Home Blog Page 224

Crnoj Gori 30 miliona bespovratnih sredstava za podršku energetici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Evropska unija (EU) u januaru će obezbediti Crnoj Gori bespovratna sredstva u iznosu od 30 miliona evra za podršku energetici.

Oana Kristina Popa, ambasadorka EU u Crnoj Gori sastala se sa ministrom kapitalnih investicija, Ervinom Ibrahimovićem, sa kojim je razgovarala o pitanjima od zajedničkog interesa u vezi s energetskim i transportnim agendama i celokupnom političkom situacijom.

Popa je, kako je saopšteno, još jednom potvrdila da Evropska komisija obezbeđuje za svojih šest partnera sa Zapadnog Balkana paket energetske podrške od milijardu evra.

“U okviru tog plana, EU će u januaru naredne godine obezbediti bespovratna sredstva u iznosu od 30 miliona evra u korist građana Crne Gore. Osnovni cilj je da se ublaži uticaj visokih tržišnih cena energije kako bi se zaštitila mala preduzeća i ugrožena domaćinstva”, poručila je Popa.

Pročitajte još:

Popa i Ibrahimović razgovarali su i o potrebi da počne sa radom funkcionalno “dan-unapred” tržište električne energije, kao i o potrebi uvezivanja sa susednim tržištima, ubrzavanja prelaska na tržišne šeme podrške za obnovljivu energiju, te usvajanja zakona o bezbednosti snabdevanja naftnim derivatima i uspostavljanja organa za skladištenje obaveznih rezervi nafte.

„Sve su to prioriteti koji su navedeni u godišnjem izveštaju o pristupanju Crne Gore i koji su ključni za energetsku bezbednost zemlje u aktuelnom geopolitičkom kontekstu“, kazala je Popa.

Izvor: RTCG

Katastrofalna cena uvoza struje: Šta smo sve mogli da uradimo sa milijardu evra?

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)
Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

U poslednjih godinu dana naša zemlja potrošila je preko milijardu evra na uvoz struje. Veleprodajne cene električne energije u svetlu energetske krize kretale su se zimus između 100 i 300 evra, a u pojedinim letnjim mesecima bile su još i više. Sa druge strane, samo godinu ranije to je bilo znatno jeftinije: od 30 do 60 evra. Izvesno je da će se u konačnom zbiru naći još na stotine miliona evra, piše Klima101.

Ipak, važno je istaći da troškove, kroz poreze, zapravo dotiraju građani.

Stoga ćemo danas pokušati da približimo tu za nas neopipljivu sumu – šta bismo mogli da uradimo sa milijardom evra da smo je investirali u zeleniju i čistiju sutrašnjicu?

U vetroelektranu Kostolac ulaže se otprilike desetina iznosa utrošenog za uvoz

Poređenja radi, EPS u izgradnju vetroelektrane Kostolac, snage 73 megavata, ulaže 114 miliona evra. Prema ranijim procenama, ova vetroelektrana, sa ukupno 20 generatora, proizvodiće 115 gigavat-časova električne energije godišnje, što je dovoljno za snabdevanje oko 30.000 srpskih domaćinstava.

Dakle, dosadašnji izdaci za uvoz struje mogli bi da pokriju izgradnju oko deset ovakvih vetroelektrana koje bi generisale preko 1.150 gigavat-časova u toku godine. Mada proizvodnja u vetroelektranama varira tokom godine, ovo bi, gledajući apsolutne brojke, bila dovoljna količina električne energije da se podmiri jedna trećina uvoza tokom kobnog zimskog perioda 2021/2022.

Srbija trenutno raspolaže sa 393 MW instalisanih kapaciteta vetroparkova koji na godišnjem nivou obezbeđuju količinu struje koju potroši u proseku 220 hiljada srpskih domaćinstava.

Sa druge strane, na osnovu ranih konsultacija u okviru Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (INEKP) predviđa se izgradnju vetroelektrana između 3.090 megavata i 4.870 megavata do kraja ove decenije, što znači da bi deset vetroparkova poput Kostolca obezbedilo do četvrtinu planiranih kapaciteta.

Naravno, treba imati u vidu da su ovo okvirni proračuni – te da se cene na tržištu menjaju iz meseca u mesec, kao i da su zbog inflacije poskupeli i vetrogeneratori, ali i da se očekuje stabilizacija cena u budućnosti.

Pročitajte još:

Milijarda evra – potencijal za sunčane kilovat-časove

EPS je planirao izgradnju svoje prve solarne elektrane Petka, snage 10 megavata, na spoljnom odlagalištu kopa Ćirikovac, takođe u Kostolcu. Međutim, u maju ove godine taj projekat je obustavljen, kako se navodi, zbog nedostatka novca, koji se povezuje upravo sa ogromnim troškovima za uvoz struje. Troškovi svakako ne bi bili toliko visoki da veleprodajna cena električne energije nije skočila i do deset puta.

Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)

Izgradnja jednog megavata solara prethodnih godina koštala je oko million evra. Ulaganjem milijarde evra mogli bismo da izgradimo solarne elektrane kapaciteta 1.000 megavata što je otprilike ekvivalentno ispunjenju dve trećine ambicija iznetih u INEKP-u – 1540 megavata.

Ono što građane verovatno još i više zanima jeste – koliko bi milijarda evra mogla da nam koristi u sticanju statusa kupca-proizvođača i izgradnji solarne elektrane na krovu? Istina je: mnogo više od aktuelnih državnih subvencija koje su 1,6 miliona evra – svota je raspoređena među 700 domaćinstava u 37 lokalnih samouprava, a pokriva se 50 odsto troškova sistema koji se kreću oko 4.000 evra.

Sa 625 puta više novca moglo bismo da pomognemo i do pola miliona srpskih porodica u njihovom putu ka potrošnji održive struje.

Zbogom zastarelim šporetima

Finansijska sredstva moguće je iskoristiti i za neutralizaciju drugih boljki koje muče naše društvo kao što je grejanje na neefikasne šporete. Naime, među izvorima energije za individualno grejanje u Srbiji najzastupljenije je ogrevno drvo, koje koristi oko 58 odsto domaćinstava. No, problem je njegova (ne)efikasnost: procenjena realna efikasnost grejanja uz pomoć ogrevnog drveta je tek oko 30-35 odsto. A povrh toga i ozbiljan doprinos zagađenju vazduha.

Prošle godine Priboj je načinio pozitivan iskorak i  pomogao da se zameni ukupno 76 individualnih ložišta na lokalnom nivou, od toga je za dvanaest socijalno ugroženih domaćinstava ulaganje potpuno pokrila Opština i Ministarstvo zaštite životne sredine, dok su tri šporeta donacija dve kompanije. Kako nam je otkrio direktor JP Toplana Priboj, novi eko-dizajn uređaji domaćeg proizvođača koštali su oko 530 evra, uz još oko 15 evra za unošenje i odvoženje (reciklažu).

„Stepen efikasnosti prema proizvođaču tog šporeta je 83 odsto, što spada u A+ klasu energetske efikasnosti. Korist je ta što efikasniji šporeti će manje potrošiti ogreva i na taj način će manje zagaditi životnu sredinu i uštedeće novac tako što će manje ogreva biti potrebno”, kazao nam je Janjušević.

Prema procenama Aleksandra Macure iz RES fondacije, u Srbiji postoji oko 100 hiljada individualnih ložišta sa niskom efikasnošću. Za 55 miliona evra za ova domaćinstva mogli bismo da u potpunosti pokrijemo troškove za nove eko-dizajn šporete čime bi se značajno unapredio kvalitet vazduha, ali i života u srpskim gradovima.

Čak i kada uzmemo u obzir poskupljenje, naš zamišljeni budžet nam dozvoljava i da odemo nekoliko koraka dalje u energetskoj tranziciji u grejanju te da najugroženijim stanovnicima osiguramo toplotne pumpe. Najviša cena nabavke i ugradnje toplotne pumpe vazduh-voda za porodičnu kuću, snage 12 kW, iznosi 4.800 evra – čak i u tom slučaju ostali bismo dosta ispod famozne milijarde.

Izvor: Klima101

Protest za bezopasan vazduh 

Foto: Eko Straža
Foto-ilustracija: Pixabay (Foto-Rabe)

Trogodišnja borba za bezopasan vazduh se nastavlja. Protest prebrojavanja je zakazan za 4. decembar u 12 časova na Savskom mostu u Beogradu. 

“Ukoliko nas se skupi 30.000 znaćemo da imamo dovoljno jaku kritičnu masu za radikalizaciju i šest dana kasnije zatvorićemo pet beogradskih mostova. Sada je pravo vreme da vidimo koliko nas ima, nemojte se bojati, jer sigurnost je upravo u brojevima”, navodi se na sajtu Eko Straže.

U saopštenju se navode i zahtevi, poput onih da se usvoje trenutni planovi kvaliteta vazduha, javnost adekvatno obaveštava o trenucima povišenih koncentracija i da se napravi jasna strategija, sankcionišu zagađivači i drugo. 

Na kraju Eko Straža poziva sve da “dođu da narod konačno natera državu da radi svoj posao i da pokažemo da građani mogu sve, pa čak i da reše “nerešivi” problem”.

Izvor: Eko Straža

Schneider Electric predstavlja APC Smart-UPS Ultra

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric™, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, nedavno je u Evropi predstavio APC™ Smart-UPS™ Ultra, prvi 1U monofazni uređaj za besprekidno napajanje (UPS) od 3kW i 5kW. Projektovan da obezbedi više snage, fleksibilnosti i inteligentnog praćenja uz minimalni potrebni prostor, APC Smart-UPS Ultra omogućava IT profesionalcima da kreiraju rešenja kompleksne IT infrastrukture u distribuiranim i edge računarskim okruženjima.

Globalno tržište edge računarstva beleži ogroman rast od 12,5 odsto godišnje i IDC procenjuje da će 2024. godine dostići vrednost od 250,6 milijardi dolara. Digitalne tehnologije i pametne aplikacije stvaraju potrebu za računarskim, mrežnim i skladišnim resursima koji su lokalizovani i u neposrednoj blizini, kako bi omogućili ključne poslovne procese koji se oslanjaju na mrežnu povezanost sa klaudom. Međutim, konfigurisanje, izgradnja i održavanje prateće IT infrastrukture za različite, geografski udaljene lokacije predstavljaju specifične izazove. 

Schneider Electric uvodi na tržište APC Smart-UPS Ultra, svoj najmanji i najnapredniji monofazni UPS koji pruža fleksibilnost postavljanja bilo gde i uštedu ukupnih troškova vlasništva bez kompromisa kad je reč o potrebama kompanija u oblasti zaštite napajanja električnom energijom.

„Da bi ispunili digitalne zahteve lokalni, regionalni i klaud data centri moraju da budu osmišljeni tako da budu održivi, izdržljivi, efikasni i prilagodljivi. Schneider Electric nastavlja da uvodi inovacije i odgovara na potrebe korisnika uvođenjem uređaja APC Smart-UPS Ultra“, izjavio je Tarundžit Sarao, viši potpredsednik za transakcionu i edge liniju poslovanja u kompaniji Schneider Electric.

„Kao prvi uređaj ove vrste, APC Smart-UPS Ultra redefiniše monofazni UPS uređaj koji je sada lakši i moćniji, uz tehnologiju poluprovodnika najnovije generacije. Pored toga, ovaj uređaj koristi litijum-jonsku tehnologiju za napajanje distribuiranih IT i edge računarskih sredina kako bi naš digitalni život nesmetano funkcionisao.“

Pročitajte još:

APC Smart-UPS uređaj obezbeđuje više snage na manjem prostoru

S obzirom da se u distribuiranim i edge sredinama često javlja veliki problem fizičkog prostora, naglasak je na maksimalnom iskorišćenju prostora i efikasnosti u cilju optimizacije IT sistema i poboljšanja krajnjih rezultata.

Foto: Schneider Electric, via Represent

Kompaktan dizajn APC Smart-UPS Ultra obezbeđuje više snage, a zauzima manje IT prostora, i tako obezbeđuje fleksibilno postavljanje i performanse koji su korisniku potrebni i danas i ubuduće. Ovaj UPS uređaj je čak 50 odsto manji i lakši od sličnih UPS rešenja koja se danas nude na tržištu. APC Smart-UPS Ultra nudi fleksibilne mogućnosti postavljanja u rek ili na zid/plafon, kako bi oslobodio više prostora za IT opremu.

Litijum-jonska baterija nudi manje ukupne troškove vlasništva u periodu od 10 godina i time smanjuje broj poseta lokaciji.

Uspešno upravljanje električnom energijom je ključno za svako IT okruženje, ali redovno i efikasno održavanje opreme za zaštitu napajanja kao što su UPS uređaji, naročito na više distribuiranih lokacija, može da zahteva velika ulaganja u tekuće operativne troškove.

Litijum-jonska baterija APC Smart-UPS Ultra traje čak tri puta duže od baterije standardnog UPS uređaja sa olovnom baterijom sa regulisanjem ventilom (VRLA) i nema potrebe da se menja u normalnim uslovima rada, što pomaže da se eliminišu skupa zamena baterije, naknade tokom radnog veka ovog UPS. APC Smart-UPS Ultra ima manje ukupne troškove vlasništva u periodu od 10 godina i ima garanciju na pet godina.

EcoStruxure Ready APC Smart-UPS Ultra omogućava bolju vidljivost u svakom trenutku i na svakom mestu.

Mali broj zaposlenih ili manjak radne snage na samoj lokaciji znatno otežava upravljanje, održavanje i servisiranja kao što su provera opreme, zamena baterija ili uklanjanje neispravne opreme, naročito ako su u pitanju široko distribuirane i geografski udaljene lokacije. APC Smart-UPS Ultra je EcoStruxure™ Ready, što omogućava praćenje preko klauda, preporuke na osnovu podataka radi optimizacije performansi i vidljivost više UPS uređaja bez obzira gde se nalazite. Povezivanje se vrši preko Ethernet porta ili ugrađenog mrežnog porta, a EcoStruxure Ready APC Smart-UPS internet portal šalje automatizovana, prilagodljiva upozorenja u vezi sa statusom UPS uređaja za jednostavnije preventivno održavanje u cilju smanjenja zastoja u radu i vremena potrebnog za popravku.

APC Smart-UPS Ultra uređaj je dostupan u Evropi. Za više informacija o APC Smart-UPS Ultra uređaju pogledajte ovde.

Izvor: Represent

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine objavilo je nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 02. decembra 2022. godine do 09. decembra 2022. godine, i to za:

  1. EVRO DIZEL, u iznosu 205,00 dinara za jedan litar i
  2. EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 175,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Energetski portal

Izvoz srpske rakije veći za trećinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Miloš Lopusina)
Foto-ilustracija: Pixabay (zalazaksunca)

Izvoz rakija od voća povećan je za oko 30 odsto od januara do septembra ove godine u odnosu na isti period 2021. i dostigao vrednost od preko 10 miliona evra. Vrednosno, najviše rakije izvozimo u Hrvatsku, Nemačku, Crnu Goru, SAD i BiH.

“Najveći rast vrednosti izvoza u ovoj godini zabeležen je na tržište Švajcarske. Pored toga, naši proizvođači osvajaju i nova tržišta kao što su Kipar, Azerbejdžan, Malta“, kažu u Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije.

Prema podacima Republičkog zavoda za statitstiku procena je da će ove godine proizvodnja šljive biti veća za 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, tako da će ovo pozitivno uticati na dalji rast proizvodnje i izvoza rakije od voća, s obzirom da se oko 70 odsto šljive preradi u rakiju.

Kvalitet našeg nacionalnog pića – rakija od voća, prepoznat je u svetu što pokazuje konstantan rast izvoza iz godine u godinu, kao i nagrade koje osvajaju naši proizvođači na međunarodnim takmičenjima.

Pročitajte još:

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prošle godine proizvedeno je oko 26,1 miliona litara rakije.

Procena je, da sa količinom rakije za sopstvene potrebe u domaćinstvima, ukupna količina proizvedene rakije iznosi oko 50 miliona litara.

Država je i ove godine opredelila podsticajna sredstva za izgradnju objekata i nabavku opreme, uređaja i mašina za proizvođače jakih alkoholnih pića, koji se isplaćuju u maksimalnom iznosu od 60 odsto od vrednosti realizovane prihvatljive investicija, a za proizvođače koji imaju registrovanu geografsku oznaku – 70 odsto.

U Registru proizvođača jakih alkoholnih pića trenutno je aktivno oko 930 proizvođača. Poslednjih godina prosečno se godišnje u Registar upiše oko 100 novih proizvođača, dok se određeni broj i briše iz Registra.

Izvor: Privredna komora Srbije

Usvojen Program razvoja cirkularne ekonomije u Srbiji do 2024. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Wikipedia (Matija)

Vlada Republike Srbije, na održanoj sednici, usvojila je Program razvoja cirkularne ekonomije u Republici Srbiji za period 2022. do 2024. godine.

Usvojeni program, kao kompleksan i sveobuhvatan dokument koji definiše oblasti upravljanja otpadom, vodama, obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnošću.

Ovim dokumentom definišu se prioriteti za naredne tri godine i postavlja osnov za dalji razvoj cirkularne ekonomije i stvaranje podsticajnog okruženja za razvoj zelene tranzicije u Srbiji, navodi se u saopštenju Vlade.

Pročitajte još:

Prema navedenom na ovaj način biće omogućen dalji doprinos održivom razvoju i klimatskoj neutralnosti u cilju očuvanja zdravlja ljudi i podizanja svesti građana o važnosti zaštite životne sredine.

Energetski portal

Vujović: Toplana na biomasu značajna za čistiji vazduh u Gornjem Milanovcu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Otvaranju nove toplane na biomasu i gas u Gornjem Milanovcu, koja će omogućiti efikasnije grejanje i čistiji vazduh u toj opštini, prisustvovali su ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović i predsednik opštine Dejan Kovačević.

Tom prilikom ministarka je rekla da će puštanjem u rad nove toplane, mazut biti isključen iz upotrebe, a da će se koristiti biomasa kao ekološki prihvatljiviji energent sa nultom emisijom sumpor – dioksida, dok će emisija praškastih materija biće znatno ispod dozvoljenih vrednosti.

,,Ovakvi projekti doprinose unapređenju stanja životne sredine, smanjenju potrošnje i povećanju udela obnovljivih izvora u proizvodnji toplotne energije, što je cilj kojem težimo’’, rekla je ministarka, zahvalivši opštinskom rukovodstvu, privatnom partneru, javno-komunalnom preduzeću i radnicima na učešću u realizaciji ovog važnog projekta.

Pročitajte još:

Ministarka Vujović podsetila je da je zamajac zelenih investicija širom zemlje pokrenut pre dve godine kada je Vlada Republike Srbije ekologiju i zaštitu životne sredine označila kao jedan od ključnih prioriteta.

Obilaskom radova na izgradnji kanalizacione mreže u naselju Velereč, ministarka je istakla da je država obezbedila velika sredstva za izgradnju nedostajuće komunalne infrastrukture u Gornjem Milanovcu.

,,Investicija omogućava pokrivenost opštine kanalizacionom mrežom od 80 odsto, što jeste evropski standard koji želimo da ostvarimo’’, rekla je ministarka i dodala da se radovi izvode na više lokacija u toj opštini, a biće nastavljeni i naredne godine.

Prema njenim rečima, uz podršku resornog ministarstva ove godine uklonjeno i preostalih 28 divljih deponija, koje su evidentirane na teritoriji Gornjeg Milanovca i da je to prva opština bez divljih deponija.

,,Ovakvim projektima i rezultatima menjamo ekološku sliku ove opštine i unapređujemo kvalitet života ljudi. Opština Gornji Milanovac pokazala se kao pouzdan partner u implementaciji projekata od značaja za podizanje standarda zaštite životne sredine i nesumnjivo ćemo nastaviti uspešnu saradnju za dobrobit građana i u budućnosti’’, zaključila je ministarka Vujović.

Energetski portal

Predstavljanjen projekat Transbalkanski koridor

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Projekat Transbalkanski koridor predstavljen je u „Elektromreži Srbije“. Predstavljanju su prisustvovali Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike i Oliver Varhelji, Evropski komesar za susedstvo i proširenje.

Posle kratke prezentacije, ministarka Đedović imala je bilateralni sastanak sa komesarom Varhiljijem.

“Srbiji je potrebna snažna elektromreža kako bismo imali veći udeo obnovljivih izvora energije i smanjili emisiju štetnih gasova, ali nam je takođe važno i da se snažno povežemo sa susedima, kako bismo mogli da razmenjujemo više električne energije, nadam se i izvozimo, jer planiramo značajno podizanje proizvodnih kapaciteta”, poručila je Đedović. 

Ministarka je zahvalila Evropskoj uniji na podršci projektu Transbalkanskog koridora i izrazila nadu da će uskoro stići i 165 miliona evra budžetske podrške, imajući u vidu velika izdvajanja za energetiku.

“Prošlog meseca država je za uvoz struje izdvojila 40 miliona evra, očekujemo da to ovog meseca bude 50 miliona, a u januaru još više”, navela je Đedović, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Komesar Varhelji je istakao da je ovih dana svima na umu energetika i da će Transbalkanski koridori doprineti da i Srbija i Evropska unija imaju veću energetsku sigurnost, ali da će u isto vreme ubrzati trgovinu električnom energijom. 

““Ovaj strujni kabl“ ili autoput osnova je za zelenu ekonomiju, jer će se struja sve više dobijati iz obnovljivih izvora energije, ne samo gasa”, poručio je Varhelji. 

Ministarka je navela i da je „Elektromreža Srbije“ do sada uradila odličan posao, da se Srbija već povezala sa Rumunijom, te da nastavljamo povezivanje sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Takođe, dodala je i da na projektu Transblakansi koridor imamo i podršku Savezne Republike Nemačke i Nemačke razvojne banke. 

Energetski portal

Nemačka se povlači iz Ugovora o energetskoj povelji 

Foto-ilustracija: Unsplash (Mårten)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nemačka je odlučila da se povuče iz međunarodnog energetskog sporazuma – Ugovora o energetskoj povelji. Kako je rekao Robert Habek, ministar energetike Nemačke, ugovor koči tranziciju ka zelenoj energiji, prenosi agencija dpa.

Tačno je da je Ugovor o energetskoj povelji sastavljen tako da deluje protiv Pariskog sporazuma o klimi i jeste prepreka energetskoj tranziciji”, ističe Habek.

Ovaj sporazum na ruku je išao “kompanijama za proizvodnju fosilnih goriva i one su ga koristile kako bi izbegle mere protiv klimatskih promena”, prenose svetski mediji.

Habek, član ekološke stranke Zelenih, podržao je pozive ekoloških aktivista da se Evropska unija kao celina povuče iz Ugovora o energetskoj povelji.

“Gorka vest je što će fazno istupanje, koje je predviđeno sporazumom, trajati 20 godina”, objašnjava Habek.

Pročitajte još:

Kako dodaje, povlačenje Berlina znači da oni neće učestvovati u procesu reforme sporazuma. Evropska unija do sada nije uspela da natera druge članice da pristanu na predložene amandmane.

Zamenica šefa poslaničke grupe Zelenih, Julija Ferlinden, opisala je Ugovor kao „relikt ere fosilnog goriva“.

„U vreme klimatske krize, apsurdno je da kompanije mogu da tuže zbog propuštene dobiti od ulaganja u fosilnu energiju ili da traže kompenzaciju zbog napuštanja uglja i nuklearne energije„, rekla je Ferlindenova, prenosi dpa.

Ugovor o energetskoj povelji 1994. godine potpisalo je oko 50 zemalja. Cilj ovog sporazuma bio je stvaranje okvirnih uslova za saradnju u oblasti energetike u skladu sa međunarodnim pravom, uz poštovanje „otvorenog tržišta i konkurencije“.

Povlačenje iz sporazuma ranije su najavile Italija, Francuska, Poljska, Holandija i Španija.

Milica Radičević

United Grupa postala članica najvećeg svetskog udruženja za odgovorno poslovanje (RBA)

Foto: United Grupa
Foto: United Grupa

United Grupa, vodeća telekomunikaciona i medijska kompanija u Jugoistočnoj Evropi, postala je članica najvećeg svetskog udruženja za odgovorno poslovanje – Responsible Business Alliance (RBA). RBA je najveća svetska organizacija posvećena odgovornom poslovanju  globalnih lanaca snabdevanja.

United Grupa, u okviru koje u Srbiji posluju kompanije SBB i njeni servisi EON i Total TV, a medijske sadržaje emituju televizije i portali N1, Nova S i Sport Klub, pridružuje se zajednici od 500 članica RBA udruženja, kao i inicijativama koje su posvećene poboljšanju uslova rada, poslovnoj etici i zaštiti životne sredine kroz visoke etičke standarde i prakse. Kompanije članice RBA udruženja zapošljavaju ukupno 21 milion ljudi i posluju sa godišnjim prihodom od 7.700 milijardi dolara.

Pročitajte još:

Obnovljivi izvori energije i održivost poslovanja su u osnovi strategije United Grupe. Ulaskom u RBA, Grupa se obavezuje da će poštovati Kodeks poslovnog ponašanja i etike i primeniti ga na svoje dobavljače, čime ih aktivno podstiče da učine isto u svojim lancima snabdevanja. Cilj ovakvog načina poslovanja je da podstakne pozitivne promene, ne samo unutar same kompanije, već i u okruženjima u kojima posluje.

„Ponosna sam na to što je United Grupa postala članica najvećeg svetskog udruženja za odgovorno poslovanje. Sve ono na čemu radimo po pitanju održivosti poslovanja, omogućilo nam je da budemo deo zajednice stotina kompanija sa istim ciljem. Kodeks ponašanja dobavljača United Grupe, koji se poklapa sa principima RBA, osigurava da čitav naš lanac snabdevanja doprinosi održivijoj budućnosti koju postižemo etičkim i odgovornim poslovanjem,” rekla je Viktorija Boklag, izvršna direktorka United Grupe i dodala:

“Bez usluga telekomunikacija i njenih benefita, razvoj ekonomije i društva bio bi ograničen. Stoga, imamo odgovornost prema sebi i našim korisnicima da kontinuirano ispunjavamo najviše moguće standarde u poslovanju,” zaključila je ona.

O United Grupi:

United Grupa, sa sedištem u Holandiji, vodeća je telekomunikaciona i medijska kompanija u Jugoistočnoj Evropi. Aktivna u osam zemalja, kompanija ima više od 15 miliona korisnika i više od 15.500 zaposlenih, ostvaruje oko 2,5 milijardi evra godišnjeg prihoda. United Grupa ima najširu pokrivenost mrežom u regionu i korisnicima nudi najatraktivniji izbor TV sadržaja iz celog sveta. Značajna ulaganja u digitalnu infrastrukturu, sadržaj i tehnologiju osiguravaju izvrsnost proizvoda i usluga koje pruža korisnicima. United Grupa je u većinskom vlasništvu BC Partners, jedne od najvećih globalnih investicionih kompanija, od marta 2019.

Više informacija pročitajte ovde

Izvor: United Grupa

Ekologija iz ugla Svetskog prvenstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy Tan)
Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)

Ekologija nam je za relativno kratak vremenski period pokazala svoju sposobnost zalaženja u sfere društvenog života, u kojima njeno prisustvo nismo mogli da zamislimo, ili ga nismo očekivali. Ipak, kako bi njeno zalaženje imalo smisao, potrebno je da razumemo neke od osnovnih pojmova, koji nas usmeravaju prema dobroj ekološkoj praksi.

Ovim tekstom predstaviću pojmove ugljenična neutralnost, kompenzacija ugljenika i grinvošing.

Bilo da ste zaljubljenici u fudbal, ili vas izrazito iritira, ne može da se porekne da je u tekućoj nedelji Svetsko prvenstvo jedno od najaktuelnijih dešavanja, zbog čega sam i odlučila da iz ove sfere društvenog života predstavim ekološke pojmove.

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022. godine, najavljeno je kao događaj neutralnog ugljenika, što je odlična vest. Šta je sporno?

Pojam ugljenične neutralnosti, udomaćio se u javnom diskursu sa dva različita značenja. Za one koji trpe posledice ugljeničnih emisija, ovaj pojam donosi verovanje, ili makar nadu, da će emitovanje zagađujućih emisija zaista biti zaustavljeno, što bi i trebalo da bude njegovo značenje. Za one druge, koji su odgovorni za emitovanje ovakvih emisija, ugljenična neutralnost najčešće znači nešto drugo. To drugo, uglavnom je kompenzacija ugljenika. Iako je kompenzacija u nekim životnim situacijama dobro rešenje, u ekologiji bi trebalo da ostane poslednji izbor, a nažalost prvi je. Njom se ne podrazumeva da će neka kompanija zaista zaustaviti emitovanje ugljenika. Naprotiv, bez da prekine emitovanje, kompanija će, recimo, sadnjom novog drveća pokušati da izjednači količinu emitovanog ugljenika sa količinom kiseonika kojeg bi nove sadnice trebalo da proizvedu.

Ovakvom akcijom, ugljenik se poništava i postiže ugljenična neutralnost. Šta je sada sporno?

Kompenzacijom ugljenika, kompanije ne smanjuju zaista svoje emisije, na šta su se obavezale, štaviše može da dođe do povećanja emisija. U svakom slučaju, smanjenje emisija pravednija je opcija za očuvanje planete, nego kompenzacija, kojom se zapravo presipa iz šupljeg u prazno. Srž problema predstavlja činjenica da čak i kompenzacija, onakva kakva bi trebalo po definiciji da bude, veoma često nije potpuna.

Foto-ilustracija: Pixabay (StockSnap)

Ovogodišnje Svetsko prvenstvo organizovano je upravo prema ovom šablonu. Iako je javnosti predstavljeno kao ugljenično neutralan događaj, dostizanje neutralnosti planirano je kompenzacijom. Naime, organizatori su izneli podatak da je jedna vrsta kompenzacije stvaranje velike zelene površine u pustinji. Međutim, postoje tvrdnje koje idu u prilog tome da je mala verovatnoća da će tom zelenom površinom moći da se kompenzuje količina ugljenika, stvorena organizacijom celog događaja.

Ovim dolazim do trećeg pojma, grinvošing („greenwashing“). Jedna definicija grinvošing opisuje kao selektivno otkrivanje pozitivnih informacija, bez potpunog otkrivanja svih negativnih, kako bi se stvorila pozitivna slika korporacije. I dok organizatori ističu nulti uticaj Svetskog prvenstva na klimu, ili makar zanemarljiv uticaj, neki podaci nedovoljno su rasprostranjeni. Od kada je Katar 2010. godine izabran za domaćina, izgrađeno je sedam novih stadiona, 30 objekata za treninge, hiljade hotelskih soba i proširen je međunarodni aerodrom. Nekoliko je problema u vezi sa ovom informacijom. Prvo, u isticanju nultog uticaja Svetskog prvenstva, nedovoljno se ističe ova informacija, što ukazuje na „zeleno pranje“, odnosno grinvošing. Drugo, podatak objavljen o ukupnim emisijama ispuštenim tokom pripreme Svetskog prvenstva je diskutabilan, zbog dodatnih istraživanja na osnovu kojih su procene da su stvarno proizvedene emisije nekoliko puta veće u odnosu na one koje su organizatori izneli. Treće, upitno je koliko će se izgrađeni stadioni koristiti u budućnosti, nakon završetka Svetskog prvenstva, što upućuje na to da su izgrađeni baš za ovaj događaj.

Šta je zaista sporno?

Pozivanjem na pogrešne pojmove, javnost se obmanjuje, a učesnici u događaju mogu da imaju lažno uverenje da su deo nečega što nema uticaj na klimatske promene. Teško je zamisliti da bilo kakav događaj može da ima nulti uticaj na klimu, što je i u redu da nema, međutim pogrešno je predstavljati ga suprotno.

Da su organizatori Svetskog prvenstva iskreno želeli da smanje negativan uticaj, naglašavam – da smanje, opredelili bi se za drugačiju realizaciju događaja. Primera radi, Svetsko prvenstvo moglo bi da bude organizovano u gradu u kojem postoji već dovoljan broj stadiona i hotelskog smeštaja. Ekstremniji pristup bila bi realizacija događaja bez prisustva publike na tribinama, čime bi se smanjile emisije nastale prevozom učesnika. Mnogi od njih prešli su stotine, čak i hiljade kilometara, automobilima, autobusima i avionima.

Najverniji navijači fudbala, verovatno je da se ne bi usaglasili sa prethodno napisanim, ipak najverniji navijači očuvanja planete i životne sredine, verovatno je da bi pružili podršku ideji.

Bilo kako bilo, društveni život ne može da se zaustavi, ali odgovorniji pristup trebalo bi da postoji. Izborom pravih reči ne bi dolazilo do obmane javnosti, a izborom pravih akcija ne bi dolazilo do obmane naše planete da ćemo jednog dana prestati da je ugrožavamo.

Katarina Vuinac

Mobilnost će se do 2030. godine značajno promeniti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Florian Steciuk)

Studija koju je sprovela konsultantska firma BearingPoint za savetovanje o upravljanju i tehnologiji, pokazuje da će se mobilnost kakvu danas znamo, usled novih mogućnosti rada na daljinu, energetske krize i klimatskih promena, veoma promeniti do 2030. godine.

Studija je prikazala tri trenda koji će pokretati molbilnost u budućnosti.

Prvo, svako putovanje postaće personalizovano iskustvo. Postojaće platforma koja će objediniti sve servise, a korisnik će moći da izabere, u skladu sa svojim potrebama, određeno prevozno sredstvo, kao što je voz, automobil, autobus ili avion. Više neće biti potrebe za automobilom u vlasništvu, zato što će prevozno sredstvo za iznajmljivanje biti dostupno u svakom trenutku. Aplikacija će omogućiti izračunavanje najboljeg načina za prevoz, usklađujući se sa potrebama korisnika. Takođe, povećaće se udeo korisničkih interfejsa koji će biti na usluzi. Primera radi, dok putujete vozom ili avionom, imaćete pristup kupovini putem interneta, završavanju administrativnih poslova, zabavnom programu (igrice, muzika…) ali i poručivanju hrane ili zakazivanju prenoćišta. Gradovi ce imati najviše ovakvih usluga jer u njima postoji najveći broj redovnih korisnika javnog transporta.

Pročitajte još:

Drugo, o klimatskoj neutralnosti se više neće pregovarati. Kako se navodi u studiji, veruje se da će do 2030. godine 80 odsto svih proizvedenih motora biti ekološki prihvatljiviji, a da će potrošači birati putovanja na osnovu njihovog uticaja na životnu sredinu. Veruje se da će biti povećane i investicije u infastrukturu koja podržava hodanje i vožnju bicikla. Preporuke zasnovane na veštačkoj inteligenciji pomoći će da se izbegnu zagušenja u saobraćaju i izabere optimalan izbor ruta. Takođe, moraće da se zabrane određeni vidovi saobraćaja, kao što je let unutar države. Kako bi se sve ovo ostvarilo potrebno je da Vlade preduzmu mere koje će podsticati ovakav način transporta, uključujući i donošenje novih zakona.

Treće, ljudi će radije koristiti usluge, nego posedovati vozila. To znači, da će se više birati mobilnost kao usluga na zahtev, odnosno iznajmljivanje, nego posedovanje vlasničkog vozila. Vrste prevoznih sredstava će se povećavati, kroz sve veći broj automobila bez vozača ili vazdušnih vozila, a sve zajedno uticaće na smanjenje ličnih vozila. U studiji se navodi da će se korisnici pre opredeliti da plate jednu celokupnu uslugu, nego da plaćaju kupovinu automobile, gorivo, održavanje, osiguranje i putarine.

Na osnovu sprovedene ankete rezultati su sledeći. Čak 81 odsto ispitanika kaže da će do 2030. godine ići na znatno manji broj poslovnih putovanja u odnosu na 2019. godinu, a 87 odsto da veruje da će na posao putovati ređe. Gotovo polovina ispitanika navodi da su spremni da žrtvuju vlasništvo nad vozilom kako bi se smanjio njihov ekološki otisak.

Energetski portal

Šljivovica na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministarstvo kulture Vlade Republike Srbije saopštilo je da je element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije „Društvene prakse i znanja u vezi s pripremom i upotrebom tradicionalnog pića od šljive – šljivovice” danas upisan na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Uneska.

Odluku o upisu doneo je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog nasleđa na 17. zasedanju koje se održava u Rabatu, u Maroku.

Upis znanja i veština potrebnih za pripremu šljivovice u domaćinstvu i njenu upotrebu u svakodnevnoj i običajnoj praksi na Uneskovu listu značajno doprinosi povećanju vidljivosti nematerijalnog kulturnog nasleđa na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i međunarodnoj promociji „živog nasleđa“ Srbije.

Pročitajte još:

Foto: Vlada Republike Srbije

Nominacija, koja objedinjuje kulturu gajenja šljive, tradicionalne zanate, kulturu ishrane i običaje, kao i pečenje šljivovice i njeno korišćenje tokom privatnih ili javnih događaja, odražava široku rasprostranjenost elementa i na najbolji način pokazuje kako se tradicionalne veštine i prakse mogu razvijati u savremenom okruženju, čuvajući svoj značaj i u uslovima razvoja modernog društva. 

Ministarstvo je nominovalo šljivovicu 2021. godine, a nominaciju je pripremio Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije pri Etnografskom muzeju u Beogradu, uz učešće nosilaca nasleđa, lokalnih zajednica, institucija i nevladinih organizacija, udruženja, a predlagači su Etnografski muzej u Beogradu i Narodni muzej Čačak.

Elementi na Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa Uneska iz Srbije su porodična slava (2014. godine), kolo – tradicionalna narodna igra (2017. godine), pevanje uz gusle (2018. godine) i Zlakusko lončarstvo (2020. godine), navodi se u saopštenju.

Izvor: Vlada Republike Srbije

KONČAR potpisao ugovor za prvu fazu revitalizacije hidroelektrane Messochora

Foto: KONČAR
Foto: KONČAR

Grupa KONČAR potpisala je sa grčkom elektroprivredom (Public Power Corporation – PPC) u Atini ugovor za prvu fazu revitalizacije hidroelektrane Messochora u Grčkoj. U projektu će učestvovati više društava Grupe KONČAR, na čelu sa KONČAR – Inženjeringom (KET). U sklopu prve faze revitalizacije ovog postrojenja, biće urađeno ispitivanje i analiza celokupne opreme na hidroelektrani i biće urađeni svi pripremni radovi za prvo puštanje u pogon ovog postrojenja.

„KONČAR je HE Messochoru ugovorio u periodu kada smo intenzivno radili na povratku na nekadašnja tržišta, među kojima je bila i Grčka. Nećemo preterati ako kažemo da je upravo ovaj projekat bio ključan za Inženjering, ali i za ostale kompanije iz naše Grupe“, istakao je mr. sc. Gordan Kolak, predsednik Uprave KONČAR-a.

Reč je o postrojenju instalirane snage 2×90 MVA, čije je opremanje elektrotehnikom po načelu „ključ u ruke“ KONČAR ugovorio 1996. godine u jakoj međunarodnoj konkurenciji. Realizacija projekta trajala je od 1996. do 2002. godine, a KONČAR je uspešno izvršio svoje ugovorne obaveze te je oprema isporučena i montirana u predviđenim rokovima.

Pročitajte još:

Međutim, PPC se suočio sa određenim administrativnim problemima zbog kojih nije bio u mogućnosti da napuni akumulaciju vodom potrebnom za ispitivanje, a na kraju ni da osigura rad ovog postrojenja. Zato je, u dogovoru sa PPC-om, oprema konačno preuzeta i sačuvana kako bi, kada se za to stvore uslovi, projekat bio nastavljen. Malo ko je očekivao da će se to dogoditi tek nakon punih 20 godina, pošto je KONČAR nakon višemesečnih pregovora sa PPC-om konačno potpisao ugovor kojim se vratio na ovu hidroelektranu.

Imajući u vidu stav grčkog partnera koji želi da pusti u pogon ovo postrojenje sa što više izvorno proizvedene opreme, vidljivo je kako je reč o veoma velikom tehnološkom i inženjerskom izazovu, jer se u međuvremenu na tržištu za mnoge vrste ugrađene opreme dogodilo više tehnoloških promena, uobičajenih za ovakav protok vremena. Zato će u radu na ovoj „novoj“ Messochori, učestvovati i članovi KONČAR-evih timova iz prvobitne faze izgradnje postrojenja. Upravo ovakvi izazovi su u samoj srži stručnosti KONČARA, izrada prema posebnim zahtevima kupaca te prilagođavanja opreme i sistem različitih generacija.

Izvor: KONČAR

Od starog nameštaja do kablova – šta se koristi kao ogrev i koliko to šteti našem zdravlju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

Ovog leta je bilo posebno teško nabaviti ogrev, bilo je skup, a i nije ga bilo. Za drvo, ugalj i pelet tražila se veza. Mnogo je onih koji, ni kada je bilo ovog ogreva, nisu mogli da ga priušte. Greju se na sve što može da gori – delove nameštaja, odeću, parket, plastiku.

Kulja dim iz skoro svakog dimnjaka. I dobro je dok je beo, kaže Radovan Jovanović iz obližnjeg solitera. Često je i crn, a tada, kaže, ne otvaraju prozore. Građani kažu da se loži sve i svašta, čak i sirovine koje se skupljaju za reciklažu, kao što su kablovi.

Mnogi sebi ne mogu da priušte dovoljno uglja i drva, pa se snalaze. Kupuje se stari nameštaj, jeftin nekvalitetan ugalj i bilo šta što može da gori. Mnogi koriste i stare, neefikasne peći koje nisu predviđene za sve vrste energenata. Ugrožavaju okolinu, ali i svoje zdravlje.

„Nekontrolisanim i nepravilnim sagorevanjem materijala koje nije čisto ni drvo ni ugalj više se doprinosi stvaranju toksičnijih i kancerogenijih supstanci. Većina tih drugih materijala koje ljudi koriste, pretpostavljam zbog loše finansijske situacije, mada nije opravdanje, su premazani lakovima i lepkom, a čak smo mogli da čujemo da neki sagorevaju i gume„, kaže profesorka Hemijskog fakulteta Dubravka Relić.

Pročitajte još:

Više od milion individuanih ložišta u Srbiji

Individualna ložišta su treći najveći zagađivač vazduha u Srbiji, odmah posle saobraćaja i velikih energetskih postrojenja. Ima ih više od milion u Srbiji, pokazuju podaci Ministarstva energetike i rudastva od prošle godine.

Vazduh zagađuju i drva i ugalj, ali ne koliko plastika ili džakovi odeće i obuće koji se na buvljaku kupuju umesto ogreva. Opasan je i laminat, koji, zbog svog sastava, može da zapuši dimnjak. Guma je najštetnija, kažu na Hemijskom fakultetu.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Takođe, sve što je lakirano i premazano sa nekim lepkom, jer sve je to ono što je čovek napravio naknadno da bi bilo čvršće od prirodnog materijala i da bi vi to sagoreli do kraja potrebne su veće peći i u kućnim uslovima to nije moguće. Ali ne bih krivila samo individualna ložišta, mislim da je problem nekontrolisanje sagorevanja u industrijama, jer mislim da se i tamo sagoreva sve i svašta“, kaže profesorka Relić.

Kazna do 150.000 dinara 

Prošle godine donet je Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije koji je, osim uštede energije, propisao i smanjenje štetnog uticaja sagorevanja na životnu sredinu, kao i zabranu spaljivanja guma i plastike.

Propisane su i kazne za to. U Zakonu piše da bi građani koji koriste individualna ložišta trebalo da pređu na energente koji manje zagađuju okolinu.

Tako je u teoriji. U praksi  – najlon, plastične flaše, tkanina – sve završava u pećima. Kazne za ovaj prekršaj mogu da budu do 150.000 dinara, ali nema podataka o tome da li ih je iko do sada platio.

Izvor: RTS