Home Blog Page 232

Vujović: Ulaganje u ekologiju ostaje prioritet

Foto: Vlada Republike Srbije

Ulaganje u zaštitu životne sredine ostaje jedan od prioriteta i u narednom periodu, rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, i dodala da će fokus biti na izgradnji nedostajuće zelene infrastrukture u Srbiji i smanjenju aerozagađenja.

Ministarka je navela da se u više lokalnih samouprava u Srbiji gradi kanalizaciona mreža, koja je preduslov za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda. Ona je dodala da je reč o kapitalnim investicijama, koje će doprineti podizanju standarda zaštite životne sredine i boljem kvalitetu života.

Kao najznačajnije projekte resornog ministarstva, ministarka je istakla izgradnju sedam regionalnih centara za upravljanje čvrstim otpadom koji će rešiti pitanje odlaganja i tretmana otpada za 50 lokalnih samouprava.

Prvi radovi na ovim projektima u planu su već početkom sledeće godine.

Govoreći o kvalitetu vazduha, ministarka je izjavila da zagađenje postoji više od 50 godina i dodala da je u prethodne dve godine najviše urađeno za čistiji vazduh u Srbiji.

,,Zamenili smo veliki broj kotlarnica u toplanama i javnim ustanovama, koje sada koriste ekološki prihvatljivije energente, a građanima u više lokalnih samouprava omogućili da uz subvencije zamene kotlove u svojim domaćinstvima’’, rekla je ona.

Ministarka je naglasila da daju i subvencije za kupovinu eko vozila, a iz godine u godinu širom Srbije realizuju i projekte pošumljavanja.

Pored toga, kako je naglasila, dajemo i subvencije za kupovinu eko vozila, a iz godine u godinu širom Srbije realizujemo i projekte pošumljavanja.

,,Država ulaže i velika sredstva u sisteme za odsumporavanje u termoelektranama, a efekat toga biće vidljiv u narednim godinama’’ rekla je ministarka Vujović.

Ministarka je navela da razume deo građana koji očekuju da se problem aerozagađenja što pre reši, ali da je neodgovorno to što pojedinci tvrde da ništa po tom pitanju nije urađeno.

,,Rezultati postoje i ulagaćemo još više. Zaštita životne sredine ne bi trebalo da bude teren za podele u društvu, već polje zajedničkog delovanja u kojem svi težimo istom cilju, a to je čista i zdrava Srbija očuvana za generacije koje dolaze’’, navela je ministarka.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ona se osvrnula i na veliku akciju pošumljavanja „Srbija sadi“, koja se trenutno sprovodi u 30 gradova i opština, i iskazala zahvalnost građanima koji su se u velikom broju priključili i na taj način pružili doprinos ovoj akciji. Sadi se u Somboru, Kladovu, Leskovcu, Zrenjaninu, Plandištu, Raškoj, Paliluli, Lazarevcu…

,,Pošumljavanje jeste jedan od načina da zajedno unapredimo životnu sredinu i kvalitet vazduha, a samo tokom ove akcije biće posađeno više od 50 hiljada sadnica širom Srbije. Sa ovakvim aktivnostima nastavićemo i u budućnosti’’, poručila je ministarka Vujović.

Preduzeće ,,Vode Vojvodine’’ obezbedilo je više od 26 hiljada sadnica za pošumljavanje naselja Meleni kod Zrenjanina.

Državni sekretar Aleksandar Dujanović prisustvovao je sa rukovodstvom Gradske opštine Palilula sadnji na Adi Huji u Beogradu, a pomoćnik ministarke Dejan Furjanović u Lazarevcu.

,,Ministarstvo je ove godine obezbedilo 100 miliona dinara za sufinansiranje projekata pošumljavanja širom Srbije. Prošle godine smo zajedno sa lokalnim samoupravama posadili preko 150.000 stabala, a u istom pravcu nastavljamo i ove godine’’, istakao je Dujanović.

Energetski portal

COP27: Amerika ulaže finansijska sredstva za prilagođavanje Afrike klimatskim promenama

Foto: UNFCCC flickr
Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)

Prvu nedelju Konferencije UN o klimatskim promenama 2022, obeležio je i govor predsednika Amerike Džo Bajdena.

Predsednik je svoj govor započeo osvrćući se na klimatskte katastrofe koje su zadesile Afriku i istakao da Sjedinjene države od početka njegove funkcije ulažu napore za rešavanje klimatske krize i povećanje energetske bezbednosti, kako u njihovoj državi tako i širom sveta.

Predsednik Bajden rekao je da su ponovo pristupili Pariskom sporazumu i uputio izvinjenje za to što su se ranije povukli iz sporazuma.

Govoreći o klimatskim akcijama koje su Sjedinjene države preduzele tokom prethodne godine, predsednik je istakao da je Kongres Sjedinjenih država ovog leta potpisao najvažniji zakon o klimi u istoriji njihove zemlje, Zakon o smanjenu inflacije. Prema njegovim rečima, procenjuje se da će novi Zakon smanjiti emisije u Sjedinjenim državama za oko milijardu tona do 2030. godine, a istovremeno će pokrenuti i novu eru ekonomskog rasta koji je zasnovan na čistoj energiji, navodi se na zvaničnom sajtu Ambasade SAD u Egiptu.

Kako navodi, ulaganje u nove tehnologije biće značajno ne samo za njihovu državu, već za ceo svet, a kao još jedan napor Sjedinjenih država istakao je zahtev Vlade da njihovi glavni savezni snabdevači otkriju svoje emisije i klimatske rizike, ali i da postave pred sebe ciljeve koji su usklađeni sa Pariskim sporazumom.

Predsednik kaže da akcije koje njihova država preduzima, stavljaju Sjedinjene države na pravi put da se ostvari cilj Pariskog sporazuma koji su postavili – smanjenje emisije za oko 50 odsto ispod nivoa iz 2005. godine do 2030.

Prema njegovim rečima, oni su već tokom ove godine zatražili više od dve milijarde dolara za Plan za vanredne situacije za adaptaciju i otpornost (PREPARE). Prisećanja radi, predsednik Bajden je u novembru prošle godine pokrenuo ovaj Plan, a on predstavlja inicijativu cele Vlade da se pomogne više od pola milijarde ljudi u zemljama u razvoju, kako bi se prilagodili i upravljali uticajima klimatskih promena.

Govoreći o ovoj temi, predsednik je najavio više od 150 miliona dolara za prilagođavanje Afrike klimatskim promenama i podsetio na jedan od mnogih projekata, koji je već u toku, a to je partnerstvo između američkih firmi i Vlade Angole za ulaganje dve milijarde dolara u izgradnju novih solarnih projekata u Angoli.

Predsednik Bajden govorio je o ažuriranom Zakonu o smanjenju emisije metana, navodeći da će Sjedinjene države smanjiti emisije metana iz pokrivenih izvora za 87 odsto ispod nivoa iz 2005. godine do 2030.

Na kraju, predsednik je zajedno sa Evropskom unijom i Nemačkom najavio paket od 500 miliona dolara za finansiranje i olakšavanje prelaska Egipta na čistu energiju. Ovaj paket će Egiptu omogućiti da primeni 10 gigavata obnovljive energije do 2030. godine, uz isključenje 5 gigavata neefikasnih postrojenja na gas.

Osvrćući se na dešavanja u Ukrajini, predsednik Bajden rekao je da je ovo trenutak kada hitnije nego ikada do sada treba da se udvostruče klimatske obaveze i da se svet oslobodi zavisnosti od fosilnih goriva.

Katarina Vuinac

Nova kultura stanovanja ulazi u modu

Ako bismo morali da izdvojimo jednu reč koja bi obeležila tehnološki napredak 21. veka, siguran izbor bi bio pridev pametan. Nosimo pametne satove, koristimo pametne telefone i gledamo program na pametnim televizorima. Čak i predmeti kao što su stolice, lampe i čaše u savremenom društvu postali su „pametni”. Izgleda da je široka upotreba ove odrednice donekle obesmislila početnu ideju, pa se danas s pravom može postaviti pitanje o njenom pravom značenju. 

U tehnološkom svetu, rekli bismo da je neki uređaj „pametan” ukoliko poseduje neki vid „inteligencije”, odnosno ako je u stanju da na neki način „razmišlja”. Isto važi i za pametne kuće koje ne omogućavaju samo daljinsko upravljanje uređajima. Ovi inteligentni sistemi pružaju komfor i bezbednost u svakom trenutku.

Put u udobno i sigurno stanovanje 

Na Zapadu je dobro poznat koncept pametnih kuća, dok je u Srbiji tek neznatan broj ljudi upoznat sa prednostima novog načina življenja. Kako objašnjava naš sagovornik Vladimir Šijačić, direktor kompanije Pametan stan i distributer i sistem integrator kompanije ABB, smart objekti „razmišljaju” po unapred određenim pravilima koje je zadao instalater sistema ili sami korisnici. 

Dakle, ovde se ne radi o veštačkoj inteligenciji koja autonomno donosi odluke, stoga budite spokojni, jer pametne kuće neće preuzeti kontrolu nad vašim životima. Smart objekat, bilo da je reč o kući, stanu ili poslovnom prostoru, osmišljen je da bi olakšao život korisniku i učinio ga ekonomičnijim. Automatizovano upravljanje električnim instalacijama kao što su rasveta, roletne, motorne tende, grejanje i hlađenje, kao i upravljanje kućnim uređajima, osiguraće njihovu optimalnu upotrebu, a nama lagodno stanovanje bez potrebe da razmišljamo o mnogobrojnim detaljima.

Takođe, u pametnim objektima svi uređaji će biti propisno isključeni čime se uvećava bezbednost stanovanja, a to saznanje nama pruža miran san. Bilo da smo na poslu ili kod kuće, naš dan se često sastoji od obavljanja rutinskih radnji koje ne variraju mnogo iz dana u dan. Odlazak na posao u određeno vreme podrazumeva zaključavanje kuće, podešavanje temperature grejanja ili hlađenja i uključivanje alarmnog sistema, a sve ove radnje mogu biti automatizovane kako bismo uštedeli vreme i bili sigurni da smo ih zaista i obavili. 

Šijačić objašnjava da za svaku od ovih situacija možemo imati „scenario” koji će pokrenuti niz radnji na električnim instalacijama i uređajima u domu i time u kratkom roku uskladiti ambijent sa našim potrebama. 

„Ukoliko, na primer, želite da gledate film, možete pokrenuti scenario ’gledanje filma’ koji će automatski zamračiti prostoriju, uključiti televizor, ponuditi vam listu filmova i obaviti druge radnje kako biste imali idealno okruženje za gledanje filma”, objašnjava Šijačić i dodaje da isto važi za ostale scenarije kao što je „odlazak na spavanje”, „odlazak na putovanje” i drugo. 

Smisao smart home sistema je da se niz radnji objedini kako ne bismo morali da šetamo od prekidača do prekidača i pritiskamo ih ili kako ne bismo držali desetak daljinskih upravljača na stolu, što svakako nije najpraktičnije rešenje.

Za uštedu svakog kilovata 

Rast cena energenata i električne energije u poslednjih nekoliko meseci naveo nas je da češće proveravamo da li su u našem domu isključena sva svetla i kućni uređaji koji se aktivno ne koriste. Sa pametnim kućama o tome ne moramo da brinemo. Štaviše, možemo da budemo sigurni da su uređaji bili uključeni samo kada je potrošnja struje bila najmanja. Recimo da želimo da tokom grejne sezone uključujemo grejanje u četiri ujutru jer je struja tada najjeftinija, ali nikome se baš ne dopada ideja da tako rano ustaje iz toplog kreveta. U pametnoj kući postoji rešenje i za to. Grejanje će biti programirano da se uključi u cik zore, obezbeđujući nam komfor i maksimalnu uštedu. 

Prema rečima Vladimira Šijačića, ušteda energije najveća je na grejanju i hlađenju objekta, a najmanja na rasveti budući da su tržištem ovladale LED svetiljke koje same po sebi ne troše mnogo. Ipak, kad je reč o spoljnoj rasveti, ne moramo da brinemo o vremenu kad svetiljke treba uključiti, jer je pametna kuća opremljena tajmerom koji tačno „zna” kada zalazi sunce i kada je potrebno dodatno osvetljenje. Kad se sve uzme u obzir, treba znati da pametan objekat može da nam uštedi do 40 odsto toplotne i električne energije, ističe Šijačić.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM.

Holandija donirala Beogradu 20.000 lukovica nove vrste lala

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Članica Gradskog veća Ružica Belanović posadila je na Kalemegdanu, zajedno sa Anom Sietske Brinks, zamenicom ambasadora Kraljevine Holandije, sadnice nove vrste lala nazvane po srpskoj arhitektici Jelisaveti Načić, saopštio je Beoinfo.

Belanović je istakla da je Grad Beograd veoma zahvalan Ambasadi Holandije na ovoj donaciji, kao i na činu pažnje jer je nova vrsta lale ponela ime „Jelisaveta”, po prvoj srpskoj arhitektici.

„Novu vrstu lale videćemo na proleće i u njenim lepim listovima uživaće kako stanovnici glavnog grada tako i turisti koji posećuju naš Beograd, posebno Kalemegdan, koji je simbol našeg glavnog grada. Uz zahvalnost ambasadi, nadamo se da ćemo i ubuduće nastaviti lepu dosadašnju saradnju“, istakla je Belanovićeva.

Zamenica ambasadora Kraljevine Holandije Ana Sietske Brinks istakla je da je na ovaj način donirano ukupno 20.000 lukovica gradu Beogradu.

„To je simbol našeg zajedničkog učešća na projektu ‘Zeleni gradovi’. Vlada Republike Srbije zaista ima veliku ambiciju u okviru ovog projekta gde je planirala da do 2025. godine 25 odsto urbanih površina bude pokriveno zelenilom. Zato smo u Holandiji osnovali asocijaciju sa sedam naših kompanija koje Srbiji nastoje da pomognu da ostvari taj svoj cilj. Želimo da lala ‘Jelisaveta’ bude simbol naše zajedničke saradnje i da Srbija što lakše ostvari taj cilj“, istakla je Ana Sietske Briks.

Kreator nove sorte Jos Belen rekao je da je za novu vrstu bilo potrebno 20 godina istraživanja. Kako je napomenuo, reč je o vrsti koja se ističe šarenilom boja i koja je pogodna kako za sadnju na javnim zelenim površinama tako i kao rezano cveće u kućnim uslovima.

Energetski portal

Zrenjanin – sprovođenje ankete od uslugama Javno komunalnog preduzeća ,,Čistoća i zelenilo“ Zrenjanin

Foto: Wikipedia/Alexzr88
Foto: Grad Zrenjanin

U Zrenjaninu je počelo sprovođenje ankete o uslugama koje pruža Javno komunalno preduzeće ,,Čistoća i zelenilo’’ Zrenjanin.

Postavljena pitanja odnose se na usluge upravljanja komunalnim otpadom, deponovanjem komunalnog otpada, održavanje javno prometnih i zelenih površina, usluge Zoohigijenske službe i usluge iz Pogrebne delatnosti.

Na osnovu Zakona o komunalnim delatnostima i odgovarajućim odlukama Grada Zrenjanina, javna komunalna preduzeća su u obavezi da omoguće građanima, korisnicima njihovih usluga, da se izjasne o kvalitetu pružanja komunalnih usluga, navodi se na sajtu grada Zrenjanin.

Cilj ankete je da građani izraze svoje mišljenje o kvalitetu usluga koje pružaju, uz nameru da unaprede komunikaciju između građana i komunalnog preduzeća.

Anketa će se sprovoditi do 5. decembra 2022.godine.

Dodatne informacije u vezi sa ispitivanjem zadovoljstva korisnika komunalnih usluga mogu se dobiti putem besplatne info linije 0800/000-023 i kontakt telefona 023/523-640, 023/315-0959 i 023/315-0960 ili e-mail adrese: prmanager@jkpciz.co.rs

Popunjavanje ankete dostupno je OVDE.

JKP “Čistoća i zelenilo” unapred se zahvaljuje svim žiteljima Zrenjanina i naseljenih mesta na učešću u ovom ispitivanju.

Energetski portal

Sve više toplih dana u oktobru

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Ovogodišnji oktobar bio je vidno topao i suv. Mada to mnogima može delovati kao dobra stvar, lepo vreme, prilika da se i u jesenjim nedeljama vikendi provedu napolju – ali iza ovih ličnih doživljaja, savremena meteorologija otkriva zabrinjavajuće činjenice. Ključ je u brojkama, piše za Klimu101 Anđela Vučićević, studentkinja doktorskih studija meteorologije.

Primera radi, u Beogradu, ovog oktobra je primećeno čak 22 dana sa temperaturom preko 20 stepeni Celzijusa. Poređenja radi, prosečna maksimalna temperatura u oktobru je oko 19 stepeni, što znači da je ovog oktobra bilo 22 natprosečno topla dana.

Kada je dnevna temperatura preko 20 stepeni, dan možete provesti bez jakne, a na suncu čak i u majici, što svakako nije tipična oktobarska slika.

Doduše, ovogodišnji oktobar nije u tom smislu rekordni. Godina sa najviše dana kada je temperatura bila preko 20 °C je 1966, kada ih je bilo zabeleženo čak 26. Ali iako je ova godina rekorder u ovoj konkretnoj meri, ona je po svemu sudeći samo izuzetak, odnosno jedna od ekstremnih godina, što je prilično tipična pojava u kompleksnoj sferi kao što je vreme.

Da nas priče o rekorderima ne bi navele na pogrešan trag, treba uzeti u obzir duži niz godina, a ne svaku godinu pojedinačno, i zatim doneti zaključak iz obrazaca koji nam se otkrivaju. Takvi višegodišnji podaci najbolje se mogu ispitati preko tzv. trenda neke pojave, u ovom slučaju broja dana sa temperaturom preko 20 °C, i videti u kom smeru se taj trend kreće: da li je u pitanju prilika koja se dešava sve češće ili ne.

Foto: Klima101

Kao što se može videti na slici, trend broja dana sa temperaturom većom od 20 °C (crvena linija) raste, tj. broj toplih dana u Beogradu u oktobru je u proseku sve veći.

Naime, od 1950. do 2000. godine bilo je samo tri oktobra sa više od 20 ovakvih “toplih” dana. Sa druge strane, od 2000. godine do danas već ih je bilo sedam. Ovo znači da je u duplo kraćem vremenskom periodu bilo više nego duplo više ovakvih oktobara.

Foto: Klima101

Po podacima RHMZ-a, maksimalna dnevna temperatura se ovog oktobra nije spuštala ispod prilično visokih 17 stepeni Celzijusa. Najtopliji dan bio bio 24. oktobar kada je maksimalna dnevna temperatura bila čak 28,4 stepena Celzijusa.

Poređenja radi, najtopliji dan u oktobru od kad postoje merenja bio je davni 2. oktobar 1932, kada je temperatura dostigla vrednost od 34,7 °C. Ali kao što nam govori grafikon, priča se ne završava uvek na rekordima. Iako su nam ekstremi stari, tendencije zagrevanja su i te kako savremene. Uostalom, rekordi se obaraju iz godine u godinu: često je pitanje samo kada će klimatske promene nekadašnje ekstreme pretvoriti u svakodnevicu, a zatim i prestići.

Na nedavno lansiranom zvaničnom portalu Atlas klime Srbije, možete videti i kako se ova šira tendencija sve toplijih jeseni primećuje na prostoru čitave zemlje.

Klima je vrlo složena stvar: vremenski uslovi mogu izrazito da variraju iz godine u godinu, i zato tek kad se malo udaljimo i posmatramo širu sliku – globalne prosečne temperature, tendencije na velikim prostranstvima, tokom dugog niza godina, signal klimatskih promena postaje toliko očigledan da ne možemo da ga promašimo.

Ali ono što nam ovaj slučaj pokazuje jeste da posledice klimatskih promena više i nisu toliko suptilne. Čak i kad uzmemo jedan specifičan parametar, kao što je temperatura u samo jednom gradu i tokom samog jednog meseca, svejedno možemo videti jasan trend. Svi podaci u ovom tekstu proizvod su rada Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Izvor: Klima101

OIE nemaju alternativu

Foto: Pexels (Jem Sanchez)
Foto: Ljubaznošću Erika Skotoa

Prema nekim procenama, primenom OIE (obnovljivih izvora energije) biće pokriveno 70 – 80 odsto svih potreba čovečanstva za energijom do 2050. godine. Iako je najvažnija svrha korišćenja OIE upravo da zameni neobnovljive izvore energije čija je količina ograničena, to nije i jedini cilj. Zdravija životna sredina, stabilno snabdevanje električnom energijom kao i ekonomski napredak uz otvaranje novih radnih mesta, takođe predstavljaju važne dobiti koje možemo da očekujemo primenom OIE.

Uprkos sadašnjoj geopolitičkoj situaciji i izazovima koje je donela pandemija, nastavljaju se projekti koji doprinose većoj zastupljenosti obnovljivih izvora energije. Razgovarali smo sa Erikom Skotoom, osnivačem i predsednikom kompanije Akuo, nezavisnim proizvođačem energije, o tome kako njegova kompanija vidi dalji razvoj tržišta zelenih izvora energije, kakvi su potencijali za Balkan i našu zemlju, te zbog čega bi u našem regionu trebalo da se ubrza proces energetske tranzicije

EP: Recite nam nešto o prvim koracima u svetu obnovljivih izvora energije. Kako je sve na početku izgledalo, a gde ste sada?

Erik Skoto: Mi smo pioniri u obnovljivim izvorima energije jer smo počeli davne 2003. godine. U to vreme gradili smo vetroelektrane u Francuskoj, Turskoj i Poljskoj. Tržište je bilo veoma malo. U Francuskoj je potencijal vetroelektrana bio manji od 12 MW, a već 2004. godine smo izgradili najveću vetrofarmu snage 57 MW. Nakon dve godine, shvatili smo da je važno diverzifikovati tehnologiju jer nismo želeli da budemo kompanija koja se bavi samo energijom vetra, već obnovljivom energijom uopšte. Počeli smo da razvijamo solarne projekte, čak i projekte biomase, što se poklopilo sa početkom našeg poslovanja u više zemalja. Danas imamo 20 kancelarija širom sveta i uglavnom se fokusiramo na energiju vetra, solarnu energiju i skladištenje električne energije. 

EP: Rekli ste da poslujete u više zemalja. Da li se to odnosi i na zemlje Balkana? Kakav je potencijal Srbije i regiona kada je reč o OIE?

Foto: Pexels (Kindel Media)

Erik Skoto: Balkan nam je veoma važan prvenstveno zato što se ovaj deo Evrope još uvek u velikoj meri oslanja na fosilna goriva, a drugi razlog je taj što je Balkan bogat prirodnim resursima. Znali smo da će Balkan u jednom trenutku morati da se okrene obnovljivim izvorima, a mi smo tu da podržimo ovu tranziciju. Na Balkanu smo prve projekte započeli u Hrvatskoj gde smo izgradili vetrofarmu snage 42 MW, a u toku je i razvoj nekih solarnih projekata. Treba da pomenemo i Crnu Goru gde smo izgradili vetrofarmu koja još uvek važi za jednu od najvećih u regionu. Iako ne bi trebalo da se takmičimo u tome ko će izgraditi veću vetrofarmu, veoma je važno da pokažemo kako projekti OIE na Balkanu napreduju. Što se tiče Srbije, razvijamo nekoliko projekata vetroparkova snage 85 MW i 80 MW, a njihova izgradnja planirana je za iduću godinu. Razvijamo i projekte solarnih elektrana u Severnoj Makedoniji, a imamo i projekat na Kosovu. Izvesno je da Balkan ima veliki potencijal kada je reč o proizvodnji zelene energije. Jedan letnji dan ove godine doneo nam je u vetroelektranama u Crnoj Gori najveću proizvodnju električne energije na čitavom Balkanu. 

EP: Osim izgradnje klasičnih vetro i solarnih elektrana, šta još spada u vaš portfolio? 

Erik Skoto: Već sam pomenuo naše iskustvo u projektima skladištenja električne energije koje smatram da može imati veliki značaj za zemlje Balkana u procesu energetske tranzicije. Takođe, razvijamo agrosolarne projekte koji spajaju proizvodnju hrane i solarne energije čime se poljoprivreda i solarni projekti više neće nadmetati za zemljište. Uz to, veoma su zanimljivi projekti plutajućih solarnih elektrana izgrađeni na akumulacijama hidroelektrana jer mogu da koriste već postojeću mrežu, dok sa druge strane doprinose štednji vode.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM.

Grad Niš izdvaja oko 3,6 miliona dinara za usklađivanje semafora sa gustinom saobraćaja

Foto-ilustracija: Unsplash (Harshal Desai)
Foto-ilustracija: Pixabay (kalhh)

Za umrežavanje i usklađivanje rada semafora sa gustinom saobraćaja na deset niških raskrsnica Grad izdvaja oko 3,6 miliona dinara. Firma koja dobije na tenderu imaće zadatak da broji vozila, uradi analizu i na osnovu toga napravi projekat koji će smanjiti opterećenost tih delova grada i poboljšati bezbednost.

Na loše “naštelovane” semafore Nišlije se žale već neko vreme, a neke od raskrsnica koje navode kao kritične su ugao između Ulice Dušana Popovića i Zetske, kao i raskrsnica kod Generala Milojka Lešjanina i Kneginje Ljubice.

Međutim, te lokacije nisu na spisku za baždarenje, već je u planu da se reprogramiraju semafori između Vojvode Mišića i Dušanove, Bulevara Nemanjića, Pariske komune i Boška Buhe, Knjaževačke, Proleterske i Žikice Jovanovića Španca, 7. Juli i Kralja Stefana Prvovenčanog.

Tu su i semafori na uglu između Vožda Karađorđa, Kralja Stefana Prvovenčanog i Sinđelićevog trga, Vožda Karađorđa i Prvomajske, Kosovke devojke i Bulevara Svetog Pantelejmona, Prvomajske, Zelengorske i Ćirila i Metodija, Bulevara 12. februar i Heroja sa Košara, kao i semafor kod pešačkog prelaza kod OŠ “Njegoš” u Knjaževačkoj.

Nakon što potpiše ugovor, izabrana firma imaće najviše 30 dana da obavi brojanje na tih deset raskrsnica i da na osnovu dobijenih podataka odradi analizu i projekat kojim bi trebalo da se poboljša rad semafora.

Kada dobije saglasnost Gradske uprave, ta firma treba da obavi reprogramiranje semafora, kao i koordinaciju rada sa semaforima duž Vožda Karađorđa.

Tako bi trebalo da crveno, žuto i zeleno svetlo budu usklađeni sa gustinom saobraćaja radnim danima, subotom i nedeljom. Za to će iz gradskog budžeta biti izdvojeno 3.583.333,33 dinara.

Iz Grada napominju da će izabrani ponuđač morati da izradi projekat u skladu sa važećim Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima, Pravilnikom o saobraćajnoj signalizaciji, kao i prema pravilima struke.

Podsetimo, đaci Saobraćajne škole u Nišu krajem oktobra već su na više lokacija u fluorescentnim prslucima brojali vozila i zapisivali to u fascikle, kako bi se izbaždarili semafori.

Izvor: Južne vesti

Đedović: Mineralna bogatstva koristiti odgovorno i racionalno

Foto-ilustracija: Pixabay (hangela)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Republika Srbija ima značajne mineralne resurse, a zadatak države je da u saradnji sa rudarskom strukom, omogući da se bogatstvo koje imamo koristi na racionalan, odgovoran, efikasan i održiv način, čuvajući prirodu i vodeći računa o zajednici, poručila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović na otvaranju 12. Međunarodne  konferencije o mineralnim resursima pod nazivom „Održivi rast kroz odgovorno rudarstvo“.  

Ministarka je podsetila da Republika Srbija zauzima tek 0,059 odsto ukupne površine kopna na planeti, ali da je izuzetno bogata mineralnim sirovinama, pre svega bakrom, zlatom, srebrnom, olovom, cinkom, litijumom. Ukazala je da je rudarstvo važan deo naše istorije, ali i važan činilac privrednog rasta.

„U sektoru rudarstva zaposleno je više od 27.000 ljudi. Naš cilj nije samo da rudarstvo sačuvamo, već da omogućimo njegov dalji razvoj i modernizaciju, kako bismo bili u prilici da stvorimo bolje uslove za naše građane i privredu“, dodala je Đedović.

Osvrnula se na listu kritičnih sirovina Evropske unije koja se ažurira na tri godine, kako bi se održala tržišna, proizvodna i tehnološka dostignuća. Na listi  iz 2020. godine nalazi se 30 kritičnih sirovina, prvi put boksit, litijum, titan i stroncijum. Države članice EU jasno su definisale da su za njihov privredni razvoj posebno značajne kritične mineralne sirovine, odnosno njihove privrede su 100 odsto zavisne od uvoza antimona, litijuma, berilijuma, kobalta, germanijuma, indijuma, magnezijuma, niobijuma, pojasnila je ministarka.

Upravo u eri savremenih tehnologija, nezamislivoj bez mineralnih sirovina, rudarska delatnost je neminovnost, dodala je Đedović i naglasila da je podjednako važno da iznova podižemo kriterijume i zahteve kada je reč o životnoj sredini, jer bez zaštite životne sredine nema ni modernog i održivog rudarstva. 

„Zbog toga moramo da osiguramo da eksploatacija mineralnog bogatstva bude u skladu sa najvišim standardima životne sredine. Rudarstvo treba da bude odgovorno prema građanima, ali i prema zemlji, vodi i vazduhu, jer je njihovo očuvanje za buduće generacije naša odgovornost“, zaključila je Đedović

Na Međunarodnoj konferenciji u Beogradu, ministarka Đedović održala je bilateralni sastanak sa ministrom energetike u rudarstva Republike Srpske Petrom Đokićem. Ministri su se saglasili da je za dobrobit građana važno nastaviti i intenzivirati saradnju na svim zajedničkim projektima. Saradnju treba intenzivirati kroz aktiviranje mešovitog energetskog komiteta, koji je osnovan pre nekoliko godina, a koji bi mogao da posluži kao podloga za obradu raznih energetskih pitanja, rekao je ministar Đokić.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

“Sami sebi smo najveći neprijatelji” – građani se žale na divlje deponije oko Niša

Foto-ilustracacija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (RitaE)

Stari nameštaj, građevinski šut i uginule životinje – deo su divlje deponije u niškom selu Donji Matejevac, na koju se građani žale preko aplikacije “Prijavi problem”. Šalju i fotografije mini-deponije oko prepunih kontejnera u Knez Selu, kao i smeća razbacanog po izletištu na Kameničkom visu. Sve tri lokacije su u Opštini Pantelej, ali odatle ne odgovaraju kada bi to moglo da se reši.

“Sami sebi smo najveći neprijatelji” – kaže čitalac koji šalje fotografiju kesa, flaša i polomljenih kanti za otpatke tik iza natpisa “Čuvaj lepotu prirode” na Kameničkom visu. Posetioci ga opisuju i kao ruglo.

Ispod bivšeg podruma preduzeća “PIK” u Donjem Matejevcu nalazi se divlja deponija koju žitelji nazivaju “Arnice” i gde se osim starog nameštaja, dečijih igrački i građevinskog šuta, kako navode, godinama odlažu i uginule životinje.

Pale otpad, što zagađuje vazduh, podzemne vode i zemljište. Katastarska opština je Donji Matejevac, a parcele 3178 i 3189 – žali se čitalac.

Oko punih kontejnera nadomak nekadašnje bolnice u Knez Selu takođe je gomila smeća i prava mala divlja deponija.

O tome da li su upoznati sa tim, kako je došlo do toga da se nakupi toliko smeća, kada bi i kako problem mogao biti rešen – iz Opštine Pantelej, na čijoj teritoriji se nalaze sve tri lokacije, ne odgovaraju već danima.

Izvor: Južne vesti

UN pozvane da postave cilj za nulto novo zagađenje plastikom do 2040.

Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)
Foto-ilustracija: Unsplash (Naja Bertolt)

Pitanje proizvodnje plastike i zagađenja plastikom, koje bitno utiče na klimatske promene, bilo je jedno od tema COP27 u ovoj nedelji.

Ujedinjene nacije su pozvane da obećaju i postave cilj za nulto novo zagađenje plastikom do 2040. godine u svom predstojećem Globalnom ugovoru o okončanju zagađenja plastikom, prenosi sajt Phys.org.

Profesor Stiv Flečer, direktor Globalnog centra za politiku plastike na Univerzitetu u Portsmutu, rekao je za časopis Nature Reviews Earth and Environment, da kreatori politike, preduzeća, istraživači i šire društvo, moraju da odu izvan postojećih najboljih tehnologija i praksi, ali i da budu radikalni u razmišljanju prilikom razvijanja globalne strategije za borbu protiv zagađenja plastikom, kako bi mogao da se postigne cilj postavljen pred Ujedinjene Nacije.

Profesor kaže da nije jasno šta znači ,,okončanje plastičnog zagađenja’’, zbog čega je potrebno da se uspostavi jedinstvena strategija, kao i relevantan vremenski okvir.

Autori članka navode da nije realno da se očekuje za države očište u potpunosti postojeće zagađenje plastikom, već napori treba da se usmere na zaustavljanje novog zagađenja.

Vodeći autor Antaja Marč, iz Globalnog centra za politiku plastike, Univerziteta u Portsmutu, objašnjava da trenutnom posvešćenošću rešavanju problema plastičnog zagađenja, plastika koja završava u životnoj sredini može da se smanji za samo 7 odsto do 2040. godine.

Osim što plastični otpad doprinosi klimatskim promenama, veliki problem predstavlja za životinje, pogotovo za morski svet. Procenjuje se da godišnje strada oko 100.000 morskih životinja samo zbog zagađanje mora i okeana plastičnim kesama.

Energetski portal

Popusti za uštedu električne energije na oktobarskim računima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Bulb photo created by dashu83 – www.freepik.com

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović pozvala je građane da na svojim oktobarskim računima obrate pažnju na popust za uštede u potrošnji električne energije.

Đedović je precizirala da domaćinstva, koja smanje potrošnju električne energije za pet do 20 odsto, u poređenju sa istim mesecom prošle godine, ostvaruju pravo na popust od 15 odsto, dok će za uštedu električne energije za 20 do 30 odsto umanjenje iznositi 20 odsto.

Ministarka je ukazala na to da će se za uštedu veću od 30 procenata obračunavati 30 odsto popusta, podsetivši da je popust na računu iskazan u okviru stavke šest – popust za racionalnu potrošnju električne energije, navodi se u saopštenju.

Ona je objasnila da se popust obračunava na osnovu Zaključka Vlade Srbije od 16. septembra, kojim se preporučuje „Elektroprivredi Srbije“ da domaćinstvima koja smanje potrošnju električne energije odobri popust u periodu od 1. oktobra 2022. do 31. marta 2023. godine.

Đedović je još jednom apelovala na građane i privredu da se ponašaju odgovorno i racionalno u ovim teškim vremenima.

Energetski portal

Veliki protest za bezopasan vazduh – „Narod protiv trovača“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vazduh koji građani Srbije udišu iz godine u godinu je sve lošiji, a ove jeseni na samom početku grejne sezone suočeni smo sa najvišim nivoima zagađenja vazduha na svetskom nivou, saopštilo je udruženje Eko Straža na društvenim mrežama.

Prema godišnjem izveštaju Evropske agencije za zaštitu životne sredine, 15 hiljada ljudi na teritoriji Srbije prevremeno izgubi život usled prekomerne koncentracije suspendovanih PM čestica u vazduhu.

Naučno je dokazano da aerozagađenje ima velikog udela u izazivanju neurodegenerativnih, kardiovaskularnih i malignih oboljenja od kojih najveći procenat srpske populacije umire. Institucionalni odgovor na najveći problem u Srbiji izostaje jer državna vlast ne sprovodi mere potrebne da bi se smanjila emisija zagađujućih supstanci u vazduhu od strane fizičkih i pravnih zagađivača, upozorava Eko Straža.

Iz navedenih razloga Eko Straža organizuje veliki protest za bezopasan vazduh pod nazivom „Narod protiv trovača“ ove nedelje 13. novembra u podne na Andrićevom vencu ispred Predsedništva.

Zahtevi protesta se odnose na hitno usvajanje Programa kvaliteta vazduha do 2030. godine i sprovođenje celokupne zakonske regulative u oblasti zaštite životne sredine sa mesečnim izveštavanjem javnosti o preduzetim merama i narednim koracima.

Izvor: Eko Straža

Svaki parking u Francuskoj biće pokriven solarnim panelima

Foto: YouTube (screenshot)
Foto-ilustracija: Unsplash (John Matychuk)

Solarna energija dobila je ogromnu podršku u Francuskoj gde je usvojen zakon po kom će svi parkinzi sa više od 80 mesta morati da budu pokriveni solarnim panelima.

Novi zakon je deo plana francuskog predsednika Emanuela Makrona za veliko ulaganje u obnovljive izvore energije, koji za cilj ima povećavanje proizvodnje električne energije dobijene od sunca za 10 puta, kao i da duplira proizvodnju energije dobijene iz vetra.

Od 1. jula 2023. godine, manji parkinzi između 80 i 400 mesta imaće pet godina da se usklade sa novim merama, dok će oni sa većim brojem mesta od 400 to morati da izvedu brže – u roku od tri godine i barem polovina površine moraće da bude pokrivena solarnim panelima.

Prema vladinom planu, koji posebno cilja velike parkinge oko komercijalnih centara i železničkih stanica, od solarne energije bi trebalo da bude generisano 11 gigavata energije, što je jednako proizvodnji 10 nuklearnih reaktora.

Druge mere uključujući i gradnju velikih solarnih farmi na praznoj, neiskorišćenoj zemlji pored auto-puteva i pruga. Lokalne zajednice koje izvrše tranziciju na obnovljive izvore energije imaće direktne finansijske dobrobiti.

Francuska nacionalna železnica takođe planira da instalira 190.000 kvadranih metara solarnih panela na 156 stanica širom zemlje do 2025. godine i još 1,1 milion kvadratnih metara do 2030. godine.

Vlasti takođe nameravaju gradnju 50 novih vetro-farmi, posebno onih ofšor na Atlantiku.

Dve velike zone za ofšor farme su već označene, a kada budu završene generisaće dovoljno energije za 1,6 miliona stanovnika.

Izvor: RTS

U Rimini Expo Centru otvoren je najveći prikaz budućnosti koja će biti “zelena” 

Foto: Promo
Foto-ilustracija: Pixabay (Oimheidi)

Ecomondo se održava 25. put sa rekordnim brojem posetilaca i uz ogromnu podršku novoimenovanog ministra za zaštitu životne sredine i energetske bezbednosti, Gilberta Piketa Fratina, koji je, u poruci upućenoj organizaciji, definisao događaj kao „najvažniju priliku za debatu, predloge i prikaze svega što se tiče budućnosti u Italiji jer, uz model održivog razvoja i cirkularne ekonomije, naša budućnost može biti samo zelena“.

„Svetionik“ za ekološku tranziciju, koji je otvorio svoja vrata u Rimini Expo Centru zajedno sa Key Energy, izložbom o obnovljivim izvorima energije, okupio je 1.400 kompanija u halama IEG-a (Italijanske grupe za održavanje sajmova) na 130.000 m2 izložbenog prostora sve do 11. novembra. Zakazano je ukupno 160 događaja (94 u okviru Ecomonda i 66 u okviru Key Energy) uključujući 32 uz prisustvo predstavnika Evropske komisije. Očekuje se učešće više od 30 delegacija i preko 600 ključnih kupaca iz 90 zemalja.

Na ceremoniji otvaranja, Lorenco Canjoni, predsednik IEG-a, je podsetio da: „Otvaranje ovogodišnjeg sajma Ecomondo predstavlja značajnu perspektivu za Italijansku grupu za održavanje sajmova. Od „Ricicla“ pre 25 godina, pionirskog događaja koji je zabeležio duh vremena, do događaja koji je postao referentna platforma za cirkularnu ekonomiju i vodič za ekološku tranziciju za ceo Mediteran i Evropu. Naš vidokrug je sve više međunarodni, toliko da ćemo biti domaćini posebnog fokusa na Meksiko i drugo izdanje Afričkog Foruma „zelenog rasta“.

Irene Priolo, potpredsednica regije Emilija-Romanja i Savetnica za zaštitu životne sredine je podvukla da: „I ove godine Ecomondo je još jednom pokazao svoju sposobnost da bude nosilac promena u vrlo ranoj fazi tako što postaje glasnogovornik, ne samo zajedničke potrebe da se zauzme odlučniji stav u pogledu ekološke tranzicije, ali i potrebe da se udalji od logike vanrednog stanja i uđe u logiku planiranja. Klimatske promene su tu i svi ih vidimo, ali smo još daleko od ciljeva koje smo sebi postavili. Politika stoga mora da promeni tempo i pristup, čak i po cenu teških izbora.“

Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)

Ana Montini, Savetnica opštine Rimini za zaštitu životne sredine je objasnila da: „U ovih dvadeset pet godina, Ecomodo i grad Rimini su znali kako da razviju sinergiju zajedničkog rasta. S jedne strane, sve očigledniji uspeh manifestacije na koju smo veoma ponosni, a sa druge, sposobnost glavnog grada regije da se popne na rang listi ekološkog učinka na nacionalnom nivou, što je nedavno istakao Izveštaj o obnovljivim opštinama (Legambiente report). To je grad koji je uspeo da postane lider, brzo se popevši sa 50. na 11. mesto za samo nekoliko godina, uprkos prisustvu indikatora na koje utiče veliki broj turista tokom cele godine“.

Fabio Fava, Predsednik naučnog odbora Ecomondo-a, izneo je centralne teme ovog izdanja sajma: „Uprkos poteškoćama koje postoje u ovom trenutku, ovo izdanje sajma Ecomondo će biti prožeto osećanjem entuzijazma, podstaknutog sposobnošću industrije da pretoči znanje i svest u inovacije i proizvode i spremnošću da se saslušaju glavni akteri koji su ovde prisutni, kao što je Evropska komisija. Doprinos kompanija Ecomondo i Key Energy, kojima prenosim pozdrave Đanija Silvestrinija, predsednika naučnog komiteta, je stvaranje uslova za rast ekosistem zelene ekonomije kako bi se postigli neophodni ciljevi Zelenog dogovora“.

Izvor: Ecomondo

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 10. novembra 2022. godine do 18. novembra 2022. godine, i to za:

EVRO DIZEL, u iznosu 222 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 186 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija