Home Blog Page 234

Cirkularna ekonomija i bankarstvo

Foto: ProCredit banka
Foto: ProCredit banka

Cirkularna ekonomija stavlja tačku na koncept eksploatiši — proizvedi — upotrebi — baci. Kako to obično biva, postali smo svesni klimatskih promena, neverovatne količine otpada koja nas okružuje i strahovitog zagađenja — tek kad je situacija postala alarmantna. Upravo je misija cirkularne ekonomije da se ponovo promisli šta je to otpad i da li se otpad može dalje upotrebiti kao sirovina. No, cirkularna ekonomija ne staje tu, ona insistira na sistemskoj primeni takozvana 3R principa — recycle (recikliraj), reuse (ponovno upotrebi), i reduce (smanji) upotrebu resursa. Cirkularna ekonomija je odgovor na poziv da se zamislimo, pogledamo oko sebe i shvatimo da moramo racionalnije raspolagati resursima.

Cirkularna ekonomija u bankarskom sektoru

— Verovatno je isuviše rano oceniti kolika je uloga bankarskog sektora u implementaciji cirkularne ekonomije u Srbiji. Napredak u pravcu održivog poslovanja i implementacije ESG standarda sigurno postoji. Ipak, izvesno je da će tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji biti zahtevna i dugotrajna, ali u ProCredit banci verujemo da ćemo atraktivnijim uslovima finansiranja zelenih projekata i ličnim primerom motivisati preduzeća da ulože u ekološki odgovorno i održivo poslovanje — rekao je Dragan Reščik, šef Odeljenja za HR i marketing ProCredit banke.

ProCredit banka u saradnji sa GEFF nudi do 20 odsto povrata novca za finansiranje zelenih projekata, ali istovremeno se vodi i listom isključenih delatnosti, te u skladu sa procenjenim uticajem na životnu sredinu i održivi razvoj selektuje projekte koje finansira. Pored toga, ProCredit savetnici za biznis klijente pružaju čitav set usluga. Kontinuiranom obukom oni se osnažuju da budu savetnici preduzećima u pravom smislu, te da shodno biznis modelu klijenta ponude rešenja za unapređivanje energetske efikasnosti.

U FOKUSU:

— Zelena energija i odgovorno upravljanje resursima nisu, nažalost, kratkoročno najjeftinija opcija. Ipak, dugoročni prinos i društveni značaj ovih investicija nadomešćuju i uveliko premašuju tu investiciju. Ekspertizom, individualnim pristupom i višegodišnjim iskustvom savetnici su uspeli da osnaže klijente da ozbiljno promisle o savremenim rešenjima upravljanja otpadom i ponosimo se time što u portfoliju imamo kompanije koje se bave recikliranjem plastičnog, metalnog i drugog otpada, ali i kompostiranjem — dodao je Reščik.

Prilagođavanje podrazumeva da u ovoj banci dva puta promisle da li nešto štampaju, da li su zatvorili prozor prilikom uključivanja klima-uređaja, kako se ophode prema resursima koji su im na raspolaganju.

— Instalirali smo pametna brojila i senzore u sve naše objekte. U svakom trenutku znamo koju količinu vode i struje trošimo, te ukoliko se dogodi neka havarija, možemo reagovati odmah. Bez ovih senzora morali bismo da čekamo sledeći račun za struju ili vodu, da bismo videli da nešto nije u redu, ili da nastane tolika šteta da bude vidljiva golim okom – objašnjava nam Stanislava Milošević iz Odeljenja za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, koje u Banci postoji već deset godina.

ProCredit banka

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Završen Međunarodni popis ptica vodenih staništa 2024. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ravi Singh)
Foto-ilustracija: Unsplash (gary-bendig)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) je tokom većeg dela januara 2024. godine sprovelo Međunarodni zimski popis ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC). U akciji je širom Srbije učestvovalo preko 120 ornitologa, članova i volontera, a istraživani su svi najvažniji lokaliteti na kojima se okupljaju patke, guske, galebovi, ždralovi, šljukarice. Ukupno je obiđeno preko 1.000 lokaliteta, a pored ptica beleženo je i stanje njihovih staništa. Uporedo sa IWC-om u periodu od 12. do 15. januara organizovan je i Sinhroni popis ptica grabljivica u Panonskoj niziji, a kod nas je ovo dodatno istraživanje sprovedeno u delovima Bačke, Banata i Srema.

„Krajem prethodne godine održali smo obuke za popis ptica vodenih staništa u Zaječaru, Požegi, Deronjama, Novom Sadu, Kragujevcu, Apatinu i Beogradu, a kao rezultat toga ove godine su nam se priključili novi saradnici koji su zajedno sa našim iskusnim popisivačima uspeli da obiđu zaista veliki broj lokaliteta širom Srbije. Ponovo je najveći poduhvat bio obilazak celokupnog toka Dunava sa priobaljima, od mađarske do bugarske granice, kao i simultana brojanja galebova, malih vranaca i gusaka kod Dubovca, Beograda i Novog Sada. Ipak, na Dunavu ne zimuje ni polovina ptica koje su prisutne na našim vodama, tako da je bilo još mnogo drugih izazova. Ove sezone januar je bio hladan i uglavnom suv, tako da smo izbegli maglu, duboke snegove i zaleđene puteve što je značajno olakšalo bezbednost i rad na terenu“, kaže Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Pročitajte još:

Terenci i volonteri DZPPS-a su pojedine lokalitete obilazili u saradnji sa upravljačima i čuvarima zaštićenih područja i drugim institucijama koje se bave zaštitom prirode i vodama. Ptice su popisivane sa brodova, iz automobila ili pešaka, a brojane su patke, guske, labudovi, gnjurci, ronci, čaplje, galebovi i ostale ptice koje borave na vodama ili uz njih.

Foto-ilustracija: Pixabay (gabicuz)

„Fokus je kao i prethodnih godina bio usmeren na najznačajnija okupljališta ptica i zaštićena područja gde smo zajedno sa upravljačima rezervata i korisnicima voda radili na terenu. Tu bi posebno izdvojili Direkciju za vodne puteve „Plovput“, Ustanovu „Rezervati prirode Zrenjanin“, Javno preduzeće „Vojvodinašume“, Pokret gorana Sremske Mitrovice, Društvo za zaštitu životne sredine „Okanj“, Turističku organizaciju opštine Surdulica i Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo svim našim saradnicima, kao i svima koji su i na najmanji način pomogli naše članove i volontere. Ove godine smo za obuke i rad na terenu ponovo uspeli da obezbedimo značajnu finansijsku pomoć od fondacije Tour du Valat iz Francuske i kompanije “PETERZOMER B.V.“ iz Holandije“, dodaje Šćiban.

Kao i ranijih godina dve najbrojnije vrste bile su gluvara i obični galeb, dok su sve ostale bile znatno malobrojnije. Ovaj januar ističe se neuobičajeno velikom brojnošću plovke kašikare, crnotrbe sprutke i crnih lunja, inače vrlo malobrojnih zimovalica. Specifična je i masovna pojava ritskih sova kakva kod nas godinama nije bila beležena – evidentirano je preko 100 jedinki i jata od skoro 30 ptica. Na zimovanju u Srbiji su po prvi put potvrđene dve vrste – veliki morski gnjurac i srebrni vivak. Od ostalih retkih zimovalica sa severa beleženi su još mali labudovi, baršunasti turpani, srednji ronci, ušati gnjurci, crna roda, gakovi, čaplje govedarke, crni orlovi, riđe lunje, crni galeb, sabljarke, zlatni vivci i sprudnici ubojice.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Dominantna pojava je zabrinjavajuće opadanje brojnosti gluvare i liske na svim obiđenim staništima. Na svim rekama je evidentirano veliko zagađenje i komunalni otpad svuda duž naših vodotokova, a posebno Dunava, Zapadne i Južne Morave, Ibra. Ilegalno uzurpiranje priobalja jezera i reka, hemijsko zagađenje, nova preoravanja slatina i vlažnih livada veliki su problem kako za ptice, tako i ljude jer predstavljaju izrazito negativan odnos prema vodi kao prirodnom resursu. Na većini vodenih staništa u zemlji redovno se sprovodi lov, a beleženo je i nekoliko slučajeva krivolova i ribokrađe, usled čega su na gotovo svim vodama ptice izuzetno plašljive i malobrojne. Neke vode su intenzivno eksploatisane privrednim ribolovom, ribokrađom i zagađenjem, a posle se za nedostatak ribe optužuju kormorani i druge ribojedne ptice. Prosto zaprepasti kada na deonici Dunava na 10 kilometara rečnog toka ne zabeležite ni 100 jedinki pataka, galebova, kormorana ili labudova“, pojašnjava Marko Šćiban iz DZPPS.

Saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste se za preduzimanje konkretnih koraka u zaštiti populacija divljih ptica, lovnih vrsta na međunarodnom nivou i uopšte značaja vodenih staništa za očuvanje biodiverziteta. Podaci koje ornitolozi u Srbiji prikupe na kraju se objedinjuju i šalju u svetsku bazu podataka koju vodi organizacija Wetlands International iz Holandije, te kasnije implementiraju u Bernsku, Bonsku, Ramsarsku i AEWA konvenciju. Nama u narednom periodu predstoji prikupljanje i obrada podataka sa terena, dok su podaci sa Panonskog popisa ptica grabljivica već prosleđeni koordinatorima iz Mađarske i biće naknadno objavljeni.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

RE-Source Croatia HUB 2024. održaće se u martu

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Gucklhorn)
Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)

II Regionalna konferencija RE-Source Croatia HUB 2024. posvećena razvoju PPA ugovora, biće održana 15.3.2024. godine u Hotelu Sheraton u Zagrebu, u okviru organizacije Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) kao nosilac RE-Source platforme za Hrvatsku i region.

Konferencija je značajan događaj za firme koje teže da osiguraju dugotrajno i stabilno snabdevanje električnom energijom, uz predvidive troškove struje.

U situaciji kada izgradnja sopstvene elektrane za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora nije moguća zbog različitih faktora poput nedostatka vremena, stručnog znanja ili finansijskih sredstava, postoji alternativno rešenje. Zainteresovane firme mogu potražiti proizvođače energije iz obnovljivih izvora i sklopiti ugovore o kupovini električne energije, poznate kao PPA ugovori. Pomenuti ugovori su mnogobrojnim firmama omogućile da osiguraju do 100 odsto svojih energetskih potreba po fiksnim otkupnim cenama za duži vremenski period, čime se firme štite od budućih povećanja cena električne energije.

Prošlogodišnja konferencija RE-Source 2023. Zagreb okupila je preko 350 učesnika na ovu temu i dokazala da ključ zelene tranzicije leži upravo u razvoju PPA ugovora.

Novost ove regionalne konferencije su B2B susreti za koje je osiguran poseban prostor. B2B susreti pružaju jedinstvenu priliku kupcima obnovljive energije i proizvođačima čiste energije da se povežu kako bi osigurali energetske potrebe.

 Program konferencije i ostale informacije možete pronaći OVDE.

Energetski portal

Kako EU podstiče cilj smanjenja neto GHG emisija od 90 odsto do 2040

Foto-ilustracija: Freepik (nuraghies)
Foto-ilustracija: Pixabay (catazul)

Evropska komisija objavila je preporuke za ostvarenje smanjenja neto emisija gasova staklene bašte od 90 odsto do 2040. godine u poređenju sa nivoima iz 1990. godine. Sve ovo ima za cilj da Evropska unija postane klimatski neutralna do 2050. godine.

Kako bi se postiglo pomenuto smanjenje do 2040. godine, potrebno je sprovesti nekoliko radnji.

Kao prvo navodi se da je potrebno u potpunosti implementirati postojeće zakone Evropske unije za smanjenje emisija za najmanje 55 odsto do 2030. godine.

Dekarbonizacija industrije, druga je potrebna akcija, pri tome to treba učiniti oslanjajući se na postojeće snage kao što su energija vetra ili hidroenergija. Kako bi se ovo pospešilo, Komisija je predložila nove mere za upravljanje emisijama ugljenika od strane industrije u Evropskoj uniji, što će dovesti do ulaganja u tehnologije koje mogu da hvataju i skladište ugljenik i ponovo ga koriste.

Pročitajte još:

Treće predstavlja povećanje domaće proizvodnje u sektorima rasta kao što su baterije, električna vozila, toplotne pumpe, solarne ćelije i drugi.

U celoj ovoj tranziciji potrebno je u srži zadržati pravičnost, solidarnost i socijalne politike, pomažući ugroženim građanima, regionima, preduzećima i radnicima kroz alate kao što su Fond za socijalnu klimu (eng Social Climate Fund) i Fond za pravednu tranziciju (eng Just Transition Fund)

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Na kraju, treba imati otvoren dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući poljoprivrednike, preduzeća, socijalne partnere i građane.

Kako se navodi na sajtu Komisije, klimatske promene su u poslednjih pet godina prouzrokovale ekonomsku štetu od oko 170 milijardi evra. Troškovi i uticaji koje proizvodi na ljude su sve veći i vidljiviji. Zbog toga je potrebno da se otpornost Evrope na buduće krize pojača odmah, što podrazumeva i manju zavisnost od uvoza fosilnih goriva.

Postavljeni ciljevi uključuju pomoć evropskoj industriji, investitorima, građanima i vladama da donesu odluke u ovoj deceniji koje će održati Evropsku uniju na putu da ispuni svoj cilj klimatske neutralnosti 2050. godine.

O cilju će se sada razgovarati sa Evropskim parlamentom i državama članicama, a naredna Komisija će na osnovu toga izneti zakonske predloge.

Energetski portal

Uz podršku GIZ-a i Ministarstva puštena u rad fotonaponska solarna elektrana na Centru za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu

Foto: Emilija Jovanović
Foto: Emilija Jovanović

Na krovu Centra za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu postavljena je fotonaponska solarna elektrana koju je na inicijativu Ministarstva rudarstva i energetike ovoj ustanovi donirao GIZ u okviru Nemačko-srpske razvojne saradnje.

„Donacija ove solarne elektrane je primer odgovornog ponašanja prema zajednici, kao i partnerstva srpskih i nemačkih institucija koje doprinosi boljitku društva, a posebno podršci ranjivim grupama kao što su deca sa problemima u ponašanju. Ova elektrana pokriće godišnju potrošnju električne energije Centra, smanjiće potrošnju i emisije CO2 gasova, ali će predstavljati i pokazatelj brige za najmlađe koju treba da im obezbede svi pojedinci i institucije. Hvala GIZ-u što su nam pomogli u realizaciji, elektrana je postavljena u rekordnom roku i nadam se, osim što će smanjiti troškove rada Centra. da će biti i podsetnik korisnicima da nisu sami i da imaju podršku u institucijama, a Ministarstvo rudarstva i enegetike će nastaviti sa podrškom projektima koji su imaju za cilj održiv razvoj i pomoć mladima”, rekla je Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Ona je ukazala da Ministarstvo rudarstva i energetike i GIZ sarađuju na unapređenju zakonodavnog okvira za oblasti kupaca-proizvođača električne energije.

Kako je istakla trenutno je registrovano oko 2.700 prozjumera, ukupna instalisana snage ovih elektrana je 42 MW. Broj je u konstantnom porastu, kao i interesovanje građana, jer se sopstvena proizvodnja električne energije iz sunčeve energije ekonomski i ekološki isplati. 

“U narednom periodu radićemo zajedno na sprovođenju mera energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u domaćinstvima, stambenim i javnim zgradama”, rekla je ministarka, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ministarka je rekla da se energetska tranzicija tiče se svih nas, i svi možemo da utičemo na smanjenje potrošnje, kod kuće, na poslu, u javnim ustanovama i zahvalila GIZU na stabilnom partnerstvu na putu dekarbonizacije energetskog sektora.

Daniela Funke, direktorka GIZ-a u Srbiji, rekla je da ta organizacija podržava projekte koji razvijaju upotrebu solarne energije.

„Veliko mi je zadovoljstvo što smo danas posetili zajednički projekat Ministarstva i nemačko-srpske saradnje i jedan od prvih pilot projekata integrisanih rešenja. Pilot projekat se realizuje u Centru za nestalu i zlostavljanu decu u Novom Sadu. Za GIZ je važno da pokaže tehničku i finansijsku izvodljivost ovakvih projekata, prednosti koje proizilaze iz postavljanja solarnih elektrana, kako bismo podstakli i druge zainteresovane privredne subjekte da se uključe. Osim ove elektrane, podržavamo i razvoj prozjumera u domaćinstvima, stambenim zajednicama i privatnom sektoru. Instalisana solarna elektrana u Centru ima kapacitet od 6 kW i proizvodiće oko 7.400 kWh električne energije godišnje. Očekivana ušteda emisije gasova staklene bašte za vek trajanja elektrane od 25 godine iznosi oko 200 tona CO2 ekvivalenta, što je jednako oko 17 hektara drveća“, rekla je ona.

Igor Jurić, osnivač fondacije „Tijana Jurić”, istakao je značaj okupljanja organizacija i institucija u projektima koji pružaju podršku zlostavljenoj deci.

„Zahvalan sam GIZ-u i Ministarstvu rudarstva i energetike, posebno ministarki Đedović Handanović što su nam izašli u susret, što su nas podržali i pomogli nam da ovaj objekat gde ćemo se baviti problemom nasilja nad decom i među decom bude i energetski efikasan. Ono što mi želimo, jeste da se naša saradnja ovde ne završi. Mi kao organizacija, osim što smo okupili izuzetno stručan tim, koji će se baviti decom, oko sebe želimo da okupimo i veliki broj institucija, organizacija, kompanija i pojedinaca, koji će podržati ovu ideju i zajedno sa nama raditi na rešavanju ovog gorućeg problema u društvu“ rekao je on.

Jurić je dodao da je ideja da ovaj koncept rada uz pomoć države zaživi na teritoriji cele zemlje i da je siguran da će tako i biti.

Energetski portal

Hiljade litara kontaminirane vode iscurelo unutar NE u Fukušimi

Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)
Foto-ilustracija; Unsplash (brice-cooper)

U nuklearnoj elektrani Fukušima Daiči došlo je do tehničkog problema. Kako je saopšteno, radnik kompanije je tokom jutarnje provere ventila otkrio da radioaktivna voda curi iz jednog otvora za prečišćavanje kontaminirane vode, tačnije iz dela za uklanjanje cezijuma iz vode.

Nakon što je otkriven problem oko 08.52 ujutru, preduzete su hitne mere da se curenje zaustavi. Glavni ventil za filtriranu vodu zatvoren je oko 09.10, kako bi se zaustavilo curenje. Tokio Electric Power Company (TEPCO), operater elektrane, potvrdio je da je curenje vode zaustavljeno oko 09.16, navodi u saopštenju Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Međutim, procenjeno je da je oko  5.500 litara radioaktivne vode iscurilo iz japanske nuklearne elektrane Fukušima Daiči. Iako nema znakova kontaminacije van objekta, došlo je do blagog porasta kontaminacije u delu gde je problem lociran, ali u nezabrinjavajućim granicama, kako javlja kompanija. Najveći problem jeste što voda sadrži metale poput cezijuma i stroncijuma, zbog čega je potrebno sve detaljno pregledati, stoga će i okolni kanali biti provereni, prenose i tamošnji mediji.

Tehnički problem koji je nastao ovih dana, svakako nije povezan sa odlukom o ispuštanju  vode tretirane naprednim sistemom za preradu tečnosti (ALPS) u Tihi okean, o čemu smo ranije pisali. 

Pročitajte još:

Naime, nakon velike katastrofe, TEPCO je intenzivno radio na sakupljanju i skladištenju kontaminirane vode da bi se sprečilo dalje zagađenje životne sredine. Kao deo ovih napora, uveden je napredni sistem za obradu tečnosti (ALPS) sa ciljem smanjenja radioaktivnosti u vodi. Osim toga, postavljeni su dodatni sistemi za prečišćavanje, rezervoari za skladištenje i nepropusni zidovi uz obalu, dok su nezagađene podzemne vode usmeravane dalje od lokacije elektrane.

Japan od prošle godine ispušta ovu tretiranu i prečišćenu otpadnu vodu sakupljenu u reaktorima još od velike katastrofe, navodeći da je bezopasna za živi svet i razblažena morskom vodom.

Energetski portal

Uspešan prvi dan Balkan Solar Summita

Foto: Balkan Solar Summit
Foto: Balkan Solar Summit

Prvi dan vrlo uspešnog Balkan Solar Summita je završen, a očekuje nas nastavak predavanja, panela i obraćanja key note speakera.

Prepuna sala Banskog dvora u kontinuitetu, sve do poslednjeg jučerašnjeg predavanja, dovoljno govori o važnosti Balkan Solar Summita za region, ali i Evropu, jer se mnogo podataka, predviđanja i ciljeva odnosilo upravo na celokupan evropski energetski sektor.

Moderator panela „Finansiranje solarnih i vetro projekata, modeli i izazovi“, Petar Mitrović, kao zaključak panela istakao je sledeće:

“Uprkos dinamičnom razvoju projekata obnovljivih izvora energije u Evropi, što uključuje 56 GW instalisanog kapaciteta solarnih elektrana i 17 GW vetroelektrana, eksperti su saglasni u tome da su ove brojke ispod klimatskih i energetskih ciljeva EU do 2030. godine. Uprkos brojnim inicijativama, region se suočio sa izazovima, budući da je u prva tri kvartala 2023. godine došlo do financial closing-a za finansiranje projekata obnovljivih izvora energije u iznosu od samo oko 400 miliona evra, pri čemu procenjene potrebe iznose najmanje dve milijarde evra godišnje. Odgovor na ove izazove kroz inovativne pristupe, eventualno kroz redefinisanje osnovnih postulata projektnog finansiranja, pojavljuje se kao potencijalno rešenje.“

Pročitajte još:

Moderator panela Trenutno stanje OIE u Bosni i Hercegovini i regionu – Izazovi i šanse, Prof.dr.sc. Ranko Goić kao zaključak istakao je:

„U BiH, kao i u celoj regiji i Evropi, interes za razvoj projekata OIE, primarno vetroelektrana i solarnih elektrana, u proteklih nekoliko godina je eksalirao do razine da se planira višestruko više kapaciteta u odnosu na postojeće kapacitete, što dovodi do zastoja u svim administrativnim postupcima, a posebno u procedurama i pristupima vezanim za priključak na mrežu. Elektroenergetski sistem s visokim udelom OIE zahteva značajne adaptacije, kako u regulatornom smislu, tako i načinu vođenja sistema, i finansiranju izgradnje mreže i pogona mreže (balansiranje, regulacija). U svim državama u regionu ovi procesi su u toku, ali realno nisu daleko poodmakli i trebaće još godine da se osigura brža integracija novih kapaciteta OIE u elektroenergetski sistem, a takođe i značajna ulaganja u prenosne i distributivne mreže.“

Balkan Solar Summit se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine i brojnih drugih partnera i sponzora.

Izvor: Balkan Solar Summit

Srbija ima dobre predispozicije za korišćenje solarne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nuno Marques)

Srbija ima dobre predispozicije za korišćenje solarne energije, rekla je Jovana Joksimović, pomoćnica ministarke rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju i evropske integracije i dodala da je zadatak države da iskoristi ovaj prirodni resurs u obezbeđivanju sigurnog snabdevanja električnom energijom, veće energetske nezavisnosti i smanjenju emisije štetnih gasova.

Prema njenim rečima, obnovljivi izvori energije će u godinama ispred nas, postajati glavni domaći izvor električne energije, a način da se to ostvari jeste putem najekonomičnije eksploatacije raspoloživog potencijala u slučaju energije vetra i Sunca.

,,Solarna energija predstavlja deo odgovora na strateške izazove koji se postavljaju pred energetski sektor kako Srbije, tako i drugih zemalja Zapadnog Balkana, jer predstavlja čist i dostupan izvor energije, koji doprinosi smanjenju uvozne zavisnosti i smanjenju emisije štetnih gasova“, rekla je Joksimović na panelu „Uloga i značaj solarne energije na putu ka karbonskoj neutralnosti’’ u Banja Luci.

Ona je istakla da se rad na povećanju kapacitete solarne energije odvija na nekoliko koloseka.

Pročitajte još:

„Kroz aukcije za tržišne premije koje su prvi put uspešno sprovedene prošle godine, a koje uključuju i kvotu za solarne elektrane, projekte koje realizuje Elektroprivreda Srbije kao i projekte koje realizuje privatni sektor. Primer je izgradnja 1 GW samobalansiranih solarnih elektrana, koje gradi konzorcijum na čelu sa južnokorejskim Huyndai Engineering, a koji će po završetku biti u vlasništvu EPS, odnosno države’’, rekla je ona i dodala da je uspostavljen i institut kupca-proizvođača koji građanima omogućava da postanu aktivni učesnici energetske tranzicije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz
)

Pomoćnica ministarke je ukazala da je Srbija u procesu donošenja strateških dokumenata koji će odrediti smer i dinamiku promena u energetskom sektoru, u procesu energetske tranzicije.

Kako je istakla, konkretni ciljevi definisani su kroz Integrisani nacionalni plan za energetiku i klimu do 2030, sa projekcijama do 2050, i novom Strategijom razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050, koji će biti usvojeni u narednom periodu.

,,Integrisani plan je prvi strateški dokument koji na jedinstven način sagledava klimatsku i energetsku problematiku, i na kome se radilo dve i po godine, u uslovima velikih gepolitičkih promena koje su se najviše odrazile upravo u sektoru energetike. U periodu do 2030. glavni ciljevi podrazumevaju povećanje udela OIE u proizvodnji električne energije na 45 odsto, smanjenje emisije štetnih gasova za 40,4 odsto u odnosu na 1990. godinu, kao i značajno povećanje energetske efikasnosti’’, rekla je Joksimović.

Energetski portal

Još jedna akcija sadnje drveća u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EP

Grad Novi Sad sprovodi značajnu akciju ozelenjavanja kako bi se oporavio od velike štete nanete tokom julskih oluja, i kako bi zahvaljujući inicijativi „Sadimo sada za budućnost Novog Sada“ obogatio grad novim stablima.

Akcija je deo plana do 2027. godine, a cilj je da se zasadi ukupno 6000 sadnica na javnim zelenim površinama širom grada.

Lokacija je ovog puta bio Liman III, dok je nedavno lokacija bila stambeni blok, Bulevar Kralja Petra I – Bulevar oslobođenja – Bulevar Jaše Tomića – Kraljevića Marka, saopšteno je na sajtu Grada Novog Sada.

Tokom nevremena uništeno je preko 3000 stabala, a plan je da se u narednih pet godina zasadi duplo više novih, kako smo naveli.

Pročitajte još:

U okviru ove inicijative, danas su zasađeni koprivići u Balzakovoj ulici i Ulici Narodnog fronta, a u planu je sadnja 114 stabala u stambenom bloku oivičenom određenim ulicama. Ova akcija povezuje se sa nedavnim ozelenjavanjem Limanskog parka, gde je posađeno preko 250 stabala.

Izabrane su uglavnom sadnice crnog bora, koprivića i kelreuterije, koje su posađene, ne samo zbog svoje estetske vrednosti, već i zbog sposobnosti da poboljšaju kvalitet vazduha, pruže hlad i podrže biološku raznovrsnost.

Energetski portal

Počeo drugi Balkan solar summit – Više od 450 učesnika u dva dana u Banjaluci

Foto: Balkan Solar Summit
Foto: Balkan Solar Summit

Drugi Balkan Solar Summit počeo je danas svečanim otvaranjem u Banskom dvoru u Banjaluci. Ispred 450 učesnika nalazi se više od 10 panela, predavanja, key note obraćanja, diskusija i biznis prilika.

Organizator, direktorka agencije MINT, najavila je održavanje trećeg Balkan Solar Summita 27. i 28. februara 2025. i tom prilikom istakla: „Na Balkan Solar Summitu ćete čuti i videti samo najbolje od najboljih, jer je to misija Game Changera.“

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, istakao je da su ovakvi događaji važni za celu BiH i da je podrška ovakvim događajima dokaz opredeljenja Republike Srpske da ide napred na putu razvoja energetskog sektora.

Pročitajte još:

Foto: Balkan Solar Summit

„To potvrđuje da su ispravne politike i opredjeljenja rukovodstva Srpske da energetika zauzme adekvatno mesto da bismo uspeli da u zadatim rokovima Evropske energetske zajednice uskladimo našu legislativu, pre svega kada je reč o obnovljivim izvorima energije. I da pokažemo spremnost za dalji razvoj energetike, pa i energetske stabilnosti i bezbednosti, kako Srpske tako i Federacije BiH“, istakao je ministar Košarac.

Radovan Višković, predsednik Vlade Republike Srpske, svečano je otvorio Balkan Solar Summit i istakao da je električna energija preduslov razvoja i da će se u narednom periodu više ulagati u obnovljive izvore uz zaštitu životne sredine, te poručio da je dvodnevna konferencija Balkan Solar Summit koja se održava u Banjaluci dobra prilika da se dobiju odgovori na ključna pitanja iz ove oblasti.

„Očekujem da Balkan Solar Summit postane tradicionalno mesto okupljanja. Samit ima podršku Vlade i naših kompanija i drago nam je da smo domaćini ovog značajnog skupa“, rekao je Višković.“

Generalni pokrovitelj Balkan Solar Summita je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Izvor: Balkan Solar Summit

Primena ESG principa i standarda u privredi i bankarstvu

Foto-illustracija: Freepik (freepik)
Foto: PKS

Skup posvećen zelenoj transformaciji u Srbiji, održivom poslovanju i ESG-u, pristupu zelenom novcu, vezi digitalne i zelene transformacije koji je održan u Privrednoj komori Srbiji organizovan je u okviru dve panel diskusije.

Prva je posvećena izazovima za unapređenje održivosti u poslovanju, uslovima za finansiranje, korporativnim obveznicama, digitalizaciji, a drugi standardima za izveštavanje o održivosti i iskustvima o njihovoj primeni, kao i o uticaju EU regulative na poslovanje u Srbiji.

U drugoj diskusiji koju je vodio Vladimir Rajić, izvršni direktor kompanije Integrity Capital učestvovali su Saša Bešlić, izvršni direktor za investicije SDG Impact Japan, Vivek Aswani, direktor komercijale IT kompanije RIMM, Katarina Majić, senior ESG specijalista u Erste banci, Nada Stamatović, ekspert za korporativnu održivost u Nelt grupi, kao i Stefan Lazarević, iz Elixir grupe.

Vladimir Rajić je zahvalio Komori što je omogućila povezivanje stručnjaka, edukaciju i informisanje privrednika, kao i predstavljanje značajnih tema u oblasti zelene transformacije.

Kada se krene u zelenu transformaciju važno je da se razume o čemu se tačno radi, koji su rizici i kako oni mogu da se reše.

Saša Bešlić je rekao da se u Srbiji, ali i Hrvatskoj, BiH, pa čak i u Sloveniji nije daleko odmaklo i da je jako važno da u ovim zemljama sektor srednjih kompanija zaživi.

,,Srednja klasa kompanija je najbolja za tranziciju i za rad i taj sektor treba više razvijati. Evropska unija je zakonski regulisala da bude klimatski neutralna do 2050. godine i videćemo da li će to moći da se realizuje kako je planirano. U SAD postoji Akt o zaštiti klimatskih biznisa koji je važan, a oni dosta izvoze u EU. U Srbiji nedostaju zakoni u ovoj oblasti, a kompanije koje ne budu izveštavale o CBAM-u neće moći da izvoze i posle pripremnog tranzicionog procesa koji će trajati do 2026. godine, a zatim više nema vraćanja unazad”, rekao je Bešlić.

Pročitajte još:

Kompanija Nelt posluje već 35 godina, a sada na tržištima u EU i Africi. Oduvek ESG integrišu u poslovanje u želji za društvenim napretkom, zaštitom životne sredine i primenom Strategije održivog razvoja.

,,Naša Strategija je usmerena na smanjenje CO2, povećanje efikasnosti staklene bašte, upravljanje otpadom i povećanje obnovljivih izvora energije u potrošnji, a to ima uticaj na operativnost kompanije”, rekla je Nada Stamatović iz Nelta i dodala da je jedan od strateških stubova održivog poslovanja i saradnja sa kupcima i dobavljačima. Sistem vrednosti prenose na dobavljače, a implementaciju zelenih standarda uvode korak po korak.

ESG principi se sprovode u bankarstvu i u bankarskim institucijama. Erste grupa se dugi niz godina bavi održivim poslovanjem. Potpisnica je obveznice u zelenoj gradnji i pokriva 60 odsto projekata u oblasti obnovljivih izvora energije.

Katarina Majić iz Erste banke je istakla da su pioniri u održivim proizvodima i da su prvi odobrili stambeni kredit za stambene zajednice, a odobravaju i brojne kreditne linije iz sredstava u okviru Programa podrške EBRD, EIB i drugih međunarodnih institucija.

Erste banka je aktivna i u Projektu Čista Srbije u prečišćavanju voda i otpada, a daleko smo otišli u smanjenju emisija CO2. Uključeni su u projekat zelene aktive i zelenog racija. Erste je prva banka koja je izdala bankarski kredit za čistu vodu u Keniji, a odobrili su i “karbonski” kredit za izgradnju nove deponije u Vinči.

Foto: PKS

Elixir grupa, najveći proizvođač mineralnih đubriva u Jugoistočnoj Evropi i lider u proizvodnji fosforne kiseline ima niži ugljenični otisak od određenog nivoa, jer se u proizvodnji koristi manje amonijaka.

,,Sredinom januara smo već predali izveštaje za CBAM, iako je rok produžen do februara. Sprovodimo Strategiju razvoja održivosti, ulažemo u energetski efikasnije tehnologije koje će dovesti do smanjenja upotrebe električne energije, kao i da proizvodnja bude dekarbonisana, a rešenje za konačnu dekarbonizaciju je solarna elektrana koja će zadovoljiti preostalih 65 odsto potreba za električnom energijom do 2028., koju planiramo da izgradimo u Prahovu”, rekao je Stefan Lazarević.

Kada kompanije krenu putem održivog poslovanja i digitalizacije, neophodni su digitalni alati. Vivek Aswani je predstavio mogućnosti primene digitalnih alata za MSP u SAD i kako je upotreba njihovih alata doprinela povećanoj potrošnji vode i boljem korišćenju otpada u jednom projektu .

,,Cilj je da koristimo jeftine softvere za MSP i alate koji mogu da pomognu usklađivanju podataka sa regulativom i rešavanju regulatornih pritisaka, a koristimo dosta i veštačku inteligenciju (AI). Prikupljajući podatke smanjujemo i kapitalne troškove kompanije”, rekao je Aswani.

Srbija je na dobrom putu zelene tranzicije i postoje ogromne mogućnosti kako ostvariti ciljeve u narednom periodu.

Mirjana Vujadinović Tomevski

Drvena vetroturbina kao održivija budućnost energije vetra

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

Većina ljudi upoznata je sa tim da se postrojenja za dobijanje energije iz obnovljivih izvora razvijaju kako bi se postigli ciljevi dekarbonizacije, međutim sama njihova proizvodnja uključuje emitovanje emisija. Jedna kompanija osmislila je način kako da vetroturbine postanu još zelenija tehnologija. Verovali ili ne, umesto upotrebe čelika i betona, oni vetroturbine proizvode od drveta i kažu da bi one mogle da postanu važan deo u novoj generaciji energije vetra.

Drvenu konstrukciju predstavlja zapravo sam toranj, a preciznije reč je o laminiranom drvetu. Kako vlaga ne bi oštetila toranj, drvo se premazuje gustom bojom koja ga čini vodootpornim. Trenutno, ovakve vetroturbine proizvode se za kopno, ali će uz dodatna unapređenja to u budućnosti biti moguće i na moru.

Pitanje koje bi moglo da usledi kada pomislimo na drvenu konstrukciju jeste – kakva je njihova sigurnost u uslovima sve češćih požara u prirodi širom sveta? Ipak, rešenje problema nalazi se u samoj gustini trupaca jer je reč o punom drvetu, te je teško izazvati njegovo zapaljenje. Pri direktnoj izloženosti vatri došlo bi do ugljenisanja i to, kako se navodi, vrlo kontrolisanom brzinom. Sa druge strane, čelik postaje mekan kada je izložen visokim temperaturama, zbog čega bi drvena konstrukcija mogla da ima i bolju strukturalnu čvrstoću.

U ovom trenutku, visina tornjeva se izrađuje na između 150 i 200 metara, ali imaju potencijal da se uzdignu i na veće visine.

Još zelenija tehnologija

Koliko su ovakve vetroturbine zelenije u odnosu na uobičajene čelične, pokazuje podatak o emitovanju ugljen-dioksida tokom njihovog životnog veka. Naime, emisije uobičajene vetroturbine visine 110 metara iznose oko 1.250 tona. Sa druge strane, drvene emituju i do 90 odsto manje ovakvih emisija.

Ono što je takođe važno, jeste i održiva seča drveća koje se koristi za izradu tornjeva, a drveće za ove potrebe nabavlja se iz šuma kojima se upravlja održivo i koje su sertifikovanje za program pošumljavanja.

Određenji obnovljivi izvori energije nailaze na kritike jer i dalje nije u potpunosti iznađen način kako da se njima održivo upravlja kada jednog dana postanu otpad. Cirkularna ekonomija zadobila je posebno veliku pažnju poslednjih godina, zbog čega se sve intenzivnije radi na rešavanju pomenutog problema. Ipak, upravo zahvaljujući drvenoj konstrukciji, koja omogućava i da se toranj jednostavnije demontira, ovaj materijal može da se iskoristi naknadno u građevinskoj industriji kao greda visokog kvaliteta i čvrstoće.

Iskreno, bila sam skeptična kada sam naišla na informaciju o postojanju drvenih vetroturbina, ali uz sve postojeće performanse, koje će se u budućnosti i dodatno unaprediti, ovakvo zeleno rešenje zaista bi moglo da postane deo budućnosti energije vetra.

Katarina Vuinac

EU: Kako će novi sporazum unaprediti postizanje ciljeva Zakona o industrijama bez emisija

Foto-ilustracija: Unsplash (Kouji Tsuru)
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija ulaže napore u dekarbonizaciju industrijskog sektora, zbog čega su Savet i Evropski parlament postigli privremeni dogovor o uredbi kojom će se uspostaviti okvir mera za jačanje proizvodnog ekosistema tehnologija bez emisija ugljenika na nivotu Evrope, što je poznatije kao Zakon o industriji bez emisija (eng net-zero industry act).

Cilje je da se podstakne industrijska primena tehnologija koja neće proizvoditi emisije CO2, kako bi se postigli postavljeni klimatski ciljevi Evropske unije, ali koristeći snagu jedinstvenog tržišta sa ciljem ojačanja vodeće uloge Evrope u oblasti zelene industrijske tehnologije.

Postignut sporazum predviđa jedinstvenu listu tehnologija bez emisija, sa kriterijumima za odabir strateških projekata u tim tehnologijama koji će doprineti dekarbonizaciji. Ovaj Zakon za cilj ima olakšavanje uslova za ulaganje u zelene tehnologije, kroz pojednostavljen postupak izdavanja dozvola i podrškom strateškim projektima. Pored toga, predlaže olakšavanje pristupa tržištu za proizvode strateških tehnologija, zatim unapređenje veština evropske radne snage u ovim sektorima, kao i stvaranje platforme za koordinaciju dejstava Evropske unije u ovoj oblasti, navodi se na sajtu Saveta.

Pročitajte još:

Kako bi se podstakle inovacije, Zakon predlaže i stvaranje povoljnih regulatornih okvira za razvoj, testiranje i validaciju inovativnih tehnologija.

Dakle, privremeni sporazum upravo podržava osnovne ciljeve Zakona o industriji bez emisija, uz uvođenje dodatnih unapređenja. Primera radi, jedno od njih je kao što je navedeno – olakšavanje izdavanja dozvola, a to znači da će rok za izdavanje dozvola za izgradnju ili proširenje velikih projekata proizvodnje tehnologija bez emisija, više od 1 gigavata, ali i onih koji se ne mere u gigavatima, biti najviše 18 meseci. Za manje projekte, do 1 gigavata, rok će biti 12 meseci. Za strateške projekte biće kraći rokovi.

Kao drugi primer postavljaju se jasniji kriterijumi za javne nabavke. Kako se navodi na sajtu Saveta, pravila koja regulišu način na koji će javni organi kupovati dobra, radove i usluge u vezi sa strateškim tehnologijama bez emisija, dizajnirana su kako bi se bolje osiguralo da su zahtevi transparentni, izvodljivi i usklađeni, i da se snabdevanje tih tehnologija Evropske unije diversifikuje, čuvajući dovoljnu fleksibilnost za nadležne vlasti.

Pored ovoga, unapređenje u smislu jasnijih kriterijuma uvodi se i aukcije, ali se promoviše i razvoj industrijske doline bez emisija, odnosno teritorija koje koncentrišu više kompanija koje se bave određenom tehnologijom.

Naredni korak jeste da ovaj postignut privremeni sporazum bude podržan i zvanično usvojen od strane Saveta i Evropskog parlamenta.

Energetski portal

Indija bi mogla značajno da menja globalno tržište nafte ove decenije

Foto-ilustracija: Unsplash (Yang Jing)
Foto-ilustracija; Unsplash (Dimitry Anikin)

Indija bi mogla da postane zemlja koja će značajno uticati na globalno tržište nafte tokom predstojeće decenije. Zemlja sa 1,4 milijarde stanovnika, ekonomskim rastom, ekspanzijom srednje klase, zajedno s industrijalizacijom, može dovesti do velike potražnje nafte na globalnom nivou, navodi se u najnovijem istraživanju Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Očekuje se da će Indija do 2030. godine postati najveći pokretač globalnog rasta, naročito što u velikoj meri zavisi od uvoza nafte, iako je došlo do blagog okreta ka OIE, posebno kada govorimo o biogorivu.

Kako se navodi u izveštaju agencije, država će zabeležiti povećanje potražnje za naftom od gotovo 1,2 miliona barela dnevno, što je ako je mera za barel oko 159 litara, sve zajedno 190 miliona litara nafte dnevno u svetu. Posebno se ističe rast potražnje za dizelom i benzinskim gorivima, uz očekivanje snažnog rasta potražnje za mlaznim kerozinom i LPG-om.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Indijske naftne kompanije ulažu značajna sredstva u kapacitete rafiniranja kako bi zadovoljile rastuću domaću potražnju. Do 2030. godine, očekuje se uvođenje novih kapaciteta za destilaciju od  jedan  milion barela dnevno, čime će Indija ostati ključni izvoznik goriva, posebno u Aziju. Sve u svemu, predviđa se i ekspanzija rafinerijskih kapaciteta, navodi IEA.

Ipak, Indija je relativno mali proizvođač nafte, sa ograničenim potencijalom za rast – domaća proizvodnja zadovoljava 13 odsto njenih potreba za naftom. S obzirom na napore vlade za privlačenje ulaganja, očekuje se pad domaće proizvodnje, što će dodatno povećati zavisnost od uvoza. Predviđa se da će povećana prerada u rafinerijama povećati uvoz sirove nafte.

Energetski portal

Preokret u domaćoj industriji desiće se sa proizvodnjom električne Pande?

Foto-ilustracija: Unsplash (carlos-aranda)
Foto-ilustracija: Unsplash (laurel-and-michael-evans)

Snažnije kratkoročno oživljavanje domaćeg prerađivačkog sektora u okolnostima izrazitog usporavanja privreda evrozone malo je verovatno, a pozitivan preokret trenda u drugoj polovini 2024. godine moguć je ukoliko bi se pokrenula masovnija proizvodnja potpuno novog modela Fiat Panda u Kragujevcu, ocenili su analitičari Makroekonomskih analiza i trendova (MAT).

Oni u februarskom izdanju MAT-a ističu da je međugodišnji pad fizičkog obima proizvodnje u novembru u evrozoni dostigao -6,8 odsto, a samo u Nemačkoj -4,9 odsto.

„Od marta 2023. kada je prvi put zabeležen međugodišnji pad, dekonjunktura je sve snažnija. Problemi su kompleksniji u prerađivačkom sektoru, gde je međugodišnji pad veći od sedam odsto, a pritom se uvećava broj evropskih zemalja sa dvocifrenim padom proizvodnje, pa recimo Mađarska beleži kontrakciju industrije od 13,7 odsto“, ukazali su domaći ekonomisti.

Kada je reč o Srbiji, napominju da, za razliku od drugog tromesečja 2023. godine, u kom su prosečni mesečni priraštaji trend-ciklusa ukupne industrije oscilovali oko nule, od jula industrijska aktivnost blago ubrzava, pa će prosečni mesečni priraštaji proizvodnje do kraja godine dostići 0,29 odsto.

„U neku ruku ovo jeste nadmašilo naša očekivanja, jer je našu industriju u drugom polugođu povukla, pre svega, aktivnost prerađivačkog sektora koja je, uprkos geopolitičkim potresima i eksternim ograničenjima, još jednom pokazala značajnu prilagodljivost i otpornost. Ključno pitanje koje traži odgovor je da li će doprinos investicija i domaće privatne potrošnje biti dovoljan da njenu imunost na dekonjunkturne eksterne pritiske održi i tokom 2024. godine“, objašnjavaju u analizi za MAT.

Pročitajte još:

Pozitivan preokret trenda u drugoj polovini 2024. je, kako naglašavaju, moguć ukoliko bi se pokrenula masovnija proizvodnja potpuno novog modela Fiat Panda u Kragujevcu.

„Ali o tom ne treba govoriti sada, već kada bude vreme. Dotle treba voditi tešku borbu za svaki pogon i fabriku, kako bi se se održao dosadašnji nivo proizvodnje“, zaključuju autori MAT-a.

Podsećamo da je međunarodni konzorcijum proizvođača vozila Stellantis potvrdio početkom decembra prošle godine odluku da svoju buduću verziju modela Fiat Panda sa pogonom isključivo na struju proizvodi u Srbiji. Panda se, inače, proizvodi u fabrici Pomiljano D’Arko kod Napulja, a električna verzija se očekuje sredinom 2024. godine, najavio je tada Stellantis.

Foto-ilustracija: Unsplash (m)

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku koje je obradio MAT, rast prerađivačke industrije u 2023. dostigao je 0,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rastu su najviše doprinele proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata (0,91 procentni poen), osnovnih metala (0,64 pp), motornih vozila i prikolica (0,34 pp), prehrambenih proizvoda (0,24 pp), kao i „mašina i opreme, na drugom mestu
nepomenutih“ (0,23 pp).

Domaća proizvodnja je, ipak, zabeležila pomalo neočekivani „plus“.

„Prethodnih meseci je primetan uzlet proizvodnje računara, elektronskih i optičkih uređaja, a ova oblast je doprinela rastu prerađivačke industrije od čak 1,1 procentnih poena u četvrtom tromesečju 2023. godine“, primetili su autori MAT.

Međutim, upozoravaju da se čini da je ona incidentnog karaktera.

„Rast potiče dominantno od proizvodnje ‘pametnih brojila’. Projekat ugradnje pametnih, digitalnih brojila, koji je iniciralo Ministarstvo energetike, vremenski je oročen i tražnjom ograničen. Odlično je i što je ova proizvodnja podržana iz donacije EU, koja je do sada obezbedila oko 110 miliona evra“, piše najnoviji MAT.

Koliko kretanja u domaćoj industriji zavise od pokretanja proizvodnje novog modela u Kragujevcu svedoči i aktuelna prognoza koja kaže da bi industrijska proizvodnja na kraju ove godine mogla da poraste za dva odsto u decembru u odnosu na isti mesec prošle godine.

Prognoziraju takođe da bi rast prerađivačke industrije u istom periodu trebalo da iznosi jedan procentni poen, uz pad izvoza od 1,5 odsto i rast uvoza od osam odsto.

Izvor: Biznis.rs

Ekspanzija zelenih kilovata – Kina prednjači, najveći solarni projekti u Japanu i Egiptu, šta je najvažnije za EPS

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Bravo)
Foto-ilustracija: Unsplash (李大毛 没有猫)

Kapaciteti obnovljive energije na planeti prošle godine su uvećani za 50 odsto. U gradnji zelenih elektrana prednjači Kina, koja je u pogon pustila solarnih elektrana koliko ceo svet zajedno. I Srbija je ambiciozno zakoračila u zelenu tranziciju, u skladu sa zahtevima Evropske unije.

Plan Srbije poklapa se sa planom Evropske unije – do polovine veka dekarbonizovati energetski sektor. Naša zemlja na mreži već ima devet vetroparkova i nekoliko manjih solarnih elektrana, i priprema se gradnja više od desetak sličnih postrojenja. Stručnjaci ističu da je najvažnije što je EPS zakoračio na zeleni put i već gradi prvi vetropark u Kostolcu.

Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže da EPS kao najznačajniji proizvođač mora da ozeleni svoj portfelj i da oni to već rade.

“U zelenoj tranziciji za Elektroprivredu Srbije je važno da postojeća sredstva, kao što su istrošeni kopovi i to zemljište, iskoristi za proizvodnju zelene energije, da tu postavlja solarne elektrane, da tu postavlja vetroparkove”, objašnjava Marković.

Pročitajte još:

U Japanu i Egiptu najveći solarni projekti

Širom sveta grade se megasolarne i vetroelektrane na kopnu i moru.

Sever Evrope se sve više oslanja na turbine koje pokreće vetar sa Baltičkog mora.

Japan i Egipat pokrenuli su do sada najveće solarne projekte.

Taketomi Jukio iz japanske građevinske kompanije “Sumitomo Micui” ističe da solarna energija na moru može proizvesti veliku količinu električne energije zbog efekta hlađenja površine vode.

,,Takođe nam omogućava da koristimo veliku količinu prostora koji nemamo na kopnu”, dodaje Jukio.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)

Stručnjak za energetiku iz Egipta Jens Fransen navodi da Egipat ima populaciju od 105 miliona ljudi i milion više svake godine.

,,Pošto mi želimo da se grejemo zimi, oni žele da se hlade leti, tako da postoji ogromna glad za energijom”, napominje Fransen.

Sa ekspanzijom gradnje vetroparkova i solarnih elektrana Kina ubrzano gradi i velika skladišta za prihvat zelenih kilovata po najnovijim tehnologijama.

Su Dongdžije, inženjer u kineskom Institutu za električnu energiju i projektovanje kaže da je skladištenje energije važna infrastruktura za izgradnju novog energetskog sistema.

,,Brzo razvijamo više tehničkih pravaca za skladištenje energije podstičući domaću industriju i sirovine za baterijske ćelije i električnu opremu”, dodaje Dongdžije.

Prošle godine u Dubaiju svet se obavezao da do 2030. godine utrostruči kapacitete obnovljive energije. Ali i pored brojnih započetih projekata “Međunarodna agencija za energiju” upozorava države – to je nedovoljno da se ispuni klimatski dogovor, pa treba preduzeti i dodatne aktivnosti.

Izvor: RTS