Home Blog Page 225

MT-KOMEX prvi put gradi u Evropskoj uniji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Kompanija MT-KOMEX početkom februara započela je gradnju fotonaponske elektrane u Sisačko-moslavačkoj županiji u Hrvatskoj. Po prvi put kompanija će raditi u granicama Evropske unije, čime ponovo širi svoje poslovanje i stiče nova iskustva van teritorije Srbije.

Projekat je lociran u gradu Novska, a reč je o solarnoj elektrani na krovovima objekata, ukupne snage 280 kW AC i 340,625 kWp, za investitora Thermo Stone d.o.o. Novska. Predviđeno je da krajem tekućeg meseca, najkasnije početkom marta, radovi budu završeni.

Kada je u pitanju oprema, paneli na krovovima biće orijentisani jugozapadno i severoistočno, pod nagibom koji prati nagib krova. Kompanija se i ovog puta opredelila za Luxor Solar 545 Wp kada je u pitanju proizvođač panela, invertore proizvođača Fronius i konstrukciju proizvođača K2 Systems za kose krovove od TR lima.

Električna energija proizvedena na krovovima koristiće se isključivo za sopstvene potrebe, bez slanja u distributivnu mrežu.

Kako kompanija prvi put posluje u granicama EU, zanimljivo je istaći razlike i izazove sa kojima su se susreli, iako ne postoje drastične varijacije u poslovanju.

Pročitajte još:

Radovi se izvode na osnovu odrađenog Glavnog projekta elektroenergetskih instalacija, kao i ishodovane Elektroenergetske saglasnosti (EES) od strane Hrvatske elektroprivrede (HEP). Zahtevi i uslovi iz EES-a moraju se ispoštovati, a takođe je potrebno uraditi određene elaborate, a jedan od njih je Elaborat uticaja na elektroenergetsku mrežu. 

Foto-ilustracija: Unsplash (nuno-marques)

Sama procedura izgradnje elektrane je veoma slična kao u Srbiji. Za početak, Hrvatska elektroprivreda je pandan EPS-u, dok je EES sličan UPP-u – Uslovima za projektovanje i priključenje, sa tim da postoji mala razlika u navedenim Elaboratima koje je potrebno izraditi. 

Suštinski, oba dokumenta – EES i UPP, neophodni su kada je u pitanju planiranje, projektovanje i realizacija infrastrukturnih projekata i kada su u pitanju određene dozvole poput priključenja objekta na elektroenergetsku mrežu. Dakle, ciljevi im se poklapaju, dok najveća razlika zapravo leži u terminologiji.

Kada se rade jednostavniji projekti bez građevinske dozvole, postoji Pravilnik o jednostavnim građevinama, na osnovu kog nije neophodno imati nadzor, prijaviti radove, niti voditi građevinski dnevnik, što je vrlo slično našim pravilima. Što se tiče projekta na kom radi kompanija MT-KOMEX, inženjeri zaduženi za ovaj zadatak prijavili su radove i vode građevinski dnevnik po svojim standardima, s obzirom na to da se u Hrvatskoj vodi dnevnik isključivo preko portala eGrađanin, za koji je potreban broj građevinske dozvole, što je još jedna razlika. Jedan od ključnih izazova zapravo jeste izvoz opreme, gde se mora raditi izvozno carinjenje iz Srbije i uvozno carinjenje za Hrvatsku.

Sve u svemu, prvi grad u Hrvatskoj i jedan grad više u regionu u kom će paneli postavljeni od strane komapnije MT-KOMEX proizvoditi zelene kilovate, i doneti novo iskustvo inženjerima.

Energetski portal

RES Konferencija – bezbednost elektromobilnosti i infrastrukture i njihova uloga u eko sistemu

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto: EP

Revolution in Energetics – RES konferencija, okupila je vodeće kompanije iz oblasti automobilske industrije, proizvođače komponenti delova i softvera za automobilsku industriju, punjača i prateće infrastrukture za električna i hibridna vozila. Učesnici konferencije imali su priliku da kroz tri panela od stručnih ljudi iz ove oblasti dobiju značajne informacije o elektromobilnosti, infrastrukturi ali i njihovoj ulozi u eko sistemu. Takođe, posebna pažnja posvećena je bezbednosti i sigurnosti elektromobilnosti i punjača, kao i podršci banaka i Vlade u promovisanju zelene energije.

Države članice Evropske unije obavezale su se, a i Srbija posledično tome mora da se obaveže, da će se smanjiti emisije u oblasti transporta za 55 odsto do 2030. i 90 odsto do 2050. godine. Ispunjenje ovakvog cilja nije moguće bez razvoja elektromobilnosti i njene prateće infrastrukture, zbog čega su prilike za razgovor na ove teme veoma značajne.

Na samom početku, kao važan korak za našu državu istaknuta je izmena Zakona o planiranju i izgradnji kojom je uvoden pojam elektromobilnosti u strukturno planiranje i izgradnju objekata i infrastrukture. Ovim Zakonom napravljena je razlika između punjača na infrastrukturnim, odnosno pravcima prvog reda i rezidencijalnog sektora koji postaje veoma bitan. Naime, uspešne prakse u zemljama u kojima je elektromobilnost vrlo razvijena, pokazale su da se najveći broj ljudi opredeljuje za punjenje električnih vozila kod kuće. Kako su panelisti istakli, rezidencijalni sektor ima bitnu ulogu u razvoju elektromobilnosti. Postavkom solarnih panela na sopstveni krov, recimo od 7 kW, moguće je uvek napuniti automobil kod kuće bez potrebe za stajanjem na stanice sa brzim punjačima. Napomenuto je i da je ovakvo punjenje jeftinije.

Panelisti su kao tri osnovna problema u vezi sa razvojem elektromobilnosti u Srbiji naveli visoku cenu električnih vozila, zatim autonomiju, odnosno broj kilometara koje vozilo može da pređe jednim punjenjem. Kao treći i najveći problem ističe se infrastruktura i u tom smislu, veći izazov predstavlja obezbeđenje snage električne energije kako bi se punjači priključili, od dostupnosti samih punjača zato što proizvođača ima. Za važan pravac kojim bi naša zemlja trebalo da ide, postavljen je razvoj obnovljivih izvora energije, što će omogućiti da se električna vozila napajaju zelenom energijom, a ujedno da elektromobilnost postane što održivija.

