Home Blog Page 238

Kako izgleda biti deo green odeljenja jedne banke

Foto: ProCredit banka
Foto: ProCredit banka

Iako se posledice globalnog zagrevanja jasno primećuju (minimum) zadnje tri decenije, čini se da se stručna javnost, političari i građani tim problemom bave tek nekoliko poslednjih godina. Je li razlog tome sebičnost, nespremnost da čujemo, misleći da su to naučno-fantastične priče, scenario koji nećemo doživeti ili su oni koji su upozoravali bili previše tihi? 

Danas, države širom sveta građanima nude subvencije za kupovinu električnih automobila, tu su i razne kreditne linije za kupovinu solarnih panela, toplotnih pumpi i izolaciju kuće, a sve sa ciljem uštede energije i smanjenja zagađenja. Evropska Unija najavila je set novih mera i zakona kojim će pooštriti poslovanje kompanija, kako bi one smanjile svoj CO2 otisak. Čini se da je trka sa vremenom počela, te većina korporacija menja politiku poslovanja, donosi nove regulative, ulaže u energetski efikasna rešenja, osniva posebna green odeljenja.

A šta su zapravo ta green odeljenja i kako izgleda posao u kompanijskim sektorima za energetsku efikasnost? Čime se zaposleni u tim timovima bave, kako to doprinosi poslovanju i okolini, zbog čega je važno da ti sektori postoje? Odgovore smo dobili od Stanislave Milošević, tehničkog specijaliste u Službi za energetsku efiksnost ProCredit banke, kompanije koja je jedan od pionira u ovoj oblasti na ovim prostorima.

EP: Kako izgleda jedan radni dan u Službi za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine ProCredit banke?

Stanislava Milošević: U ProCreditu insistiramo da svaka naša aktivnost bude verifikovana kao održiva. Upravo zbog toga, radimo tehničku specifikaciju za svaku investiciju, bez obzira da li se radi o nabavci opreme ili potrošnog materijala. Veoma nam je bitno da sarađujemo sa dobavljačima koji su održivi, kako ne bismo negativno uticali na životnu sredinu.  U skladu sa tim, svakodnevno se vrši planiranje i optimizacija internih procesa i procedura, kako bismo uticali na uštedu resursa.

Dodatno, pratimo sve ono što se radi u segmentu kreditiranja. Nikada nećemo kreditirati klijenta koji svojim aktivnostima negativno utiče na okruženje, bez obzira što se možda radi o poslu koji je izuzetno profitabilan. Ne manje bitno, radimo projekte koji se tiču zelenog finansiranja, gde zajedno sa klijentima proveravamo tehnička rešenja i tražimo najbolje opcije. Sve pomenuto uz neprestano učenje i informisanje predstavlja najlepši posao na svetu. Rad na poziciji tehničkog specijaliste podrazumeva saradnju sa različitim sektorima u banci, kao i sastanke sa klijentima. Svakodnevno učim od svojih kolega i klijenata, inspiracija koja iz toga proizilazi je nemerljiva. U pitanju su izuzetni ljudi, kreativci, inovatori i vredni radnici.

Klijentima Banke mi želimo i možemo da pružimo dobar savet i aktuelne informacije, želimo da čujemo i predstavimo kvalitetnu ideju i damo uvid u buduće trendove iz oblasti zelenog finansiranja. Ulaganje u edukaciju, strpljenje i predan rad je ključ za uspeh i uživanje u radu, a ja uživam u svom poslu i to dugujem prvenstveno sebi i ljudima koji me okružuju.

Foto: ProCredit banka

EP: ProCredit banka je inovator u mnogim segmentima poslovanja. Posebnu pažnju poklanjate obnovljivim izvorima energije, smanjenju zagađenja. Zašto je ovo važno?

Stanislava Milošević: Rekla bih da posebnu pažnju poklanjamo rešenjima i inovacijama koje mogu doprineti zaštiti životne i radne sredine, razvoju inovativnih i kreativnih projekata. Na prvom mestu su zdrav živ svet, voda, hrana, vazduh, adekvatni uslovi za rad… Implikacije koje privreda i stanovništvo mogu da imaju na sredinu u kojoj živimo su nemerljive, a mi nemamo alternativu sem da se edukujemo tačnim informacijama, da širimo (ekološku) svest i najbitnije – da delujemo po tom pitanju. Investiranje u energetski efikasne procese i mašine, podsticanjem projekata obnovljivih izvora energije, upotrebom održivih materijala i praksi, delujemo povoljno po životnu i radnu sredinu ostvarujući uštede resursa i time ulažemo u budućnost. Uticaj koji institucija poput ProCredit banke ima na pozitivne trendove u kontekstu zaštite životne i radne sredine, kroz finansijsko praćenje pravilno razvijenih projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, je primer dobre prakse i primer za primeniti i to je prepoznato još od pozicioniranja Banke na ovom tržištu.

EP: Vaša banka ne kreditira kompanije koje su uključene u ekološki rizične aktivnosti. Šta to tačno podrazumeva, zašto je to važno, te kako se vrše neophodne provere kompanija?

Stanislava Milošević: Odgovarajućim procedurama prepoznajemo i kvalifikujemo uticaj koji kompanije kroz svoje aktivnosti imaju na životnu i radnu sredinu. Radimo na detaljnom sagledavanju aktivnosti naših klijenata, gde se one obavljaju, koje uticaje imaju na prirodna dobra Republike Srbije, koji materijali i procesi se koriste, koje aparature i opremu naši klijenti imaju u svojim proizvodnjama, da li ti upotrebljeni materijali i procesi imaju održivije alternative koje su dostupne na našem tržištu, koje rešenje mi možemo da ponudimo kako bi se ti procesi unapredili… Te procedure i nama i klijentima služe da identifikujemo rizike, da eventualne loše prakse zamenimo dobrim, odnosno da finansijski podstaknemo one koji imaju sluha za napredak, one koji žele da učestvuju sa nama u kreiranju održive privrede. Veoma je važno da svi mi, za početak, kao pojedinci prepoznamo da u postizanju ovog cilja moramo zajedno da učestvujemo, a tome prethodi prihvatanje odgovornosti za uticaj koji imamo. Kao primer odgovornog odnosa prema životnoj sredini izdvojila bih odličan odziv stanovništva na učestvovanje u energetskoj tranziciji. Naime, u ProCredit banci je obezbeđena EBRD GEFF linija za kreditiranje stanovništva koja našim građanima nudi do 20 odsto povrata sredstava ulaganjem u energetski efikasna rešenja za unapređenje doma.

EP: Verovatno imate puno procedura koja morate ispoštovati u radu, u kojim segmentima možete da pokažete vašu kreativnost?

Stanislava Milošević: Procedure su postavljene da bi se procesi obavljali efikasno, tako da služe i Banci i klijentima. Iza svake od procedura je određen rezon potkrepljen aktuelnim informacijama i potrebama privrede i stanovništva. Kad pričamo u kontekstu zaštite životne sredine i društvenih aspekata, te procedure se postavljaju da služe održivom zelenom finansiranju. Uvek postoji prostor za unapređenje postojećih i kreiranje novih procedura, a da bismo osigurali napredak u tom prostoru mi se edukujemo i informišemo. Moj omiljeni savremeni mislilac John Cleese je rekao da smo kreativni kad god da pronađemo način da uradimo nešto bolje nego što je obavljano ranije. Svakako, preduslov za kreativnu misao je kvalitetno poznavanje tematike i zadatka, kao i okruženje koje je spremno da prihvati hrabre i drugačije ideje, što ProCredit svakako jeste. 

EP: Kakve sve procedure imate, kakve analize radite kada je reč o ovim oblastima posla?

Stanislava Milošević: Procedure obuhvataju i interni i eksterni pristup zaštiti životne i radne sredine. Dakle, sve te održive prakse koje želimo da naši klijenti sprovode i mi sami “konzumiramo” kao zaposleni ProCredit banke. U svim našim poslovnicama se ne koristi jednokratna plastika, pratimo potrošnju resursa, od električne energije, enegije za grejanje i hlađenje, vode, papira, CO2 ekvivalent emisije koje našim aktivnostima pravimo, uz konstantan napor da te uticaje smanjimo sa ciljem da u skoroj budućnosti budemo i karbon-neutralni. Na krovu centrale u Beogradu imamo solarnu elektranu od 40 kW instaliranog kapaciteta koja opslužuje deo naših potreba za energijom, dok se ispred centrale nalazi mini solarna elektrana od 5 kW koja opslužuje punjač za električna vozila. Ostatak naših potreba pokrivamo kupovinom električne enegije sa garancijom porekla da je iz obnovljivih izvora energije od EPS-a i ponosni smo što je ProCredit prvi veliki kupac upravo te energije. Pored flote ekoloških vozila koje naši zaposleni koriste više od pola decenije, tokom januara ove godine smo imali i akciju instaliranja 27 punjača za električna vozila na strateški izabranim lokacijama sve u cilju obezbeđivanja neophodne infrastrukture i promocije elektromobilnosti. Kroz treninge koje interno organizujemo zaposleni su edukovani i obavešteni. Strategija Banke u pogledu zaštite životne i radne sredine je deo identiteta svakog zaposlenog, što omogućava da se naše eksterne procedure sa lakoćom i jasno komuniciraju klijentima, odnosno šta želimo zajedno sa njima da postignemo. Od uštede resursa u njihovim procesima, investiranjima u najaktuelniju i najnapredniju opremu, mašine, postrojenja, implementacije najboljih dostupnih praksi, sve sa ciljem održivog rasta njihovih biznisa.

Foto: ProCredit banka

EP: Da li principe poslovanja prenosite i na klijente i kako to izgleda? Kakve su povratne reakcije?

Stanislava Milošević: Naravno! Nesebično želimo da podelimo sve što naučimo, a to radimo da bismo stvorili održivu budućnost za sve nas. Naši sagovornici su spremni da saslušaju, da usvoje dobre prakse, da to urade u pravo vreme i sa pouzdanim partnerima. Moj lični dojam je da je to rezultat individualnog pristupa svakom klijentu, otvoren, neposredan odnos koji gajimo. Ponosimo se time što je za naše klijente ProCredit banka sinonim za partnera u poslovanju. To je potvrda i nagrada da radimo prave stvari!

EP: Koji segment posla vam je najzanimljiviji, a šta su najveći izazovi?

Stanislava Milošević: Zahvalna sam što mi je posao satkan od spektra veoma zanimljivih rebusa, ali i prelepih, trijumfalnih momenata u kojim se može reći da je posao kvalitetno obavljen. Rekla bih da je najveći izazov dobijanje nedvosmislenog i kvalitetnog seta podataka, a onda i edukacija o ekološkoj i socijalnoj svesti nekom širem auditorijumu. ProCredit banka koristi gore opisane mehanizme da indukuje pozitivne promene u domenu u kom deluje, a velika moć u ovom aspektu je u rukama celog finansijskog sektora Republike Srbije koji će moći nemerljivo da doprinese ako bude delovao kao jedinstven entitet. Zaštita životne i radne sredine mora biti bezkompromisna stavka u poslovanju, a moja inženjerska uloga u sistemu ProCredit banke je da doprinesem prevazilaženju ovih izazova.

EP: Kakva su predviđanja banke kada je u pitanju finansiranje ovakvih projekata?

Stanislava Milošević: Pored toga što trenutno živimo i proživljavamo izazovan period, pred nama je i nekoliko ključnih i izazovnih decenija za razvoj projekata u oblasti energetike, energetske efikasnosti i projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije. Banku očekuju ambiciozni zadaci u implementaciji zelenih rešenja, kako među stanovništvom, tako u privredi, a kako je pitanje energenata, energetske nezavisnosti, zaštite vazduha, zemlje, vode, klimatskih promena i održivog poslovanja došlo u prvi plan, mislim da će sa ovim talasom interesovanja stvoriti i bolje razumevanje šta nam je svima cilj i kako da ga ostvarimo. 

 Izvor: ProCredit banka

Znanje i informisanost svih aktera od ključne važnosti za dalji razvoj cirkularne ekonomije na Balkanu

Foto: CirEkon

Prelazak na cirkularni model ekonomije je višegodišnji i sistemski proces koji počevši od usvajanja i donošenja regulatornih dokumenata do potpune implementacije na tržištu zahteva aktivno učešće i posvećenost svih relevantnih aktera, kao što su donosioci odluka u nadležnim institucijama, predstavnici privatnog sektora, akademske zajednice, medija, ali i šire javnosti.

Prema istraživanju koje je prošle godine sproveo Circular Economy Balkan Beacons (Cirkularni svetionici Balkana) na uzorku ispitanika iz balkanskih zemalja glavni izazov sa kojima se ekonomije susreću jeste nedostatak stručnosti i znanja kadrova i privrednika o usvajanju modela cirkularne ekonomije.

Centar za cirkularnu ekonomiju CirEkon d.o.o. se kroz konsultantske usluge, ali i organizovanje besplatnih treninga i edukacija za zaposlene u lokalnim samoupravama i zainteresovane preduzetnike zalaže za održavanje i širinje procesa edukacije svih subjekata na tržištu, kako bi se postepeno formirali temelji za uspostavljanje cirkularnog modela poslovanja. Kako je reč o složenom i dugotrajnom procesu koji će neminovno obuhvatiti sve zemlje regiona, rodila se inicijativa o udruživanju predstavnika sektora iz balkanskih zemalja koji se direktno bave temom cirkularne ekonomije, kako bi se, kroz zajedničku saradnju, promovisao ovaj model ekonomije, ali paralelno vršile i obuke kadrova.

Besplatne edukacije za sve zainteresovane tokom jeseni

Krajem septembra CirEkon d.o.o. realizovao je posebnu edukaciju „Kreiranje omogućavajućeg okvira za razvoj cirkularne ekonomije u urbanim sredinama“ za zaposlene u gradskim upravama Kragujevca i Novog Pazara, gde su učesnici tokom dvodnevnog programa razmatrali najvažnije korake ka cirkularnosti koje treba preduzeti na lokalnom nivou, ali i načine na koje gradske uprave mogu aplicirati za određene fondove koji podržavaju popularizaciju i uspostavljanje urbane cirkularnosti.

Ove jeseni, u toku redovnih aktivnosti na projektu Cirkularni svetionici Balkana, podržanih od EIT Climate-KIC-a, realizuje se sesija besplatnih vebinara i radionica koji za cilj imaju dodatno informisanje o najaktuelnijim i ključnim temama iz oblasti cirkularne ekonomije, gde relevantni stručnjaci dele svoja iskustva, znanje i primere dobre prakse sa svima koji su zainteresovani za ovu temu. Do sada su organizovana dva vebinara i radionica koji su pružili dodatne informacije o sistemskim rešenjima za sistemske izazove i važnosti saradnje između lokalnih samouprava i privatnog sektora.

Početkom novembra (1. novembar) održaće se još jedna hibridna radionica koja će detaljnije razraditi važnost povezivanja donosioca odluka na lokalnom nivou i privatnog sektora, dok nas 16. novembra očekuje završni vebinar “Veza između Ugljeničkog otiska, procene uticaja na životnu sredinu i cirkularne ekonomije” i završna radionica na kojoj će učesnici proći kroz osnove merenja cirkularnosti proizvoda ili preduzeća. Prijave za sve edukativne sesije u novembru su otvorene za sve zainteresovane.

Konferencija Balkans Go Circular

Besplatni vebinari i radionice su i deo najave godišnje konferencije Balkans Go Circular, gde će tokom dvodnevnog programa publika uživo, a i putem online platforme moći da čuje neke od najvećih eksperata iz oblasti cirkularne ekonomije iz regiona i šire. Tokom 4 panela, 3 radionice i 6 izlaganja relevantnih profesionalaca publika će biti u mogućnosti da čuje brojna sistemska rešenja za sistemske izazove sa kojima se trenutno suočavaju skoro sve svetske ekonomije. Jedan od ciljeva je da se i promoviše saradnja svih aktera iz regiona, jer samo na taj način može se doprineti boljoj pozicioniranosti balkanskih zemalja na evropskom tržištu.

Kontaktirajte nas i obezbedite svoje mesto na konferenciji Balkans Go Circular i vebinaru i radionicama koje nam predstoje.

CirEkon d.o.o. svojim radom i aktivnostima podstiče podizanje svesti javnosti o višestrukim koristima po životnu sredinu i kvalitet života svih građana koji cirkularni model poslovanja pruža, a taj izazov možemo rešavati jedino uz usvajanje postulata cirkularne ekonomije, od kojih su najvažniji – sistemski pristup i saradnja.

Izvor: CirEkon

Da li će biti dovoljno struje tokom zime, koji ekstremni scenario vodi ka restrikcijama?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Ogroman skok cene gasa i električne energije doveo je do velikih potresa na evropskom tržištu, a situaciju u Srbiji dodatno pogoršavaju problemi u proizvodnim kapacitetima EPS-a i nedostatak kvalitetnog goriva zbog čega država uvozi struju po visokim cenama.

Da li će biti dovoljno struje tokom zime? Biće je, ako budemo štedeli, ako nas vreme posluži i ako ne bude nepredviđenih havarija rečeno je na Tribini u okviru Nedelje klimatske diplomatije, kampanje članica Evropske unije

Lepo vreme u oktobru pomoglo je da potrošnja struje bude manja nego prošle godine.

„Biće dovoljno električne energije, verovatnoća da imamo restrikcije je relativno mala, naravno da mogu u tom jednom nepovoljnom scenariju, moguće su restrikcije. Scenario za restrikcije su ekstremne hladne tri sedmice i jako nepovoljna hidrologija i nedaj bože ispad ponekog termo bloka. Verovatnoća za to je od jedan do dva odsto, nije veća. Sve u svemu, ne treba biti pesimista, najmanje treba plašiti narod“, kaže prof. dr Nikola Rajaković, predsednik Saveza energetičara.

Savetuje se povećanje energetske efikasnosti, štednja i korišćenje struje u vreme kad je jeftinija, jer je tada najmanje opterećenje elektrana.

„Ja sam imao 20 odsto manju potrošnju nego prošle godine u istom mesecu, kupali smo se toplom vodom, u pitanju je četvoročlana porodica, samo sam smanjio potrošnju rerne. Ljudi pričaju o bojleru, a rerna je u Srbiji problem. Stavite malo da se zapeče, neka stoji još pola sata, a rerna troši dosta“, objasnio je Nenad Jovanović, savetnik za energetiku, LDK Consultants.

Države širom sveta osmišljavaju različite mere kojima će prebroditi krizu. EU razmatra reformu tržišta gasa i električne energije.

„Rastu cene nafte, gasa, struje, u Francuskoj smo imali sušno leto, nizak vodostaj, skoro pola nuklearnih elektrana je zatvoreno. Morali smo da kupujemo električnu energiju, kao i Srbija. Unija je pripremila različite mere. I pre krize, zelenim dogovorom planirano je da se minimalno koriste fosilna goriva, da dođe do dekarbonizacije privrede. Kada govorimo o ceni struje na Zapadnom Balkanu treba izračunati i troškove lečenja i izgubljene godine života zbog zagađenja. Ove zime moramo biti vrlo oprezni u trošnju struje„, kaže Antoan Avinjon, programski menadžer, Delegacija EU u Srbiji.

Energetska kriza ubrzala je okretanje obnovljivim izvorima koji su prošle godine činili 81 odsto ukupnog rasta novih kapaciteta za proizvodnju električne energije u svetu.

Izvor: RTS

Zrenjanin prvi grad koji dobija pametni sistem za reciklažu ambalažnog otpada

Foto: NALED
Foto: NALED

U svim IDEA prodavnicama, Roda mega marketima i na 6 javnih lokacija u Zrenjaninu, krenulo je postavljanje pametnih uređaja za reciklažu ambalažnog otpada. Odlaganjem proizvoda označenih nalepnicom „Recikliraj“ građani će sakupljati bodove, koje mogu iskoristiti za popuste pri kupovini ili druge robne nagrade, najavljeno je danas na lansiranju projekta, u Gradskoj kući u Zrenjaninu.

Pametni aparati primaće Tetra Pak, limenke, staklenu i PET ambalažu proizvoda kompanija Coca Cola HBC, Knjaz Miloš, Carlsberg, Imlek, Rauch, Nektar i Red Bull, koje su se priključile projektu „Sistem pametnog sakupljanja ambalažnog otpada“. Projekat se realizuje pod sloganom „Pametno recikliraj“, kroz program develoPPP nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a zajednički ga sprovode GIZ i Ball Packaging, Sekopak, Solagro Smart Recycling, Mercator-S i Reverse Logistics Group, u saradnji sa NALED-om i Recan Fondacijom.

,,Zrenjanin stalno prati trendove u oblasti zelene energije i energetske efikasnosti jer brinemo o životnoj sredini. Zajedno s Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju GIZ, pre samo dvadesetak dana, najavili smo početak još jednog ekološkog projekta, gde je tema promocija korišćenja solarne energije. Takođe, u okolini grada podignute su i dve elektrane na biomasu i u planu je izgradnja vetroparka“, rekao je gradonačelnik Simo Salapura.

Foto: NALED

Zrenjanin je povodom projekta pametnog sakupljanja otpada posetila ministarka za evropske poslove i klimatska pitanja Nemačke Ana Lirman koja je izrazila podršku te države Srbiji i zemljama Zapadnog Balkana u sprovođenju zelene agende. „Čistija životna sredina i bolje upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena ključni su za sve zemlje regiona na njihovom putu ka EU, a naročito za njihove građane i građanke“, navela je Lirman.

,,Uvođenje pametnog sistema ide u prilog apsolutno svima, jer je reč o izuzetno efikasnoj metodi koja, prema studiji renomirane britanske kuće Eunomia, može da pomogne da se već u prve tri godine prikupi više od 90 odsto ambalažnog otpada. Naš cilj je da u Zrenjaninu za godinu dana sakupimo 30 odsto od plasiranih proizvoda obeleženih nalepnicom „Recikliraj“, što bi pokazalo da je ovakav model održiv i da se može primeniti i u drugim gradovima i opštinama“, izjavila je izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.

Pri ubacivanju svakog proizvoda u pametne uređaje, na ekranu će se pojaviti jedinstveni bar kod, koji je neophodno uneti u Solagro aplikaciju. Na svom ličnom nalogu građani će prikupljati bodove, koje zatim mogu zameniti za vaučere u IDEA i Roda maloprodajnim objektima.

Foto: NALED

,,Ceo proces, od markiranja proizvoda do sakupljanja ambalažnog otpada, je potpuno nov u Srbiji i za nas je važno da vidimo kako će građani reagovati na ovakav vid reciklaže ambalažnog otpada. Sistem nam omogućava da imamo informaciju o popunjenosti pametnih mašina, što će olakšati sakupljanje otpada. Svi procesi u okviru projekta biće praćeni i optimizovani u skladu sa potrebama građana“, rekla je direktorka Sekopaka Violeta Belanović Kokir.

Jelena Petljanski Kiš, menadžer za održivost i javne poslove u kompaniji Ball Packaging istakla je da je na početku projekat bio usmeren samo na reciklažu limenki putem pametnih presa u Beogradu, da bi danas u Zrenjaninu bio predstavljen prvi sistem koji obuhvata i preostali ambalažni otpad. „Ono što ovaj projekat čini drugačijim jeste napredno IT rešenje koje se zasniva na primeni koncepta jedinstvenog koda za svaku jedinicu ambalaže. Na ovaj način ostvaruju se veća efikasnost i transparentnost u procesu reciklaže „, navela je Petljanski Kiš.

 

Izvor: NALED

Srbija uštedela 171 milion evra zahvaljujući vetroelektranama

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

Srbija je u periodu od avgusta prošle do kraja jula ove godine zahvaljujući vetroelektranama uštedela 171 milion evra, otkrio je za portal Klima101 Marijan Rančić, direktor razvoja poslovanja u kompaniji New Energy Solutions.

Pitanje stabilnosti energetskog sistema postalo je posebno aktuelno tokom zimskih meseci 2021/22. kada se naša zemlja suočavala sa smanjenim kapacitetom rada termoelektrana na ugalj i njihovim prinudnim isključenjima, rastućim cenama energije na međunarodnom tržištu i uvozom struje. Od januara do kraja jula, prema procenama, uvoz struje koštao je državu oko 600 miliona evra. Da nije bilo vetra, troškovi bi bili viši za 15 odsto što su uštede od oko 90 miliona evra.

„S obzirom na to da radimo na promociji vetra, odnosno obnovljivih izvora energije, bilo nam je bitno da saznamo: koliko su vetroparkovi doprineli stabilnosti energetskog sistema u Srbiji i koliko bi bez njega to više koštalo? Došli smo do iznenađujuće velikih iznosa”, kazao je naš sagovornik.

Čista energija je tako i kod nas demonstrirala potencijal da pruži bitnu podršku energetskom snabdevanju – pored toga što je ključni akter dekarbonizacije ekonomije. Nemili događaji i havarije u termoenergetici dokazali su da je u Srbiji moguće održanje elektroenergetskog sistema uz pomoć obnovljivih izvora, a u odsustvu ključnih termoelektrana. Po značaju su se, pored vetroparkova, istakle hidroelektrane i uvoz – koji doduše povlači ogromne izdatke.

Ipak, kako je istakao naš sagovornik, zbog nedostupnosti podataka Elektroprivrede Srbije o uvozu struje, prognoziranoj i proizvedenoj električnoj energiji iz svih vetroparkova u Srbiji, te uticaja greške u potrošnji konzuma,  dobijene rezultate treba uzeti sa određenom dozom nesigurnosti koja se može kvantifikovati greškom od  +/- 5 odsto, prenosi Klima101.

Foto-ilustracija: Pixabay (manfredrichter)

Inače, Srbija raspolaže sa 393 MW instalisanih kapaciteta vetra koji na godišnjem nivou obezbeđuju količinu struje koju potroši u proseku 220 hiljada srpskih domaćinstava. „I dalje je je najveći broj vetroparkova u Vojvodini, odnosno Banatu, u trouglu između Zrenjanina, Vršca i Kovina, zatim Veliko Gradište i Smederevska Palanka, u istočnoj Srbiji ka Boru. Imamo vetroelektranu Kostolac koju gradi Elektroprivreda Srbije. To su područja sa najjačim energetskim potencijalom vetra”, predočio nam je Rančić.

Ipak, od nedavno se najavljuje širenje vetroelektrana i u oblastima koja do sada nisu bila poznata po vetroelekranama. „Postoje projekti i u drugim krajevima Srbije. U medijima ovih dana možemo da pročitamo da se planira izgradnja vetroparka na brdima kod Vranja”, naglasio je direktor razvoja poslovanja u New Energy Solutions.

Naravno, Srbija nije izolovan primer kada je reč o uštedama koje se beleže tokom energetske krize zahvaljujući obnovljivim izvorima: novi izveštaj istraživačkih centara Ember i E3G pokazuje da je samo porast kapaciteta vetra i solara, u periodu od marta do septembra 2022, omogućio Evropskoj uniji da uštedi 11 milijardi evra koje bi potrošila za gas, od toga 8 milijardi evra za uvoz. Čista energija pokrila je 24 odsto energetskih potreba EU što je najveći udeo tokom šest meseci do sada – ovo im je posebno bitno zbog delikatne političke situacije izazvane ratom u Ukrajini i poskupljenja gasa za četiri puta u poređenju sa godinom ranije.

Sudeći prema Marijanovim rečima, vetar će nam delimično olakšati i predstojeću zimu koja će, kako se najavljuje, biti teška u pogledu energetskog snabdevanja, a moguće su i restrikcije struje.

„Dominantna proizvodnja u vetroelektranama je od druge polovine oktobra do aprila sledeće godine jer je dominantan košavski vetar. Ovo je sada najjači period. Košava ‘vozi’ proizvodnju na maksimum”, rekao je Marijan Rančić.

Photo-illustration: Pixabay

Sa njim smo se dotakli i teme sunca – dok u ostalim evropskim zemljama solarne elektrane obaraju rekorde u proizvodnji, u Srbiji se ne čine jednako privlačnim za investitore bez obzira na to što je energetski potencijal solarne energije 30 odsto veći nego u centralnoj Evropi. Otkud to?

„Solar je sa tehničke strane manje zahtevan, u smislu razvoja i izrade projektno-tehničke dokumentacije on tu jeste jednostavniji. Ali solar ima drugi problem – korišćenje poljoprivrednog zemljišta za izgradnju solarnih elektrana. I sam zakon je definisao da korišćenje poljoprivrednog zemljišta prvih pet katastarskih klasa nije dozvoljeno u nepoljoprivredne svrhe”, istakao je Rančić i dodao da se to polako menja. „Realno je da imamo u budućim godinama više većih projekata solarnih elektrana jer se javlja tržišna osnova za komercijalno isplative utility-scale projekte.”

Pitali smo Marijana kakvo je stanje sa malim solarnim elektranima na krovovima pošto je u naše zakonodavstvo nedavno uveden status prozjumera (kupac-proizvođač električne energije).  „Prozjumeri su tek krenuli, međutim trenutni model Elektroprivrede Srbije nije u saglasnosti sa onim što se podrazumeva pod neto merenjem i neto obračunom”, ocenio je on.

Izvor: Klima101

Crna Gora – Građani plaćaju najskuplju struju u regionu

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

 

Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

Cena električne energije za domaćinstva u Crnoj Gori u prvoj polovini 2022. godine iznosila je u proseku 9,7 centi po kilovat-satu za opseg godišnje potrošnje od 5.000 do 15.000 kilvat-sati, navode iz Monstata. 

Kako se dalje navodi, prema podacima Eurostata, najskuplji kilovati u regionu su upravo u Crnoj Gori. Zatim sledi Albanija sa cenom od 9,4 centa po kilovat-satu, na trećem mestu je Sverna Makedonija – 9,3 centa. U Bosni i Hercegovini cena je 8,3 centa po kilovat-satu, zatim sledi Srbija – 8,0, dok je struja najjeftinija na Kosovu – 6,5 centi po kilovat-satu.

Kilovat-sati najskuplji su u Danskoj – 34,4 centa, te u Belgiji – 32,4 i Nemačkoj – 29,9 centi. 

Kada je reč o Hrvatskoj, za kilovat-sat treba izdvojiti 13,0 centi, Sloveniji – 12,2, a u Bugarskoj 10,8 centi. 

Metodologija za obračun cena električne energije definisana je evropskom regulativom.

Energetski portal

Vizija prvog sunčanog grada u našoj zemlji

Foto: Grad Pirot
Foto: Ljubaznošću Vladana Vasića

Pirot, mesto u jugoistočnoj Srbiji o kom prvi podaci potiču iz trećeg veka, nekada poznat kao naselje Tures tokom Otomanske vladavine dobija današnje ime, a na formalni status grada morao je da pričeka sve do 2016. godine. Poznat je po bogatoj kulturnoj tradiciji i burnoj istoriji, a u našem narodu sklonom gurmanluku još je poznatiji po peglanoj kobasici za koju meštani sa ponosom kažu da sa pirotskim ćilimom i kačkavaljem predstavlja „pirotsko sveto trojstvo” ukusa, mirisa i boja ovog podneblja.

Iako su ovo dobri razlozi da u ovom izdanju magazina predstavimo baš ovaj grad, odluku smo ipak doneli zbog krupnih koraka koji se u Pirotu godinama čine u oblasti zaštite životne sredine i održivog energetskog razvoja. O projektima koji se realizuju, mogućnostima i planovima za budućnost razgovarali smo sa Vladanom Vasićem, dugogodišnjim predsednikom opštine i prvim gradonačelnikom Pirota.

EP: Primarna selekcija otpada u Srbiji je na samom početku, a jedan od prvih gradova u kome će domaćinstva odvajati otpad je upravo Pirot. Šta nam možete reći o ovom projektu?

Vladan Vasić: Projekat primarne selekcije otpada podrazumeva razvrstavanje komunalnog otpada na mestu nastanka. Pirotski okrug je jedan od četiri regiona u Srbiji koji je uključen u projekat kroz koji se u okviru programa IPA 2017 finansira nabavka kanti, kontejnera i auto-smećara. Projektom je predviđena podela plavih plastičnih kanti od 240 litara svim domaćinstvima u gradu za „suvu frakciju otpada” u koji spadaju papir, karton, kese i PET ambalaža, zatim postavljanje plavih kontejnera u stambenim blokovima, takođe za „suvi otpad”, kao i žutih kontejnera u koji će biti odlagano staklo. Projekat je u završnoj fazi implementacije, a do sada je podeljeno oko 2.200 kanti u 63 ulice. Uskoro se kreće i sa postavljanjem kontejnera u stambenim blokovima. Dodao bih da je na regionalnoj deponiji izgrađena hala opremljena linijom za sekundarnu separaciju otpada. Početkom avgusta prikupljene su prve količine primarno separisanog otpada iz domaćinstava kojima su dostavljene kante. Prvi rezultati su ohrabrujući, jer je prikupljena određena količina čistog materijala koji može da postigne dobru cenu na tržištu sekundarnih sirovina.

Foto: Grad Pirot
Foto: Grad Pirot

EP: Vazduh u Pirotu je tokom prošle grejne sezone bio izuzetno zagađen, a mediji su pisali da je koncentracija štetnih čestica bila petostruko veća od dozvoljene. Šta je glavni izvor zagađenja vazduha u Pirotu i kako eliminisati njegovo štetno dejstvo?

Vladan Vasić: Na teritoriji grada Pirota od 2013. godine uredno se radi monitoring i to: SO2, čađi, NO2, ukupne taložne materije, zatim olova, kadmijuma i cinka u aerosedimentu. U protekle tri godine podaci iz izveštaja pokazuju prekoračenja u dozvoljenoj količini čađi i to naročito u zimskim mesecima. Na mesečnom nivou pokažu se prekoračenja u pet do 10 dana, a uzroci se nalaze u industrijskim postrojenjima koja koriste ugalj i mazut, u velikom povećanju broja automobila u gradu, a naročito zbog postojanja individualnih ložišta na čvrsto gorivo. U avgustu 2021. puštena je u rad automatska stanica za merenje kvaliteta vazduha koja u realnom vremenu registruje podatke koji se prate na portalu Državne mreže za automatski monitoring kvaliteta vazduha, kao što su količine PM10 i PM2,5 čestica i SO2 i svi građani to mogu da vide na svojim telefonima ili računarima. Grad je uložio značajna sredstva u izgradnju nove energane koja više ne koristi mazut kao energent već komprimovani gas, a istovremeno su ugašene sve kotlarnice u stambenim blokovima. U saradnji sa Ministarstvom energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodimo konkurse za nabavku peći na biomasu za individualna domaćinstva. Takođe, sproveli smo projekat kojim smo finansirali postavljanje kotlova na biomasu u četiri škole i jedan vrtić koji nisu bili priključeni na daljinsko grejanje, a ugašena je i kotlarnica na ugalj u centru grada u okviru srednje stručne škole i Pedagoške akademije.

Foto: Grad Pirot

EP: Obnovljivi izvori energije su jedan od preduslova za čist vazduh, a imajući u vidu podsticaje Ministarstva, novi Zakon o korišćenju OIE, ali i sve veće cene fosilnih goriva, sada je pravo vreme za ulaganja. Koji tip OIE ima najveći potencijal u Pirotu?

Vladan Vasić: Teritorija Grada Pirota zahvaljujući svojim prirodnim karakteristikama ima veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Oblasti koje se po svojim potencijalima i mogućnostima izdvajaju su solarna energija i energija biomase. Grad Pirot ima značajno iskustvo i realizovane projekte korišćenja biomase, poput prvog projekta JPP u Srbiji (grejanje u četiri škole). Poslednjih godina pokrenuti su projekti izgradnje nekoliko solarnih elektrana velikih snaga, što domaćih što stranih investitora, instalisanih snaga od oko 100 MW. Takođe, Grad Pirot je prošle godine doneo odluku da se za pojedine objekte u ingerenciji Grada krene sa nabavkom i instalisanjem solarnih elektrana koje bi radile u režimu „kupac-prodavac”. Tako je trenutno u fazi realizacije više projekata projektovanja i izgradnje: elektrana snage 27 kW na upravnom objektu JP Komunalac, elektrana snage 150 kW na objektu sekundarne separacije JKP Regionalna deponija i elektrana snage 150 kW na objektu crpne stanic JP Vodovod i kanalizacija. Takođe, na krovovima Ekonomske i Tehničke škole instalisane su elektrane snage 15 kW i 5 kW. U okviru Javnog konkursa Ministarstva rudarstva i energetike u narednom periodu planira se sufinansiranje solarnih elektrana građana u režimu „kupac-prodavac” ukupne snage oko 90 kW. U saradnji sa Energetskom zadrugom Elektropionir iz Beograda, Grad Pirot je sproveo prvi crowdfunding projekat u Srbiji u oblasti solarne energije pod nazivom Solarna Stara. Predmet projekta jeste instalacija dve solarne elektrane snage po 5 kW na krovovima objekata u vlasništvu Grada a koji se nalaze u dva staroplaninska sela Temska i Dojkinci. Ostvareni prihod biće doniran lokalnoj zajednici. Potencijal je veliki, cilj postoji i sprovedeno je mnogo aktivnosti koje će se u nastupajućem periodu još više intenzivirati. Naša vizija je da se u dogledno vreme razviju maksimalni kapaciteti za korišćenje solarne energije na održiv način i da grad Pirot ponese epitet prvog sunčanog grada u našoj zemlji.

Intervju vodila: Milica Marković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM

Počinje uređenje 47 kilometara planinarskih staza na Vlasini

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Coca-Cola sistem i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) najavili su danas da će zajedno obogatiti turističku ponudu Vlasinskog jezera uređivanjem 47 kilometara planinarskih staza, u okviru zajedničke inicijative “Vlasina – čista ljubav”. Ova inicijativa se sprovodi u partnerstvu sa Opštinom Surdulica i Turističkom organizacijom opštine Surdulica, sa ciljem da unapredi ekonomski, turistički i društveni razvoj područja Vlasine, uz očuvanje životne sredine.

„Vlasinski kraj je za nas drugi dom, dom naše Rosa vode, a od prošle godine je i naša prva zona čiste ljubavi. Nakon što smo pre godinu pomogli lokalne preduzetnike kroz edukaciju, sada zajedno sa UNDP-om ulažemo u infrastrukturu, šireći čistu ljubav prelepim planinskim predelima koji se uzdižu iznad Vlasinskog jezera. Za nas u Coca-Cola sistemu prioritet je da realizujemo aktivnosti štiteći jedinstveni ekosistem Vlasine, pri tom obezbeđujući ekonomske benefite za lokalnu zajednicu i stanovništvo. Verujem da će Vlasina, uz nove i osvežene planinarske staze, koje će posetioce dočekati narednog proleća, postati obavezna tačka na mapi svih ljubitelja prirode“, kazala je Nataša Najdanović, direktorka lanca snabdevanja u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija.

Planinarske staze u okolini Vlasinskog jezera biće uređene u saradnji sa Planinarskim savezom Srbije. Nova turističko-edukativna staza, duga 7 km, biće napravljena i obeležena tako da bude pogodna za porodice i decu i vodiće od Turističkog info-centra Planinske kuće ka vrhu Čemernika. Biće uređene i postojeće planinarske staze u ukupnoj dužini od 40 kilometara, koje vode ka vrhovima Čemernik i Vrtop.

Foto: UNDP

“U partnerstvu sa Coca-Colom i lokalnom samoupravom, UNDP podržava privredni rast područja u okolini Vlasinskog jezera, unapređenjem turističke ponude. To radimo na održiv način, koji doprinosi očuvanju životne sredine, građanima u lokalnoj zajednici pruža mogućnost da unaprede i razviju poslovanje, a turistima olakšava obilazak prirodnih lepota i pristup drugim turističkim atrakcijama”, poručio je Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji.

Pripremni radovi za uređenje staza su počeli, a očekuje se da će one biti spremne za planinare i turiste tokom proleća 2023. godine. Svih 47 kilometara staza će biti digitalizovano, tako da će budući posetioci sa njima moći da se upoznaju putem onlajn platforme „Staze Srbije“, koja je izrađena uz podršku UNDP-a.

„Izuzetno mi je zadovoljstvo što od početka učestvujemo u projektu Vlasina-čista ljubav koji je pokrenuo Coca-Cola sistem prošle godine. Naš zajednički cilj je promocija Vlasine, koja je biser ne samo Srbije, već čitavog Balkana. Vlasina je sredina koja mora da se “doživi”, a to je moguće samo saradnjom sa svim partnerima. Zato hvala svima što su odabrali upravo Surdulicu i Vlasinu kao mesto svojih daljih aktivnosti koje ćemo zajedno lakše identifikovati“, izjavila je dr Aleksandra Popović, predsednica Opštine Surdulica.

Ona je dodala da najavljene investicije u turističku infrastrukturu vlasinskog kraja predstavljaju šansu za dodatni ekonomski razvoj lokalne zajednice i jasno mapiranje Vlasine na turističkoj karti Srbije i regiona.

O projektu Vlasina – čista ljubav

Foto: UNDP

Coca-Cola sistem pokrenuo je prošle godine projekat „Vlasina – čista ljubav“, sa ciljem da osnaži turističke potencijale ovog kraja, gde se nalazi punionica Rosa vode.

Tokom prošle godine, obezbeđena je edukacija za 11 ugostitelja iz vlasinskog kraja, kako bi postali konkretniji i profesionalizovali svoju turističku ponudu. Projekat je dobitnik posebne Nagrade za doprinos razvoju lokalne samouprave i zajednice, u izboru renomiranog magazina Diplomacy & Commerce.

Ove godine projekat nastavljamo  u partnerstvu sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kako bismo pružili još snažniji doprinos razvoju lokalne zajednice.

Sve informacije o dosadašnjim rezultatima projekta dostupne su na sajtu OVDE, kao i na oficijelnim stranicama Vlasina – čista ljubav na mrežama Facebook i Instagram.

Izvor: UNDP

Nova Vlada Srbije – Prioritet nova energetska politika

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Mandatarka za sastav nove Vlade Republike Srbije Ana Brnabić poručila je da rad u svim oblastima mora da se nastavi kako bi Srbija dalje jačala i da bi se unapređivao kvalitet života, uprkos svim problemima i izazovima sa kojima se naša zemlja suočava.

Brnabić je, obraćajući se na posebnoj sednici Skupštine Srbije, na čijem je dnevnom redu bio izbor Vlade i polaganje zakletve predsednika i članova Vlade, podsetila na sve izazove sa kojima se suočila prethodna vlada, naglasivši da su, uprkos svemu, ispunjeni svi tada postavljeni ciljevi.

Kako je istakla “apsolutni prioritet u mandatu ove vlade biće energetika, odnosno, nova energetska politika Srbije”.

“U energetici, nakon decenija stagnacija, već smo krenuli da menjamo stvari, tako da sledeće godine možemo da računamo na nove energetske kapacitete. Završavamo izgradnju bloka B3 termoelektrane „Kostolac B“, što znači dodatnih 350 MW za naš energetski sistem. Završavamo izgradnju gasne interkonekcije do Bugarske koji će nam obezbediti alternativnu rutu za dotok gasa i spojiti nas sa terminalima za tečni prirodni gas u Grčkoj. Nastavljamo sa izgradnjom hidroelektrane „Buk–Bijela“ u BiH, zajedno sa Elektroprivredom Republike Srpske, što će za naš elektroenergetski sistem značiti dodatni kapacitet do 115 MW”, objašnjava mandatarka.

Prema njenim rečima moraće da krene izgradnja reverzibilnih hidroelektrana “Bistrica” i “Đerdap 3”, kako bi obezbedili balansiranje za nekoliko hiljada megavata iz obnovljivih izvora energije u budućnosti. Mora se raditi i na izgradnji naftovoda, kako bi i tu diversifikovali izvor i rute snabdevanja.

“Sve u svemu, u novu energetsku politiku Republike Srbije uložićemo oko 12 milijardi evra u narednim godinama u okviru razvojnog plana „Srbija 2025“, dodaje Brnabić.

Prema njenim rečima, treba da imamo u vidu da će klimatske promene biti sve drastičnije i da će njihove posledice biti sve veće i moramo da se pripremimo za to. 

“Ovo je posebno osetljivo pitanje za našu poljoprivredu, ali i pitanje koje će uticati na formiranje nove energetske politike Srbije”, dodaje ona.

Ceo govor možete pogledati ovde.

Energetski portal

Grejna sezona u Beogradu počinje 1. novembra

Foto-ilustracija: Pixabay (ri)
Foto-ilustracija: Pixabay (ri)

Odluka o odlaganju grejne sezone bila racionalna i promišljena, u skladu sa meteorološkim uslovima koji su i dalje aktuelni, rekao je gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić na sednici Skupštine grada.

“Mislim da je štednja racionalan i domaćinski potez i mislim da je to više nego ispravno. Gledajući sadašnji trenutak, cene energenata u Srbiji nisu mnogo porasle, pre svega mislim na grejanje na gas daljinskim putem. U čitavom svetu vidimo proteste zbog problema sa energentima, a kod nas država na razne načine pokušava da ublaži krizu. Ljudi možda i ne znaju da elektrane plaćaju gas po 12 odsto većoj ceni, dok je cena za korisnike ostala ista”, rekao je Šapić.

Prema njegovim rečima, Grad dve trećine gasa potrebnog za grejanje kupuje po povlašćenoj ceni, dok trećinu plaća po tržišnoj.

“Svedoci smo dešavanja na severnom toku, ukoliko bi se nešto desilo na južnom, Srbija bi imala ogroman problem sa snabdevanjem i preostalo bi samo ono što je u skladištima u zemlji i inostranstvu. Upravo zbog toga je moj motiv bio da uštedimo energente i novac kada su temperature iznad proseka za ovo doba godine. Imamo informacije da će se toplo vreme zadržati još nekoliko dana i mislim da nam 31. oktobra slede tople probe, a potom i grejanje od 1. novembra. Takođe, postoji i automatski sistem u toplanama koji zaustavlja grejanje u danima kada je spoljna temperatura određene vrednosti”, naveo je gradonačelnik.

Enrgetski portal

Tri lokalne samouprave dodeljuju energetske vaučere

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)
Foto-ilustracija: Pixabay (Nowaja)

Javni poziv za dodelu energetskih vaučera raspisale su tri lokalne samouprave, za građane i domaćinstva koja ispunjavaju potrebne uslove.

Opština Ruma raspisala je dva javna poziva za domaćinstva sa teritorije Opštine Ruma za dodelu subvencija u vidu energetskih vaučera, a pravo na učešće imaju oni čiji ukupni mesečni prihod i primanja ne prelaze 25.000 dinara po članu domaćinstva.

Vrednost subvencije iznosi 15.000 dinara. Izuzetno, vrednost subvencije iznosi 3.000 dinara za korisnike koji su energetski ugroženi kupci u skladu sa Uredbom o energetski ugroženom kupcu, navodi se na zvaničnom sajtu Opštine Ruma. Rok za podnošenje prijave je do utroška sredstava, a najkasnije do 17. novembra 2022.

Grad Sombor na zvaničnom sajtu objavio je da se prvobitni rok za podnošenje prijave, koji je trebalo da traje do danas 25. oktobra 2022, produžava do utroška sredstava. Pomoću energetskih vaučera u iznosu od 15.000 dinara, građani Sombora mogu da plate račun za utrošenu toplotnu energiju ili da nabave ogrev (drvo, pelet, briketi). Potrebnu dokumentaciju građani treba da dostave Centru za pružanje usluga socijalne zaštite grada Sombora.

Pravo na učešće ima lice čije je prebivalište na teritoriji grada Sombora i pripadajućih naseljenih mesta i čiji ukupan mesečni prihod, umanjen za poreze i doprinose, po članu porodice ostvaren u tri meseca koji prethode mesecu u kome je podnet zahtev ne prelazi iznos od 20.000 dinara. Takođe, uslov je da lica, odnosno domaćinstva, nisu u 2022. godini za nabavku ogreva ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć od strane Centra za socijalni rad u Somboru ili im je po drugom osnovu iz sredstava grada Sombora subvencionisano plaćanje računa za utrošenu toplotnu energiju kod privrednog subjekta.

Energetske vaučere dobiće i građani Sremske Mitrovice, koja je među prvima u Srbiji uvela ovakve vaučere. Vrednost subvencije u vidu vaučera iznosi 10.000 dinara, a pravo na njihovo korišćenje utvrđuje stručna komisija. Građani će ovim vaučerima moći da plaćaju račune za grejanje preduzeću ,,Toplifikacija’’, ali će moći da ih koriste i za refundaciju troškova nabavke ogrevnog drveta, peleta, mazuta i uglja.

Energetski portal

Studenti iz Srbije pobednici takmičenja „Ekotrofelija“ u Parizu

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Studentski tim Akademije strukovnih studija Beograd sa odseka Visoke hotelijerske škole odneo je pobedu na evropskom takmičenju „Ekotrofelija“ u Parizu, navodi se u saopštenju Vlade.

Međunarodni žiri je za pobednike proglasio tim iz Srbije „Rooftop“, a  njihov „Beetscuits“ – organski ekstrudirani snek proizvod od bezglutenskih žitarica i tropa cvekle proglašen je za najbolji.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić razgovarao je danas sa studentima koji su proglašeni za najbolji tim među 15 evropskih timova poznatih univerziteta iz najrazvijenijih evropskih država, pri čemu su članovi tima iz Srbije bili i najmlađi učesnici.

“Prikazali ste Srbiju kao inovacionu destinaciju u oblasti hrane, a vaš proizvod je naša zemlja u malom, naveo je on i poručio studentima da su oni promoteri srpskog znanja i veština. Vi ste dokaz koliko je važna podrška Ministarstva, a posebna zahvalnost pripada i vašoj mentorki Ani Kalušević, koja je pravi primer nastavnika”, rekao je Ružić.

Studentski tim „Rooftop“ činili su Anastasija Spasojević, Magdalena Sekulić, Nina Sinđelić i Stefan Terek, inače, pobednici desetog nacionalnog studentskog takmičenja u kreiranju eko-inovativnih prehrambenih proizvoda u organizaciji Udruženja prehrambenih tehnologa Srbije.

Energetski portal

Zašto domaćeg mleka nema u prodavnicama – prazne štale, prazni i rafovi

Foto-ilustracija: Unsplash (Mehrshad Rajabi)
Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)

U zavisnosti od procenta mlečne masti i proizvođača, litar dugotrajnog mleka košta od 140 do 170 dinara. U poslednje vreme veći problem od cene mleka bila je njegova nestašica. Nametnulo se i pitanje – šta je s domaćom proizvodnjom. Možda cena jednog proizvoda i ne bi bila problem da stočarstvo nije motor razvoja cele poljoprivrede, a u agrarnoj zemlji i čitave privrede.

Problemi zbog cene mleka za građane počinju na policama prodavnica. Za proizvođače na farmama i livadama. Previše je strelica poletelo ka muznim grlima. Desetkovali su ih visoki troškovi stočne hrane, niska otkupna cena sirovog mleka, nakupci i kašnjenje subvencija.

,,Masovno klanje je bilo od marta do juna meseca kad su inputi enormno porasli, a oni su im plaćali cenu od 20, 30 dinara. To je bilo sramotno, mizerno i ljudi su ušli u dugove, i prodali sve“, kaže Dejan Trajković, proizvođač mleka iz okolina Pančeva.

Najnižu otkupnu cenu mleka nakupaci plaćaju onima kojih ima najviše – proizvođačima sa desetak grla. Srbija ima tek stotinak farmi sa oko 100 muznih grla. Samo oni mogu da računaju na direktan otkup mlekare, odnosno bez ilegalnih posrednika, i trenutno dobijaju i 90 dinara za litar.

,,Bez 100, 120 dinara prema proizvođačima cena mleka nije profitabilna proizvodnja, i zato je opala proizvodnja i zato je nema u Srbiji“, kaže Dejan Trajković.

,,Kada vam neki tvrde koji su kreatori agrarne politike da nikada nismo imali veću cenu mleka i zašto se bune poljoprivrednici, a u stvari niko ne pominje onu desnu stranu, troškove. Jedna krava da bi dala litru mleka, kroz njeno vime treba da prođe 400 litara sopstvene krvi, onda znajte, koja tu treba energija, da bi se ostavrio recimo prinos mleka od 25 litara, znači treba hrana“ kaže Čedomir Keco, predsednik Udruženja Agroprofit.

Problemi mlečne industrije

Upućeni kažu da problemi mlečne industrije počinju krajem devedestih sa raspadom privrednog sistema. Privatizacija 2000. godine zvanično je razdvojila primarne proizvođače od prerađivačke industrije, odnosno od mlekara.

,,Oni profitiraju stalno, njihov profit je na 30, 40 posto u odnosu na cenu mleka, vidite i sami u prodavnicama, još kad se tu nakaleme trgovci. Rešenje je da država mora da stane iza toga“, kaže prof. dr Vitomir Vitorović, sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Udeo stočarstva u razvijenim poljoprivredama je od 60 do 70 odsto, kod nas je pao ispod 30 odsto, a nekadašnja godišnja proizvodnja od milijardu i 500 miliona litara mleka sada deluje nedostižno.

,,Sada je to opalo u odnosu na prošle godine za nekih 400, 500 miliona zavisi koje podatke gledate i to je posledica pada broja muznih grla za nekih 50.000 u poslednjih nekoliko godina“, kaže Nenad Budimović iz PKS.

Manjak sirovog mleka prerađivači su nadomestili uvozom iz Poljske, Češke, Danske, Mađarske, Hrvatske. Porastao je i uvoz mleka u prahu.

Minimum pet godina potrebno je da se obnovi stočni fond, šta planiraju u međuvremnu ni od jedne od četiri najveće mlekare nismo dobili ogovor. Šta će država preduzeti poljoprivrednici se nadaju da će uskoro čuti od nove ministarke.

Izvor: RTS

Računi za struju u Republici Srpskoj biće niži, kao i naknada za obnovljive izvore energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Naknada za obnovljive izvore energije u Republici Srpskoj u narednoj godini biće manja za 90 odsto, što znači kako će i računi za električnu energiju biti niži.

Sa 0,0064 KM (oko 0.38274 RSD)  po kilovatu koliko su potrošači izdvajali u ovoj godini, Regulatorna komisija za energetiku predlaže da se u narednoj po ovom osnovu izdvaja 0,0007 KM (oko 0.04186 RSD).

To znači da će prosečno domaćinstvo u Srpskoj koje mesečno troši 500 kilovata električne energije umesto 3,2 KM (oko 191,36 RSD) plaćati 0,35 KM (oko 21 RSD), odnosno mesečni račun će biti manji za 2,85 KM (oko 171 RSD). 

Do ove korekcije je došlo jer proizvođači masovno napuštaju podsticaje kako bi struju mogli da prodaju po tržišnim cenama, što dok su bili uključeni u ovaj sistem nisu mogli.

“Očigledno je da podsticaj više nije intersantan proizvođačima i više vole da se bore na slobodnom tržištu i da tu prodaju”, kaže za CAPITAL Vladislav Vladičić, predsednik Regulatorne komisije za energetiku.

Kako je pojasnio, proizvođači uključeni u sistem podsticaja struju su morali da prodaju po ceni koju je određivao regulator, u ovom slučaju Elektroprivreda Republike Srpske.

“Oni su se toga odrekli kako bi mogli na tržište da prodaju kupcima ili trgovcima registrovanim za tu delatnost”, kazao je Vladičić.

Izvor: CAPITAL

Konferencija „PROIZVODNE KOMPANIJE – Kontroling.Digitalizacija.Izazovi.Mogućnosti“

Foto: Poslovni skok
Foto: Poslovni skok

Na Beogradskom sajmu će 9. novembra biti organizovana edukativna konferencija namenjenu proizvodnim kompanijama pod imenom „PROIZVODNE KOMPANIJE – Kontroling.Digitalizacija.Izazovi.Mogućnosti„.

Na konferenciji će učestvovati eksperti iz raznih oblasti koji će se kroz diskusije i prezentacije potruditi da daju odgovore koji će pomoći vlasnicima i menadžerima proizvodnih kompanija da unaprede svoje poslovanje i lakše prevaziđu izazove sa kojima se susreću.

Cilj kome teži svaka proizvodna kompanija je izdvojiti se, podići produktivnost, povećati profit i osigurati rast, a turbulentna vremena u kojima se nalazimo, u priličnoj meri otežavaju ostvarenje tih ciljeva.

Teme:

  • Izvori finansiranja za kupovinu opreme i podršku poslovanju
  • Zeleni trend budućnosti-Energetska efikasnost i OIE
  • Kako do klijenata u inostranstvu?
  • Stručna prezentacija: Kontroling u proizvodnji-kako odrediti cenu koštanja, optimizovati troškove i povećati profitabilnost proizvodnog procesa
  • Stručna prezentacija: Trendovi drvne industrije – koje tržište ima najveći izvozni potencijal za domaće proizvođače, trendovi cena
  • Digitalizacija i unapređenje procesa proizvodnje
  • Kako na bolji način upravljati viškom likvidnosti.

Događaj je namenjen:

  • Vlasnicima i direktorima proizvodnih kompanija,
  • Menadžerima sektora-proizvodnje, razvoja, IT-ja i prodaje.

AGENDA

10.50-11.00 Otvaranje konferencije

11.00-11.15 Stručna prezentacija: Trendovi drvne industrije-koje tržište ima najveći izvozni potencijal za domaće proizvođače?

  • dr Jelena Vasić, PKS

11.15-11.45 Panel: Zeleni trend budućnosti-energetska efikasnost i OIE

  • dr Boris Dumnić, FTN Novi Sad
  • Miljan Dimitrijević, Adriatic Business Academy-Case study: biznis plan-povrat investicije u bioelektranu

11.45-12.20 Izvori finansiranja i programi podrške privredi

  • Branka Marinković, Razvojna agencija Srbije
  • Aleksandra Miladinović, EBRD savetodavna podrška MSP sektoru

12.20-12.35 Najbrži put do ino partnera

  • Katarina Momčilović Matić, EEN mreža

12.35-12.50 Kako na bolji način upravljati viškom likvidnosti

  • Jadranko Lončar, Intesa Invest

12.50-13.05 Kafe pauza

13.05-13.40 Stručna prezentacija: Kontroling u proizvodnji-kako odrediti cenu koštanja, optimizovati troškove i povećati profitabilnost proizvodnog procesa

  • Ljubomir Jovanović, ekspert iz oblasti finansija i kontrolinga
  • Milan Ristić, Om Made, Case Study: pre i posle uvođenja kontrolinga

13.40 -14.40. Panel -Digitalizacija i unapređenje procesa proizvodnje

  • Filip Mrdak, Centar za digitalnu transformaciju
  • Vladimir Arnautović, Valuator, softver za upravljanje procesima nabavke
  • Nikola Marjanović, Tecor Lean&Kaizen Consulting
  • Ivan Stevanović,Master Analysis Data, softver za povećanje efikasnosti proizvodnje
  • Aleksandar Milosavljević, Learnio-softversko rešenje za edukaciju zaposlenih u proizvodnji

14.40-15.15 Koktel i networking

Moderator: Miljan Dimitrijević, Adriatic Business Academy

Izvor: Poslovni skok

Bajina Bašta daje više od 14 miliona za unapređenje poljoprivrede

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Bajina Bašta raspisala je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u imovinu poljoprivrednih gazdinstava za unapređenje poljoprivredne proizvodnje u stočarstvu i primarne proizvodnje biljnih kultura u 2022. godini. Ukupna raspoloživa sredstva opredeljenja za podsticaje iznose 14.100.000 dinara.

Pravo na konkurisanje za podsticaje imaju poljoprivrednici koji su nosioci poljoprivrednog gazdinstva na teritoriji opštine, koji imaju upisano poljoprivredno zemljište pod proizvodnjom biljnih kultura za koje je investicija vezana ili imaju odgovarajući stočni fond.

Takođe, potreban uslov je i da je domaćinstvo izmirilo dospele obaveze po osnovu lokalnih javnih prihoda na dan izdavanja Uverenja od strane lokalne poreske administracije i koje je potpuno realizovalo investicije za koje podnosi zahtev u periodu od 1. januara 2022. godine najkasnije do dana podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na podsticaj.

Kako je navedeno u konkursnoj dokumentaciji, podnosilac zahteva može podneti samo jedan zahtev za podsticaje koji može obuhvatiti jednu ili više različitih prihvatljivih investicija i ostvariti povraćaj maksimalno do 200.000 dinara po gazdinstvu, bez obzira na vrednost investicije.

Korisnik podsticaja dužan je da namenski koristi i ne otuđi predmet podsticaja u toku od tri godine od momenta ostvarivanja prava na subvenciju, sačuva dokumentaciju i omogući kontrolu na terenu nadležnom organu, odnosno dve godine kod nabavke priplodnih grla ovaca i tri godine kod nabavke priplodnih grla goveda.

Zahtev je moguće podneti od 26. oktobra do 15. decembra, za više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal