Home Blog Page 228

Evropska solarna industrija pred izazovom – predložene hitne mere zaštite proizvođača EU

Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)
Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Evropska solarna industrija mogla bi da se suoči sa velikim gubicima, ukoliko kreatori politika u narednom periodu ne budu preduzeli hitne mere zaštite proizvođača solarnih fotonaponskih modula u Evropskoj uniji, navodi se na sajtu Evropskog saveta za solarnu proizvodnju (ESMC).

U januaru ove godine, ESMC je uputio apel Evropskoj komisiji u vezi sa hitnim merama, navodeći da je potrebno da se usvoje u naredna dva meseca. Ovakve mere zahtevaju kako aktivnu političku, tako i finansijsku podršku.

Ključni problem predstavlja velika ponuda subvencionisanih solarnih fotonponskih modula koji su uvezeni iz Kine. U ovom trenutku postoji zaliha od 140 do 170 miliona fotonaponskih modula u evropskim lukama i skladištima. Kako se navodi, strategija kineske industrije dovela je do kolapsa cena modula i evropskim proizvođačima ostavila velike zalihe proizvoda koji nisu prodati.

Kako je rekao direktor politike ESMC Žigimantas Vaičiunas, ovo je ključni trenutak u kojem će Evropska komisija i države članice odlučiti da li ostaju posvećene strateškom stavu da Evropska unija ne bi trebalo da u potpunosti zavisi od uvoza. Bez hitnih mera, prema njegovim rečima, tokom naredna dva meseca Evropska unija suočiće se sa gubitkom većim od 50 odsto kapaciteta proizvodnje savremenih fotonaponskih modula.

Pročitajte još:

Takođe, objašnjava se da se ovaj rizik ne odnosi samo da evropske proizvođače solarnih fotonaponskih modula, već i šire, na industrijske ciljeve Evropske unije do 2030. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

U odnosu na navedeno, Evropskog saveta za solarnu proizvodnju traži da se u naredna dva meseca usvoje sledeće hitne mere. Prva jeste da se na nivou Evropske unije uspostavi centar za otkup akumulirane zalihe EU solarnih fotonaponskih modula. Drugo podrazumeva da se odmah izmeni Privremeni okvir za krizu i tranziciju (eng Temporary Crisis and Transition Framework), kako bi se omogućilo finansiranje projekata sa solarnim fotonaponskim modulima proizvedenim u EU ili operativnim troškovima proizvođača solarnih fotonaponskih modula u EU. Kao treće se navodi ubrzanje primene elemenata podrške proizvođačima solarnih fotovoltaičkih modula u EU, kako je predviđeno zakonodavnim inicijativama Zakona o industriji bez neto emisija (eng Net-Zero Industry Act ) i Uredbe o prinudnom radu (eng Forced Labour regulation) od jula 2024, stvaranjem pojednostavljenog i efikasnog sistema za aukcije otpornosti tokom privremenog perioda.

Ove predložene mere trebalo bi implementirati kao paket za privremeni period, kako se objašnjava, zbog stabilizovanja situacije ovih proizvođača u Evropskoj uniji, ali i kako bi se sprečili dalje efekti prelivanja na druge povezane sektore. Aktiviranje ovih mera trebalo da olakša prelazni period od naredne dve do tri godine, dok na snagu ne budu stupile prethodno navedene dve zakonodavne inicijative.

Prisećanja radi, kako smo ranije pisali, u sličnoj situaciji nalazi se i evropska industrija vetra EU usled intenzivne konkurencije kineskih proizvođača.

Energetski portal

I ove grejne sezone ostvareni značajni popusti smanjenjem potrošnje električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Unsplash (Recha Oktaviani)

Građani su i ove grejne sezone ostvarili značajne popuste smanjenjem potrošnje električne energije. U decembru je pravo na popust ostvarilo 1,6 miliona domaćinstava, dok je petina domaćinstava ostvarila najveći popust od 40 odsto, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Prema rečima ministarke Dubravke Đedović Handanović, to je veoma važno za energetski sistem, finansije građana, a ujedno ukazuje na to da postoji prostora za promenu navika. I u ovoj godini će se nastaviti sa pružanjem podrške najugroženijim građanima, rekla je ministarka dodajući da je reč o olakšicama na računima za električnu energiju, gas ili grejanje koje idu i do 50 odsto.

Ministarka je objasnila da je izmenama i dopunama Uredbe o energetski ugroženom kupcu u trećem kvartalu prošle godine, omogućeno da veći broj građana može da smanji svoje račune.

,,Do sada je više od 160.000 građana ostvarilo popuste za električnu energiju, gas ili grejanje koji idu i do 50 odsto, među kojima su najpre korisnici novčane socijalne pomoći ali i penzioneri sa minimalnih primanjima. Očekujem da će taj broj biti veći i pozivam sve građane da se prijave i raspitaju u svojim opštinama. Nastavili smo da radimo na tome da sa nadležnim institucijama, poput Republičkog fonda penzijsko i invalidsko osiguranje, omogućimo sticanje prava na smanjenje računa po službenoj dužnosti, tako da će građani bez odlazaka na šaltere moći da ostvare popuste’’, rekla je ministarka Đedović Handanović.

Pročitajte još:

Ona je podsetila da su zbog industrijskog razvoja zemlje planirane najveće investicije u energetsku infrastrukturu do sada.

„Bez sigurnog snabdevanja energijom i energentima nema industrijalizacije Srbije, novih bolnica, naučnih parkova i radnih mesta. Mi smo to prepoznali i već u narednim mesecima završavamo određene projekte kao što je termoelektrana Kostolac kapaciteta 350 MW koja će biti prvo proizvodno postrojenje EPS-a posle više od tri decenije. Takođe, u završnoj fazi je postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova u termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu koje je veoma značajno zbog zaštite životne sredine i kvaliteta vazduha. Počeli su radovi na platformama za vetropark Kostolac koji će biti prvo postrojenje EPS-a iz obnovljivih izvora energije i taj vetropark imaćemo na mreži u prvoj polovini naredne godine’’, rekla je ministarka.

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Prema njenim rečima, diversifikacija izvora snabdevanja naftom i gasom veoma je važna za energetsku sigurnost.

„Kao što smo prošle godine pustili u probni rad gasni interkonektor sa Bugarskom kojim omogućavamo snabdevanje gasom iz Azerbejdžana, tako je neophodno da završimo izgradnju naftovoda sa Mađarskom koji će biti izgrađen pre specijalizovane izložbe EXPO 2027’’, navodi ministarka.

Podsetila je da Srbija ima izuzetan hidroenergetski potencijal koji je potrebno iskoristiti zbog obezbeđivanja novih kapaciteta iz OIE i sigurnijeg snabdevanja električnom energijom.

„Moramo da izgradimo nove reverzibilne hidroelektrane Bistricu i Đerdap 3 zbog integrisanja više kapaciteta iz OIE, balansiranja i skladištenja energije. Ove hidroelektrane mogu da čuvaju energiju više dana ili nedelja, što je mnogo važno kada nam nije dostupna energija iz sunca ili vetra“, objasnila je ministarka.

Energetski portal

SEF 2024: Potvrđen status jednog od najrenomiranijih energetskih foruma u regionu

Foto: SEF Sarajevo
Foto: SEF Sarajevo

Završen je Sarajevo Energy Forum (SEF) 2024, a organizatori se zahvaljuju učesnicima, partnerima, liderima, stručnjacima, ljudima iz biznisa, institucija, akademske zajednice i medija na fantastičnoj saradnji. SEF 2024 je potvrdio renome jednog od najvažnijih energetskih foruma ne samo u Bosni i Hercegovini nego i regionu. Skup su u ime organizatora otvorili predsedavajući Organizacionog odbora Senad Šepić, te Ahmet Erglić potpredsednik Privredne komore Bosne i Hercegovine i Mehmed Cero u ime Federalnog ministarstva životne sredine i turizma.

Prvi panel je bio posvećen preispitivanju našeg načina obezbeđivanja energije i odnosa prema životnoj sredini, a moderator je Elvir Bucalo, urednik BHRT-a, dok su panelisti: Anes Kazagić iz Elektroprivrede BiH, Slobodan Popovski, predsednik MARES-a iz Severne Makedonije, Marija Pujo Tadić, predsednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti iz Hrvatske, Miroslav Nikolić iz Elektroprivrede HZHB i Semir Hambo, glavni i odgovorni urednik portala Klix. Na SEF-u se razgovaralo gde je BiH u tranziciji iz regiona uglja u region sa razvijenim obnovljivim izvorima energije, zatim kako izgraditi mreže koje će osigurati priključak svima i ojačati regionalne kapacitete, panelu koji se realizovao u partnerstvu sa nemačkim GIZ-om (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit), kao i panel o fleksibilnosti mreža, uz rezultate istraživanja profesora Suljanovića i EI Milan Vidmar iz Ljubljane.

Foto: SEF Sarajevo

Generalni direktor HIFA Oila Venan Hadžiselimović, kompanije koja je bila generalni sponzor SEF 2024, održao je prezentaciju o tranziciji primarno naftne kompanije u energetsku kompaniju i tome koji su izazovi, ali i mogućnosti na tom putu. Veliko zadovoljstvo organizatori su imali da je i Rimac Energy bio zlatni sponzor i partner SEF-a, te je njihova predstavnica prezentovala najnaprednije baterije koje se trenutno nalaze na svetskom tržištu i kako one jačaju i pomažu stabilnost elektroenergetskog sektora. Za predstavnike opština, gradova i kantona, predstavnik Federalnog ministarstva energije je održao prezentaciju o najboljim praksama implementacije energetskih zakona i kako njihova primena može ubrzati ekonomski razvoj tih sredina.

Privrednici su imali posebna izlaganja, u partnerstvu sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH, o primeni CBAM-a, osiguravanju zelenih sertifikata i garancija porekla i tome kako se pripremiti da nastave neometano i bez povećanja cena izvoza, plasirati svoje robe na evropsko tržište. Bilo je govora i o modelima projektnog i održivog finansiranja projekata iz obnovljivih izvora energije, što su uradili predstavnici ProCredit Banke, koja je također zlatni sponzor ovogodišnjeg SEF-a. Na forumu je bilo izloženo i Tesla vozilo i električni motor, te pametna rešenja i aplikacija kompanije za električne punjače Simply Charge iz Sarajeva.

Takođe, tokom SEF-a posetioci su mogli da testiraju i aplikaciju PV Smart Click koja vrši izračune merenja sunčanih sati na zadanoj lokaciji i radi procenu ukupnih troškova, kao i rešenja solarnih nadstrešica koja vaše parking mesto čine profitnim centrom, a koja su izradili Digital Arena iz Imotskog, te Propulzija iz Beograda koji su partneri i zlatni sponzori. Još jedna važna sesija pod nazivom ”Uloga virtuelnih elektrana u BiH i regionu u osiguranju ugovora za otkup električne energije iz OIE” okupila je regionalne lidere u energetskoj tranziciji. Panelisti su bili Hikmet Muratović (Hifa Oil), Obrad Škrba (NOS BiH) Marko Lasić (KOER Hrvatska) i Mladen Apostolović (EFT), uz moderaciju Dijane Mujanović sa Al Jazeera Balkans.

Nema sumnje da je SEF 2024 važan forum, te da je dobro da se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine na stručan i odgovoran način razgovara o energetskoj tranziciji i ključnim pitanjima naše energetske budućnosti. Odnos prema energiji, definitivno će odrediti i naš odnos prema budućnosti i prema mogućnostima našeg razvoja, podvukli su organizatori.

Izvor: SEF Sarajevo

Sve manje poljoprivrednih gazdinstva i obradive zemlje

Foto-ilustracija: Unsplash (yulian-alexeyev)
Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)

Republički zavod za statistiku saopštio je prve podatke popisa poljoprivrede i oni, između ostalog, pokazuju da opada broj poljoprivrednih gazdinstava, obradive zemlje, ali i broj svih vrsta stoke.

Agroekonomista Milan Prostran, rekao je da ga prvi podaci popisa poljoprivrede nisu iznenadili i da su bili očekivani.

“Praćanje u proteklih deset godina nije mi davalo neke pozitivne signale da će nam rezultati biti bolji, da smo zaustavili neke negativne trendove. Tamo gde su negativni trendovi bili najizraženiji, oni su se i dalje nastavili, pre svega kada je u pitanju stočarska proizvodnja“, rekao je Prostran, gostujući u Jutranjem programu RTS-a.

Ovi podaci bi trebalo, kako kaže, da budu novi zadatak za novu vladu, jer ukoliko ih dobro razumeju i dobro shvate, državni organi bi na osnovu njih morali da kreiraju svoju politiku.

Prema tim rezultatima, broj gazdinstava je za 10 odsto manji nego 2018. godine kada je rađena jedna vrsta ankete.

Najveći pad je bio u Beogradskom regionu, 12,4 odsto, a kao razlog Prostran navodi to što je deo ljudi odustao od bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom, zatim to što je deo zemljišta prodat za građevinske potrebe, a deo za infrastrukturne i druge potrebe.

“Beograd je glavni grad koji ima intenzivan razvoj i gde deo poljoprivrednog zemljišta u svakom slučaju lako nestaje, menja mu se namena”, ukazao je Prostran.

“Vi ćete sad na primer raditi auto-put Beograd–Zrenjanin, tu će nekoliko desetina hiljada hektara verovatno morati da ode iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Dakle, i demografska struktura očigledno menja sliku, ne samo u Beogradu nego i u čitavoj Srbiji“, rekao je Prostran.

Najviše gazdinstava je i dalje u regionu centralne Srbije, odnosno Šumadije.

Pročitajte još:

Prosečna starost nosilaca poljoprivrednih gazdinstava 61 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Jed Owen)

Dragana Marković iz Republičkog zavoda za statistiku je navela da je prosečna starost nosilaca poljoprivrednih gazdinstava 61 godina.

“Znači, stara su nam gazdinstva, a to je čak i bolje nego u odnosu na anketu, kada je bilo je 62 godine”, rekla je Markovićeva.

Takođe, podaci pokazuju i da je svaki 11. nosilac gazdinstava mlađi od 40 godina.

“Kod nas se ništa specifično ne dešava u odnosu na Evropsku uniju, koja je u okviru svoje zajedničke poljoprivredne i zelene politike pre dve godine donela posebne odluke za podršku mladim i malim farmerima”, rekao je Prostran.

On je podsetio da i mi u okviru države imamo određene aktivnosti za oživljavanje sela, pre svega one u vezi sa kupovinom seoskih kuća za koje mogu konkurisati mladi do 40 godina.

“Bez hrane nećemo moći”

Prostran ukazuje da bez hrane nećemo moći, dok bez nekih drugih izvoznih oblasti može da se živi.

“Dakle, mi bez hrane nećemo moći. Ovih dana je bilo neko poređenje da više izvozimo IT tehnologiju nego poljoprivredne proizvode. Dakle, to jesu cifre uporedive, ali značaj nije. Bez hrane zaista ne možete, a bez IT možemo odložiti još uvek neki deo razvoja”, rekao je Prostran.

Prema tome, ono što je karakteristično verovatno će to pokazati i analize u budućnosti da je problem malo i srednje gazdinstvo od 0,5 do pet hektara koje je i po prošlom popisu dominiralo sa preko 75 odsto, naveo je Prostran.

“Ono što bi trebalo da uradimo jeste da povećamo potrošnju domaćih proizvoda, da stimulišemo domaću proizvodnju, da povećamo potrošnju mesa, jer je stočarstvo najkritičnije i, statistički iskazano, u najtežem položaju. Mi danas trošimo svega 42 kilograma mesa u odnosu na 65 kilograma koliko smo trošili devedesetih godina. Dakle, potrošnja treba da povuče i taj razvoj”, rekao je Prostran.

Izvor: RTS

Premija za stanare u Beču koji sa gasa pređu na ekološku struju

Foto-ilustracija: Unsplash (KWON JUNHO)
Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)

Tokom realizacije programa „Izlazak iz gasa’’ Grad Beč nailazi na brojna ograničenja. Zbog toga je sledeća premija od marta ove godine namenjena stanarima koji iz svog stana izbace gasni priključak i uvedu novi sa ekološki prihvatljivim izvorom energije.

„Uslov za dobijanje premije za dekarbonizaciju jeste, da stanar ne koristi gas ni za kuvanje, ni za grejanje, niti za zagrevanje vode. Praktično kada se priključak za gas ukloni“, objasnila je rukovodilac odeljenja za podršku stambenoj izgradnji, Viktorija Nojber.

Postoji mnogo razloga zašto se napuštanje gasa ne ostvaruje predviđenom brzinom. Ponekad vlasnici zgrada ne žele da prelaze na ekološki prihvatljiv izvor energije. Ponekad su to i sami stanari. To je slučaj čak i u zgradama koje se nalaze u vlasništvu Grada, gde neki stanari insistiraju na zadržavanju grejanja na gas, a vlasnici ne smeju sprovoditi takve promene bez dozvole stanara.

Pročitajte još:

Da bi obe strane privoleo na prelazak na ekološku energiju, Grad Beč ponudio je obema stranama podsticaj. „Preuređenje te vrste u stanu često je povezano sa troškovima nabavke novih uređaja. Sa 1.000 evra prelazak na obnovljivu energiju mogu da priušte svi stanovnici Beča. Premija se čak može povećati na 1.500 evra po stanu, ukoliko istovremeno svi stanari u zgradi pređu na ekološku struju“, objasnila je član gradskog veća za stanogradnju Katrin Gal. Samo u Beču postoji još 30.000 stanova u kojima se kuva samo na gas. Grad se nada da će uz pomoć premije barem 2.000 električnih šporeta biti instalirano u prvoj godini.

Izvor: City of Vienna

Kako EU podstiče cirkularnu ekonomiju

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Freepik (zinkevych)

Kako bi se podstakla cirkularna ekonomija, Savet i Evropski parlament postigli su privremeni sporazum o direktivi koja promoviše popravku pokvarene ili neispravne robe, poznatu kao direktiva o pravu na popravku.

Na ovaj način potrošačima če biti olakšano da traže popravku umesto zamene tako što će pristup uslugama popravke učiniti lakšim, bržim, transparentnijim i atraktivnijim.

Kako se navodi na sajtu Saveta, privremeni sporazum se primenjuje na sve proizvode sa zahtevima za popravku prema zakonu Evropske unije, postavlja obavezu popravke za proizvođače robe sa zahtevima za popravku, uspostavlja evropski informativni obrazac koji potrošačima pruža ključne podatke o uslugama popravke i objedinjuje nacionalne platforme za informacije o popravkama u evropska onlajn platforma.

Značaj postignutog sporazuma ogleda se u tome da će se njima produžiti životni vek proizvoda, smanjujući otpad i upotrebu novih resursa. Podaci Evropskog parlamenta ukazuju na to da odlaganje uređaja koji mogu da se poprave godišnje stvara 35 miliona tona otpada u Evropskoj uniji. Dodatne informacije ukazuju na to da ovakav otpad proizvodi oko 260 miliona tona ekvivalenta emisije ugljen-dioksida.

Pročitajte još:

Da bi se postiglo navedeno u sporazumu, direktiva predlaže novi set alata koji će učiniti popravku privlačnijom za potrošače. To uključuje da potrošači imaju mogućnost da od proizvođača traže da poprave proizvode koji se tehnički mogu popraviti prema zakonu Evropske unije. Kao primer navodi se mašina za pranje veša, usisivač, mobilni telefon ili frižider.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kowon vn)

Kao drugo, navodi se evropski obrazac za informacija o popravi koji serviseri mogu da ponude potrošačima, uz jasne informacije kao što su uslovi popravke, vreme završetka radova, cene i drugo.

Takođe, postojala bi evropska onlajn platforma za popravke koja bi olakšala povezivanje potrošača i servisera.

Na kraju, sporazum podrazumeva i produženje roka odgovornosti prodavca za 12 meseci nakon popravke proizvoda. Države članice mogu dalje produžiti ovaj period ako to žele.

Rezultati istraživanja Evropske komisije pokazali su da bi se preko 70 odsto građana EU radije opredelilo za popravku postojećeg uređaja, umesto kupovine novog.

Privremeni sporazum postignut sa Evropskim parlamentom sada treba da potvrde i formalno usvoje obe institucije.

Inače, ovaj predlog je Komisija predstavila 22. marta 2023. godine.

Energetski portal

Osnaživanje lokalnih zajednica – panel po panel – elektrana

Foto: Elektropionir
Foto: Ljubaznošću Jelene Nikolić

Usvetlu razvoja savremene energetike, Elektropionir – energetska zadruga formirana krajem 2019. godine, postaje svetionik za građane koji aktivno tragaju za boljom pozicijom u energetskom sektoru. Kolektiv ove zadruge razvija svest o izazovima sa kojima se pojedinci, kao fizička lica, susreću u pokušaju da proizvode sopstvenu električnu energiju. Kroz lične uvide i doživljaje svojih članova, Elektropionir je identifikovao disharmoniju u zakonskim okvirima, koja individualne proizvođače struje nije prepoznavala kao integralni deo obsežne električne mreže. Tada se pojavila iskra promene, osvetljavajući stazu ka stvaranju mehanizma koji bi uveo zajednicu u kolektivni energetski poduhvat. Nešto više o zadruzi i najpoznatijem ostvarenom projektu, predstavila nam je Jelena Nikolić, doktorant u oblasti energetike i član energetske zadruge Elektropionir.

Ova zadruga u skladu sa zadružnim principima, predstavlja pravno lice koje strateški organizuje svoje članove, promovišući dobrovoljno i otvoreno članstvo, demokratsko uređenje (jedan član-jedan glas), ekonomsko učešće svih zadrugara, ostvarivanje međuzadružne saradnje kroz učešće u krovnoj evropskoj organizaciji energetskih zadruga – REScoop-u, kao i autonomiju u poslovanju. Središnji stub njihovog zadružnog poslovanja ostaje obrazovanje, sa odlučnim fokusom na deljenju znanja i edukaciji građana o pitanjima od vitalnog značaja.

U FOKUSU:

Foto: Elektropionir

– Tokom našeg kursa Solartehnika narodu trudimo se da prenesemo sve što znamo i podelimo stečeno iskustvo. Zasad smo realizovali šest edicija i svaka je bila drugačija od prethodne. Period između dva kursa sa sobom nosi neka nova saznanja i drugačiji pristup, tako da je svaka Solartehnika bolja od prethodne i do sada ju je pohađalo više od 250 polaznika – istakla je Jelena Nikolić.

Novo poglavlje na polju održive energije u Srbiji otvorili su svojim uranjanjem u projekat Solarna Stara, inicirajući ideju da su građani, ujedinjeni i odlučni, moćni pokretači promena u energetskoj tranziciji. Projekat demonstrira da odgovornost za postavljanje elektrana ne mora biti koncentrisana isključivo u rukama velikih investitora. Naime, kada se lokalne zajednice udruže, mogu proizvoditi sopstvenu električnu energiju, kao i zagovarati pravičnu energetsku tranziciju kroz akciju i zajedničko vlasništvo nad čistim energijama. Projekat je pokrenut na proleće 2022. godine u saradnji sa meštanima staroplaninskih sela Dojkinci i Temska, kao i gradom Pirotom, a osmišljen je i realizovan pod okriljem Energetske zadruge Elektropionir. Ovim su postavljeni temelji za prve zadružne solarne elektrane u zemlji, postavljajući standard za buduće inicijative.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Balkan Solar Summit je u TOP 10 najvažnijih konferencija o održivom razvoju na svetu

Balkan Solar Summit
Foto: Balkan Solar Summit

Balkan Solar Summit je u TOP 10 najvažnijih konferencija o održivom razvoju na svetu, a ispred njega su konferencije u Amsterdamu, Kaliforniji i Floridi.

Banjaluka je visoko pozicionirana na svetskoj mapi konferencija o održivom razvoju, a to za organizatore znači biti GAME CHANGER!

Više informacija možete pronaći ovde.

Ovaj događaj jedinstvena je prilika da se upoznate, umrežite i razmenite ideje sa vodećim stručnjacima, investitorima, donosiocima odluka i predstavnicima poslovne zajednice iz celog regiona.

Balkan Solar Summit organizovaće diskusije o najnovijim trendovima i inovacijama u oblasti solarne i energije vetra, skladištenja energije, ali i o ostalim važnim aspektima energetske tranzicije i održivosti.

Događaj će biti organizovan od 8. do 9. februara u Banja Luci, a ceo agendu možete da pogledate ovde.

Izvor: Balkan Solar Summit

Radionica „Pitaj me bilo šta o EU podršci“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (ylan gillis)

U ponedeljak u 11 časova u EU info kutku u Nišu, Vožda Karađorđa 5, biće održana radionica „Pitaj me bilo šta o EU podršci“.

Učesnici radionice govoriće o Javnom pozivu za zelenu tranziciju srpske privrede, projekta EU za Zelenu agendu u Srbiji.

Da li imate inovativna poslovna rešenja ili projektne ideje koje bi doprinele zelenoj transformaciji privrede i društva i potrebna vam je tehnička i finansijska podrška da ih sprovedete u delo?

Da li vaša ideja odgovara na neku od tema Zelene agende za Zapadni Balkan:

Na poziv mogu da se prijave javna, privatna i socijalna preduzeća, istraživačke institucije, organizacije civilnog društva, udruženja poljoprivrednika i zadruge, lokalne samouprave i upravljači zaštićenih područja, pojedinačno ili udruženo.

Učesnici radionice su Smiljka Živanović, predstavnica projekta EU za Zelenu agendu u Srbiji, Đorđe Mančić, direktor BojEn doo kompanije, razgovor će voditi Snežana Andrić iz EU info kutka.

Radionica će biti dostupna za online praćenje putem YouTube kanala EU u Srbiji.

Energetski portal

Info sesija za građane – kako postati kupac-proizvođač

Foto-ilustracija: Pixabay (MariaGodfrida)
Foto: Promo

Besplatna info sesija „Kako postati kupac-proizvođač električne energije?“, biće održana, 8. februara od 19 časova, u onlajn izdanju, saopštio je Centar za unapređenje životne sredine.

Tokom ove info-sesije građani će biti upoznati sa mogućnostima proizvodnje električne energije za sopstvenu potrošnju putem solarnih panela, potrebnom opremom, trenutnom situacijom u ovoj oblasti, kao i postojećim državnim subvencijama i kreditima banaka za izgradnju solarnih elektrana na krovovima porodičnih kuća.

Zainteresovani građani mogu da se prijave putem linka https://prozjumer.rs/onlajn-info-sesija-kako-postati-prozjumer/

Info sesiju će voditi Vladan Šćekić programski direktor Centra za unapređenje životne sredine, koji se zadnjih petnaest godina bavi pitanjima životne sredine i održive energetike i Nenad Maričić jedan od pionira prozjumera u Srbiji.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Kako je pakistanska biblioteka postala energetski efikasnija?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Fotorech)

U Pakistanu je nedavno sproveden projekat koji je rezultirao značajnim unapređenjem energetske efikasnosti jednog javnog objekta. Memorijalna biblioteka Raziuddin Siddiki u Islamabadu, poznata po svojoj kolekciji od preko dva miliona knjiga, CD-ova i DVD-ova, sada se ističe i po svojoj predanosti energetskoj efikasnosti.

Biblioteka je zamenila sve cevi u prizemlju sa energetski štedljivim LED diodama. Ovaj potez je doveo do smanjenja potrošnje energije za osvetljenje za otprilike 75 odsto, uz istovremeno poboljšanje kvaliteta osvetljenja i smanjenje troškova.

LED diode troše samo četvrtinu energije u poređenju sa prethodnim sistemom. Ova inicijativa je deo šireg napora od strane vladinih i nevladinih organizacija da se podstakne korišćenje energetski efikasnijih i kvalitetnijih svetlosnih rešenja, navodi se na sajtu UNEP-a.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)

Ovaj projekat ima poseban značaj u kontekstu energetske situacije u Pakistanu, koji se oslanja na raznovrsne izvore energije i suočava se sa deficitom energije, naročito tokom letnjih meseci, posebno ako uzmemo u obzir da ima populaciju od preko 231 milion stanovnika.

Pored ovog projekta, Pakistan je imao još jednu inicijativu velikih razmera pod nazivom “Billion Tree Tsunami”, projekat pokrenut pre deset godina sa ciljem sadnje milijardu stabala. Ovaj projekat je premašio svoje ciljeve,  posadivši više od milijardu  stabala. Tom prilikom obnovljeno je 350.000 hektara šumskog zemljišta. Ova inicijativa je stekla globalno priznanje kao uspešan primer borbe protiv klimatskih promena kroz obnovu šuma.

Energetski portal

Pionirski projekat kompanije MT-Komex u BiH – Rešetnica

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)
Foto: MT-KOMEX

Kompetentnost i stručnost u izgradnji solarnih elektrana dovela je MT‑KOMEX u poziciju verodostojnog i vrednog partnera u energetskom sektoru. Kao takav, prepoznat je širom Srbije, s obzirom na to da je uspešno razvio i opremio niz solarnih postrojenja na tlu i na krovovima, međutim, sada je sjajna prilika da se kao ozbiljan partner dokaže i van naših granica.

Upuštajući se u izgradnju održive budućnosti, kompanija MT‑KOMEX je nedavno proširila svoje poslovanje na Bosnu i Hercegovinu, gde će uskoro zajedno sa MT‑KOMEX BH d.o.o. otpočeti svoj debitantski projekat u ovoj zemlji – Fotonaponska elektrana (FNE) Rešetnica. Ova solarna elektrana biće izgrađena u istoimenom mestu u gradu Goraždu i predstavljaće spoj tehnološkog umeća i ekološke svesti, koji će administrativno pripadati Bosansko-podrinjskom kantonu.

Izgradnja solarne elektrane u BiH biće obavljena po sistemu „ključ u ruke“, što bi značilo da je izvođač odgovoran za sve faze projekta, uključujući – projektovanje, isporuku, montažu i ispitivanje fotonaponske elektrane. Dakle, planiranje i izrada modela elektrane, dopremanje potrebnih materijala, tehnologije i radne snage do lokacije, potom instaliranje panela, postavljanje invertera i ostale potrebne infrastrukture, i na kraju uveravanje da ceo sistem funkcioniše – poverena je stručnom timu kompanije. Primena ovog metoda podrazumeva da će investitoru, Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. – Sarajevo, biti predstavljen krajnji proizvod, odnosno potpuno funkcionalno postrojenje spremno za rad, što ih oslobađa muke oko upravljanja mnogobrojnim zadacima i složenim fazama rada.

U FOKUSU:

Solarna elektrana biće pozicionirana na oko 900 metara nadmorske visine, dok će se plato predviđen za postavku FNE Rešetnica prostirati na oko 8.200 m2 (ili 0,82 hektara) od 10.015 m2 ukupne veličine parcele. Odabrana lokacija trebalo bi da pruža ne samo čvrstu platformu za konstrukciju već i velik potencijal za efikasno korišćenje sunčeve svetlosti za proizvodnju energije visokog prinosa.

Foto: MT-KOMEX

Za izgradnju ovog objekta biće korišćeni solarni paneli Luxor Solar. Izbor panela temelji se na njihovoj efikasnosti u pretvaranju sunčeve svetlosti u električnu energiju – što je suštinski atribut, zatim dugovečnosti i pouzdanosti u različitim vremenskim uslovima, s obzirom na to da su nedavne oluje na ovim prostorima jasno stavile do znanja da je to značajan kriterijum pri izboru panela.

S druge strane, Fronius invertori trebalo bi omoguće efikasno i pouzdano konvertovanje struje i time takođe doprinesu optimalnom funkcionisanju celokupnog sistema.

– Naravno, ključno pitanje je ukupan kapacitet koji će elektrana posedovati. Dakle, predviđeno je da solarna elektrana FNE Rešetnica, sa instaliranom snagom od 1.050 kWp, i ukupnom izlaznom/aktivnom snagom od 800 kW AC, proizvede procenjenu godišnju energiju od 1411 MWh – rekao je Radoslav Marić, direktor MT‑KOMEX BH d.o.o.

Kompanija MT‑KOMEX spoznala je da svojim dugogodišnjim iskustvom i znanjem može da pomogne razvoj projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini osnivanjem MT‑KOMEX BH d.o.o. Osim ugovora za izgradnju FNE Rešetnica, u toku su pregovori za izgradnju još četiri solarne elektrane u BiH, tri na krovu i jedna na zemlji. Inženjeri i instalateri kompanije spremni su za sve izazove koje im donosi poslovanje na ovom području, i tu su da svakom klijentu pomognu u izgradnji solarne elektrane.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Maldivi – brisanje sa mape sveta zavisi od podizanja veštačkih ostrva

Foto-ilustracija: Unsplash (matheen-faiz)
Foto-ilustracija: Unsplash (mohamedh-masood)

Klimatske promene kao posledica globalnog zagrevanja tope glečere, tope ledene kape i podižu nivo svetskog mora. Kako Maldivi ne bi bili izbrisani sa mape sveta do kraja ovog veka, podiže se visina postojećih ostrva i prave nova, veštačka, ostrva.

Arhipelag u Indijskom okeanu jedan je od najnižih na svetu, sa više od 80 odsto kopna koje se nalazi na manje od metar nadmorske visine. Uz značajna ulaganja, stanovništvo Maldiva može ostati u svojoj zemlji daleko u budućnosti, umesto da bude prinuđeno da migrira zbog porasta nivoa mora.

Kako bi zaštitili stanovništvo od očekivanog podizanja nivoa vode, Maldivi grade nova, veštačka ostrva.

„Za ostrvo smo iskopali više od šest kubika peska iz lagune. Počeli smo sa meliorizacijom i zaštitom obale, pa smo uradili i objekte u vodi“, objašnjava Nils Brok Ulrih iz danske građevinske kompanije kojoj su povereni radovi.

Mnogi stanovnici udaljenih ostrva preselili su se u Male, glavni grad Maldivske Republike, jedan je od najgušće naseljenih gradova na svetu. Osim što postaje prenaseljen, grad je izložen olujama i poplavama.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Zato se oko Malea podižu veštačka ostrva pumpanjem peska sa morskog dna. S druge strane, maldivske nevladine organizacije veruju da će takvi građevinski projekti biti kobni za opstanak Maldiva.

„Naša vlada je angažovana u velikim ugovorima koji zadužuju zemlju i nanose štetu budućim generacijama neizvesnošću, gubitkom ekosistema i stabilnosti koju naši ekosistemi donose na naša ostrva“, upozorava Human Bibidigafor iz nevladine organizacije „Sačuvajmo Maldive“.

Procene su da će do 2050. godine opstanak više od milijardu stanovnika na planeti biti ugrožen porastom nivoa mora, olujama i plimnim talasima.

Teška pitanja sa kojima se Maldivi suočavaju decenijama – ko se seli, ko ostaje i ko odlučuje – verovatno će mnogima postati poznata jer klimatske promene preoblikuju pejzaže širom sveta.

Izvor: RTS

RS: velika zainteresovanost za podsticaje energetske efikasnosti – pre roka razdeljeno 6 miliona KM

Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost raspisao je polovinom decembra prošle godine konkurs za dodelu sredstava iz budžetske podrške Evropske unije za sprovođenje mera energetske efikasnosti u stambenim objektima i mikro, malim i srednjim preduzećima koji je polovinom januara obustavljen jer broj pristiglih prijava značajno premašuje iznos koji je na raspolaganju.

Građani su novac mogli da dobiju za zamenu stolarije, postavljanje termoizolacije na fasadi, zamenu sistema grejanja energetski efikasnim sistemima ili ugradnju solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Za učešće su morali da prilože tri poslednja računa za električnu energiju, na kojima mora da postoji određen nivo potrošnje, kao i predračun radova na osnovu kojeg se traži određen iznos novca.

Vlasnici stambenih objekata za ove namene mogli su dobiti maksimalno 5.000 konvertibilnih maraka (KM), odnosno 50 odsto od ukupnih troškova. Preostalih 50 odsto finansiraju sami.

Pored građana, za podršku za sprovođenje mera energetske efikasnosti mogla su da konkurišu i mala, mikro i srednja preduzeća, a budžet za njih je bio 2,29 miliona KM.

Pročitajte još:

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Srđan Todorović kaže za CAPITAL da se radi o pomoći Evropske unije za BiH i da je ovo komponenta koja je išla direktno prema građanima Republike Srpske za mere energetske efikasnosti u njihovim objektima.

„Bilo je veliko interesovanje. Zaprimili smo više od 2.500 prijava građana za ova sredstva i onda smo doneli odluku o zaustavljanju konkursa s obzirom na to da broj prijava daleko premašuje iznos kojim raspolažemo. Novac se odobravao po principu da oni koji su se prvi prijavljivali imaju prioritet. Komisija i dalje obrađuje prijave, a procenjujemo da ćemo u narednih desetak dana završiti taj proces i definisati koliko je građana uspelo da uđe u taj opseg sredstava“, rekao je Todorović.

Foto-ilustracija: Pixabay (MariaGodfrida)

Kazao je da je i na konkurs za mikro, mala i srednja preduzeća stiglo blizu 100 prijava i da su i tu iz istog razloga zaustavili konkurs, odnosno zbog toga što taj broj prijava prevazilazi obim sredstava koja imaju na raspolaganju.

„Procena je da će za stambeno zbrinjavanje biti odobreno blizu 1.300 zahteva, dok će za mala, srednja i mikro preduzeća biti finansirano oko 40 zahteva“, rekao je on.

Za fizička lica na raspolaganju je bilo blizu šest miliona KM, a za mala, srednja i mikro preduzeća 2,29 miliona KM.

„Ukupna sredstva trebalo bi da iznose oko 12 miliona KM jer ima još jedan nedostajući deo koji je trebalo da bude raspoređen tokom ovog poziva za mala, srednja i mikro preduzeća i očekujemo da će taj iznos u ovoj godini biti dodatno na raspolaganju“, pojasnio je Todorović

Rekao je da je rok za završetak tih projekata šest meseci od potpisivanja ugovora.

„Mi planiramo za desetak dana završiti kompletan posao oko pregleda prijava građana i nakon toga ćemo potpisivati ugovore. Građani su u obavezi da sprovedu mere na svojim objektima kako su to naveli u prijavama, nakon čega će stručna lica UNDP izaći na teren kako bi utvrdili da su mere na objektima sprovedene. Nakon što od njih dobijemo izveštaj da su mere sprovedene mi ćemo uplatiti građanima novac na račun’’, istakao je Todorović.

Izvor: CAPITAL

JKP „Zelenilo-Beograd“ organizovalo tradicionalnu sadnju Novogodišnjih jelki

Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“
Foto: JKP „Zelenilo-Beograd“

JKP „Zelenilo-Beograd“ organizovalo je tradicionalnu sadnju Novogodišnjih jelki. Posađeno je 51 stablo različitih vrsta četinara koje su krasile domove naših sugrađana tokom novogodišnjih i božićnih praznika.

Jelke su zasađene na zelenoj površini u Pančićevom parku na Dorćolu, uz pomoć mališana iz vrtića „Lipa i vrtića „Dunavsko obdanište“, Predškolske ustanove „Dečji dani“ Stari grad.

Tom prilikom deca su od stručnik lica naučila kako se pravilno sade stabla drveća, zašto je važno čuvati biljke i ostali živi svet koji nas okružuje. Saznali su i kako se drveće neguje posle sadnje.

Pročitajte još:

Građanima koji su kupili jelke sa busenom, a nisu imali gde da ih zasade posle praznika, „Zelenilo“ je pružilo mogućnost da jelke donesu u njihove rasadnike na lokaciju Vojvode Stepe 405 ili Marije Bursać bb. Sugrađani i dalje mogu donositi jelke, a radnici „Zelenila“ će ih posaditi na površinama gde je planirana sadnja.

Tradicionalnom akcijom sadnje jelki, JKP „Zelenilo-Beograd“ ukazuje na značaj vraćanja stabala jelki u prirodu, kao i na veliku štetu koja se nanosi životnoj sredini njihovom sečom i uništavanjem, koje je posebno izraženo tokom novogodišnjih praznika. Sadnjom na javnim površinama oplemeniće se prostor i ulepšati okruženje u kojem borave naši sugrađani.

Izvor: JKP „Zelenilo-Beograd“

Globalno zagrevanje šteti čak i najhladnijim državama Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (Nedžad Crnovršanin)
Photo-illustration: Pixabay

Globalno zagrevanje, izazvano emisijama gasova staklene bašte, oštećuje ekosisteme i infrastrukturu čak i u najhladnijim zemljama Evrope pokazala je studija koju su sproveli naučnici “World Weather Attribution” i istraživač na Kraljevskom meteorološkom institutu Holandije

“Na planeti koja se zagreva, hladni talasi postaju manje intenzivni i manje učestali. Ovo nije razlog za slavlje”, kaže Izidine Pinto, koautor studije.

Baš kao što klimatske promene čine talase vrućine toplijim i češćim, one stvaraju i hladne talase koji su blaži i ređi, zaključili su istraživači WWA koristeći recenzirani metod za određivanje uticaja globalnog zagrevanja na nedavne ekstremne vremenske događaje. Blaže vreme na severnim geografskim širinama ubrzava topljenje arktičkog morskog leda, dok sve češće smrzavanje i otapanje oštećuju infrastrukturu i stvaraju slojevitije snežne pokrivače što povećava rizik od lavina.

Pročitajte još:

Hladni talas početkom ovog meseca doveo je do toga da je švedsko selo Vitangi zabeležilo najnižu temperaturu od -44,6°C (-48,3°F) 5. januara – najnižu temperaturu u ovom veku na severu Evrope. Međutim, prema naučnicima WWA, temperatura bi bila otprilike 4°C niža u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj bez klimatskih promena, piše bnnbloomberg.ca.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

Analiza istorijskih podataka WWA zaključila je da se takav hladan talas može očekivati jednom u 15 godina. Međutim, prilikom posmatranja petodnevnog proseka temperature, otkrili su da je hladni talas u januaru bio tek dvanaesti najhladniji od 1950. godine.

Naučnici su kombinovali ove posmatranje s klimatskim modelima i zaključili da je petodnevni hladni talas sada pet puta manje verovatan pod uticajem globalnog zagrevanja, dok su ekstremi sa jednim danom 12 puta manje verovatni.

Ako globalne temperature porastu za 2°C u odnosu na preindustrijski nivo – u poređenju s trenutnim povećanjem od 1,2°C – petodnevni hladni talasi postaće još 2,5°C topliji, dok će ekstremi sa jednim danom postati 2°C topliji.

“Emisije iz sagorevanja nafte, gasa i uglja jačaju ekstremne vremenske uslove širom sveta, čineći naše živote opasnijim, skupljim i nesigurnijim”, rekao je Pinto.

Izvor: Euractiv