Home Blog Page 20

Xiaomi EV se priprema za veliki ulazak na evropsko tržište

Foto: Xiaomi

Kineski Xiaomi EV, automobilska divizija osnovana s ciljem razvoja i proizvodnje električnih vozila širi se van domaćeg tržišta. Xiaomi je objavio otvaranje svog evropskog Istraživačko-razvojnog (R&D) i dizajn centra u Minhenu.

Ova grad izabran je strateški, jer jedan od vodećih evropskih centara za automobilsko inženjerstvo i dizajn.

Osnivanje predstavlja ključnu prekretnicu u globalnoj strategiji Xiaomi EV, osmišljeno da podstakne napredak u pametnoj mobilnosti i automobilskoj inovaciji, dok dodatno ostvaruje kompanijsku strategiju pametnog ekosistema „Čovek x Auto x Dom”. Ova strategija kao što se primeti besprekorno povezuje lične uređaje, pametne kućne proizvode i automobile.

Xiaomi EV R&D i dizajn centar fokusiraće se na projekte performansnih vozila, razvoj tehnologije električnih automobila, inovacije u dizajnu, orijentaciju ka korisnicima i napredno istraživanje.

Pročitajte još:

Otvaranje centra predstavlja ključan iskorak u ambiciji Xiaomi EV-a da zauzme vodeću ulogu u globalnoj pametnoj mobilnosti.

— Nakon uspešnih lansiranja modela Xiaomi SU7, Xiaomi SU7 Ultra i Xiaomi YU7 u kontinentalnoj Kini, ovo širenje označava bitan napredak ka dugoročnoj strategiji „Čovek x Auto x Dom”. Kompanija se time priprema za ulazak na evropsko tržište 2027. godine — saopšteno je iz Xiaomi.

Ističu da širenje istraživačke mreže jača sposobnost kompanije da isporuči vozila koja istinski inspirišu i prepoznata su po svojim performansama, uz osiguravanje usklađenosti proizvoda sa globalnim standardima bezbednosti i kvaliteta.

Centar će podsticati saradnju s istraživačkim institucijama i graditi značajna partnerstva u različitim industrijama kako bi se ubrzala rešenja za pametnu mobilnost i integraciju ekosistema, istovremeno rešavajući pitanja infrastrukture i etičke primene veštačke inteligencije.

Energetski portal

Kako ABB-ova tehnologija redefiniše industrijsku energetsku efikasnost

Foto: ABB

U savremenom poslovnom pejzažu, energetska efikasnost se više ne percipira kao opciona inicijativa ili znak korporativne društvene odgovornosti, već postaje stub strateškog pozicioniranja, uslov za tržišni opstanak i pokretač tehnološke modernizacije. U trenutku kada industrija troši više od 30 odsto ukupne globalne energije, od čega čak 45 odsto samo na elektromotorne pogone, jasno je da je pravi odgovor na energetske, regulatorne i klimatske izazove upravo u načinu na koji upravljamo postojećim resursima.

Najveći potencijal leži tamo gde ga najmanje primećujemo – u elektromotorima koji svakodnevno pokreću procese u fabrikama, pumpnim postrojenjima, transportnim linijama, navodnjavanju i industrijskim pogonima svih vrsta. Statistike pokazuju da je više od polovine ovih motora starije od 20 godina, često prevelikog kapaciteta za realne potrebe, bez mogućnosti regulacije i sa gubicima koji se neprimetno, ali neumitno, pretaču u visoke račune i emisije CO₂.

Foto: ABB

Upravo tu ABB, jedan od globalnih lidera u oblastima elektrifikacije i automatizacije, vidi prostor za tehnološki i ekonomski iskorak. Zamena konvencionalnih elektromotora novim, visokoefikasnim modelima u IE4, IE5, pa čak i IE6 klasama, koji dostižu efikasnost i do 99,13 odsto, zajedno sa integracijom frekventnih regulatora i digitalnog nadzora, čini temelj moderne energetske strategije. Suština nije samo u zameni opreme već i u uspostavljanju pametnog sistema – gde motor ne radi niti više niti manje nego što je potrebno, gde se brzina i opterećenje prilagođavaju u realnom vremenu, a svaki kilovat koristi sa svrhom.

Kada se visokoefikasni motori povežu sa VSD tehnologijama, kao što su ABB frekventni regulatori, sistem dobija novu dimenziju upravljivosti. Umesto rada pod punim opterećenjem bez obzira na potrebu, motor postaje „pametan”: reaguje na procese, štedi energiju i umanjuje habanje. Iako su ove tehnologije već decenijama prisutne, globalno je tek oko 25 odsto industrijskih elektromotora pod nadzorom sistema frekventnih regulatora, što jasno ukazuje na to koliki prostor za napredak još uvek postoji.

Iskustva iz industrije potvrđuju efikasnost ovakvih rešenja. U fabrici bakra kompanije Aurubis u Bugarskoj, zamenjeno je 460 elektromotora i instalirani su ABB frekventni regulatori. Rezultat ove nadogradnje je godišnja ušteda od 25 GWh i povrat investicije za tri i po godine. U Brazilu, komunalno preduzeće Saneago je pomoću ABB Ability digitalnih alata smanjilo troškove energije za 700.000 dolara godišnje, uz istovremeno povećanje dostupnosti i kontrolu nad održavanjem sistema.

U FOKUSU:

U sektoru poljoprivrede, gde balans između efikasnosti i resursne održivosti postaje sve presudniji zbog klimatskih promena i pritisaka na vodne resurse, pametna rešenja zasnovana na visokoefikasnim motorima i frekventnim regulatorima donose opipljive koristi. U Sjedinjenim Američkim Državama, sistem za navodnjavanje velikih farmi kukuruza unapređen je primenom ABB VSD tehnoloških rešenja, čime je omogućeno precizno upravljanje radom pumpi u skladu sa stvarnim potrebama zasada i količinom dostupne vode. Rezultati su bili višestruki: potrošnja električne energije smanjena je za 35 odsto, dok je potrošnja vode optimizovana i smanjena za oko 25 odsto tokom jedne sezone. Sistem je otplatio investiciju za manje od dve godine, a istovremeno omogućio veći prinos i bolju kontrolu uslova navodnjavanja.

Digitalizacija daje dodatnu vrednost ovim tehnološkim rešenjima. Povezivanjem motora i regulatora sa IIoT senzorima i analitičkim platformama, operateri danas mogu da prate performanse opreme u realnom vremenu, da predviđaju kvarove, analiziraju trendove potrošnje i optimizuju rad procesa u skladu sa širim energetskim potrebama sistema. Kada se ovakva tehnologija integriše sa sistemima upravljanja i strategijama efikasnosti na nivou čitave fabrike, otvara se novo poglavlje u načinu na koji posmatramo i planiramo proizvodnju.

Značaj energetske efikasnosti potvrđuju i nacionalne strategije velikih tržišta. U Kini čak 86 odsto kompanija planira dodatna ulaganja u efikasne sisteme, dok Indija koristi sistem karbonskih kredita, koji nagrađuje industriju za smanjenje emisija kroz modernizaciju opreme. Energetska efikasnost postaje alat za finansijsko, regulatorno i tržišno pozicioniranje.

Foto: ABB

ABB je i tehnički lider u ovom domenu. U 2025. godini, kompanija je, u saradnji sa partnerima iz Indije, postavila novi svetski rekord u efikasnosti industrijskog motora – 99,13 odsto. Ono što je posebno važno za privredu jeste činjenica da je cena takvog motora bila samo jedan odsto viša od konvencionalnog modela, dok je povrat investicije dostignut za manje od četiri meseca. Ovaj podatak najbolje ilustruje da održivost i profitabilnost ne moraju biti u sukobu – naprotiv, najčešće su deo iste računice.

Globalne analize ukazuju da bi, dupliranjem stope poboljšanja energetske efikasnosti do 2030. godine, svet mogao da ostvari trećinu svih potrebnih smanjenja emisija za ispunjenje klimatske agende. To bi bilo ekvivalentno ukupnoj godišnjoj potrošnji energije čitave Kine. U tom scenariju, industrija igra ključnu ulogu – ali ne sama. Javne politike, poreski podsticaji i pametna regulativa mogu da stvore uslove u kojima se energetska efikasnost ne posmatra kao trošak, već kao investicija sa garantovanim povraćajem.

ABB kroz inicijativu Top Industrial Efficiency i međunarodni pokret Energy Efficiency Movement već povezuje kompanije, institucije i inovatore kako bi zajednički ubrzali ovu tranziciju. Cilj pokreta je da promoviše energetski efikasna rešenja, deli najbolje prakse, obezbedi platforme za saradnju i sarađuje sa strateškim partnerima na demonstraciji koristi inicijativa za energetsku efikasnost. Optimizacijom energetske efikasnosti industrijskih elektromotora moguće je vratiti preko 10 odsto električne energije nazad u mrežu bez trošenja triliona dolara na novu infrastrukturu.

U svetu koji se ubrzano menja, tehnologije koje štede energiju postaju osnova svakog pametnog poslovanja. ABB danas nudi tehnologiju koja omogućava veću kontrolu, sigurniji rad i dugoročne uštede – dostupnu odmah i primenjivu na gotovo svaki industrijski proces. Izazovi savremenog doba zahtevaju konkretne odgovore, a energetska efikasnost jedan je od najmoćnijih. Za ABB, budućnost je održiva samo ako je efikasna.

ABB

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

Troškovi grejanja domaćinstava u Srbiji rastu i do 25 odsto – najpovoljnije grejanje na drva

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandra Grünewald)

Agencija za energetiku Republike Srbije (AERS) objavila je procenu troškova energije za grejanje stambenog prostora u sezoni 2025/2026, na osnovu prosečne potrošnje od oko 9.000 kWh za stan od 60 m².

Prema aktuelnim cenama energenata iz septembra, najniže troškove grejanja imaće domaćinstva koja koriste drva, i to u regionima gde se ogrev može nabaviti po nižim cenama.

Za domaćinstva koja koriste novije peći sa efikasnošću od 65 odsto, ukupni troškovi grejanja iznosiće oko 53.000 dinara, dok će ona koja plaćaju skuplje drvo (9.000 din/m³) i koriste manje efikasne peći, izdvojiti i do 87.500 dinara. Cene drveta porasle su do dva odsto u odnosu na prošlu sezonu.

Grejanje na pelet koštaće domaćinstva oko 76.000 dinara, što je 17 odsto više nego prošle godine, dok su troškovi grejanja na prirodni gas ostali nepromenjeni i iznose 59.500 dinara, što je tek nešto skuplje od grejanja na drva.

Pročitajte još:

Za grejanje na ugalj izdvojiće se u proseku 77.700 dinara, dok je grejanje na propan-butan gas među najskupljim – oko 172.000 dinara, što je poskupljenje od oko četiri odsto u poređenju sa prethodnom sezonom.

Najveće poskupljenje beleži električna energija – u proseku 25 odsto. Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći i oslanjaju se isključivo na noćnu tarifu, platiće oko 102.700 dinara, ali ako dopunjuju grejanje i tokom dana, troškovi rastu na čak 142.000 dinara. Najskuplje će proći domaćinstva koja koriste direktna električna grejna tela i kotlove, jer će njihovi troškovi premašiti 250.000 dinara.

AERS podseća da navedeni iznosi obuhvataju samo troškove energenata, dok investicije u peći, kotlove i instalacije nisu uračunate.

Savet građanima je da se prilikom izbora načina grejanja konsultuju sa stručnjacima, a ukoliko su u mogućnosti, investiraju u bolju izolaciju i zamenu stolarije, jer to značajno utiče na smanjenje potrošnje energije.

Energetski portal

Retki zemni elementi mogli bi povećati eksploataciju uglja u Bugarskoj za 20 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Ministarstvo energetike Bugarske najavilo je početak istraživanja retkih zemnih elemenata u kompleksu Marica-Istok, u kojem ova zemlja sarađuje sa Sjedinjenim Državama. Prema rečima Žeča Stankova, ministra energetike, istraživanje predstavlja uspeh za rudarsku industriju, tehnološki napredak i razvoj novih ekonomskih aktivnosti u regionu.

Kako je istakao, Bugarska ne može da u potpunosti prestane sa proizvodnjom električne energije iz uglja od danas do sutra. Podsetio je i na nedavno potpisani sporazum između Bugarskog energetskog holdinga EAD (BEH EAD) i Univerziteta u Severnoj Dakoti, prema kojem će univerzitet pružiti podršku u procesu mapiranja rudnika u kompleksu Marica-Istok radi utvrđivanja sadržaja retkih zemnih elemenata u lignitu.

Ministar je rekao da, na osnovu uzoraka koji su već poslati, postoji razlog da se tvrdi da ima dovoljno takvih elemenata, zahvaljujući kojima se eksploatacija uglja može povećati za najmanje 20 odsto. Ovo je mogućnost da se obezbedi održivo zapošljavanje rudara iz kompleksa.

Pročitajte još:

Na sajtu Ministarstva energetike istaknuto je da Bugarska ima jedinstven energetski miks, koji uključuje i ugalj, ali i nuklearnu energiju, uz najnovije tehnologije malih modularnih reaktora, kao i kapacitete obnovljivih izvora energije i sistema za skladištenje energije.

Kako je ministar zaključio, uloga države jeste da stvori uslove za očuvanje i razvoj tog balansa, što će garantovati sigurnost energetskog snabdevanja i unapređenje vodeće uloge zemlje kao neto izvoznika energije za ceo region.

Energetski portal

Mladi traže jednostavnija i pristupačnija putovanja vozom širom Evrope

Foto-ilustracija: Freepik (rorozoa)

U nastojanju da se ostvare postavljeni klimatski ciljevi, Evropska unija treba da učini ekološki najprihvatljivija sredstva za putovanje – pristupačnim i jednostavnim. Koalicija Youth on Track, koja okuplja omladinske organizacije, udruženja potrošača i ekološke nevladine organizacije, pozvala je EU da razmotri ovo pitanje.

Iako železnički saobraćaj predstavlja ekološki najbolji način putovanja na duže relacije širom Evrope, cene karata često su više od avionskih, dok sistemi za rezervaciju prekograničnih putovanja ostaju komplikovani. Podaci pokazuju da voz emituje u proseku pet puta manje gasova sa efektom staklene bašte nego avion, a na popularnim relacijama, poput Pariz–Barcelona, i do 50 puta manje.

Prema saopštenju Koalicije, objavljenom na sajtu organizacije Transport & Environment (T&E), rezervisanje voza preko granica trebalo bi da bude jednako jednostavno kao rezervacija leta. U poslednjem istraživanju javnog mnjenja Evropske komisije, gotovo 30 odsto ispitanika uzrasta 15–24 godine prijavilo je poteškoće prilikom rezervacije putovanja koje uključuje više železničkih segmenata.

Pročitajte još:

Da bi se ovo postiglo, EU treba da uvede interoperabilne sisteme koji omogućavaju jednostavnu online kupovinu karata i kombinovanje putovanja preko različitih zemalja i operatera. Putnici bi trebalo da lako pristupaju tarifama i dodacima, dok jača prava garantuju da, u slučaju propuštene veze, mogu koristiti sledeći dostupni voz bez dodatnih troškova.

Kada je reč o cenama, nedavni izveštaji Greenpeace-a pokazuju da je putovanje vozom unutar Evrope dvostruko skuplje od leta avionom, a na određenim relacijama i do 26 puta skuplje. Više od 70 odsto mladih navelo je cenu kao ključni faktor pri planiranju putovanja.

Koalicija predlaže da EU reformiše pravila PDV-a: međunarodne železničke karte treba da budu oslobođene PDV-a, dok bi dugogodišnje izuzeće avijacije od PDV-a trebalo ukinuti. Deo ušteđenih sredstava mogao bi biti uložen u modernizaciju železničke infrastrukture i učiniti putovanje vozom pristupačnijim za sve.

Energetski portal

NLB Grupa podržava proširenje Vetroparka Košava

Foto: MK-Fintel Wind

NLB Komercijalna banka i NLB Grupa sklopile su značajan ugovor o finansiranju sa kompanijom MK Fintel Wind, čime su još jednom potvrdile svoju posvećenost razvoju obnovljive energije, održivim investicijama i unapređenju energetske efikasnosti – ključnim stubovima strategije za izgradnju održive budućnosti.

Vetropark Košava već ima značajnu ulogu u proizvodnji čiste energije, smanjujući emisiju CO₂ u Srbiji za približno 170.000 tona godišnje.

Sa svojih 20 vetroturbina ukupnog kapaciteta od 69 MW, ovo postrojenje godišnje proizvodi 165 GWh energije, što je dovoljno za snabdevanje čak 40.000 domaćinstava. Pušten u rad 2019. godine, ovaj vetropark predstavlja investiciju vrednu 120 miliona evra.

Pročitajte još:

Ipak, priča o Vetroparku Košava tu ne staje. U naredne dve godine kapacitet će biti proširen za dodatnih 36 MW zahvaljujući postavljanju još 10 vetroturbina u blizini sela Ritiševo. Ova investicija dodatno učvršćuje ulogu vetroparka u ozelenjavanju domaćeg energetskog portfolija.

Kompanije Fintel Energia S.p.A. i MK Group prepoznale su NLB Grupu kao pouzdanog i dugoročnog partnera na zajedničkom putu ka energetskoj održivosti. Finansiranje proširenja Vetroparka Košava jedno je od najvećih pojedinačnih finansiranja koje je realizovala neka bankarska grupa na lokalnom tržištu.

Energetski portal

Interkonektori – svojevrsni štit evropske energetske bezbednosti

Foto-ilustracija: Unsplash (ehmitrich)

Evropski elektroenergetski sistem poslednjih godina više puta je bio na ivici velikih ispada i nestanaka struje, ali su prekogranične veze – interkonektori – sprečile najgore scenarije. Prema analizi organizacije Ember, da nije bilo ovih veza, Evropa bi u poslednjih pet godina doživela bar dva dodatna velika kolapsa, a nedavni kolaps Pirinejskog poluostrva o kom smo detaljnije pisali, bio bi mnogo teži i dugotrajniji.

Interkonektori su visokonaponske linije koje povezuju mreže različitih zemalja. Njihova uloga nije samo razmena električne energije u svakodnevnom prometu, već i hitna pomoć u trenucima kada dođe do havarija, ekstremnih vremenskih uslova ili političkih kriza. Oni omogućavaju da države jedne drugima „pozajme“ struju, stabilizuju frekvenciju sistema i ponovo pokrenu mrežu nakon nestanka.

Više primera pokazuje koliko je njihova uloga bila presudna. U Poljskoj su 2020. i 2021. godine tehnički kvarovi i problemi u snabdevanju ugljem doveli do gubitka gigavata proizvodnje, a interkonektori su omogućili uvoz struje i sprečili kolaps sistema. Francuska, koja je godinama bila najveći izvoznik električne energije u Evropi, 2022. se zbog problema u nuklearkama oslonila na uvoz, pri čemu je do 17 odsto potrošnje u pojedinim trenucima pokriveno upravo zahvaljujući prekograničnim vezama. Nedavni blackout u Španiji i Portugalu ostavio je 60 miliona ljudi bez struje, ali je obnova sistema počela već deset minuta kasnije zahvaljujući linijama ka Francuskoj i Maroku, a potpuna stabilizacija postignuta je za 16 sati.

Pročitajte još:

Ove veze postale su i geopolitičko sredstvo. Ukrajina je 2022. u rekordnom roku sinhronizovana sa evropskom mrežom, pa je uvozila i do 20 odsto svoje potrošnje tokom napada na energetsku infrastrukturu. Moldavija je, kada je Rusija prekinula isporuku gasa i struje, uspela da pokrije i do 62 odsto potrošnje zahvaljujući vezama sa Rumunijom, dok su se baltičke zemlje ove godine povezale na evropsku mrežu.

Istovremeno, strateški značaj interkonektora učinio ih je metom sabotaža. Od 2022. godine u Baltičkom moru zabeleženo je najmanje devet slučajeva oštećenja infrastrukture, uključujući podmorske kablove i gasovode, navodi se u izveštaju.

Ipak, 55 odsto evropskog elektroenergetskog sistema i dalje ima ograničene mogućnosti uvoza u hitnim situacijama. Najizloženije su Španija, Irska i Finska, koje imaju malo veza sa susedima i ne mogu računati na brzu pomoć. Evropska unija zato planira da do 2040. gotovo udvostruči, a možda i utrostruči kapacitete interkonektora, s posebnim prioritetom na Pirinejsko poluostrvo, Istočnu Evropu i Finsku.

Energetski portal

Od 1. oktobra nove cene grejanja u Beogradu

Foto-ilustracija: Freepik (WangXiNa) - AI-generated

Nadzorni odbor JKP „Beogradske elektrane“ doneo je 22. avgusta 2025. godine Odluku o izmenama i dopunama odluke o cenama toplotne energije, u skladu sa Uredbom o metodologiji za određivanje cene snabdevanja krajnjeg kupca. Nova cena primenjivaće se od 1. oktobra 2025. godine, nakon objavljivanja u „Službenom listu grada Beograda”.

Poslednje povećanje cena sprovedeno je u oktobru 2024. godine, a u skladu sa važećom uredbom, energetski subjekti su obavezni da svake godine do 1. septembra podnesu zahtev za odobravanje cena za narednu grejnu sezonu, koja počinje 15. oktobra. „Beogradske elektrane” su zahtev za sezonu 2025/2026 uputile Sekretarijatu za energetiku sa sledećim predlogom:

Predložene nove cene

  • Naplate po utrošku: 
    • varijabilni deo za stambeni prostor povećava se sa 7,75 na 8,21 din/kWh (bez PDV), 
    • varijabilni deo za poslovni prostor sa 9,46 na 10,02 din/kWh (bez PDV), 
    • fiksni deo za snagu (i stambeni i poslovni prostor) sa 5.456,72 na 6.350,58 din/kW godišnje. 
  • Naplate prema zagrevanoj površini i instalisanoj snazi: 
    • stambeni prostor sa 1.578,67 na 1.679,35 din/m² godišnje (bez PDV), što predstavlja povećanje od 6,38 odsto, 
    • poslovni prostor sa 16.315,43 na 17.287,80 din/kW godišnje (bez PDV), što je rast od 5,96 odsto. 

Postoje dva načina naplate toplotne energije u Beogradu – prema utrošku i paušalno. Kada se grejanje plaća po utrošku, odnosno na osnovu stvarno potrošene energije, i stambeni i poslovni prostori imaju varijabilni deo (izražen u kWh) i fiksni deo (po instalisanoj snazi u kW). Varijabilni deo je cena za energiju koja je stvarno potrošena i meri se u kilovat-časovima (kWh). To je onaj deo računa koji zavisi od toga koliko se objekat grejao – ako potrošiš više, platićeš više, ako potrošiš manje, platićeš manje. Fiksni deo je cena za instalisanu snagu u kilovatima (kW) i plaća se bez obzira na potrošnju. To je zapravo naknada za „spremnost sistema”.

Sa druge strane, kada se grejanje naplaćuje paušalno, bez individualnih merača potrošnje, kriterijumi su različiti: za stambene prostore osnovica je grejana površina izražena u kvadratnim metrima, dok se za poslovne prostore obračun vrši prema instalisanoj snazi sistema u kilovatima. Na taj način obezbeđuje se da cena odgovara ili realnoj potrošnji, ili veličini i tehničkim karakteristikama prostora, u zavisnosti od izabranog sistema naplate. Način naplate je vezan za to da li je objekat tehnički opremljen da meri potrošnju. U Beogradu većina novih ili rekonstruisanih objekata prelazi na sistem naplate po utrošku, dok starije zgrade, koje još nemaju merne uređaje, ostaju na paušalnom sistemu.

Funkcionalne probe sistema daljinskog grejanja počinju u sredu, 1. oktobra, i trajaće do četvrtka, 09. oktobra 2025. godine.

Energetski portal

Zagreb ulaže 21 milion evra u infrastrukturu za električne autobuse

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristijan Arsov)

Zagreb će dobiti 62 dvostruka punjača, čime će biti obezbeđeno 124 mesta za punjenje električnih niskopodnih autobusa. Realizacija ovog poduhvata omogućena je na osnovu ugovora o dodeli bespovratnih sredstava, potpisanog između Ministarstva privrede, Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o. i Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.

Ugovor je potpisan u okviru poziva Izgradnja infrastrukture za punjenje električnih autobusa, a njegova vrednost iznosi oko 21 milion evra. Projekat se finansira kroz Dodatak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021–2026 i usmeren je na dekarbonizaciju javnog gradskog prevoza.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva privrede Hrvatske, cilj projekta je izgradnja punionice za električne autobuse na lokaciji AS Podsused.

Pročitajte još:

Luka Balen, direktor Fonda, istakao je da su cilju dekarbonizacije saobraćaja posvećeni i drugi gradovi i opštine u ovoj zemlji, što se vidi kroz projekte pametnih gradova koje Fond sufinansira. Prema njegovim rečima, lokalne jedinice kroz ovakve projekte koji uključuju pametno upravljanje nastoje da smanje gužve i pritisak na gradske saobraćajnice, ali i da građanima ponude alternativne oblike prevoza – od sistema gradskih bicikala do čistijeg javnog prevoza.

On je najavio i da će Fond uskoro objaviti javni poziv za podsticanje kupovine električnih automobila za pravna lica u vrednosti od 21,2 miliona evra.

Energetski portal

EEA: Priroda u Evropi u opasnosti, 80 odsto zaštićenih staništa ugroženo

Foto-ilustracija: Unsplash (Nils Lindner)

Stanje životne sredine u Evropi nije dobro, a priroda se suočava sa degradacijom, prekomernim iskorištavanjem i gubitkom biodiverziteta, navodi se u izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) Europe’s environment 2025, koji se objavljuje svakih pet godina.

Izveštaj naglašava da klimatske promene i degradacija životne sredine predstavljaju direktnu pretnju konkurentnosti Evrope, koja zavisi od prirodnih resursa. S druge strane, značajan napredak je postignut u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i zagađenja vazduha, a kao pozitivno je istaknuto što je udvostručen udeo obnovljivih izvora energije od 2005. godine.

Ubrzane klimatske promene traže hitnu reakciju jer je Evropa  najbrže zagrevajući kontinent na planeti. Klima se menja alarmantnom brzinom, ugrožavajući sigurnost, javno zdravlje, ekosisteme, infrastrukturu i ekonomiju.

— Ne smemo sebi dopustiti da smanjimo svoje klimatske, ekološke i održive ambicije. Naš izveštaj kreiran je zajedno s 38 zemalja, i jasno prikazuje naučno utemeljeno znanje i pokazuje zašto moramo delovati.U EU imamo politike, alate, znanje i decenije iskustva u zajedničkom radu na našim ciljevima održivosti. Ono što uradimo danas oblikovaće našu budućnost — rekla je Lena Iila Mononen, izvršna direktorka EEA.

Pročitajte još:

Izveštaj otkriva da je više od 80 odsto zaštićenih staništa u lošem ili vrlo lošem stanju, a „neodrživi” obrasci potrošnje i proizvodnje pokreću gubitak divljeg sveta. 

Emisije iz transporta i prehrambenog sektora jedva su se promenile od 2005, uprkos napretku u drugim sektorima. Države članice nisu se uspele prilagoditi ekstremnim vremenskim prilikama onoliko brzo koliko su se rizici povećali. Vodni stres već pogađa svakog trećeg Evropljanina i pogoršavaće se kako se klima bude menjala.

Istaknuto je da samo zagađenje vazduha košta EU oko 600 milijardi evra godišnje u troškovima zdravstvene zaštite i drugim štetama. Od 1980. do 2023. godine, više od 240.000 smrtnih slučajeva u EU-27 izazvali su ekstremni vremenski i klimatski događaji.

Energetski portal

Svaka jedanaesta osoba gladuje dok milijarde tona hrane završava u otpadu

Foto-ilustracija: Freepik

U svetu u kojem jedna od jedanaest osoba gladuje, istovremeno se godišnje izgubi ili baci više od 2,3 milijarde tona hrane, upozoravaju Ujedinjene nacije povodom Međunarodnog dana svesti o gubitku i bacanju hrane, koji se obeležava 29. septembra.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i Programa zaštite životne sredine Ujedinjenih Nacija (UNEP), oko 13 odsto hrane – ekvivalentno 1,25 milijardi tona – nestaje već u fazi između žetve i maloprodaje, dok se dodatnih 19 procenata (1,05 milijardi tona) baca u domaćinstvima, restoranima i trgovinama. Domaćinstva sama stvaraju čak 60 procenata globalnog otpada od hrane.

Ovaj problem ne samo da ugrožava globalnu bezbednost hrane, već i značajno doprinosi klimatskim promenama: 8 do 10 odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte potiče upravo od izgubljene ili bačene hrane.

Pročitajte još:

– Naši prehrambeni sistemi ne mogu biti otporni ako nisu održivi. Kada bacimo hranu, bacamo i vodu, zemljište, energiju i rad koji su uloženi u njenu proizvodnju – poručuju iz Ujedinjenih nacija (UN).

Iz UN-a podsećaju da je smanjenje gubitka i bacanja hrane deo 12. cilja održivog razvoja kojim do 2030. planira da se prepolovi globalno bacanje hrane po glavi stanovnika i smanje gubici u celom lancu snabdevanja.

Sa svetskom populacijom koja bi do 2050. mogla dostići 9,7 milijardi ljudi, borba protiv rasipanja hrane postaje pitanje opstanka. Uvođenje novih tehnologija, digitalnih platformi, cirkularne ekonomije i inovativnih modela prerade hrane, kažu stručnjaci, moglo bi da stvori i nove poslove, unapredi održivost i doprinese zdravijoj budućnosti.

Poruka je, kao i svakog 29. septembra, jasna: svako – od proizvođača do potrošača – ima ulogu u stvaranju sveta bez gladi i otpada od hrane.

Milena Maglovski

Otvoren novi ciklus programa – Za čistije i zelenije škole u Vojvodini

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine na Sajmu ekologije u Novom Sadu predstavio je novi, 17. ciklus programa Za čistije i zelenije škole u Vojvodini, kao i aktuelni Javni poziv namenjen vaspitno-obrazovnim ustanovama.

Program ima za cilj podizanje svesti i lične odgovornosti za brigu o životnoj sredini u vaspitno-obrazovnim ustanovama i lokalnim zajednicama na teritoriji AP Vojvodine.

Prema rečima Brankice Tabak, podsekretarke i koordinatorke programa, Sekretarijat će nastojati da nagradi što veći broj prijavljenih obrazovnih ustanova, pozivajući i one koje do sada nisu učestvovale da se priključe.

Tabak je podsjetila na važnost ovog dugogodišnjeg programa koji doprinosi ekološkom osnaživanju mladih, kao i na značaj saradnje vaspitno-obrazovnih ustanova sa jedinicama lokalnih samouprava.

– Budite inicijatori. Očekujemo od vas da budete proaktivni i date svoj maksimalni doprinos. Razgovarajte sa predstavnicima vaših opština i gradova, jer mislim da je ta spona preko potrebna – poručila je podsekretarka, dodajući da se mnoge aktivnosti u ovoj oblasti mogu povezati sa radom javnih preduzeća.

Pročitajte još:

Tom prilikom, pozvala je škole da što više razgovaraju sa učenicima o zaštiti životne sredine i da u nastavnom programu izdvoje jedan ekološki dan, kako bi se dodatno istakle aktivnosti koje sprovode i znanje učenika o njima.

Tabak je naglasila da su ove godine opredeljena veća sredstva, a period učešća skraćen, pa će već početkom maja biti realizovane nagrade za škole koje pokažu najviše posvećenosti ekološkoj kulturi kroz ovaj projekat.

Nagrade podrazumevaju jednodnevne izlete u zaštićena područja Vojvodine i seminar za nastavnike nagrađenih ustanova, kao i posebnu nagradu Gradske uprave za zaštitu životne sredine, koja uključuje ozelenjavanje školskih dvorišta.

Javni poziv raspisan je danas, a rok za prijavu je 31. decembar 2025. godine.

Partneri u programu Za čistije i zelenije škole u Vojvodini su Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam, Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu, Grad Novi Sad – Gradska uprava za zaštitu životne sredine, JP Vojvodina šume, Pokret gorana Vojvodine, predstavnici lokalnih samouprava i vaspitno-obrazovnih ustanova sa teritorije AP Vojvodine.

Energetski portal

Dodatne olakšice tokom grejne sezone za penzionere sa minimalnim penzijama, borce i vojne invalide

Foto-ilustracija: Pixabay

Na osnovu izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu, usvojene na sednici Vlade, socijalno ugroženim domaćinstvima biće obezbeđene dodatne olakšice u predstojećoj grejnoj sezoni.

Olakšice su proširene i na penzionere sa minimalnim penzijama, kao i na borce, ratne i civilne invalide i druge korisnike prava po propisima o boračko–invalidskoj zaštiti.

Penzioneri sa penzijama do 27.711 dinara i brojilom na svoje ime automatski stiču status energetski ugroženog kupca i ostvaruju popust od 1.000 dinara na računima za električnu energiju od oktobra 2025. do marta 2026. godine.

Građani koji su stekli status energetski ugroženog kupca imaće i dodatni popust od pet odsto za redovno plaćanje računa za električnu energiju do 28. u mesecu tokom grejne sezone.

Za energetski ugrožene kupce u periodu od oktobra do marta neće važiti spuštanje granice između plave i crvene zone, sa 1.600 kWh na 1.200 kWh, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Pročitajte još:

Procene pokazuju da će računi penzionera i korisnika boračko–invalidske zaštite biti manji u proseku za oko 1.500 dinara tokom grejne sezone.

Takođe, energetski ugroženi kupci će ostvarivati pravo na umanjenje računa za električnu energiju i prirodni gas bez obzira na ostvarenu mesečnu potrošnju tokom ove grejne sezone.

U zavisnosti od broja članova domaćinstva, energetski ugroženi kupci imaju pravo na umanjenje računa za struju tokom cele godine, gas tokom grejne sezone i toplotnu energiju u iznosu od 40 do 60 odsto mesečnih računa.

Građani koji ostvaruju pravo na novčanu socijalnu pomoć, uvećanu novčanu socijalnu pomoć, dečiji dodatak, uvećan dodatak za pomoć i negu drugog lica, prijavljuju se, kao i do sada, predajom zahteva u svojoj lokalnoj samoupravi, na kojem se izjašnjavaju da li će ostvariti umanjenje računa za električnu energiju, gas ili grejanje. Zahtevi se rešavaju su u roku od mesec dana, a mogu se podnositi tokom čitave godine.

Energetski portal

EU ETS 2 – ključ za smanjenje emisija saobraćaja

EU ETS 2
Foto-ilustracija: Unsplash (Roberto Hanas)

EU Sistem trgovine emisijama za drumski saobraćaj i zgrade (EU ETS 2), čija je primena planirana od 2027. godine, predstavlja nezamenljiv instrument za efikasno i troškovno racionalno smanjenje emisija, navodi se u novom izveštaju Centra za evropske politike (CEP). Ovo je posebno značajno za sektor teškog drumskog saobraćaja, koji se ubraja među najveće emitere ugljen-dioksida u Evropi. Zbog toga, i pored političkog pritiska, EU ETS 2 ne sme da bude ukinut niti oslabljen.

Udruženje evropskih proizvođača automobila (ACEA) na svojoj zvaničnoj stranici objavilo je tekst u kojem se razmatra zbog čega postoje podeljena mišljenja kada je reč o njegovoj primeni. S jedne strane, strahuje se da bi primena EU ETS 2 mogla da dovede do neočekivanog porasta cena CO2, što bi se direktno odrazilo na rast cena fosilnih goriva i time pogodilo potrošače. Mnoge države članice, posebno one sa nižim prihodima, brinu da bi takav razvoj događaja mogao da izazove socijalne tenzije i poveća troškove života.

EU ETS 2
Foto-ilustracija: Unsplash (Ed 259)

S druge strane, CEP upozorava da je Evropa na kritičnoj prekretnici u svojoj klimatskoj politici. Slabljenje ovog mehanizma ugrozilo bi postizanje dekarbonizacije, a njegovo odlaganje ili ukidanje dovelo bi do toga da Evropska unija posegne za strožim komandno-kontrolnim merama. Takve mere, poput direktnih zabrana ili strožih tehničkih standarda, mogle bi nesrazmerno da pogode grupe čije su primanja niska, ali i industrijsku konkurentnost.

Prednosti EU ETS 2

Jedna od ključnih prednosti EU ETS 2 leži u tome što postavlja ukupnu gornju granicu na emisije gasova sa efektom staklene bašte, ali istovremeno daje fleksibilnost učesnicima tržišta da sami biraju kako će smanjiti emisije. Na taj način, cena CO2 određena na tržištu pokazuje koje mere za smanjenje emisija su najisplativije i najefikasnije. Ovo je posebno značajno za sektor transporta, jer doprinosi smanjenju ukupnih troškova vlasništva (TCO) vozila sa nultom i niskom emisijom, uključujući i teška vozila (HDV), u odnosu na vozila na fosilna goriva. U slučaju da cena CO2 ostane niska, klimatski prihvatljiva vozila neće moći da se takmiče sa konvencionalnim po uslovima na tržištu.

Kako je istaknuto, EU ETS 2 dobija posebno na značaju zato što određeni delovi delovi zakonodavnog okvira EU za dekarbonizaciju još uvek nisu usvojeni. To se odnosi na izmenu Direktive o oporezivanju energije, kao i na Direktivu o težinama i dimenzijama komercijalnih vozila. Dok su te regulative i dalje u procesu dogovaranja, ETS 2 ostaje najpouzdaniji instrument za ostvarivanje klimatskih ciljeva.

Pročitajte još:

Kritike i zahtevi za izmenama EU ETS 2

Uprkos tome, politički otpor postoji. Čak 18 država članica nedavno je pozvalo na izmene sistema, što je CEP ocenio kao korak koji bi ugrozio njegove osnovne funkcije. Takve izmene ne bi samo usporile proces dekarbonizacije, već bi i povećale rizik od donošenja restriktivnijih mera, navodi se u izveštaju.

Kako bi se osigurala društvena prihvatljivost, ključna je da se dosledno primeni mehanizam kompenzacije. Fond za socijalni klimatski prelaz (Social Climate Fund) već je uspostavljen kako bi državama članicama dao alate da ublaže finansijske teškoće koje bi mogle da nastanu usled uvođenja ETS 2. Iako ovaj fond pruža značajnu podršku, ona i dalje nije dovoljna. Zato stručnjaci naglašavaju da je potrebno dodatno jačanje ovakvih instrumenata, kako bi tranzicija bila pravedna i prihvatljiva za sve građane. Kako se navodi, potrebno je pojačati finansijsku podršku i tehničku pomoć za vozače, male prevoznike i domaćinstva da bi prelazak na rešenja sa nultom emisijom bio izvodljiv, inkluzivan i društveno pravedan. Posebna pažnja treba da bude usmerena na ruralne zajednice i one sa niskim primanjima.

Prema zaključku CEP-a, EU ETS 2 mora da ostane snažan jer predstavlja ključni alat za smanjenje emisija, porebno u teškom drumskom saobraćaju. Samo njegova dosledna primena, uz pravedne socijalne mere, može da obezbedi da Evropa nastavi put ka klimatskoj neutralnosti, a da uz to zaštiti one koji su najizloženiji ekonomskim izazovima.

Energetski portal

Klimatska ranjivost BiH – šta čeka urbana područja

Foto: EP
Foto: ljubaznošču Predraga Ilića

Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske, sa gotovo pola veka iskustva, prepoznaje klimatske promene i zagađenje životne sredine kao neke od najozbiljnijih izazova savremenog doba. Kroz dugogodišnja istraživanja i aktivno učešće u međunarodnim projektima, Institut daje značajan doprinos unapređenju ekoloških standarda i zaštiti prirodnih resursa.

Direktor Instituta Predrag Ilić upoznao nas je sa aktuelnim projektima ove ustanove, njihovom podrškom lokalnim zajednicama, te edukativnim inicijativama usmerenim na decu i mlade, ističući širi društveni značaj njihovog rada.

Koji su najveći klimatski izazovi za BiH prema istraživanjima Instituta?

– Naša zemlja se suočava sa ubrzanim porastom prosečnih temperatura i ekstremnih događaja, sve učestalijim toplotnim talasima, dugotrajnim sušama i iznenadnim poplavama. Javlja se smanjenje snežnog pokrivača, dok gradovi beleže porast efekta urbanog toplotnog ostrva. Neujednačena raspodela padavina dodatno otežava upravljanje vodnim resursima, uzrokujući hidrološki stres, manjak vode u letnjim mesecima i bujične poplave tokom zime i proljeća.

Aktivno se bavimo revitalizacijom vodnih tela kroz projekte poput WATER-GUIDE i BRIDGEWAT, dok se kroz projekte RES2FIRE i FireSafe Jezero fokusiramo na prevenciju i edukaciju o sve češćim šumskim požarima izazvanim klimatskim promenama. Takođe, zabeležen je porast aeroalergena, naročito polena ambrozije, što se prati i analizira u okviru projekta AllerShield s ciljem zaštite javnog zdravlja. Dodatni izazov predstavljaju nedovoljna institucionalna i lokalna spremnost za prilagođavanje klimatskim pretnjama.

U FOKUSU:

Koji su delovi BiH trenutno najranjiviji na posledice klimatskih promena?

– Prema dokumentu NAP-Nacionalni plan adaptacije na klimatske promene, koji predstavlja najdetaljniju i najnoviju analizu klimatske ranjivosti u BiH, jasno je identifikovano da su najranjiviji delovi zemlje oni koji su izloženi kombinaciji višestrukih klimatskih rizika, uključujući poplave, suše, klizišta, toplotne talase i degradaciju zemljišta. Ranjivost je posebno izražena u severoistočnim, centralnim i južnim delovima BiH. Severoistočna Bosna (uključujući regije oko Tuzle i Bijeljine) izložena je čestim poplavama, uključujući i visoki rizik od klizišta zbog degradacije tla i neprilagođene infrastrukture. Centralna Bosna i delovi Sarajevskog kantona izloženi su povećanom riziku od bujičnih padavina i urbanih poplava, posebno u kontekstu sve češćih ekstremnih vremenskih nepogoda. Južna Hercegovina, uključujući područja oko Mostara i Trebinja, suočava se sa produženim sušnim periodima i izraženim rizicima od šumskih požara, što je posledica izraženijih temperatura i smanjenih količina padavina u letnim mesecima.

Foto: Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske

Dodatno, nizinski delovi uz reku Savu i njene pritoke spadaju u najizloženije zone kada su u pitanju poplavni rizici, dok brdsko-planinska područja BiH, iako često bogata padavinama, beleže visoku geološku ranjivost, naročito na klizištima koja su izazvana jakim oborinama. Urbanizovana područja poput Sarajeva, Banje Luke, Zenice i Tuzle sve češće beleže pojavu toplotnih talasa i zagađenja vazduha, što dodatno povećava zdravstvenu i infrastrukturnu ranjivost stanovništva. NAP dokument takođe naglašava da institucionalna i tehnička ranjivost, poput neadekvatnog planiranja prostora i slabih kapaciteta za upravljanje vodama i otpadom, dodatno pogoršavaju situaciju u brojnim opštinama.

Kako Institut podržava opštine i javne institucije u izgradnji kapaciteta za prilagođavanje klimatskim pretnjama?

– Institut pruža značajnu podršku opštinama i javnim institucijama u BiH kroz izgradnju kapaciteta za prilagođavanje klimatskim pretnjama, oslanjajući se na multidisciplinarni pristup, ekspertizu u oblasti analitičkih ispitivanja i iskustvo u implementaciji međunarodnih projekata. Kroz aktivno učešće u projektima kao što su WATER-GUIDE i BRIDGEWAT (Horizon Europe), organizujemo edukativne radionice i treninge koji omogućavaju lokalnim samoupravama i drugim zainteresovanim da razumeju klimatske rizike povezane s upravljanjem vodnim telima, kao i da razviju planove adaptacije koji su usklađeni s evropskim direktivama i nacionalnim strategijama.

Kao deo svojih aktivnosti, Institut je doprineo i izradi strateških dokumenata, poput BIH ESAP 2030+ (Strategije za zaštitu životne sredine), kroz izradu Strateške procene uticaja na životnu sredinu, čime direktno pomaže javnim telima da integrišu klimatske aspekte u planiranje politika i prostorno uređenje. U okviru projekta RES2FIRE (Interreg Adrion) i programa FireSafe Jezero (SDC), sprovodimo specijalizovane obuke za upravljanje rizikom od šumskih požara, posebno u područjima visoke ranjivosti, i izrađujemo smernice za intervencije i preventivne mere. Takođe, kroz projekat CircleAware, pružamo tehničku i edukativnu podršku za uvođenje kružnog upravljanja otpadom u lokalnim zajednicama, čime se doprinosi i otpornosti na klimatske pretnje putem održivijeg korišćenja resursa.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

SAD produžile licencu NIS-u do oktobra 2025. godine

Foto: Naftna industrija Srbije

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država izdalo je 25. septembra novu posebnu licencu kojom se kompaniji NIS omogućava nastavak obavljanja operativnih aktivnosti najkasnije do 1. oktobra 2025. godine, saopštila je kompanija.

NIS je još 14. marta podneo zahtev američkom Ministarstvu finansija za uklanjanje sa SDN liste (Specially Designated Nationals), što je, kako navode, dugotrajan i kompleksan proces.

Kompanija ističe da u novim okolnostima prioritet ostaje očuvanje stabilnosti domaćeg tržišta naftnih derivata i socijalne sigurnosti više od 13.000 zaposlenih. Trenutno su obezbeđene dovoljne količine sirove nafte za preradu, kao i derivata za uredno snabdevanje svih benzinskih stanica.

– NIS poštuje zakone Republike Srbije i drugih država na čijim tržištima posluje i svojim poslovanjem nije doprinela uvođenju sankcija koje ugrožavaju rad kompanije – navodi se u saopštenju.

Iz kompanije dodaju da će nastaviti da sarađuju sa Ministarstvom finansija SAD na zahtevima za uklanjanje sa liste sankcija i produženje licence, kao i sa akcionarima u cilju rešavanja novonastale situacije, uz redovno obaveštavanje javnosti i zaposlenih.

Pročitajte još:

Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je za RTS da mesec do dva dana od 1. oktobra, kada će sankcije stupiti na snagu, neće biti velikog uticaja jer je Srbija pripremila zalihe, ali ističe da što duže budu trajale, situacija će biti teža budući da postoje logistički problemi da se uveze tolika količina goriva kako bi se nadomestila domaća proizvodnja.

On je dodao da će sankcije imati reperkusije i na našu državu, te da možemo očekivati budžetski deficit.

– Svi ovi drugi problemi će uticati sigurno na smanjenje bruto domaćih proizvoda, jer sada i privreda će biti izložena otežanom funkcionisanju, a opet s druge strane, nestašice goriva će prouzrokovati vrlo različite cene goriva, a sve to dalje može da pogura inflaciju na gore – kaže Marković za RTS.

Naglašava da nas ne očekuje sjajna budućnost, ali da sve zavisi od trajanja sankcija i kako će država reagovati.

Energetski portal