Pročitajte još:

Kao još jedna prepreka navodi se strah i nepoverenje prema novim tehnologijama. U prevazilaženju ovog problema ističe se i uloga lokalnih samouprava koje treba da u saradnji sa stručnim kompanijama organizuju edukativne panele, demonstriraju vožnju ovakvih vozila i da na taj način građanima približe prednosti ovakih. Pored toga, za prevazilaženje pomenutog straha potrebni su zakoni, subvencije i dodatne vrednosti. Preciznije, reč je o propisanim obavezama, finansijskoj podršci ali i pružanju benefita krajnjim korsnicima, kao što je besplatan parking ili posebne saobraćajne trake za ovakve automobile.

Foto: EP

Panelisti su učesnicima predočili da postoje rešenja i za ostale navedene probleme. Kada je reč o autonomiji automobila, u bližoj budućnosti ova tačke prestaće da bude problem. Kao primer navedeno je uvođenje crnih kutija u vozila koje će verovatno zahtevati pravljenje češćih pauza u vožnji. Na taj način potrebne pauze za punjenje električnih automobila prestaće da budu velika prepreka u odluci za prelazak na ovakav vid vozila. Takođe, kako su naveli, osiguravajuća društva će verovatno uvesti premije koje neće omogućavati naplatu štete, ukoliko je nastala na vozilu koje nije poštovalo pravilo pravljenja pauze.

Takođe, zapažanje panelista jeste da novac ne predstavlja problem za razvoj elektromobilnosti u Srbiji, naročito kada je reč o infrastrukturi. Ono što je potrebno jesu partnerstva između države i privatnog kapitala, odnosno privatno-javna partnerstva. Kako ističu, mnogo je prilika pred nama koje treba da se iskoriste, kao što je potencijal IT stručnjaka u našoj zemlji.

Kao jedan od osnovnih uslova za implementaciju svih novih tehnologija navedena je elektrifikacija, odnosno digitalizacija električne energije, ali i decentralizacija našeg elektrodistributivnog sistema. Ovo bi omogućilo snabdevanje odgovarajuće tačke u gradu u svakom trenutku i to na prvom mestu zelenom energijom.

Bezbednost i sigurnost

Nadovezujući se na prethodno pomenti strah i nepoverenje, važna tema koja je otvorena na Konferenciji jeste bezbednost i sigurnost elektromobilnosti i punjača. Ovde nije reč o bezbednosti vozila u smislu sistema – kočenje, skretanje i drugo, već o načinu korišćenja ovih vozila i punjača.

Foto: EP

Kao prvi segment bezbednosti predstavljena je instalacija punjača, naročito u kući, koja mora da prati određene standarde u zemlji u kojoj se instalira. To podrazumeva sam postupak i zaštitnu opremu, zato što nepravilnim rukovanjem postoji opasnost od strujnog udara, preopterećenja instalacija i drugo. Učesnicima je ovaj problem približen primerom instalacije punjača na svoju ruku u svojoj kući i upotrebe određenog punjača, bez dodatnih konsultacija. U neznanju, ljudi su koristili neodgovarajući punjač i produžne kablove, zbog čega je dolazilo do požara i udara struje.

Govoreći o tehničarima koji popravljaju vozila, postavilo se pitanje šta je najveći izazov i opasnost. Rad na električnim vozilima uključuje i rad na visokom naponu, zbog čega je potrebno znanje i opreznost. Recimo, kablovi koji sadrže visoki napon, obeleženi su posebnom bojom. Kako je objašnjeno, jako je teško da se pristupi delovima automobila koji sadrže visok napon, zbog čega je i opasnost mala, a takođe se i gasi sve čime se onemogućava visok napon u vozilu. Tehničari kao dodatnu meru zaštite imaju posebnu opremu u vidu odela, a prostor se ograđuje kako mu ne bi pristupile osobe koje nisu obučene.

Strah koji je zastupljen u javnosti jeste i mogućnost da se električni automobil zapali. Iako se požar lakše gasi kod vozila koja imaju motore sa unutrašnjim sagorevanjem, manja je šansa da uopšte dođe do požara kod automobila sa baterijskim sistemima. Takođe, jedan od panelista podelio je svoje iskustvo sa otkupom zapaljenih vozila. Prilikom analize, ispostavilo se da su baterije bile ispravne, a da je do požara došlo usled drugih greški. Kao primer naveo je upravo punjenje neadekvatnim punjačem, loše postavljene instalacije u kući i drugo.

Kada je reč o garanciji baterije ona se uglavnom daje na osam godina ili 160.000 kilometara, a postoje već i proizvođači koji daju duže garancije. Ona podrazumeva da baterija neće izgubiti ispod 70 odsto svog punog kapaciteta. Ipak, praksa je pokazala da baterijski sistemi traju mnogo duže, te postoje i primeri gde je pređena kilometraža od 500.000 kilometara, a kapacitet baterije je ostao iznad 70 odsto.

Foto: EP

Kao interesantan primer prevazilaženja straha, data je tranzicija prelaska sa konja na automobil kao prevozno sredstvo, koja je trajala oko 50 godina. I tada su podstojale glasine o tome da automobil nije bezbedan, da zagađuje i da nema gde da se natoči gorivo. Zbog toga su potrebni napori u vidu različite vrste podrške i edukacije kako bi se prevazišli pomenuti strahovi.

Jedan od iznetih zaključaka jeste da je elektromobilnost jedinstvena prilika da se krene ispočetka i da se sve izgradi kako treba. Na početku razvoja automobilske industrije, ona je bila prinuđena na neka rešenja kao što su motori, menjači i drugo, ali ovo je prilika da se sve promeni na bolje. Srž elektromobilnosti predstavlja baterijski sistem, a zatim se sve drugo oko njega stvara, zato što mnogo toga zavisi od IT sektora i softvera.

RES Konferenciju organizovala je Agencija Aleksandra 3P koja ima dugogodišnje iskustvo u oblasti elektromobilnosti.

Katarina Vuinac

Nova ulaganja EU u razvoj infrastrukture za vodonik

Foto-ilustracija: Freepik (bugphai)
Foto-ilustracija: Unsplash (d-koi)

Evropska komisija odobrila je zajednički projekat sedam država članica pod nazivom IPCEI Hi2Infra, koji predstavlja treći važan projekat od zajedničkog evropskog interesa ovog puta za podršku vodonične infrastrukture. U njegovoj pripremi učestvovale su Francuska, Nemačka, Italija, Holandija, Poljska, Portugalija i Slovačka, koje su njime za cilj postavile smanjenje zavisnosti od prirodnog gasa. Pored toga, projekat treba da pomogne u postizanju ciljeva Evropskog zelenog dogovora i REPowerEU plana.

Konkretnije, reč je o 6,9 milijardi evra javnog finansiranja koje će države članice da obezbede, a za koje se očekuje da će otvoriti 5,4 milijarde evra privatnih investicija. U okviru ovog projekta, 32 kompanije sa aktivnostima u jednoj ili više država članica, uključujući mala i srednja preduzeća, učestvovaće u 33 projekta.

