađena na oko pet do šest stepeni celzijusa direktno se transportuje do potrošača putem mreže za daljinsko hlađenje i distribuira kroz interne rashladne sisteme u zgradi.

Voda apsorbuje toplotu iz zgrade i transportuje dalje. Ponovno hlađenje se takođe vrši centralno korišćenjem rečne vode ili dajinskog grejanja. Za rad rashladnih uređaja se pored električne energije koristi i otpada toplota.

Izvor: Eurocomm-PR

Finski istraživači instalirali ‘prvu peščanu bateriju’ za jeftino daljinsko grejanje

Foto-ilustracija: Pixabay (nikolabelopitov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kopriva)

Finski istraživači instalirali su prvu u svetu potpuno funkcionalnu “peščanu bateriju” koja može da skladišti obnovljivu energiju mesecima. Programeri kažu da bi to moglo da reši problem snabdevanja tokom cele godine, što je glavni problem zelene energije, piše dopisnik BBC-a Matt McGrath.

Koristeći niskokvalitetni pesak, uređaj se puni toplotom proizvedenom od jeftine električne energije iz sunca ili vetra. Pesak akumulira toplotu na oko 500 stepeni Celzijusa, što onda može da greje domove zimi kada je energija skuplja.

Finska većinu svog plina dobija iz Rusije, pa je rat u Ukrajini u fokus stavio pitanje zelene energije. Ima najdužu rusku granicu u EU-u, a Moskva je sada zaustavila snabdevanje plinom i strujom nakon odluke Finske da se pridruži NATO-u. Zabrinutost oko izvora toplote i svetla, posebno s dugom, hladnom finskom zimom, podjednako brine političare i građane.

Trenutno se većina baterija izrađuje od litijuma i skupe su, a i mogu da podnesu samo ograničenu količinu viška energije. Ali u gradu Kankaanpää, tim mladih finskih inžinjera završio je prvu komercijalnu instalaciju baterije napravljene od peska za koju veruju da može da reši problem skladištenja na jeftin način s malim uticajem. Uređaj je instaliran u elektrani Vatajankoski koja upravlja sistemom daljinskog grejanja za to područje. Programeri kažu da njihov uređaj može da drži pesak na toploti od 500 stepeni Celzijusa nekoliko meseci.

Kada su cene energije veće, baterija ispušta vruć vazduh koji zagreva vodu za sistem daljinskog grejanja koja se zatim pumpa u kuće, kancelarije, pa čak i lokalni bazen.

Izvor: Energetika.ba

U pet italijanskih regija proglašeno vanredno stanje zbog suše

Foto-ilustracija: Unsplash (Micaela Parente)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Korner)

Zbog suše koja je pogodila Italiju, Savet ministara proglasio je vanredno stanje u pet regiona te zemlje. Odluka će ostati na snazi do 31. decembra 2022. godine, a na raspolaganju je 36,5 miliona evra za operacije prve pomoći i obnovu mreže infrastrukture, izveštava Agronotizie.

Alarmantno stanje

U pitanju su regije Emilia Romanja, Friuli Venecia Điulia, Lombardija, Veneto i Pijemont, koje se nalaze u području sliva reke Po i istočnog dela Alpa.

Premijer Mario Drahi je obišao područje Trenta kako bi se lično informisao o katastrofi izazvanoj topljenjem glečera Marmolada.

Nova mera reguliše sredstva i ovlašćenja za vanredne situacije, intervencije spašavanja i pomoći ugroženom stanovništvu, kao i vraćanje funkcionalnosti javnih usluga i strateških mrežnih infrastruktura, konzorcijuma za melioraciju i navodnjavanje.

Neophodno poboljšanje vodne infrastrukture

U jednom od narednih zasedanja Saveta ministara biće odobrena i zakonska regulativa koja se odnosi na sprečavanje i suzbijanje suše, ali i na jačanje i adaptaciju vodne infrastrukture.

Kada regulativa bude odobrena, pristupiće imenovanju vanrednog komesara za borbu protiv ove nepogode i prevenciju koji će imati ovlašćenje da identifikuje 20 infrastrukturnih radova od nacionalnog značaja. Oni bi trebalo da se realizuju do 2024. godine.

Izvor: Agroklub

Nagrade za inovacije koje smanjuju emisije CO2 i povećavaju otportnost Srbije na klimatske promene

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) dodelili su priznanja najuspešnijim inovatorima koji su u praksi sproveli rešenja za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), čineći gradove i opštine u Srbiji otpornijim na klimatske promene. 

Ova rešenja su realizovana zahvaljujući podršci Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), a doprineće smanjenju emisija GHG u Srbiji ekvivalentom pola miliona tona ugljen-dioksida, što je jednako pošumljavanju 145 fudbalskih stadiona, odnosno sadnji 115.000 stabala drveća. Priznanja je dobilo 11 timova inovatora iz javnog, privatnog, nevladinog i istraživačkog sektora, kao i šest lokalnih samouprava.

„Sprovedeni projekti su pokazali da Srbiji ne manjka inovacija, ne samo u privatnom i javnom sektoru, već i u naučnim institucijama i nevladinim organizacijama čija rešenja već pokazuju veliki uticaj u lokanim zajednicama”, rekla je Sandra Dokić, pomoćnica ministarke zaštite životne sredine.

Kako je istakla za izazove za inovativna rešenja stiglo je 117 prijava, a da je novčano nagrađeno njih 25.

“Ministarstvo je uložilo velike napore da podatke lokalnih samouprava i privatnog sektora koji su relevantni za klimatske promene objedini, na čemu ćemo raditi i u budućnosti kroz objedinjeni informacioni sistem. Važno nam je to što će svi projekti imati značajan efekat i na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bešte, a procena je da će to biti oko 0,5 miliona tona ugljen-dioksida”, objašnjava Dokić i dodaje da samo na osnovu tačnih podataka mogu da se planiraju aktivnosti i finansijska sredstva za njihovo sprovođenje.

Prema rečima Miroslava Tadića, vođe tima za životnu sredinu i klimatske promene u UNDP-u, inovacije čije je sprovođenje podržano i nagrađeno doprineće očuvanju zdrave životne sredine, ali će i uticati na nova, zelena radna mesta.

„Na taj način pomažemo Srbiji da ublaži uticaj klimatskih promena na razvoj privrede i društva“, kazao je Tadić i ocenio da je projekat pomogao da se o klimatskim promenama govori na drugačiji način i da one nisu više samo pitanje naučnika i ekološki problem, već i ekonomsko pitanje koje se tiče svih građana i privrede.  

Priznanja za Lidere u inovacijama dodeljena su Javno-komunalnom preduzeću “Toplana” Šabac, preduzećima “Esotron”, “Jugo-Impex” “E-reciklaža”, “GreenEnergy Point”, “Sanicula”, “Telefon – Inženjering”, “Global Sustainabiliy Experts”, zatim Institutu Mihajlo Pupin i Institutu za multidisciplinarna istraživanja, organizaciji civilnog društva Nacionalna asocijacija autohtonih i električnih vozila, i Gradu Kraljevu.

Primena njihovih rešenja u praksi doprinosi povećanju energetske efikasnosti sistema daljinskog grejanja, povećanju udela obnovljivih izvora energije (biomase, biogasa i solarne energije) u ukupnom energetskom miksu, digitalizaciji i uštedama resursa u poljoprivrednoj proizvodnji, iskorišćavanju otpada za dobijanje novih proizvoda, đubriva i energije, uvođenju cirkularnih modela poslovanja, promociji održivog modela saobraćaja, prečišćavanju vazduha u urbanim sredinama, kao i ranoj najavi i sprečavanju šumskih požara. Takođe, otvoreno je 35 novih zelenih radnih mesta.

Foto: UNDP

Ukupna vrednost sredstava koja su u realizaciju inovativnih rešenja uložili nagrađeni timovi i su-finansiranja koje su obezbedili Globalni fond za životnu sredinu i Ministarstvo zaštite životne sredine iznosi oko 11 miliona dolara.

Priznavanja za inovacije dobilo je i šest lokalnih samouprava u Srbiji i to za uvođenje Informacionih sistema za prikupljanje i otvaranje podataka o emisijama GHG i za izradu Lokalnih planova nisko-ugljeničnog razvoja. To su: Kragujevac, Kruševac, Kraljevo, Niš, Šabac i Sremska Mitrovica.

Informacioni sistemi i akcioni planovi će omogućiti ovim gradovima da imaju bolji uvid u podatke o emisijama GHG u sektorima poput energetike, saobraćaja, upravljanja otpadom, poljoprivrede i šumarstva, kako bi na osnovu njih mogle da prate sprovođenje postojećih mera za smanjenje tih emisija, kao i da bolje planiraju nove mere u budućnosti.

Takođe, dodeljena su i specijalna priznanja u kategorijama: Doprinos smanjenju ugljeničnog otiska preduzeću „Jugo-Impex E-reciklaža“ iz Niša. Najbolje digitalno rešenje Javno komunalnom preduzeću „Toplana“ Šabac. Najveći uticaj u lokalnoj zajednici organizaciji civilnog društva „BioIdea“. Najbolja inovacija koje su podelili Institut za multidisciplinarna istraživanja i Institut Mihajlo Pupin.

Sve nagrađene inovacije realizovane su u okviru projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, koji je u proteklih pet godina, u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sproveo UNDP, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF). 

Milica Radičević

Evropa samo zanemarljivo povećava proizvodnju energije iz uglja

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ako se realizuju planovi po kojima je mali broj elektrana na ugalj u Evropi privremeno stavljen u stanje pripravnosti, to bi uvećalo godišnje emisije u EU za gotovo zanemarljivih 1,3 odsto, čak i uz najgori scenario u kome one rade na najvišim nivoima, procenju u nezavisnom institutu za oblast energetike Ember.

Nemačka, Austrija, Francuska i Holandija nedavno su najavile da planiraju da povećaju proizvodnju energije iz uglja u slučaju da stanu isporuke ruskog gasa.

Analiza Embera pokazala je da su u stanje pripravnosti stavljene elektrane na ugalj kapaciteta 14 GW dodajući 1,5 odsto ukupnom instaliranom kapacitetu proizvodnje električne energije (920 GW).

Najviše je u Nemačkoj, koja je odobrila rezervni kapacitet od 8 GW u sklopu zakona o obezbeđenju zamenskih elektrana usvojenog 8. jula.

Čak i prema najgorem scenariju, gde bi te elektrane na ugalj radile tokom 2023. sa faktorom opterećenja od 65 odsto, one bi proizvele 60 TWh struje, što je dovoljno za napajanje Evrope oko nedelju dana.

Gledano iz perspektive promena klime, neto dodatna emisija CO2 u 2023. bila bi oko 30 miliona tona ili 1,3 odsto ukupne emisije CO2 u EU u 2021. i 4 odsto godišnje emisije u sektoru energetike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Dugoročno gledano, ugalj nema budućnost u Evropi, navodi se u saopštenju Embera i dodaje da nijedna zemlja nije odustala od obaveze da postepeno izbaci ugalj iz upotrebe najkasnije do 2030.

Kako se ističe, tekuća kriza deluje na ubrzanje evropske tranzicije na čistu energiju.

Podseća se da je u maju Evropska komisija objavila ažurirani dokument RipauerIJu (REPowerEU) u koji je uključeno povećanje energije iz uglja (+105 TWh) i smanjenje iz gasa (-240 TWh) bez narušavanja klimatskih ciljeva EU.

Emberove analize pokazuju da će na bazi ciljeva iz plana RipauerIJu obnovljivi izvori učestvovati sa 69 odsto u proizvodnji električne energije do 2030.

Analitičarka Embera Sara Braun rekla je da se Evropa našla u ovoj situaciji zbog ranijih grešaka u energetici.

„Uprkos znacima upozorenja, članice EU ignorisale su rizike preterane zavisnosti od uvoznog gasa i zanemarivanja potrebe da ga brzo zamene domaćim obnovljivim izvorima“, rekla je Braun.

Kako je dodala, EU se zbog toga suočava sa teškom odlukom da se privremeno oslanja na ugalj dok znatno povećava upotrebu čiste energije.

Izvor: EURACTIV /Beta

Revolucionarna “Vodena baterija” biće jedan od glavnih obnovljivih izvora energije u Evropi

Foto: Printscreen/Youtube
Foto: Printscreen/Youtube

Pravo kroz švajcarske Alpe, kroz tunel dug više od 18 kilometara, stiže se do “Vodene baterije” koja može da skladišti električnu energiju ekvivalentnu 400.000 baterija električnih automobila.

U podzemnu pećinu u kantonu Vale ugrađena je reverzibilna hidroelektrana koja može da skladišti i generiše ogromnu količinu hidroelektrične energije. Ova “Vodena baterija” u velikoj meri će doprineti stabilizaciji napajanja u Švajcarskoj, ali i u Evropi, prenose svetski mediji.

Reverzibilna hidroelektrana je napravljena od dva velika bazena koja se nalaze na različitim visinama. Sistem je napravljen tako da ona može da skladišti višak električne energije pumpanjem vode iz nižeg u viši bazen. Kada dođe do trenutka kada je potrebna energija, dolazi do obrnutog procesa. Protok vode rotira turbinu koja generiše hidroelektričnu energiju.

Ovo postrojenje ima šest pumpnih turbina i ukupnu izlaznu snagu od 900 MW, koja je dovoljna za napajanje čak 900.000 domova. Nalazi se 600 metara ispod zemlje, između rezervoara Emosson i Vieux Emosson u Valeu. Bilo je potrebno čak 14 godina da se ovaj projekat završi i to zbog velikih izazova, poput prokopavanja tunela kroz Alpe kroz koje je transportovan neophodan materijal kroz planinu.

Centralni deo objekta, koji se nalazi u samoj planini, je mašinska prostorija dugačka skoro 200 metara i široka 32 metra.

Od 2012. do 2016. godine, visina brane Vieux Emosson je povećana za 20 metara, kako bi se akumulacijama omogućilo skladištenje više vode i stvaranje više energije.

Milica Radičević

Objavljene nove cene derivata nafte

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je nove najviše maloprodajme cene derivata nafte za period od 15 časova 15. jula 2022. godine do 15 časova 22. jula 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 218,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 199,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija