Home Blog Page 236

Kreće projekat novog ugljenokopa Zapadni Kostolac – EPS raspisao tender za 89 istražnih bušotina

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gerold Hinzen)

Elektroprivreda Srbije, ogranak TE-KO Kostolac, raspisao je tender za geološke istražne radove na zapadnom polju Kostolac.

Podsetimo, pre toga je raspisan tender za izradu Glavnog rudarskog projekta otvaranja ovog ležišta čije potvrđene rezerve lignita iznose oko 280 miliona tona.

U prvoj fazi rada novog kopa u planu je vađenje 3.000.000 tona lignita godišnje za obrenovačke termoelektrane, a kasnije i za tri kostolačka termobloka.

Kako je navedeno u specifikaciji posla, u atarima sela Dubravica, Batovac, Ostrovo i Petka već je izbušeno 411 bušotina, u periodu od 1942. do kraja 2018. godine i tada je registrovano prisustvo tri ugljena sloja, od kojih su prva dva interesantni za eksploataciju.

Urađen je Elaborat o rezervama uglja na ležištu 2013, nakon čega je usledilo 165 dodatnih bušotina, u izabranim najpovoljnijim delovima ležišta, i dobijeni su povoljni rezultati u selima Dubravica i Ostrovo.

Stoga su, kako se navodi, u toku razmatranja za moguće otvaranje novog površinskog kopa pod nazivom Zapadni Kostolac.

Idejno rešenje predviđa usek sa južne strane ležišta, u zoni koja nije najbolje istražena i u kojoj su prisutne bilansne rudne rezerve C1 kategorije, ali nedostaju podaci o kvalitetu uglja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Zato će se raditi istraživanje ležišta mineralnih sirovina (ILMS), kao i geotehnička i hidrogeološka istraživanja.

Istražni prostor nalazi se u atarima sela Batovac, Dubravica, Ostrovo i Petka.

Osim ILMS istraživanja u južnom delu ležišta, u manjem obimu istraživaće se i krajnja istočna/severiostočna zona ležišta novog kopa, kao i prostor ka zatvorenom površinskom kopu Ćirikovac.

,,Cilj ovih istraživanja je da se stvore neophodni uslovi za izradu novog elaborata o resursima i rezervama uglja koji će poslužiti za izradu rudarske projektne i investicione dokumentacije za dalji rad na otvaranju površinskog kopa’’, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

Ukupno je projektovano je 89 istražnih bušotina za istraživanje ležišta mineralnih sirovina.

Prve 42 bušotine bušiće se tokom druge godine istraživanja (3,890 m), u južnoj i istočnoj obodnoj zoni projektovanog površinskog kopa, u cilju pripreme za početak rudarskih radova na kopu, dok će se narednih 47 bušotina bušiti u trećoj godini istraživanja.

Iz projektovane 42 bušotine radiće se 506 pojedinačnih proba uglja i 126 proba šljunka.

Tender je otvoren do 28. novembra.

Izvor: eKapija

Ministarka sa direktorima javnih preduzeća: Obezbeđene dovoljne količine gasa

Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović razgovarala je sa predstavnicima javnih preduzeća u oblasti energetike o situaciji u tim kompanijama, planovima za naredni period i daljoj saradnji s tim ministarstvom.

Dubravka Đedović održala je sastanak sa predstavnicima Elektroprivrede Srbije, Elektromrežom, Elektrodistribucijom, Javnim preduzećem za podzemnu eksploataciju uglja „Resavica“, Transnaftom AD Pančevo, Transportgasom i Srbijagasom, saopštilo je resorno ministarstvo.

Imajući u vidu aktuelnu situaciju sa energentima na globalnom nivou, ministarka Đedović je istakla da je važno sumirati situaciju u javnim preduzećima, napraviti planove za naredni period i preduprediti eventualne probleme.

S obzirom na to da je počela grejna sezona, Đedovićeva je ocenila da su obezbeđene dovoljne količine gasa i da je prioritetni zadatak obezbeđivanje kontinuirane proizvodnje električne energije i pronalaženje načina za uštedu, na način da potrebe građana i privrede budu zadovoljene.

,,Naš zajednički zadatak je da učinimo sve kako bismo obezbedili energetsku sigurnost našim građanima i privredi. Zato smo danas ovde da razgovaramo o strateškim projektima, aktivnostima i odgovornosti svih nas aktivnih učenika u energetskom sektoru“, istakla je ministarka.

Predstavnici javnih preduzeća izvestili su ministarku Đedović o trenutnoj situaciji i novoj ministarki poželeli puno uspeha na dužnosti.

Dušan Bajatović, direktor „Srbijagasa“, rekao je da su sva skladišta gasa puna i da su te zalihe obezbeđene zahvaljujući merama koje je Vlada Srbije preduzela.

Prioritet Ministarstva i nove vlade je dalja neophodna reforma energetskog sektora, ali i investicioni planovi i nastavak kapitalnih projekata, ocenila je Đedovićeva.

Izrazila je uverenje da će buduća saradnja Ministarstva i javnih preduzeća biti efikasna i da će zajedničkim radom uspeti da preduprede i prevaziđu sve eventualne izazove.

Najavila je da će u narednom periodu obaviti i pojedinačne razgovore sa direktorima preduzeća, što će ubuduće biti praksa u radu tog ministarstva.

Izvor: RTS

U Evropu stiže još jedan mali i jeftin kineski auto na struju

Foto: Mullen Automotive
Foto: Mullen Automotive

Gradske gužve i potraga za parkingom je svakodnevnica svih koji žive u velikim gradovima. Zato mnogi traže mali gradski auto, po mogućstvu električni, koji je idealan za gradsku vožnju. Iz Kine nam stiže baš jedno takvo vozilo. 

Model i-Go, koji je u ponudi kompanije Mullen Automotive, veoma sličan Smart modelima, i izuzetno je popularan u Kini, uskoro bi se mogao videti u evropskim metropolama.

Ovaj model automobila ima elektromotor sa 46 konjskih snaga i bateriju od 16.5 kWh koja po NEDC standardu obezbeđuje 200 km dometa. Težak je svega 795 kilograma i može da razvije maksimalnu brzinu od 100 km/h.

Proizvođač Henan Henrey Shiying Vehicle kaže da je model odličan za tipične evropske ulice i vožnju zaustavljanje/kretanje. Napravljen je tako da smanjuje zagađenja i nivo buke u velikim gradskim sredinama.

Ovaj model automobila u potpunosti je optimizovan i konfigurisan da bude komercijalni EV koji je u potpunosti spreman i sertifikovan za prodaju u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Španiji, Francuskoj i Irskoj, a nakon toga bi mogao da stigne i u ostale delove Evrope.

Prema tvrdnjama proizvođača prva vozila će stići u Nemačku u decembru 2022. godine. Njihova početna cena je oko 12.000 evra.

U Kini ovaj model rado voze mlade žene i ljudi koji prvi put kupuju novo vozilo. Često se koristi i za razvoženje hrane i slične dostave i može se videti u gotovo svim gradovima ove države.

Milica Radičević

Vujović obišla radove na izgradnji kanalizacione mreže u opštini Pećinci

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović obišla je započete radove na izgradnji kanalizacione mreže u naselju Popinci, zajedno sa ministrom za javna ulaganja Markom Blagojevićem i predsednikom Opštine Pećinci Sinišom Đokićem,

Ministarka je istakla da će u dva naselja u opštini Pećinci biti izgrađena 24 kilometra nedostajuće kanalizacione mreže, čime će se rešiti višedecenijski problem građana.

Tom prilikom, ministarka je najavila i početak radova u naselju Prhovo.

,,Kada realizujemo projekte u ova dva naselja, na kanalizacionu mrežu biće priključeno više od 600 domaćinstava’’, rekla je ministarka Vujović i dodala da je rešavanje pitanja otpadnih voda svakako jedan od prioriteta.

Prema njenim rečima, izgradnja kanalizacije jeste preduslov da bi naselja mogla da se priključe na postojeće prečistače otpadnih voda ili one koji će tek biti izgrađeni u budućnosti.

,,Kanalizaciona mreža u Pećincima biće priključena na prečistač koji već postoji u industrijskoj zoni ove opštine. Imamo spremne projekte za izgradnju kanalizacije u još nekoliko naseljenih mesta u Pećincima, a trenutno ih analiziramo’’, rekla je ministarka.

Kako navodi, sa ministrom Blagojevićem radili su intenzivno u prethodne dve godine, kada je bio na čelu Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, a ta kancelarija je pregledala sve projekte, verifikovala ih i gde je bilo potrebno radila su se nova merenja. Ministarka je dodala, da zbog toga otvaranje gradilišta za kanalizaciju i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sada može da počne širom Srbije.

Prema njenim rečima, u ovom trenutku su otvorena gradilišta u Gornjem Milanovcu, uskoro se otvara gradilište i na Kopaoniku, ali i širom Srbije, gde je investitor Vlada Srbije iz različitih kreditnih linija, u saradnji sa različitim ministarstvima.

Ministarka je rekla da je to najveći korak u podizanju kvaliteta života građana i zaštiti životne sredine, napominjući da je izgradnja kanalizacione mreže najveći, ali ne i jedini projekat u opštini Pećinci.

,,Zahvaljujući dobroj saradnji sa opštinskim rukovodstvom, očišćene su dve divlje deponije, a u pripremi su i drugi zeleni projekti’’, istakla je ministarka Vujović.

Energetski portal

Počela grejna sezona u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (ri)

Daljinski sistemi grejanja u Srbiji jutros su počeli sa radom, te se očekuje da radijatori u 650.000 domaćinstava širom zemlje budu topli. 

Prema informacijama koje je RTS dobio iz Udruženja toplana Srbije, svih 60 toplana u Srbiji od jutros je u redovnom režimu, što znači da je grejna sezona od danas i počela.

Ivana Kalanja, izvršna direktorka “Beogradskih elektrana” kaže da su svi toplotni izvori tog preduzeća uspešno započeli prvi dan. Kako se navodi na sajtu ovog preduzeća zbog sanacije kvara na delu toplovoda u Repiškoj ulici kod broja 54, bez grejanja su potrošači na sledećim adresama: Repiška od 31 do 58, Spasovdanska od 2 do 8b, Drage Spasić 32a i 34, kao i Ace Josimovića 25. Takođe, zbog kvara na delu toplovoda u Ulici Kralja Milutina, trenutno su bez grejanja potrošači u Kralja Milutina od brojeva 28 do 55, kao i Njegoševoj 34 i 36. Ekipe za hitne intervencije su na terenu, u toku je otklanjanje ovog kvara.

Kako je Kalanja istakla danas se očekuju visoke temperature, za mesec novembar potpuno neuobičajene. 

Grejanje se gasi kada je 15 stepeni napolju. Kako se bude razvijao dan, mi satno pratimo prognozu i ostvarene temperature u većem delu grada i u skladu sa tim donosimo odluku o prekidu“, istakla je Kalanja za RTS.

Kao i ranijih godina tokom grejne sezone, kada su dnevne temperature iznad proseka, radijatori će biti topli tokom večeri kada temepratura padne ispod 12 stepeni. Takođe, detaljno će biti praćena vremenska prognoza, te ukoliko dnevne temperature od 15 i više stepeni traju nekoliko sati u toku dana, dolaziće do prekida snabdevanja.

Radijatori će biti topli radnim danima do 6 do 22 sata, a nedeljom i praznicima od 7 do 22. U slučaju izuzetno niskih spoljnih temperatura, stanovi će biti topli i tokom noći.

Iz “Beogradskih elektrana” apeluju na građane da curenje radijatora i instalacija i slične probleme prijave na telefon 011 2093100, dok sve ostale probleme mogu da prijave na 011 2093011.

Energetski portal

BiH – Poziv za izražavanje interesa za prodaju/zakup zemljišta za izgradnju fotonaponskih elektrana

Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)
Photo-illustration: Pixabay

Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. – Sarajevo (EPBiH) u svom opredeljenju da značajno poveća udeo proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora na teritoriji Bosne i Hercegovine, uputilo je Poziv zainteresovanim stranama za izražavanje interesa za prodaju/zakup ili drugi odgovarajući način korišćenja nekretnina – zemljišta za izgradnju fotonaponskih elektrana.

Poziv se upućuje jedinicama lokalne samouprave koje su zainteresovane za davanje u zakup ili na drugi odgovarajući način korišćenja nekretnina – zemljišta za period od najmanje 25 godina. Minimalni uslovi koji treba da ispune ponuđene nekretnine – zemljište jesu da iskoristiva površina bude najmanje 100.000 m2 uz uslov da postoji nesmetan pristup lokaciji.

Poziv se upućuje i pravnim ili fizičkim zainteresovanim licima da prodaju ili daju u zakup nekretninu – zemljište na najmanje 25 godina. Uslovi su da nekretnina – zemljište bude u vlasništvu zainteresovane strane, a da je iskoristiva površina najmanje 50.000 m2 uz nesmetan pristup lokaciji.

Uslov je i da zemljište bude građevinsko ili ono koje je moguće da se prenameni za izgradnju fotonaponskih elektrana.

Poziv je otvoren do 31. decembra 2022. godine.

Energetski portal

Slovenija: smanjenje osvetljenja na putevima štedi električnu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Florian Steciuk)
Foto-ilustracija: Pixabay (ArtTower)

Zbog energetske krize, Društvo za autoputeve Republike Slovenije (DARS) isključilo je do daljnjeg osvetljenje autoputeva i brzih puteva, na deonicama gde je to zakonski dozvoljeno. Očekuje se da će ovakva odluka ostvariti uštedu od najmanje 2.000 MWh električne energije godišnje, što je jednako prosečnoj godišnjoj potrošnji oko 600 domaćinstava.

Na ostalim deonicama, gde je to propisano (tuneli, raskrsnice autoputa, kanalisane raskrsnice i odmorišta), osvetljenje će biti prilagođeno po snazi i po trajanju minimalno propisanim zahtevima, navodi se na zvaničnom sajtu DARS.

Preduzetim merama DARS sledi uredbu Saveta o hitnoj intervenciji na rešavanju visokih cena energenata, koju je Evropska unija usvojila u cilju ublažavanja efekata visokih cena energenata.

DARS je dobio pozitivno mišljenje i od Ministarstva za infrastrukturu za nove mere i one neće ni na koji način uticati na obezbeđenje osvetljenja saobraćajne infrastrukture, zato što će DARS ispunjavati sve zakonske propise.

Energetski portal

Struja najjeftinija u Holandiji, a gas u Mađarskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prosečne cene električne energije za domaćinstva u Evropskoj uniji naglo su porasle u prvoj polovini 2022. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne, sa 22 evra na 25,3 evra za 100 kilovat-časova (kWh). Porasle su i prosečne cene gasa u prvih šest meseci u odnosu na isti period lane, sa 6,4 evra na 8,6 evra za 100 kWh, pokazuju podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat).

U izveštaju Eurostata naglašeno je da su u skorije vreme veleprodajne cene električne energije i gasa značajno porasle širom EU usled skoka troškova snabdevanja, na koje utiče trenutna geopolitička situacija.

U poređenju sa prošlom godinom, porezi i nameti u računima za struju i gas koje plaćaju domaćinstva u EU značajno su se smanjili u prvoj polovini ove godine, jer su države članice uvele subvencije za ublažavanje visokih troškova energije.

Tako je u poređenju sa prvom polovinom 2021. godine učešće poreza u računima za struju naglo opalo sa 39 na 24 procenta (-15,5 odsto), a u računu za gas sa 36 na 27 odsto (-8,6 procenata).

Struja nije poskupela samo u pet država EU

Cene električne energije za domaćinstva porasle su u 22 zemlje članice EU u prvoj polovini ove u odnosu na prvu polovinu 2021. godine. Najveći rast zabeležen je u Češkoj (+62 odsto), Letoniji (+59 procenata) i Danskoj (+57 odsto).

Do smanjenja cena električne energije u domaćinstvima došlo je u Holandiji (-54 procenta), Sloveniji (-16 odsto), Poljskoj (pad od tri procenta), Portugalu i Mađarskoj (obe zemlje su imale pad od po jedan odsto). Padovi u Holandiji, Sloveniji i Poljskoj vezani su za državne subvencije i naknade, dok su u Mađarskoj cene regulisane.

Izraženo u evrima, prosečne cene električne energije u prvoj polovini godine bile su najniže u Holandiji (5,9 evra za 100 kWh), Mađarskoj (9,5 evra) i Bugarskoj (10,9 evra), a najviše u Danskoj (45,6 evra), Belgiji (33,8 evra), Nemačkoj (32,8 evra) i Italiji (31,2 evra).

Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

Između prve polovine 2021. i prvih šest meseci ove godine, cene gasa porasle su u 23 od 24 zemlje članice EU za koje su dostupni podaci. Najveći rast zabeležen je u Estoniji (+154 odsto), Litvaniji (+110 procenata) i Bugarskoj (+108 odsto), uglavnom zbog cene energije.

Samo su u Mađarskoj cene prirodnog gasa za domaćinstva neznatno pale u istom periodu, i to za -0,5 procenata.

Prosečne cene gasa za domaćinstva su u prvih šest meseci bile najniže u Mađarskoj (2,9 evra za 100 kWh), Hrvatskoj (4,1 evra) i Letoniji (4,6 evra), a najviše u Švedskoj (22,2 evra), Danskoj (16 evra) i Holandiji (12,9 evra).

Podsetimo, građani Srbije od 1. septembra plaćaju električnu energiju po višim cenama. Agencija za energetiku dala je krajem jula saglasnost Elektroprivredi Srbije (EPS) za novi cenovnik, po kome je cena kilovat-časa za domaćinstva uvećana za 6,5 odsto.

Tako će prosečna cena električne energije za kupce koji imaju pravo na garantovano snabdevanje po regulisanim cenama (domaćinstva i mali kupci) iznositi 8,144 din/kWh bez poreza i taksi. Ovo poskupljenje znači da će domaćinstvo koje troši prosečnih 460 KWh mesečno ubuduće dobijati račun za struju veći za oko 300 dinara.

Izvor: Biznis.rs

Za odgovor Srbije na klimatske promene važno je učešće čitavog društva

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Kako bi podstaklo sve relevantne aktere u društvu da se uključe u aktivnosti koje Srbiji mogu da pomognu da adekvatno i blagovremeno odgovori na izazov klimatskih promena, Ministarstvo zaštite životne sredine održalo je „Dijalog o klimatskim promenama“.

Događaj je organizovan u partnerstvu sa Timom Ujedinjenih nacija i Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, uoči globalnog klimatskog samita Ujedinjenih nacija – COP27 u Egiptu.

Ministarka zaštite životne sredine, Irena Vujović, podsetila je da je Srbija povećala svoju klimatsku ambiciju za tri puta u okviru nedavno usvojenog revidiranog Nacionalno određenog doprinosa – NDC.

„Planiramo da do 2030. smanjimo emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 33,3 odsto u odnosu na nivo emisija iz 1990. godine i to u svim relevantnim sektorima“, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, jedna od najvažnijih tema predstojećeg samita COP27 jeste povećanje finansiranja za klimatske promene, kako bi se na globalnom nivou više ulagalo u projekte prilagođavanja na klimatske uslove.

„I Srbiji je potrebno prilagođavanje na klimatske uslove na svim nivoima, od građana, preko lokalnih zajednica, pa do privrede koja treba da iskoristi šansu i postepeno prelazi na zelene, odnosno cirkularne modele poslovanja, što je u skladu i sa Zelenom agendom, kojoj smo potpuno posvećeni. Preduslov za to je prilagođavanje regulative, na čemu ubrzano radimo. Nakon usvojenog krovnog Zakona o klimatskim promenama, ministarstvo koje vodim trenutno radi i na donošenju seta propisa iz ove oblasti, poput Strategije niskougljeničnog razvoja i Programa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove. Naša vizija je da Srbija bude niskougljenično društvo sa konkurentnom i resursno efikasnom ekonomijom. Ako nastavimo da radimo zajedno, uz podršku naših partnera, to je cilj koji možemo da ostvarimo, za kvalitetan život građana u klimatski otpornom društvu“, naglasila je Vujović.

„Suočavamo se sa dvostrukom krizom – klimatskom i energetskom, i Evropska unija je tu da podrži Srbiju konkretnim akcijama, da prevaziđe obe”, istakao je NJ.E. Emanuele Žiofre, ambasador i šef Delegacije Evropske unije (EU) u Republici Srbiji, dodajući: 

„Kao što je najavila predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, EU će pružiti direktnu budžetsku podršku u iznosu od 165 miliona evra da se izbori sa energetskom krizom. Paralelno sa time EU podržava Srbiju i da poveća svoju energetsku efikasnost u javnim i privatnim objektima i poveća udeo obnovljivih izvora energije. Pozdravljamo povećanu klimatsku ambiciju Srbije i pozivamo da se donesu dugoročne strategije za klimatsku neutralnost do 2050. godine”, rekao je Žiofre.

Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji, Fransoaz Žakob, osvrnula se na to što je Srbija povećala ciljeve za smanjenje emisija ugljen-dioksida do 2030. i 2050 godine.

„Dok je zakonodavni okvir za to na snazi, neophodno je ubrzati aktivnosti i uskladiti ih na svim nivoima – u opštinama, za i sa građanima, sa preduzećima, industrijama, trgovinom i poljoprivrednim sektorom. U vrlo kratkom vremenskom roku, dok se bavimo energetskom krizom, prioritet treba da bude efikasnija potrošnja energije za grejanje i hlađenje. Time će se smanjiti emisije ugljen-dioksida, kao i potrošnja prirodnih resursa i povećati konkurentnost privrede. UN će nastaviti da podržava Vladu Srbije u ovom nastojanju, promovišući pravedan pristup tranziciji, osmišljavajući rešenja i politike koje imaju cilj da niko ne bude izostavljen“, izjavila je Žakob.

Foto: UNDP

Ona je istakla da je borba protiv klimatskih promena najurgentniji izazov našeg vremena, i da kao takva mora biti u centru strateških planova i investicija nove Vlade. To će, kako je pojasnila, otvoriti višestruke mogućnosti za preduzeća, doneti korist i dobrobit građanima, ali i osnažiti mlade da izgrade novu budućnost u ovoj zemlji.

Srbija se obavezala da smanji emisije GHG za 33.3 odsto do 2030. godine. Da bi to ostvarila, kako su istakli učesnici nacionalnog dijaloga, neophodno je sprovesti brojne aktivnosti, a najpre napuštanje fosilnih goriva u korist obnovljivih izvora energije, kao i prelazak na cirkularni model ekonomije i smanjenje otpada. To će istovremeno doprineti da se poboljša kvalitet vazduha, vode i zemljišta, i unapredi zdravlje i blagostanje stanovnika Srbije. Takođe, proizvodi i kompanije iz Srbije biće konkretniji na tržištu EU i globalno.

Učesnici i učesnice Dijaloga naglasili su da privatni sektor može da odigra značajnu ulogu u ovoj zelenoj transformaciji privrede i društva u Srbiji, kao i da sprovođenje EU Zelene agende za Zapadni Balkan može u velikoj meri da pomogne u ovoj tranziciji.

Na događaju je istaknuto da je za pravednu zelenu tranziciju, od koje će imati koristi svi građani i građanke, potrebno dodatno finansiranje, ne samo iz donatorskih sredstava, već i kroz zajmove banaka, i upotrebom inovativnih načina finasiranja kao što su zelene obveznice.

Govorilo se i o neophodnosti blagovremenog prilagođavanja na klimatske promene kako bi se zaštitili ljudski životi i sprečila šteta po imovinu, infrastrukturu i privredu. Najavljeno je da se do kraja ove godine očekuje nacrt prvog Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promene u Srbiji.

U okviru Dijaloga prvi put je javnosti predstavljen Digitalni atlas klime Srbije. Ova onlajn platforma na osnovu meteoroloških i geoprostornih podataka daje uvid u trenutne i buduće promene klime kako za celu teritoriju Srbije, tako i za konkretne lokacije. Ovi podaci su javno dostupni, a omogućavaju bolju procenu ranjivosti i planiranje mera prilagođavanja na klimatske promene. Digitlani atlas klime Srbije može videti ovde.

Učesnicima nacionalnog Dijaloga se putem video poruke obratio i glavni pregovarač Predsedavanja COP 27, Nj.E. Ambasador Mohamed Nasr. Takođe, u panelu o međunarodnom i evropskom kontekstu klimatskih akcija učestvovao je ambasador Egipta u Srbiji, NJ.E. Basel Salah.

U diskusijama o tome šta je potrebno preduzeti kako bi Srbija smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i na vreme se prilagodila na izmenjene klimatske uslove učestvovali su predstavnici/ce nadležnih ministarstava u Vladi Republike Srbije, Delegacije EU, agencija UN-a u Srbiji, međunarodnih finansijskih institucija, kao i privrede, naučne zajednice i mladih.

27. Konferencija drzava članica Okvirne konvencije UN o promeni klime – COP27, biće održana od 6. do 18. novembra 2022. godine, u egipatskom gradu Šarm el Šeiku. Glavni cilj ovogodišnjeg samita o klimi je da ubrza prelazak sa pregovora i planiranja akcija za klimu na njihovo sprovođenje u praksi, kao i da podstakne zemlje širom sveta da se obavežu na dodatno smanjivanje emisija GHG do kraja ove decenije.

Naime, prema procenama UN-a, smanjenje emisija GHG na koja su se zemlje do sada obavezale nije dovoljno da se rast globalne temperature zaustavi na 1,5°C. Ovu granicu, prema procenama naučnika, čovečanstvo ne bi smelo da pređe ukoliko želi da izbegne najgori scenario klimatskih promena, koji bi ugrozio opstanak živog sveta na Zemlji.

Dijalog o klimatskim promenama održan je uz podršku projekata koje UNDP sprovodi u saradnji sa Vladom Republike Srbije, uz pomoć partnera kao što su Delegacija Evropske Unije u Srbiji, Vlade Švajcarske, Švedske i Japana, Zeleni klimatski fond (GCF) i Globalni fond za životnu sredinu (GEF).

Izvor: UNDP

Đedović: Prioritet sigurno snabdevanje energijom i izgradnja novih kapaciteta

Foto-ilustracija: Pixabay (jplenio)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović rekla je za RTS da će staviti akcenat u prvih 100 dana Vlade da prezimimo, da građanima budu topli domovi i da imamo stabilno snabdevanje strujom.

“Fokusiraću se i da imamo dobru, kontinuiranu proizvodnju električne energije, da dobro vodimo naše energetske kompanije, da počnemo, sprovedemo i nadgledamo sva investiciona ulaganja koja su nam neophodna kako bi građanima obezbedili stabilno snabdevanje energentima”, kaže ministarka.

Kako je rekla tople probe “Beogradskih elektrana” smlačile su radijatore, a od sutra svi daljinski sistemi u Srbiji ulaze u redovan režim grejanja.

“Pomerena je grejna sezona, jer je oktobar bio natprosečno topao, ali će od sutra radijatori biti topli, toplane su spremne, energenata ima dovoljno, gasna skladišta su puna, ima uglja, sa hidrokapacitetima dobro stojimo, tako da građani mogu biti sigurni da će im domovi biti topli”, dodaje Đedović.

U Srbiji ima 60 toplana i ima zahteva da se za dane kada toplane nisu isporučivale energiju, umanje računi. Ministarka kaže da će ove nedelje razgovarati sa direktorima toplana i apeluje na građane da nastave sa štednjom.

Đedovićeva kaže da je Termoelektrana u Obrenovcu na 60 odsto efikasnosti i da je cilj da se podigne efikasnost termoelektrana, jer to znači da neće biti uvoza struje, a u proteklom periodu dosta problema su pravile suše, ali u oktobru nije bilo tih problema i struju nismo uvozili.

„Tokom zime, da li će biti uvoza energenata zavisi od toga kolika je proizvodnja, kolika potrošnja i kolike su cene na svetskom tržištu. Naše rezeve su pune energenata, možemo da dokupimo kada su cene niže, pa da štedimo za nepredvidive situacije. Bitno je da kada možemo štedimo, više upaljenih sijalica ne znače nama pojedinačno ništa, a znači za uštede i sve nas“, istakla je ministarka energetike.

Đedovićeva je rekla da se ne planira povećanje cena struje i gasa, država subvecioniše i jedno i drugo.

„Većina zemalja subvencioniše svoje energenetske kompanije zbog situacije u kojoj se ceo svet nalazi“, kaže ministarka.

Kako dodaje bitno je da se fokusiramo na projekte koji mogu brzo da se završe.

„Bitno da završimo šta smo počeli, 2023. dobićemo 350 megavata nove termoelektrane, koja treba da se završi i to jeste bitno za stabilnost sistema, bitno da se povezujemo, da završimo gasnu interkonekciju sa Bugarskom i da gradimo interkonekciju sa Severnom Makedonijom. Da se fokusiramo na projekte koji mogu brzo da se završe, naftovodi su nam potrebni. Obnovljivim izvorima moramo da se bavimo. Sve obnovljive izvore naša mreža može da podnese. Potrebne su nam reverzibilne elektrane, mislim na “Bistricu” i “Đerdap 3” da se realizuju, jer bez toga nema energetske sigurnosti Srbije“, istakla je ministarka.

Izvor: RTS

Ko su najbrojniji turisti u prestonici i zašto Beograd porede s Istanbulom

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitrije Milenković)
Foto-Ilustracija: Pixabay (stevanaksentijevic)

Statistika govori da je Beograd veoma blizu da do kraja godine postigne rezultate u turizmu iz 2019, ističe Miodrag Popović, v. d. direktor Turističke organizacije Beograda. Kaže da su najbrojniji turisti od prošle godine i sa najvećim brojem noćenja iz Ruske Federacije. Posebno ističe da su se Beograd i Istanbul najbrže oporavili u Evropi, da put između ta dva grada dovodi našoj prestonici i Srbiji turiste iz trećih zemalja.

Beograd ima veliku šansu da do kraja godine dostigne broj gostiju koji su posetili prestonicu tokom 2019. godine, pre pandemije koronavirusa.

„Statistika govori da smo vrlo blizu, ako ne i jednaki s 2019. godinom, što može značiti i iznenađenje u odnosu na prethodne dve godine i rezultate drugih evropskih, pa i svetskih prestonica koje su turističke destinacije“, ističe Miodrag Popović.

Posebno ukazuje da su značajni rezultati ostvareni i bez velikog broja kineskih gostiju, koji su 2019. godine bili najbrojniji i ostvarili najviše noćenja.

Navodi i da je položaj Beograda veoma dobar, jer omogućuje ljudima iz Evrope da lako dođu, što je veoma važno, jer se avio saobraćaj još nije oporavio ni od korone, a sada i zbog rata u Ukrajini i globalne ekonomske krize.

Ko su najbrojniji turisti

Najbrojniji turisti su od prošle godine i sa najvećim brojem noćenja iz Ruske Federacije, a na tom tržištu su, kako ističe uporno i radili.

Što se tiče smanjenja broja gostiju iz Kine, objašnjava da su kod njih još uvek na snazi pravila o kovidu 19, tako da su putnici po povratku u Kinu u karantinu još 15 dana.

Međutim, i pored tih ograničenja, navodi da rezultati nisu toliko loši kada su u pitanju kineski turisti.

„Srećom, niko ne dolazi manje nego pre. Svi više dolaze. Nisu to samo gosti iz Ruske Federacije, Grci su u avgustu bili veoma zanimljivi, jer je njihov rast od 300 do 400 odsto“,  navodi on.

Smatra da će Beograd i dalje beležiti porast u broju turista, ali i očekuje još fluktuacija, jer se, ocenjuje, avio saobraćaj neće oporaviti bar do 2025. godine.

Zašto Beograd porede sa Istanbulom

„Između Beograda i Carigrada, tim starim carigradskim drumom, ceo ovaj region je omeđen sa dva puta – via militaris i Via egnatio, još u doba Rimskog carstva. Negde se tu sve odvija, iako su od tada prošli vekovi“, naveo je Popović.

Činjenica je, dodaje, da su se Beograd i Istanbul najbrže oporavili u Evropi, svako prema broju stanovnika i prema svojoj veličini, kao i obimu svoje turističke ponude.

„Negde i ta transverzala, put između Beograda i Istanbula dobro funkcioniše, i koja i njima i nama dovodi goste iz trećih zemalja. A ako dovodi Beogradu, onda dovodi i čitavoj Srbiji. odnosno čitavom našem regionu“, objasnio je Popović.

Šta Beograd sve nudi

Najveće turističke atrakcije u Beogradu su one koje svedoče o njegovoj istoriji, spomenici kulture, crkve, parkovi, česme, dvorovi, ali i neopipljiva atrakcija Beograda, a to je neverovatan provod.

Činjenica je da je Beograd jedna od najstarijih prestonica u Evropi, koja ima šta da pokaže.

U zavisnosti od godišnjeg doba, to su, ističe Popović, događaji na otvorenom, po čemu je Beograd poznat u Evropi i svetu.

Posebno ukazuje na atmosferu koja je ljudima koji dolaze u Beograd i najzanimljivija.

„Najvažniji su Beograđani, onakvi kakvi su, najgostoljubiviji ljudi, kako drugi kažu, duh Beograda i zbog toga ljudi pre svega dolaze u naš grad“, dodaje Popović.

Najavio je da više od 30 turističkih agencija iz Sofije planira da od 1. decembra do 27. januara iduće godine dovodi bugarske turiste u Beograd.

„Mi smo poznati i po beogradskoj zimi, po svemu onome što organizujemo i dočekujemo tokom zime. Zato nije čudo što naše komšije vrlo često i rado dolaze u tom periodu“, kaže Popović.

Poručuje turistima da ih Beograd neće razočarati svojom ponudom ni tokom ove zime, a posebno za novogodišnje i božićne praznike.

Izvor: RTS

Key Energy 2022. – Vodeći evropski događaj za industriju energetike

Foto: Key Energy
Foto: Key Energy

Pokretanje energetske tranzicije

Key Energy je međunarodni sajam i konferencija na kojoj se predstavljaju tehnologije, usluge i integrisana rešenja koja promovišu i ubrzavaju tranziciju ka ugljenično neutralnoj ekonomiji – glavni cilj Zelenog dogovora, strateškog plana za održivi rast koji je pokrenula Evropska unija.

Predstavlja sveobuhvatni događaj u Evropi koji obuhvata obnovljive izvore energije, sisteme za skladištenje energije, energetsku efikasnost, urbanu regeneraciju, održivu mobilnost, osvetljenje i pametne mreže.

Informacije, obuka i budućnost

Key Energy nije samo sajamska izložba, već i prilika da se energetski stručnjaci upoznaju i podele svoje znanje sa ključnim akterima sektora, kao i da imaju koristi od ažuriranja i obuke.

Program konferencija i radionica u organizaciji je Naučnog komiteta i uključuje sve relevantne institucije i industrijska udruženja, kao i tehničke/naučne i organizacije civilnog društva.

Sajam će biti održan od 8. do 11. novembra u Rimini Expo centru, Via Emilia, 155 – 47921 Rimini (RN), Italija. Radno vreme je od 9 do 18 časova.

Izvor: Key Energy

Tokom 2021. godine iskopano 2,8 milijardi tona metala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (stafichukanatoly)

Procenjuje se da je tokom 2021. godine u čitavom svetu iskopano oko 2,8 milijardi tona metala, prema podacima Geološkog zavoda Sjedinjenih Američkih Država (USGS).

Od te neverovatno velike količine, ruda gvožđa imala je udeo od čak 93 odsto, sa oko 2,6 milijardi tona.

Najviše rude gvožđa eksploatisano je u Australiji – 900 miliona tona, dok je na drugom mestu Brazil (380 miliona tona), a zatim Kina (360 miliona tona). Australija je poznata kao rudarska zemlja, sa velikom površinom države pokrivenim crvenkastim slojem zemljišta bogatim gvožđem. Tri najveće kompanije u zemlji su BHP Group, Rio Tinto i Fortescue Metals.

Oko 98 odsto rude gvožđa se pretvara u materijal za proizvodnju čelika, koji se koristi u građevinarstvu, transportu i kućnim aparatima. Zbog svoje ključne uloge u izgradnji infrastrukture, gvozdena ruda je jedan od najvažnijih materijala koji podržavaju urbanizaciju i ekonomski rast.

S druge strane, takozvani industrijski metali se u velikoj meri koriste u proizvodnji čelika, građevinarstvu, hemijskoj proizvodnji i kao agensi za razne legure. U 2021. godini na planeti je iskopano više od 181 miliona tona ovih metala.

Po količinama prednjače aluminijum (68 miliona tona), hrom (41 milion tona), bakar (21 milion tona), mangan (20 miliona tona) i cink (16 miliona tona iskopane rude). Nikla je prošle godine iskopano 2,7 miliona tona, odnosno nešto više od jednog hiljaditog dela svih iskopanih ruda na planeti.

Posle industrijskih, po kategorizaciji i količini slede dragoceni i tehnološki metali, gde spadaju kalaj, molibden, kobalt, kao i sve glasovitiji litijum, zbog industrije proizvodnje baterija za električne automobile.

Litijuma je tokom 2021. godine eksploatisano relativno malo u poređenju sa ukupnom količinom iskopanih ruda – tek 106.000 tona – ali je taj iznos udvostručen u poređenju sa rezultaima iz 2016. godine.

Svetska potrošnja metalnih sirovina značajno je porasla tokom poslednjih nekoliko decenija, sa rastućim ekonomijama i velikim gradovima koji zahtevaju više resursa.

Globalna proizvodnja rude gvožđa i aluminijuma se više nego utrostručila u odnosu na sredinu devedesetih godina prošlog veka. Ostali metali, uključujući bakar i čelik, takođe su zabeležili značajan rast potrošnje.

Izvor: Biznis.rs

Beograd u magli, glavni grad Srbije jutros među najzagađenijima u svetu

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Prema najnovijim podacima, Beograd deli treću poziciju na listi najzagađenijih gradova na svetu sa Dubaijem, a ispred glavnog grada Srbije su samo Lahor i Nju Delhi.

U gotovo svim delovima Beograda može se videti gusta magla, a sajtovi za merenje kvaliteta vazduha navode da je vazduh nezdrav usled uvećanog prisustva PM čestica od 2,5.

PM 2,5 u Beogradu je trenutno 17,2 puta veća od godišnje referentne vrednosti kvaliteta vazduha SZO.

Vazduh je u Beogradu okarakterisan kao nezdrav i nalazi se u crvenoj zoni, navodi se na sajtu Iqair.

Podaci Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je vazduh zagađen i u Čačku, Zaječaru, Novom Pazaru i Velikim Crljenima.

Izvor: RTS

Privreda, udruženja i građani saglasni u borbi protiv jednokratne plastike

Photo illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (cocoparisienne)

Ekološke aktivisti, civilne organizacije i stručnjaci zajedno sa reciklerima PET flaša i proizvođačima plastičnih kesa pokrenuli su inicijativu za smanjenje zagađenja plastikom – traže zabranu oksodegradabilnih plastičnih kesa i uvođenje depozitnog sistema za ambalažu.

Na panel diskusiji pod simboličnim nazivom “5 do 12 za jednokratnu plastiku” Centar za unapređenje životne sredine predstavio je Dokument o stavu, izrađen na osnovu stavova građana u okviru istraživanja i sprovedenih konsultacija u kojima su učestvovali ključni akteri – stručnjaci, ekološki aktivisti, civilne organizacije, ali i predstavnici Privredne komore Srbije, najvećih kompanija koje na tržište stavljaju PET ambalažu, trgovinskih lanaca, proizvođača ambalaže i reciklera.

„Ovo istraživanje je pokazalo da 99,7 odsto ispitanika smatra da je jednokratna plastika štetna po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Zabrinjava nedostatak poverenja koje građani imaju u postojeće sisteme za reciklažu, čak 68 odsto njih je odgovorilo da bi im glavni motiv da odvajaju otpad za reciklažu bio taj da znaju da se on zaista reciklira. Više od pola ispitanika (56 odsto) zna da plastične kese na tržištu Srbije nisu biorazgradive, već samo imaju aditive koji ubrzavaju njihovo raspadanje i prodiranje mikroplastike u životnu sredinu. Zakonodavna rešenja koja uspostavljaju smanjenje upotrebe plastike, oporezivanje plastike koja ne može da se reciklira ili ponovo upotrebi i oštrija kaznena politika za subjekte i pojedince koji ne poštuju zakone u ovoj oblasti su najvažnije poluge za borbu protiv jednokratne plastike prema mišljenju velikog broja ispitanika“, izjavio je Vladan Šćekić iz Centra za unapređenje životne sredine.

Neophodno je da zabranimo plastične kese sa okso aditivima, uvedemo depozitni sistem za ambalažu, ulažemo u sistem sakupljanja i ponovnog korišćenja plastičnog otpada, usvojimo i počnemo da primenjujemo Program prevencije stvaranja otpada, uvedemo takse na otpad koji se odlaže na deponije i finansijskih stimulišemo njegovo sakupljanje i tretman – to su osnovni stavovi predstavljeni u dokumentu koji je podržalo 22 ekološka udruženja, Udruženje plastičara Srbije i recikleri plastike, kao i više stručnjaka i ekoloških aktivista među kojima je Jovan Memedović.

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

„Prvi korak za rešavanje problema zagađenja plastikom, kao i svim drugim otpadom mora biti formiranje multi-ministarske radne grupe. Osim Ministarstva zaštite životne sredine u rešavanju zagađenja neophodno je da učestvuje i Ministarstvo finansija zbog uređivanja politike ekoloških taksi, Ministarstvo građevine, infrastrukture i saobraćaja nadležno za poslove komunalnih delatnosti i investicija u postrojenja za tretman otpada i otpadnih voda, zatim Ministarstva nadležna za privredu, trgovinu, lokalnu samoupravu. U suštini ovaj Dokument sumira samo najosnovnije preporuke, ali predstavlja temelj za aktivno rešenje problema zagađenja svim otpadom. Ovim Dokumentom o stavu želimo da poručimo Vladi Srbije pre svega kao građani a zatim kao stručnjaci, aktivisti, privrednici da smo svesni problema, znamo šta su rešenja i želimo da radimo na njima, zajedno sa resornim ministarstvima“, poručila je Kristina Cvejanov, ekspertkinja za upravljanje otpadom, predstavljajući Dokument o stavu.

Viktor Grujić, potpredsednik Udruženja plastičara Srbije i sektora plastične industrije u Privrednoj komori Srbije je dodao: „Srbija kao zemlja koja je u procesu pridruživanja EU mora da se prilagođava zakonskim regulativima u oblasti upravljanja otpadom. 2015 godine doneta je direktiva EU o plastičnim kesama koja podrazumeva obavezu smanjenja upotrebe laganih plastičnih kesa (kese u opsegu debljina 15-50 mikrona). Ova direktiva dopušta mogućnost da se iz mera ograničenja izuzmu kese debljine ispod 15 mikrona koje se smatraju kesama za nužno pakovanje vlažnih, masnih i rinfuznih proizvoda. Uredba takođe izuzima iz mera ograničenja plastične kese za višekratnu upotrebu (debljine preko 50 mikrona). U sklopu uredbe o merama za ograničenje jednokratne plastike iz 2019 godine (ova uredba je stupila na snagu 2021 godine), kao jedna od mera doneta je i zabrana okso aditiva u EU. Smatramo da je neophodno izmeniti postojeći pravilnik o plastičnim kesama i izvršiti usklađivanje sa postojećim EU direktivama. Akcionim planom o upravljanu otpadom predviđeno je da se izmene postojećeg pravilnika urade u zadnjem kvartalu 2022 godine. Ovo je neophodno uraditi kako bi postojala jedinstvena regulativa na celoj teritoriji Republike Srbije.“

Mihail Mateski predsednik Upravnog odbora Srpske asocijacija reciklera ambalažnog otpada sa stanovišta reciklera potvrdio je stavove građana da postojeći način sakupljanja plastičnih flaša za reciklažu nije efikasan i da jedino depozitnim sistemom možemo dostići stope reciklaže od preko 90 odsto.

Photo-illustration: Pixabay (VIVIANE6276)

„Jednokratna plastika, koju svakodnevno koristimo umesto u postrojenjima za preradu završava na deponiji i u životnoj sredini odakle kroz lanac ishrane dospeva i u organizam čoveka. Da bi se sakupila potrebno je stvoriti efikasne finansijske mehanizme  kako bi postojala motivacija da se otpad sakuplja I prerađuje, ali I da bi se obezbedile investicije u neophodnu infrastrukturu“, objasnio je Mateski.

 

Depozitni sistem može biti, prema njegovim rečima, efikasan ne samo za sakupljanje PET flaša, već i limenki, staklenih flaša i tetrapak ambalaže. Međutim, ne treba zaboraviti ni preostale vrste plastike. Da bi se plastične kese i druga plastična ambalaža sakupila potrebno je uvesti takse na njihovo odlaganje na deponije, a onda od sakupljenih sredstava uložiti u infrastrukturu za sakupljanje, postrojenja za tretman, pa čak I platiti troškove tretmana u slučajevima kad on nije tržišno isplativ.

Šef odseka za upravljanje posebnim tokovima otpada u Ministarstvu zaštite životne sredine, Luka Starčević, se složio da je potrebno formiranje šire radne grupe koja bi pristupila rešavanju problema jednokratne plastike.

Ovu panel diskusiju je organizovao Centar za unapređenje životne sredine u okviru projekta Beogradske otvorene škole „Zeleni inkubator“, koji se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije Fridrih Ebert, i deo je Nedelje klimatske diplomatije, kampanje koju su pokrenule Evropska unija i njene države članice kako bi podstakli saradnju u pogledu klimatskih promena i ostvarili i planirali sprovođenje realnih akcija i aktivnosti u ovoj oblasti.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Kompostirati je lako. Kako?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompostiranje je biološki proces ili razgradnje organske materije koji putem mikoorganizama u prisustvu kiseonika i pod kontrolisanim uslovima, prema podešenoj temperaturi i vlažnosti, stvara kompost, količinu materijala sličnog humusu.

Šta se može kompostovati?

Organske materije koje svakodnevno proizvodimo se mogu kompostirati. Organski otpad se, prema rečima savetodavca za ratarstvo u vranjskoj Poljoprivrednoj službi Nade Lazović Đoković, klasifikuje prema mestu porekla i količini vlage koju sadrži klasifikujući ga na sveži zeleni otpad i suvi braon otpad.

Zeleni otpad, azotom bogat biootpad (50 odsto): ostaci voća i povrća i njihove ljuske, ostaci kafe i čaja, pokošena trava, korov, suvo cveće (svi biljni ostaci iz bašte). Zelena materija obezbeđuje azot, vlagu i hranu živim mikroorganizmima koji organsku materiju pretvaraju u kompost.

Otpad braon boje, biootpad bogat ugljenikom (50 odsto) suve grančice, slama, seno, ostaci sušenog voća, ostaci od rezidbe i vinove loze, piljevina, ostaci od papira, kartoni za pakovanje jaja. Ovaj otpad obezbeđuje potrebnu količinu ugljenika za mikroorganizme, garantuje dovoljnu vlagu i pomaže u povećanju količine vazduha u komposteru.

„Kada se dodaje pokošena trava u komposter, treba imati na umu da trava dobija najviše azota (N) iz zemljišta. To znači da ako se primene velike količine trave, sadržaj azota u travi je takođe visok. Pored toga, lekovito bilje čuva vodu u svojim ćelijama, što u kombinaciji sa azotom u pokošenoj travi dovodi do značajnog stvaranja toplote. Nastala toplota može čak dovesti do samozapaljenja gomile trave“, upozorava Lazović Đoković i ističe da zbog malog strukturnog dela i visokog sadržaja azota može doći i do procesa truljenja i stvaranja neprijatnih mirisa.

Tada se može stvoriti metan koji dospeva u atmosferu i ima negativan uticaj na klimu. Da bi se izbegli takvi procesi raspadanja u komposteru, dodaje se tanak sloj sa drugim biorazgradivim materijalima, kao što su otpalo lišće, isečeni ostaci ograde i ostaci povrća, odnosno voća.

Takođe treba obratiti pažnju i na kompostiranje otpalog lišća, posebno jele, oslobađa taninsku kiselinu, što dovodi do kiselosti komposta i zato treba dodavati minerale krečnjaka ili gline. Nasuprot tome, ostalo otpalo lišće se lako razgrađuje u kompost i konačni materijal premašuje svoju rastvorljivost.

Kompostiranje raditi tokom cele godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Kompostiranje se može raditi tokom cele godine. Tokom tog procesa temperatura u materijalu za kompostiranje se povećava, odnosno toplota se oslobađa radom mikroorganizama, tako da niska temperatura napolju ne zaustavlja sam proces, već ga samo usporava.

„Kompostiranje treba nastaviti u zimskom periodu, ali treba uzeti u obzir da mikroorganizmi, odnosno bakterije, svojom aktivnošću stvaraju vioske temperature unutar organskog đubriva, što podrazumeva da se i pri temperaturama ispod nule aktivnost razgradnje nastavlja, ali je sporija“, kaže naša sagovornica.

Izvor: Agroklub