IPCEI Hi2Infra će pokriti širok deo lanca vrednosti vodonika podržavajući:

  • korišćenje 3,2 GW elektrolizera velikih razmera za proizvodnju obnovljivog vodonika
  • postavljanje novih i prenamenjenih cevovoda za prenos i distribuciju vodonika od približno 2.700 kilometara
  • razvoj velikih skladišta vodonika kapaciteta najmanje 370 GWh
  • izgradnju terminala za primopredaju i povezane lučke infrastrukture za tečne organske nosače vodonika (LOHC) za pretovar 6.000 tona vodonika godišnje

Pročitajte još:

Kako se navodi na sajtu Evropske komisije, implementacija nekoliko projekata očekuje se već u narednim godinama. Neki veliki elektrolizatori biće u funkciji između 2026. i 2028. godine, a cevovodi između 2027. i 2029. godine, što zavisi od geografskog područja.

Završetak samog projekta planiran je za 2029. godinu.

Ovi projekti vrlo su ambiciozni, zato što za cilj imaju razvoj infrastrukture koja nadmašuje ono što tržište nudi u ovom trenutku. Njima će biti postavljeni prvi blokovi za integrisanu i otvorenu mrežu vodonika, koja će biti dostupna, kako se navodi – pod nediskriminatornim uslovima. Upravo ovo će omogućiti tržišno povećanje snabdevanja vodonikom iz obnovljivih izvora u Evropi, kao i dekarbonizaciju privrednih sektora koji zavise od vodonika kako bi se smanjile njihove emisije ugljenika.

Energetski portal

Planovi Srbije na polju energetike i podrška Francuske u energetskoj tranziciji

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto: Emilija Jovanović

Održan je sastanak na temu saradnje Francuske i Srbije u oblasti energetike. Tokom sastanka neke od glavnih oblasti bile su modernizacija prenosne mreže, potencijalna saradnja u hidro sektoru i diversifikacija izvora snabdevanja gasom, na čemu Srbija aktivno radi u poslednjem periodu.

Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike istakla je kako će biti uloženo 400 miliona evra u revitalizaciju hidroelektrana Potpeć, Vlasinske, Bistrica i Đerdap II kako bi njihov radni vek bio duži, s obzirom da se Srbija u velikoj meri oslanja na hidroenergiju u proizvodnji električne energije. Istaknuto je da EPS naredne godine završava svoj prvi projekat vetroenergije a to je vetropark Kostolac, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike..

Pored ovog, najavljene su izmene zakona za rudarski sektor, ali je spomenuta i Strategija upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima u zemlji koja se privodi kraju, baš kao i Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan koji je već spreman.

Pročitajte još:

Foto: Emilija Jovanović

Ciljevi koji su sadržani u njemu su, između ostalog, proizvodnja 45 odsto električne energije iz OIE, i smanjenje emisija CO2 za više od 40 odsto u odnosu od pre 34 godine.

„Francuska i naša energetska preduzeća su partneri Srbije na putu energetske tranzicije. Znamo za ambiciozne ciljeve koje ste definisali kroz INEKP i spremni smo da podržimo projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, kao i da pružimo tehničku podršku kroz razne projekte, razmenu znanja i iskustva“, izjavio je Pjer Košar, ambasador Francuske i učesnik sastanka.

Energetski portal

Za infrastrukturni preporod lokalnih zajednica izdvojeno 1,4 milijarde dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EP

Objavljen je poziv za dodelu 1,4 milijarde dinara namenjenih za finansiranje razvojnih infrastrukturnih projekata na nivou gradova i opština.

Sve lokalne samouprave mogu učestvovati i predstaviti projekat za koji smatraju da bi mogao ekonomski jačati zajednicu, za razliku od nekih prethodnih poziva kada su to mogli određeni regioni, tačnije 9 gradova i opština u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, južnoj i zapadnoj Srbiji. 

Poziv je usmeren na projekte u različitim oblastima – od saobraćaja i turizma do životne sredine, privrede, kulture i poljoprivrede, saopšteno je na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. 

Pročitajte još:

U obzir dolazi izgradnja i rekonstrukcija komunalne infrastrukture, uređenje građevinskog zemljišta, poboljšanje saobraćajne signalizacije, kao i sanacija i adaptacija objekata javne namene poput škola, predškolskih ustanova, sportskih i kulturnih objekata.

Neki od uspešnih prethodnih primera suizgradnja staklenog vidikovca na Kablaru i uređenja centra Ovčar banje, kao i drugi projekti u Kraljevu, Lebanu i drugim gradovima.

Zainteresovane lokalne samouprave imaju rok do 20. marta za podnošenje svojih prijava, dok je krajnji rok za realizaciju odobrenih projekata postavljen za 31. decembar ove godine.

Energetski portal

Pokrajinska vlada nastavlja sa finansiranjem projekata u 13 lokalnih samouprava u Vojvodini

Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)
Foto-ilustracija: Unsplash (jason krieger)

U 13 lokalnih samouprava u Vojvodini tokom ove godine finansiraće se i sufinansirati 15 projekata. Sredstva će dodeliti Pokrajinska vlada preko konkursa Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine, a reč je o 2,6 milijardi dinara. Sredstva su namenjena za projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture, vodosnabdevanja i zaštite voda, lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, kao i razvoja sporta.

Na teritoriji šest gradova i opština u AP Vojvodini, 791,6 miliona dinara biće opredeljeno za oblast saobraćajne infrastrukture. Ovime će se nastaviti ulaganje u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih saobraćajnica, uključujući i biciklističke staze, čime se poboljšava bezbednost svih učesnika u saobraćaju i doprinosi boljoj lokalnoj i regionalnoj povezanosti, navodi se na sajtu Pokrajinske vlade.

Opštini Ruma dodeljeno je 200 miliona dinara za nastavak radova na izgradnji potpuno novog bulevara u Rumi, koji će se pružati od Rigovog mlina duž Ulice Vuka Karadžića do Glavne ulice, kao i za kompletnu rekonstrukciju Pavlovačke ulice, što će olakšati odvijanje saobraćaja prema Vrdniku, Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici.

Dodatnih 150 miliona dinara opredeljeno je Subotici za završetak izgradnje i rehabilitacije javnih puteva. Takođe, planirana izgradnja dodatna tri kilometra javnih puteva i to u ulicama Josipa Zelića, Cvetnoj, Jovana Mikića, Ljermontovljevoj i Kuna Ernesta u samom gradu Subotici, kao i u ulicama Matka Vukovića u Donjem Tavankutu, Borisa Kidriča u Čantaviru i Školskoj u Hajdukovu.

Pročitajte još:

Sa projektom rehabilitacije i izgradnje novih saobraćajnica nastavlja i opština Apatin, za šta je obezbeđeno dodatnih 100 miliona dinara za izgradnju biciklističke staze od Banje Junaković do Svilojeva u dužini od skoro tri kilometra, kao i za rehabilitaciju saobraćajnice u Svilojevu. Ranije je obnovljena saobraćajnica na Staparskom putu u Prigrevici, kao i saobraćajnica Nova – put Ciglane.

Deo sredstava opredeljen je i za nastavak izgradnje ulica na teritoriji opštine Senta, rehabilitaciju javnog puta Srpska Crnja – Radojevo na teritoriji opštine Nova Crnja, kao i za drugu fazu radova na rekonstrukciji saobraćajnica sa infrastrukturom u ulicama Dimitrija Tucovića i Kneza Mihaila Obrenovića u Pančevu.

Kada je reč o oblastima vodosnabdevanja i zaštite voda, projekti lokalnih samouprava podržani su sa ukupno 955 miliona dinara.

Kako se navodi, za nastavak izgradnje sekundarne kanalizacione mreže, ukupne dužine oko 28,5 kilometara, u Feketiću, u opštini Mali Iđoš, ove godine je izdvojeno 500 miliona dinara. Do sada je u toj opštini finansirana izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, magistralnog kolektora u dužini od 11,2 kilometra, kao i sekundarnih kolektora kojima se prikuplja i prenosi upotrebljena voda do magistralnog kolektora sa svim pratećim objektima.

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

Nastavlja se i podrška u rešavanju problema odvođenja otpadnih voda na teritoriji grada Pančeva, za šta je obezbeđeno dodatnih 80 miliona dinara. U prethodnim godinama Pokrajinska vlada i Grad Pančevo su zajednički finansirali izgradnju potamiškog kolektora, a prošle godine je počela izgradnja oko osam kilometara fekalne kanalizacije u naselju Karaula, što će omogućiti priključenje oko 300 domaćinstava i 24 poslovna subjekta na već izgrađen sistem.

Opštini Kanjiža odobreno je dodatnih 100 miliona dinara za početak izgradnje kanalizacione mreže u naselju Vasiljevo, a Gradu Kikindi 150 miliona za izgradnju sekundarne atmosferske kanalizacije u delovima ulica Moravske, Jovana Sterije Popovića i Ivana Jakšića.

Za nastavak projekata u oblasti lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja opredeljeno je 735,8 miliona dinara, a novac je dodeljen opštinama Bačka Palanka, Bačka Topola i Srbobran. Reč je o projektima koji doprinose stvaranju povoljnih uslova za poslovanje, rast i razvoj malih i srednjih preduzeća, kao i povećanju zaposlenosti u Vojvodini.

Pored ovih projekata, biće nastavljeno finansiranje i izgradnje kompleksa zatvorenih bazena u Bačkoj Topoli sa pratećim sadržajima – druga faza (505,6 miliona dinara), kao i uređenja centralne gradske zone u Bačkoj Palanci (162,9 miliona dinara) i centralnog gradskog trga u Srbobranu (67,3 miliona dinara).

Za nastavak izgradnje fiskulturne sale u Putincima, u opštini Ruma, izdvojeno je 100 miliona dinara.

Energetski portal

Erozija zemljišta vodom je velika pretnja globalnoj poljoprivredi?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Tri su klimatsko-ekonomska scenarija koja predviđaju da bi se globalna stopa erozije zemljišta mogla povećati za 30 do 66 odsto u periodu od 2015. do 2070. godine, pokazala je studija JRC MARS – Monitoring useva u Evropi. Njen trenutni uticaj na poljoprivrednu produktivnost na globalnom nivou procenjuje se na vrednost od oko osam milijardi dolara.

Prvi scenarijo se odnosi na zadržavanje globalnog zatopljenja na manje od dva stepena Celzijusa, u odnosu na prosečne predindustrijske temperature i socio-ekonomskih izazova koje donose mere ublažavanja problema, a drugi na trendove koji uglavnom prate istorijske obrasce. Treći scenarijo je najgori, a odnosi se na vrlo visok nivo emisija gasova staklene bašte i snažan razvoj upotrebe fosilnih goriva.

Naučnici JRC-a koristili su integrisani kvantitativni model za procenu dugoročnog uticaja širom sveta, za razliku od dosadašnjih studija koje su se fokusirale na određene regije.

Pročitajte još:

Gubici od 352 miliona tona useva

Zavisno od scenarija, ukupni stvarni gubitak BDP-a u periodu od 2015. do 2070. godine kretaće se od 216 milijardi do 625 milijardi dolara na globalnom nivou. To iznosi gubitak između 0,06 odsto i 0,12 odsto globalnog BDP-a, a godišnji bi bio u rasponu od četiri do 11 milijardi dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Erozija zemljišta takođe bi moglo da predstavlja akutni izazov za prehrambenu bezbednost u već ranjivim regijama u Africi te tropskim područjima, gde je potencijalno velika pretnja nestašica useva kao što su uljarice i povrće. U najgorem scenariju, globalni gubici u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji mogli bi do 2070. godine da iznose 352 miliona tona useva.

Ovako smanjena produktivnost zemljišta dovodi do povećane potražnje za njim, što takođe povećava potrošnju po glavi stanovnika. Ovo bi moglo da poveća korišćenja zemljišta za potrošnju hrane na 167.000 km2, što odgovara površini Tunisa, ali i povećanu potražnju za snabdevanje vodom od 10 milijardi m3.

Kako stoji Evropa? 

Najviše pogođene zemlje su u Centralnoj i Južnoj Africi i Indiji, zatim Indonezija i Kina zbog povećane erozije uzrokovane klimatskim promenama. Evropa se smatra područjem gde će pad produktivnosti i ekonomije biti niski. Kada je reč o Evropskoj uniji, ona bi u sva tri scenarija moglo da poveća svoju poljoprivrednu proizvodnju zbog većeg opsega i raznolikosti u tom sektoru, ali i boljeg stepena povezanosti sa međunarodnom trgovinom, što joj omogućava relativnu konkurentnost.

Naučnici JRC-a tvrde da međunarodna trgovina pomaže da ublaži probleme globalnih tržišta u borbi protiv rizika pada svetske proizvodnje i pretnje povećanja cena poljoprivrednih proizvoda. Zaključuju da bi veće otvaranje tih tržišta i slobodna i poštena trgovina dodatno smanjili takve rizike.

Izvor: Agroklub

Pećinci: 1.200 domaćinstava biće priključena na novu kanalizacionu mrežu

Foto-ilustracija: Unsplash (kevin-andre)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U opštini Pećinci u toku su radovi na izgradnji kanalizacione mreže. U ovom trenutku gradi se 63,5 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže u četiri naselja Ogar, Brestač, Prhovo i Popinci.

Radove u naseljima Ogar i Brestač, obišli su Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Siniša Đokić, predsednik opštine, na kojima se intenzivno izvode radovi.

Prema rečima ministarke, ove godine će početi i radovi na rekonstrukciji prečistača otpadnih voda u Pećincima, što je još jedan razlog da se ubrza izgradnja kanalizacije koja ka njemu gravitira, jer je to preduslov da postrojenje radi u punom kapacitetu.

Pročitajte još:

Po realizaciji projekta, koja je za Ogar i Brestač planirana u novembru 2025. godine, a za naselja Prhovo i Popinci već krajem ove godine, oko 1.200 domaćinstava iz tih naselja moći da se priključi na kanalizaciju.

Građani su već pripremili ceo beton, deo ispred svojih kuća, kako bi se na što lakši način priključili na kanalizacionu mrežu nakon njene izgradnje, dodala je ministarka Vujović.

Prema njenim rečima, uskoro će krenuti izgradnja 14 kilometara kanalizacione mreže i u naselju Deč u Pećincima.

Energetski portal

Ukinute carine na uvoz električnih vozila u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (JUICE)
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-marais)

Savet ministara BiH na današnjoj sednici doneo je Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila.

Donošenjem nove odluke, do kraja 2024. godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH i značajno smanjene carinske stope sa 15 odsto na pet odsto za uvoz hibridnih automobila, čime se stvaraju uslovi za masovniji uvoz ovih vozila.

,,Ova mera je konkretna finansijska podrška građanima, kao i javnom i privatnom sektoru za kupovinu i uvoz ove vrste automobila, smanjenju zagađenja vazduha, bolje zaštite životne sredine uz podizanje sigurnosti u saobraćaju, te otvaranja novih radnih mesta kod ovlaštenih trgovaca ili servisa i rastu ulaganja u električne punjače. Na ovaj način želi se doprineti dekarbonizaciji kao jednom od ključnih stubova Zelene agende za Zapadni Balkan u borbi protiv klimatskih promena”, saopšteno je iz Saveta ministara BiH.

Uvoz električnih vozila u BiH prošle godine porastao je više od tri puta u odnosu na 2022. godinu.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Vrednost uvezenih električnih vozila u 2023. godini iznosila je 18,6 miliona konvertibilnih maraka (KM), a reč je o 240 vozila, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Najskuplji uvezeni automobil je Mercedes Benz Maybach sa 6.804 matic, koštao je malo više od pola miliona KM, a samo za dažbine njegov vlasnik je keširao 85.768 KM. Na drugom mestu među najskupljima su modeli Ferarija, Poršea i još nekoliko Mercedesa.

Godinu dana ranije, 2022. vrednost uvezenih automobila bila je 4.078.926 KM, a reč je o 69 vozila. U 2021. godini u BiH je uvezeno 50 električnih vozila, a 2020. svega 12.

Kada je reč o hibridnim vozilima za njih su vlasnici izdvojili oko 97,6 miliona KM, a uvezeno je prošle godine 1.512 novih i 362 polovna vozila. Godinu ranije, 2022, u BiH je uvezeno 610 hibridnih vozila. U BiH trenutno ima 320 punjača za električna vozila od koji je petnaestak brzih, a najviše u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli. U poređenju sa zemljama Evropske unije, BiH zaostaje u izgradnji stanica za punjenje i kupovini električnih automobila.

Energetski portal

Održani dijalozi o pravednoj zelenoj tranziciji u Obrenovcu i Boljevcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Piwnicki)

U Obrenovcu i Boljevcu su ovog meseca održani dijalozi o tome kako pronaći i primeniti što pravednija rešenja za izazove energetske tranzicije i energetsko siromaštvo u ovim mestima. Dijaloge je, uz podršku Vlade Japana, organizovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine. Ovi događaji su deo konsultativnog procesa sa lokalnim zajednicama u Srbiji, koji je započet prošle godine.

Cilj dijaloga u Obrenovcu i Boljevcu je bio da se u ove dve lokalne zajednice, koje u velikoj meri zavise od rudarstva i industrije koja se oslanja na fosilna goriva, podigne svest o energetskoj tranziciji i osmisli adekvatna podrška, pre svega u vidu stvaranja prilika za zapošljavanje u novim privrednim delatnostima, kako bi se izbegle negativne posledice koje napuštanje upotrebe fosilnih goriva može imati po lokalno stanovništvo.

U dijalozima je učestvovalo više od 60 predstavnika i predstavnica aktera relevantnih za ovaj proces: Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva zaštite životne sredine, lokalnih samouprava, JP Elektroprivrede Srbije, TE Nikola Tesla, Kostolac i Kolubara, rudnika Bogovina, JPPEU Resavica, privatnih kompanija iz Obrenovca i Boljevca, Privredne komore Srbije, gradskog sektretarijata za energetiku Grada Beograda, Nacionalne službe za zapošljavanje, Centra za socijalni rad, kao i domaćih stručnjaka koji se bave zaštitom životne sredine i socijalnom zaštitom.

Pročitajte još:

Učesnici su se saglasili da je za pravednu zelenu tranziciju potrebno da se ranjivim kategorijama stanovništva omoguće prilike da se zaposle u industrijama poput tekstilne, hemijske i drugim privrednim sektorima, kao i na novim „zelenim“ poslovima kao što su operateri solarnih panela, poslovi vezani za upravljanje otpadom i slično, da im se obezbedi prekvalifikacija, odnosno sticanje veština koji će ih učiniti zapošljivim na ovim poslovima, kao i adekvatna socijalna zaštita. Takođe, istaknuta je neophodnost bliske saradnje privrede –  koja će ponuditi nova, zelena, radna mesta i obrazovnog sistema – koji priprema kadrove za ta radna mesta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Navedeno je i nekoliko primera uspešne pravedne zelene tranzicije, poput one u Velikoj Britaniji, Čileu i SAD, ali i kod nas. Jedan od njih je i primer JPPEU Resavica koja je na mestu Senjskog rudnika, najstarijeg aktivnog rudnika mrkog uglja u Srbiji, otvorila Eko-muzej. Ovaj muzej je zahvaljujući podršci Vlade Japana dodatno uređen, čime je povećan broj zelenih radnih mesta u ovom kraju. Drugi primer su dali predstavnici rudnika Bogovina, koji su prepoznali mogućnost da se sa uglja pređe na iskopavanje gline iz kopova ovog rudnika, koja bi se mogla koristiti u kozmetičkoj industriji i proizvodnji posuđa od keramike.

Zaključci sa lokalnih dijaloga poslužiće za formulisanje preporuka za pripremu zakonodavnog okvira za proces pravedne zelene tranzicije u Srbiji, sa fokusom na socijalnu dimenziju. Koncept pravedne tranzicije prepoznaje rizik od produbljivanja ekonomskih i socijalnih nejednakosti do kog može dovesti napuštanje fosilnih goriva i predviđa da se zelena tranzicija spovede na inkluzivan način, imajući u vidu potrebe svih društvenih grupa i ne izostavljajući nikoga.

Dijalozi u Obrenovcu i Boljevcu deo su konsultativnog procesa o pravednoj zelenoj tranziciji koji je započet u oktobru 2022. godine, u okviru projekta „Pravedna zelena tranzicija i dekarbonizacija u Srbiji’’, a nastavljen tokom 2023. i 2024. godine u okviru projekta „Inovativna i pravedna zelena tranzicija kao alat za obezbeđivanje sistema energetske sigurnosti i smanjenje energetskog siromaštva’’, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine, a uz podršku Vlade Japana.

Izvor: UNDP

Pregled infrastrukturnih projekata u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (jason krieger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yeka.UK)

Srbija intenzivno radi na poboljšanju svoje saobraćajne infrastrukture, sa posebnim akcentom na saobraćajne projekte i razvoj obnovljivih izvora energije. 

Pre svega, traju radovi na rekonstrukciji puta između Bačkog Petrovca i Rumenke, a ovaj projekat, zajedno sa drugim saobraćajnim inicijativama u okolini Novog Sada, deo je šireg plana ulaganja, u ovom trenutku radi se na 10,5 kilometara puta. Osim toga, grade se dva mosta i treći, pešačko-biciklistički koji je u planu. Reč je o mostu koji je nekada postojao, i čiji se stubovi mogu i danas videti između tvrđave i grada, navodi se na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Most kraljevića Andreja je bio most u Novom Sadu izgrađen 1883. godine kao deo pruge Budimpešta-Zemun, zbog čega i jeste prokopan tunel i kroz tvrđavu koji postoji i danas, ali nije u funkciji. Most je uništen tokom Drugog svetskog rata, a zameniće ga pešačko-biciklistički most koji će služiti drugim vidovima transporta.

Pročitajte još:

Osim toga, gradi se Fruškogorski koridor i u sklopu ovog projekta najduži tunel u Srbiji, i u izgradnji je auto-put Beograd-Zrenjanin-Novi Sad. Izgradnja tunela Iriški venac najzahtevnija je deonica kada je u pitanju Fruškogorski koridor. Kada bude završen, ovaj tunel će biti najduži u Srbiji sa dužinom od 3,5 kilometara. Završetak projekta treba da dovede do povezivanje sa autoputem Beograd – Šid i Novim Sadom, kao i sa planiranim autoputem Beograd – Zrenjanin,

Pored projekata u Novom Sadu, rekonstruiše se Industrijska ulica u Rumi, što je ključna ulica za efikasniji saobraćaj u industrijskoj zoni, gde prolaze kamioni i oko 4.000 ovde zaposlenih ljudi.

Energetski portal

Subvencije za energetsku obnovu stambenih zgrada – ko može da konkuriše

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle godine u Srbiji je broj građana koji sami proizvode struju povećan sedam puta. Mnogi su za solarne panele iskoristili državne subvencije, a novi krug podrške domaćinstvima i za to i druge mere energetske efikasnosti gradovi će pokrenuti do proleća. U toku je i realizacija prvog projekata energetske sanacije čitavih stambenih zgrada.

U protekla tri javna poziva, državne subvencije za zamenu stare stolarije, kotlova ili izolaciju iskoristile su 24.000 domaćinstava. U Vladi računaju da će se kroz petogodišnji program podrške taj broj utrostručiti.

Građani su uvideli značaj energetske efikasnosti za smanjenje potrošnje energije i leti i zimi, pa i sami primenjuju mere.

,,Ranije mi je bila drvena stolarija sada sam stavio PVC. I zaista osećam da je dosta bolje u stanu, nema više duvanja, nema više hladnoće”, navodi jedan od anketiranih graćana, dok njegova sugrađanka kaže da je izolacija zgrade jako bitna.

Pročitajte još:

Subvencije za više mera i do 65 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Subvencija pokriva do 50 odsto troškova, a građani mogu istovremno konkurisati za zamenu stolarije, kotlova, izolaciju i postavljanje solarnih panela.

Do sada je samo solarne panele na krovove instaliralo 2.700 domaćinstava i preduzetnika.

,,Ohrabrujemo građane da ako se prijave za dve mere, da će imati i 65 odsto subvencija ukupno. I proces priključenja je znatno ubrzan. Radićemo još na merama i procedurama da budu još efikasnije i da pre svega građani imaju interes i finansijsku pomoć od strane države ukoliko se odluče na ovaj korak”, navodi Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Ko može da konkuriše

Prvi put u našoj zemlji pokrenut je i projekt energetske obnove čitavih stambenih zgrada. Za te subvencije mogu konkurisati isključivo stanari starih zgrada priključenih na toplane, jer su one i najveći rasipnici energije.

,,Ovo je izuzetno afirmativan način u kom praktično, kroz ovaj program, možemo da saniramo najneefikasnije objekte i onda da stvorimo uslove da čitav jedan sistem pređe na naplatu po potrošnji”, kaže Dušan Macura, predsednik Upravnog odbora Udruženja toplana Srbije.

Do kraja februara biće završeno prijavljivanje u svih 16 gradova i opština, a do sada se prijavilo 1.500 stambenih zajednica.

Izvor: RTS

Međunarodni dan biološke kontrole

Foto-ilustracija: Unsplash (Gouthaman Raveendran)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vincent Van Zalinge)

Danas se obeležava Međunarodni dan biološke kontrole, dan posvećen promociji održivih poljoprivrednih praksi koje su ključne za zaštitu životne sredine. Ističe se smanjenje upotrebe štetnih materija kao što su pesticidi i đubriva, koje, iako efikasne u borbi protiv štetočina, nose sa sobom agresivne posledice po ekosisteme, vodene resurse, divlje životinje, ali i ljudsko zdravlje.

Pesticidi se koriste za suzbijanje niza nepoželjnih organizama, od insekata i korova do gljivica i glodara. Međutim, iza njihove efikasnosti kriju se rizici kontaminacije prirodnih resursa, kao što su vode, i potencijalno trovanje životinja.

Slično, i đubriva su nutritivna podrška biljkama, u prekomernim količinama mogu dovesti do degradacije tla, smanjenja biodiverziteta i zagađenja podzemnih voda, predstavljajući još jedan izazov za održivu poljoprivredu.

PROČITAJTE JOŠ:

Alternativa leži u prirodnim rešenjima koja se oslanjaju na prirodne neprijatelje domaćina. Ovaj metod uključuje različite aktere od predatora poput bubamara, koje se hrane lisnim vašima, do parazita poput ose, čije larve unutar gusenica iniciraju proces koji završava smrću domaćina, efikasno smanjujući broj štetočina bez upotrebe hemijskih sredstava.

Za uspešnost ovog pristupa neophodno je duboko razumevanje odnosa i dinamike među vrstama, kako bi se pravilno koristio prirodni metod suzbijanja štetočina, kako bi se pazilo na prirodnu ravnotežu.

Međunarodni dan biološke kontrole otvara put ka značajnom smanjenju zavisnosti od hemijskih sredstava, umanjujući negativni uticaj poljoprivrede na ekosisteme.

Energetski portal

Održivo upravljanje otpadom uz zelenu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (nuno-marques)
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Dostizanje odžive budućnosti zahteva sveobuhvatne promene, čineći svaki sektor zelenijim. Proizvodnja električne energije iz čistih izvora jedna je od najznačajnijih zahtevanih promena, počevši sa malim potrošačima energije i idući do onih velikih. Javno komunalno preduzeće Regionalna deponija Pirot predstavlja primer velikog potrošača, uzimajući u obzir to da linija za separaciju otpada zahteva značajne količine struje. Zahvaljujući odluci da se na krovu ovog objekta izgradi solarna elektrana, upravljanje otpadom u Pirotu postaće održiviji proces. Projektovanje je povereno kompaniji CEEFOR, koja ima dugogodišnje iskustvo u oblastima održivog razvoja, energetske efikasnosti i projektantskim uslugama u oblasti obnovljivih izvora energije. O projektu i značaju njegove realizacije razgovarali smo sa Bojanom Stevićem, diplomiranim inženjerom mašinstva koji vodi ceo projekat.

Solarna elektrana RD Pirot instalirane snage 150 kW u planu je da bude izgrađena na krovu objekta ovog javnog preduzeća, koji se prostire na 1.200 m2. Zamisao je da elektrana proizvedenu električnu energiju koristi za napajanje sopstvenih dnevnih potreba, do trenutka sticanja statusa kupac-proizvođač, nakon čega će proizvedeni višak predavati u distributivni sistem.

– Prve informacije koje su nam bile neophodne i koje smo dobili od uprave JKP Regionalna deponija Pirot jesu kolika je trenutna potrošnja i neka projektovana potrošnja pogona, sa kojom možemo da računamo koje su njihove potrebe i u odnosu na to projektujemo solarnu elektranu – rekao je Stević.

U FOKUSU:

Prvobitni plan obuhvatao je u tom trenutku aktuelne panele od 410 Wp pojedinačne snage, uz postavljanje 440 solarnih panela, na jednom objektu 348, a na drugom 90. Za ovu solarnu elektranu izabrani su jedni od najboljih solarnih modula na našem tržištu Luxor Solar snage 545 Wp. Takođe, solarna elektrana sadržaće osam invertora čiji je proizvođač Fronius. Za podkonstrukciju izabrano je jedno od najboljih rešenje proizvođača K2 Systems.

Foto: EP (Milica Radičević)

Kako je za ovu solarnu elektranu neophodno proširenje priključka za struju, malo više vremena je trebalo za prikupljanje neophodne dokumentacije i odobrenja.

S obzirom na to da se objekat JKP Regionalna deponija Pirot nalazi na međunarodnom koridoru, ovo javno preduzeće ima u planu da priključi i punjač za električne automobile, koji će doći u sklopu sa pametnom nadstrešnicom.

Početak gradnje solarne elektrane RD Pirot planiran je u zimskom periodu, odnosno krajem ove ili početkom naredne godine, kako bi završetak radova bio na proleće 2024. godine i na taj način se iskoristio pun potencijal sunčeve svetlosti do kraja te godine.

Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR) već trinaest godina uspešno posluje u oblasti razvoja održivih projekata i energetske efikasnosti u regionu Balkana. Svojim klijentima nudi konsultantske i projektantske usluge u oblasti obnovljivih izvora energije. Stručni tim kompanije spreman je da odgovori na sve zahteve klijenata i odgovori na sva pitanja. Dug spisak zadovoljnih klijenata najbolji je pokazatelj stručnosti i predanog rada kompanije.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Konkurs „Za žene u nauci“ – prilika da mlade naučnice dobiju prestižna priznanja

Foto: Headline&Dkit
Foto: Headline&Dkit

Povodom Međunarodnog dana žena i devojaka u nauci koji je nedavno obeležen, kompanija L’Oréal Balkan, Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija  i Nacionalna Komisija za UNESCO, organizovali su program L’Oréal-UNESCO „Za žene u nauci’’. Mlade naučnice u našoj zemlji pozivaju se da se prijave na 14. po redu konkurs za prestižna priznanja koji je otvoren do 31. marta 2024. godine.

Konkurs je namenjen mladim naučnicama u Srbiji, do 35 godina života, koje su upisale ili završile doktorske ili postdoktorske studije u oblasti prirodnih nauka. Najtalentovanijim učesnicama dodeliće se priznanja, ali i finansijska podrška u iznosi od po pet hiljada evra koja će pomoći realizaciju njihovih značajnih naučnih istraživanja.

Nacionalna priznanja „Za žene u nauci’’ pružiće podršku njihovom daljem profesionalnom usavršavanju, ali ih i podstaći da naukom nastave da se bave u Srbiji.

Zastupljenost žena širom sveta, kada je reč o istraživačima, još uvek čini nešto manje od 30 odsto, njihova uloga u revolucionarnim istraživanjima koja imaju značajan uticaj na naapredaj čovečanstva je veoma važna. Tome u prilog ide podatak da su samo tokom 2023. godine, dve žene postale dobitnice Nobelovih nagrada za medicinu i fiziku. To je bila ukupno sedma dodeljena Nobelova nagrada laureatkinjama međunarodnog programa L’Oréal-UNESCO „Za žene u nauci“, koji i u našoj zemlji već 13 godina nagrađuje najbolje mlade naučnice.

Međunarodna inicijativa L’Oreal – UNESCO „Za žene u nauci“ (L’Oreal –  UNESCO For Women in Science) osnovana je 25 godina, dok je program u Srbiji  pokrenut 2010. godine. Do danas je na konkursu za Nacionalna priznanja učestvovalo više od 600 mladih naučnica, a njih 38 je nagrađeno u ukupnom iznosu većem od 20 miliona dinara. Cilj programa „Za žene u nauci“ je da širom sveta, a tako i u našoj zemlji, podrži izvanredne žene istraživače koje svojom posvećenošću, dostignućima i vizijom doprinose napretku nauke i društva.

Više informacija o samom programu, načinu prijave – uključujući i prijavni formular i opšta pravila konkursa za 2024. godinu, možete pronaći ovde.

Energetski portal

Usmeravali su me ka ekonomiji, ali termoenergetika je bila moj izbor

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Energetski portal, kao medij koji želi da doprinese rodnoj ravnopravnosti i inkluzivnosti žena u sektor zelene energije, odlučio je da podrži kampanju promocije uspešnih žena koje sprovodi Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije. U narednom periodu objavljivaćemo intervjue Udruženja OIE SRBIJA sa ciljem da podstaknemo mlade devojke i žene da se obrazuju i karijernu šansu potraže u sektoru OIE.

Jedna od pionirki u oblasti vetroindustrije u Srbije, Maja Maćić, ima više od 20 godina radnog iskustva u energetskom sektoru, a najviše u oblasti obnovljivih izvora energije. Poslednje tri godine radi kao direktor RP Global Srbija, koja se bavi ulaganjem i razvojem projekata vetroelektrana, solarnih elektrana i projekata skladištenja električne energije pomoću baterija. Zajedno sa svojim timom razvija brojne projekte širom zemlje i vredno radi da u skorije vreme proizvede i prve zelene MWh i doprinese povećanju udela OIE u ukupnim proizvodnim kapacitetima Republike Srbije.

U intervjuu za naš portal Maja Maćić otkriva kako se našla u oblasti vetroenergije, koja je razlika u razvoju vetroelektrana i solarnih elektrana i kako usklađuje privatne i poslovne obaveze, s obzirom na činjenicu da je i majka troje dece.

Pročitajte još:

Kako ste se opredelili za studije mašinstva?

Foto: OIE Srbija

– Moj otac je studirao Mašinski fakultet i radio u energetici. U jednom trenutku je čak pokušao da me preusmeri na studije Ekonomskog fakulteta tako što me je poslao na razgovor sa par poznatih ekonomista, ali sam ja ostala dosledna ideji da studiram termoenergetiku na Mašinskom fakultetu. To se pokazalo kao veoma korisno u sadašnjem poslu jer mi je dalo dobru osnovu o energetici, o tome kako se proizvodi električna energija u jednoj termoelektrani sa svim njenim elementima koje čine proces proizvodnje električne energije, od iskopa i pripreme uglja, pa sve do plasiranja u elektroenergetski sistem.

Da li ste na Mašinskom fakultetu ikada osećali diskriminaciju zbog polne pripadnosti?

– Nikada nisam osećala polnu diskriminaciju. Štaviše, mislim da sam imala punu podršku svih kolega, a i nastavnog osoblja Mašinskog fakulteta da uspešno završim studije, pa da se bavim i neko vreme istraživačkim radom na Katedri za termoenergetiku kod čuvenog profesora Milana Petrovića.

Jedan ste od pionira vetroindustrije u Srbije, skoro 15 godina ste u poslu. Otkud u energetici, pa još i vetroenergiji koja nekad nije bila popularna tako kao sada?

– Kako sam studirala termoenergetiku, nakon par godina rada na Mašinskom fakultetu počela sam da radim u privatnoj konsultantskoj kompaniji SEEC. Početkom 2007. godine nam se obratio italijanski investitor, kome se kasnije pridružila i MK grupa, koji je želeo da razmotri mogućnost ulaganja u razvoj i realizaciju projekata vetroelektrana. Tada sam bila najmlađa u kompaniji, pored brojnih iskusnih kolega koji su većinom bili došli iz kompanije Entel. Vlasnik konsultantske firme mi je ukazao poverenje da ja vodim taj deo kompanije, s obzirom na to da skoro da nije bilo ljudi koji su nešto znali o energiji vetra. Tako sam ja i započela, a nakon nekog vremena smo i započeli razvoj projekata vetroelektrana Košava, La Piccolina i Kula, koje su sada sve tri u pogonu.

Kakav je položaj žena u tom sektoru? Možete li napraviti poređenje kroz poslednjih 15 godina – kakvi su trendovi, ima li napretka?

– Osetno sve više žena ima u sektoru OIE, što mi je i veoma drago. Sama činjenica da radite na projektima koji za cilj imaju proizvodnju kWh zelene, čiste energije stvara neki dodatan podstrek i daje dobar vetar u leđa.

Foto: OIE Srbija

Poslednjih godina ste na poziciji direktora za Srbiju kompanije RP Global. Žena na takvim pozicijama je vrlo malo. Šta za Vas to lično znači i koliko je teško voditi dominantno muški tim inženjera i saradnika?

– S obzirom na to da sam u ovom poslu relativno dugo, za mene nema neke razlike da li su mi kolege muškog ili ženskog pola. Ono što je najvažnije je da se razvija zdrava i motivišuća atmosfera za rad u kojoj kolege razmenjuju svoje znanje i iskustvo, a i vremenom sebe unapređuju.

Nedavno je objavljena vest o napretku u razvoju velike solarne elektrane kod Sremske Mitrovice za šta ste Vi i Vaš tim zaslužni. Koliki je izazov baviti se razvojem solarnih elektrana posle više od decenije posla u vetru?

– Razvoj jedne solarne elektrane u odnosu na vetroelektranu je u principu jednostavnije. Svakako da razvoj jedne solarne elektrane ima neke svoj izazove, a to su prevashodno imovinsko-pravni odnosi i kako rešiti imovinu za tako velike površine u slučaju većih projekata. Srbija za sada ima više proizvodnih kapaciteta iz energije vetra, ali kako je tehnologija fotonaponskih ćelija toliko napredovala i pojeftinila, logično je očekivati i puštanje u rad većih projekata koji koriste Sunčevu energiju za proizvodnju električne energije.

Majka ste troje dece, kako uspevate da uskladite privatne i direktorske obaveze?

– Iskreno, u nekim situacijama nije lako. Ljubav i strast prema poslu dovode do toga da privatan život u značajnoj meri trpi. Jako se ponosim svojom decom, kao i drugi roditelji, i trudim se da ih vaspitam da budu dobri ljudi, na prvom mestu, i u što većoj meri da budu samostalni.

Da li savetujete mladim devojkama da upišu neki od tehničkih fakulteta i poslove potraže u sektoru OIE?

– Apsolutno da! Ima toliko pozitivnih primera koji potvrđuju da žene mogu biti dobri inženjeri koji posluju uspešno i značajno doprinose u sektoru OIE.

Izvor: OIE Srbija