Home Blog Page 173

U Sloveniji potvrđeno prisustvo japanske bube koja napada više od 300 vrsta biljaka

Foto-ilustracija: Wikipedia (Zech Smith)
Foto-ilustracija: Wikipedia (Bruce Marlin)

U okviru programa istraživanja, u Sloveniji je prvi put pronađena japanska buba (Popillia japonica), koja je svrstana na listu 20 najvažnijih karantinskih štetočina biljaka u Evropskoj uniji, saopštila je Uprava za bezbednu hranu, veterinu i zaštitu bilja Republike Slovenije.

Kako se navodi, ova buba napada više od 300 vrsta kultivisanih i divljih biljaka. One se hrane lišćem, cvećem, plodovima vinove loze, kukuruzom, trešnjama, jabukama, lešnikom i drugim biljkama.

Odrasle jedinke jedu biljke od vrha do dna, a kako je objašnjeno, one jedu lisno tkivo između lisnih žila, tako da listovi dobiju čipkasti izgled.

U Evropskoj uniji, odnosno državama članicama, svake godine se sprovodi program istraživanja kako bi se uvidelo njeno prisustvo, a svaka zemlja mora da ima pripremljen plan za vanredne situacije u slučaju izbijanja ovih štetočina.

Pročitajte još:

Njihovo prisustvo utvrđuje se pomoću feromonskih zamki, koje koriste feromone kao hemijske signale koje insekti koriste za komunikaciju međusobno. Ove zamke sadrže sintetičke verzije pomenutih feromena, što privlači insekte da uđu u zamku. Zamke se postavljaju uglavnom na odmaralištima duž autoputeva na kojima se zaustavljaju vozila iz oblasti u kojima su ovi insekti rasprostranjeni, kao i na aerodromima. Upravo je na jednom od ovakvih odmarališta, na auto-putu Lukovica, pronađena prva buba, što je potvrđeno u laboratoriji.

Uprava za bezbednu hranu, veterinu i zaštitu bilja, u 2023. godini već je pripremila plan hitnih mera za japansku bubu. U skladu sa postavljenim planom, stručnjaci su postavili dodatne feromonske zamke na odmaralištu Lukovica, kako bi se utvrdilo da li na ovoj lokaciji ima još jedinki. Takođe će biti pregledana i okolina u radijusu od jednog kilometra.

Ukoliko se ispostavi njihova prisutnost, uspostaviće se razgraničeno područje u kojem će se sprovoditi mere njihovog iskorenjivanja.

Energetski portal

Nova uredba o projektu “Jadar” – “Rio Tinto” pozdravlja, aktivisti negoduju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (VecMes)

Pet dana od odluke Ustavnog suda kojom je kao neustavna proglašena Uredba Vlade Srbije o ukidanju prostornog plana za projekat “Jadar”, Vlada je donela novu. Poništava se ona doneta 2022. godine kojom je na projekat “Jadar“ stavljena tačka.

,,U cilju realizacije odluke Ustavnog suda, kako bi se obezbedila mogućnost dalje primene Uredbe i kako bi se započeti postupci okončali na ustavan i zakonit način, Vlada donošenjem Uredbe preduzima mere kojima bi se pravni poredak vratio u stanje koje je bilo pre donošenja uredbe koja je proglašena neustavnom“, saopšteno je iz Vlade.

Iz “Rio Tinta” pozdravlju odluku, aktivisti je osuđuju.

,,Projekat ‘Jadar’ će morati da ispuni stroge standarde životne sredine u skladu sa propisima Srbije i Evropske unije, što uključuje i nastavak razvoja projekta u pravnom smislu, dalji rad na izradi Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, javni uvid i dobijanje neophodnih dozvola i odobrenja i pre same realizacije projekta”, saopšteno je iz “Rio Tinta”.

Brzo je stigla i reakcija onih koji se zalažu za zabranu kopanja u dolini Jadra.

,,Umesto sopstvenog naroda, vlast je odabrala da služi stranoj kompaniji – ‘Rio Tintu’. Za bilo kakve nemire i sukobe u društvu biće odgovorna vlast”, kaže Savo Manojlović iz pokreta “Kreni-promeni”.

Uoči saopštenja Vlade, predsednica parlamenta odgovarala je na navode lidera Stranke slobode i pravde da je njena stranka dovela komaniju “Rio Tinto” u zemlju.

Ana Brnabić podseća da je projekat “Jadar” u Srbiju stigao u vreme vlasti Demokratske stranke i da je prva dozvola izdata 2004.

,,Ja ne radim za privatnu kompaniju. Ja radim za interes građana, potpuno transparentno. Što se tiče 2017. i potpisivanja sporazuma o saradnji sa ‘Rio Tintom’, nisam zaboravila, ja sam samo rekla da oni koji danas pričaju da nikakve veze nisu imali sa ‘Rio Tintom’, i koji su protiv ‘Rio Tinta’ i rudarstva i litijuma ti su ljudi koji su doveli ‘Rio Tinto’ u Srbiju, koji su im davali istražna prava”, rekla je Brnabićeva.

Pročitajte još:

Đedović Handanović: Nema nemogućeg projekta, ima samo loših rešenja

Da se glavna reč o projektu prepusti stručnjacima ponovo se čulo od Dubravke Đedović Handanović, resorne ministarke.

,,Treba da pričamo na argumentovanim osnovama, a sa druge strane koja je to odgovornost koju mi preuzimamo i sa projektom i bez projekta. Nema nemogućeg projekta. Ima samo loših rešenja. U tom smislu naši zahtevi treba da budu maksimalni i po pitanju ekoloških zahteva, ekonomskih zateva i mi od njih nećemo odustati”, rekla je ministarka.

Ležište minerala jadarita otkriveno je u lozničkom kraju 2004. Taj mineral smatra se jednim od ključnih za prozvodnju litijumskih baterija koje se koriste u električnim automobilima.

Izvor: RTS

Već danima gori gradska deponija u Mladenovcu

Foto-ilustracija: Unsplash (Collab Media)
Foto-ilustracija: Pixabay

Od petka uveče gori velika gradska deponija u Mladenovcu, a dim se najviše oseti u okolnim selima Dubona, Vlaška, Šepšin i Selo Mladenovac, piše Danas.

Veći požar na gradskoj mladenovačkoj deponiji izbio je u petak uveče, a do požara je najverovatnije došlo zbog samozapaljenja.

Odbornici najveće opozicione grupacije u novom sazivu skupštine Mladenovac „Dogovor za Mladenovac“ tvrde da je do požara došlo jer deponija nije na adekvatan način održavana poslednjih godina.

Deponija se zapalila jer je loše održavana. Ovo je velika deponija i na ovakvim deponijama se obavezno radi nasipanje zemlje ili peska. Kada se odloži određena količina smeća, preko toga bi trebalo da se naspe sloj zemlje ili peska, pa da se onda nastavi sa odlaganjem otpada. To se nije radilo već se nekoliko godina u nazad samo nasipalo smeće. To je dovelo do nakupljanja metana i došlo je do samozapaljenja“, kaže Zoran Jocić, odbornik GG „Dogovor za Mladenovac“.

Redakcija Danas-a je pozvala novoizabranog predsednika opštine Bogdana Vuksanovića, koji dolazi iz redova SNS-a, kako bi ga pitali šta se dešava sa požarom na deponiji.

Požar je ugašen, trenutno sam na nekom sastanku pa ću vas nazvati posle kako bih vam objasnio o čemu se radi“, rekao je Vuksanović, koji se kasnije nije javljao na telefon.

Pročitajte još:

Zoran Jocić kaže da to što predsednik opštine tvrdi nije istina, jer je došlo samo do privremenog gašenja u nedelju uveče.

„Deponija gori. Ja živim u selu Vlaška, gde su prve kuće do deponije udaljene na oko 500 metara. Jeste u nedelju došlo do privremenog gašenja, ali je u ponedeljak požar ponovo izbio i još uvek gori. Ja dok pričam sa vama vidim kako se puši, a i osećam smrad“, kaže Jocić.

On navodi i da je najveći problem što se građanima niko nije obratio, kao i to što opština, odnosno komunalno preduzeće nema kapacitete u mehanizaciji da sanira ovaj požar.

Požari na deponijama u Srbiji nisu retkost. Do njih najčešće dolazi jer se otpad neadekvatno odlaže, pa dolazi do nakupljanja metana koji dovede do samozapaljenja.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: Danas

Kinu čeka najveći projekat rudarenja uranijuma po novim metodama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija; Unsplash (brice-cooper)

Kina je krenula u veliki poduhvat kako bi ojačala nuklearni energetski sektor izgradnjom najvećeg projekta rudarenja i proizvodnje prirodnog uranijuma, koji se nalazi u Ordosu u Unutrašnjoj Mongoliji – oblast u NR Kini na granici sa Mongolijom, jedna od autonomnih regiona države i pustinjska oblast u kojoj se nalazi i pustinja Gobi. 

Projekat ima za cilj da postavi nove standarde u industriji proizvodnje prirodnog uranijuma, sa naglaskom na zaštiti životne sredine, modernizaciji celokupnog procesa i efikasnim poslovanjem.

Jedna od ključnih inovacija jeste nov metod koji se razlikuje od tradicionalnih rudarskih tehnika jer ne zahteva da se rude iznesu na površinu radi prerade. Umesto toga, uranijum se ekstrahuje kroz zatvorene sisteme koji cirkulišu rastvor za ispiranje ispod zemlje, čime se značajno smanjuje uticaj na životnu sredinu, objašnjeno je na sajtu World Nuclear News (WNN).

Pročitajte još:

Pored toga, projekat koristi najsavremenije tehnologije uključujući automatizaciju, daljinsku centralizovanu kontrolu i analizu velikih podataka. Ovaj projekat učiniće državu konkurentijom na međunarodnom tržištu. Uranijum je ključni element u proizvodnji nuklearne energije u nuklearnim elektranama. U nuklearnim reaktorima, uranijum se koristi kao gorivo kroz proces nuklearne fisije, nakon koje se oslobađaju velike količine energije.

Kao i u svim drugim delovima sveta, i Kini su potrebne velike količine električne energije, naročito ako uzmemo u obzir broj stanovnika i sve grane industrije i proizvodnje koje poseduje. Međutim, prateći globalne napore, i Kina teži smanjenju upotrebe fosilnih goriva, zbog čega se sada odlučila za veliki projekat kada je reč o nuklearnoj energiji, koja je prošle godine činila skoro pet odsto ukupne kineske nacionalne proizvodnje električne energije.

U državi postoji 56 nuklearnih reaktora koji su trenutno u funkciji ili još u fazi izgradnje i planiranja, a da bi podržala ovaj rast, plan je da se snabdevanje uranijuma razdeli na sledeči način: proizvodnja trećine u zemlji, kupovina druge trećine kroz međunarodna partnerstva i kupovinu preostale trećine sa globalnog tržišta, navodi se na WNN.

Energetski portal

Gugl i Majkrosoft troše više električne energije nego 100 zemalja

Foto-ilustracija: Freepik (DilokaStudio)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Prema podacima za prošlu godinu dve globalne kompanije potrošile su više električne energije od mnogih država. Gugl i Majkrosoft potrošili su 48 teravat sati (TWh) električne energije tokom 2023. godine, od kojih je svaka po 24, premašivši potrošnju u više od 100 zemalja, pokazalo je novo istraživanje.

Istovremeno oni su vodeće tehnološke kompanije koje zagovaraju obnovljivu energiju kao održiv izvor za svoje sofisticirane inovacije.

Analiza Majkla Tomasa, podeljena na mreži X, tvrdi da su i Gugl i Majkrosof trošili istu količinu energije kao Azerbejdžan, čiji se BDP procenjuje na 78,7 milijardi dolara. Guglov prihod u 2023. iznosio je 307,4 milijarde dolara, a od Majkrosofta 211,9 milijardi dolara.

Prema podacima tehnološki giganti troše više energije od Islanda, Gane, Dominikanske Republike i Tunisa, a svaka od ovih zemelja potroši po 19 TWh, dok je Jordan potrošio 20 TWh. Libija (25 TWh) i Slovačka (26 TWh) potrošile su nešto više električne energije.

Veliku potrošnju beleži i Srbija, koja je prošle godine potrošila 31 TWh.

Ove kompanije imaju data centre koji troše energiju kako bi njihovi cloud servisi funkcionisali, uključujući i njihove napore veštačke inteligencije (AI). Data centri koriste mnogo energije i vode za hlađenje. Potrošnja energije verovatno je porasla s obzirom na to da su obe kompanije potpuno prešle na AI, prenose svetski mediji.

Pročitajte još:

Kako se AI razvija i postaje sofisticiraniji, raste i potreba za više energije, koja još uvek u mnogim zemljama u velikom postotku dolazi iz sagorevanja fosilnih goriva. Veštačka inteligencija kako bi generisala odgovore, troši dosta više energije od uobičajenih pretraga na internetu.

Prema izveštaju globalne finansijske insitucije „Goldman Sachs“ sa sedištem u Njujorku, upit ChatGPT-u zahteva skoro deset puta više električne energije nego upit Gugl pretrage. Njihovi analitičari procenjuju da će potražnja za električnom energijom centara podataka porasti za 160 odsto do 2030. godine, dok centri podataka širom sveta trenutno troše jedan do dva odsto ukupne potrošnje električne energije.

„Goldman Sachs“ navodi kako Evropa treba preko jedan bilion dolara da pripremi svoju elektroenergetsku mrežu za veštačku inteligenciju.

„U proteklih 15 godina, evropska potražnja za električnom energijom teško je pogođena nizom šokova: globalna finansijska kriza, pandemija COVID-a i energetska kriza izazvana dešavanjima u Ukrajini. Ali takođe je trpela zbog sporijeg od očekivanog uzleta elektrifikacije i kontinuirane deindustrijalizacije evropske ekonomije. Kao rezultat toga, od vrhunca 2008. godine, potražnja za električnom energijom je kumulativno opala za gotovo 10 odsto“, navode oni.

Jasna Dragojević

Može li se Zapadni Balkan odreći gasa uz pomoć solarnih i vetroelektrana?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)

Zemlje Zapadnog Balkana uskoro bi mogle da se odreknu gasa i to zahvaljujući isključivo solarnim i vetroelektranama, pokazao je novi izveštaj Globalnog energetskog monitora (GEM).

Projekti solarnih i vetroelektrana koji su najavljeni ili su u fazama pre izgradnje ili izgradnje na Zapadnom Balkanu imaju ukupan kapacitet od 23 GW što je dovoljno da proizvedu četiri puta više električne energije nego elektrane na gas.

Takođe, energija sunca i vetra mogla bi da smanji emisije CO2 za 103 miliona tona tokom svog životnog veka i da uštedi preko devet milijardi evra u troškovima energije.

Prema izveštaju GEM-a, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija zajedno poseduju potencijal za izgradnju solarnih i vetroelektrana ukupne snage 23 GW što je 70 odsto više nego godinu dana ranije i uporedivo je sa potencijalnim kapacitetima u Nemačkoj.

Iako se Srbija trenutno može pohvaliti najvećim udelom operativnih elektrana (444 MW, odnosno 29 odsto), kao i sa najvećim potencijalom solarne i vetroenergije u regionu, (10,9 GW, ili 47 odsto), naša zemlja rizikuje da zaostane za Albanijom, Bosnom i Hercegovinom i Severnom Makedonijom koje su je nadmašile u dodavanju novih kapaciteta u poslednjih nekoliko godina.

Pročitajte još:

Da li će Zapadni Balkan zaista iskoristiti svoj potencijal u pogledu energije sunca i vetra u navećoj meri zavisi od vlada i zakonodavnih okvira koji treba da olakšaju planiranje izgradne i izdavanje dozvola, poručuju iz GEM-a.

Operativni kapaciteti solarnih i vetroelektrana u regionu čine samo sedam odsto regionalnog energetskog miksa (1,5 GW), dok je svega šest odsto potencijalnih kapaciteta (1,3 GW) u izgradnji i velika je verovatnoća da će postati operativni.

Prema rečima koautorke izveštaja, Žanaim Kozibai, Zapadni Balkan je u jedinstvenoj poziciji jer region nije previše vezan za gasnu infrastrukturu, pa ulaganje u obnovljive izvore energije predstavlja održiviji potez koji ima ekonomski smisao.

“Ipak, potrebno je više političke volje u zemljama regiona, kao i veća podrška EU i SAD-a koje bi trebalo da se zalažu za potencijal čiste energije u regionu, a ne da podržavaju skupi gas koji zagađuje”, ocenila je Kozibai.

Iz GEM-a navode da bi zoniranje obnovljivih izvora energije trebalo da se vrši uz rigorozne mere zaštite životne sredine, kako bi se smanjio negativan uticaj na prirodu i biodiverzitet. Dodaju i da bi lokalne zajednice trebalo da budu aktivno uključene u projekte i da imaju koristi od njih.

Milena Maglovski

Koje su globalne promene ključne za ubrzavanje trostruke planetarne krize

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)

Trostruka planetarna kriza, koja obuhvata klimatske promene, gubitak biodiverziteta i zagađenje, podstiče se brojnim čovekovim aktivnostima. Novi izveštaj pod nazivom Globalni izveštaj predviđanja o zdravlju planete i ljudskom blagostanju (eng A global foresight report on planetary health and human wellbeing), iznosi uvid u osam ključnih globalnih promena koje ubrzavaju trostruku planetarnu krizu. Izveštaj su zajednički izradili Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i Međunarodni savet za nauku (eng International Science Council), pozivajući svet da obrati pažnju i da odgovori na nove izazove.

U prvu promenu svrstava se brz tehnološki razvoj, uz posebno isticanje veštačke inteligencije (AI) i digitalne transformacije. Iako AI nudi brojne mogućnosti za razvoj ekonomije i društva, ono na različite načine ima uticaj i na životnu sredinu, kako pozitivne, tako ipak i negativne. Kao primer se navodi upotreba AI u sistemima oružja i u razvoju sintetičke biologije, što zahteva pažljivu procenu iz ekološkog aspekta.

Drugo, takmičenje za prirodne resurse. U svetu energetske tranzicije, posebno treba istaći potražnju za kritičnim mineralima i metalima, a očekuje se da će se ona povećati za četiri puta do 2040. godine. Pored toga tu su i voda, šume, zemljište i drugi prirodni resursi.

Tu su i oružani sukobi koji se povećavaju, podstaknuti regionalnim tenzijama, raspadom vladavine prava i drugim. Ono što treba pomenuti jeste da do ovih sukoba sve više dolazi i usled oskudice resursa i klimatskih promena, a istovremeno sukobi degradiraju i zagađuju ekosisteme.

Naredna promena je masovno prisilno raseljavanje i migracije. Sve više ljudi prinuđeno je da napusti svoje domove kako zbog sukoba ili ekonomskih razloga, tako i usled prirodnih katastrofa i klimatskih promena. Upravo raseljavanje može da ima dodatne posledice, ne samo ekonomske i društvene, već i ekološke.

Pročitajte još:

U smislu kontinuiranog porasta nejednakosti, misli se i na bogate i siromašne, drugih razlika unutar zemlje, ali i među zemljama. To dovodi do tenzija, nesigurnosti i smanjene otpornosti društva. Primera radi, posledice klimatskih promena, koje prouzrokuju bogati na štetu siromašnih, a koji nemaju mogućnost da im pruže otpor.

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

U borbi protiv klimatskih promena, važno je i poverenje u institucija, društvene organizacije, medije i drugo. Ipak, dolazi do opadanja ovog poverenja, što slabi i institucije. Sedma promena mogla bi da se nadoveže na prethodnu – sve više dezinformacija i netačnih informacija. Ovo takođe utiče na slabljenje poverenja o kojem je bilo reči, a sve zajedno otežava efikasno upravljanje kriznim i globalnim izazovima.

Na kraju, navodi se povećana globalna multipolarnost. U tom smislu, reč je o povećanju broja globalnih aktera kao što su države, organizacija ili kompanije, koje imaju važan uticaj na međunarodne odnose i politike. Iako je ovo značajno za međunarodnu saradnju i pregovore, ujedno može i da oteža postizanje globalnog konsenzusa u vezi sa važnim pitanjima – klimatske promene, očuvanje biodiverziteta i druga.

Preporuke koje se iznose u Izveštaju, navode uspostavljanje novog društvenog ugovora koji će uključiti šire slojeve društva, kao što su autohtone zajednica i mladi, radi promovisanja zajedničkih vrednosti i održivog razvoja. Ističe se i potreba za agilnom i adaptivnom upravom sa kratkoročnim ciljevima kako bi se brže reagovalo na ekološke izazove. Integracija podataka i znanja, uz omogućavanje da budu dostupne onima kojima su potrebni, zato što će se kombinacijom različitih vrsta podataka i znanja, efikasnije upravljati i reagovati na izazove i promene. Tu je i takozvano usvajanje predviđanja, što podrazumeva aktivno praćenje i identifikovanje potencijalnih rizika i promena, kako bi se stvorile bolje strategije koje smanjuju negativne posledice, pre nego što do realizacije rizika i promena uopšte dođe.

Katarina Vuinac

“Pemci 1” u Kladovu – prva toplana kupac-proizvođač u Srbiji

Foto: Emilija Jovanović
Foto: Emilija Jovanović

Toplana “Pemci 1” u Kladovu istakla se kao prva u Srbiji koja je postala kupac-proizvođač električne energije zahvaljujući uspešnoj instalaciji solarne elektrane snage 50 kW, podržane od strane USAID programa “Bolja energija”.

Solarnu elektranu izgradila je kompanija MT-KOMEX, lider u oblasti solarnih tehnologija na domaćem tržištu, a i šire. 

Toplana je specifična jer kombinuje osim solarnih panela i upotrebu biomase, što doprinosi povećanju energetske efikasnosti i smanjenju emisija ugljen-dioksida. Zahvaljujući projektu, toplana će obezbediti čistu energiju za oko 2.500 domaćinstava naše zemlje.

Kako projekat potvrđuje opredeljenost ka obnovljivim izvorima energije, i predstavlja nastavak uspešne saradnje između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, toplanu su posetili i ministarka rudarstva i energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović, i američki ambasador u Srbiji, Kristofer Hil. Pored njih, prisutni su bili i predsednik opštine Kladovo, Saša Nikolić, kao i izvršni direktor toplane, Zoran Petrović.

Pročitajte još:

Resorna ministarka je iznela podatke o značajnom povećanju kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Srbiji, navodeći da se kapacitet prozjumera povećao sa 6 MW na preko 65 MW u poslednjih godinu i po dana. Plan je da se poveća kapacitet solarnih elektrana u Srbiji sa 20 MW na 150 MW do kraja 2024. godine. 

Takođe, postoje očekivanja od strane ministarke da bi USAID, kroz projekat „Bolja energija”, mogao da podrži i softversko rešenje za efikasno upravljanje potrošnjom energije u pomenutoj toplani kako bi se dodatno smanjivali troškovi.

Energetski portal

Četvrto uzastopno poništenje ekološke dozvole za termoelektranu Ugljevik III

Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka
Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

Ekološku dozvolu za planiranu termoelektranu Ugljevik III, koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske,  poništio je Okružni privredni sud u Banja Luci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.

Sud je presudu doneo u upravnom sporu koji je Centar pokrenuo u oktobru 2023. godine, i to nakon što je Ministarstvo, uprkos tome što je zvanično prekinulo postupak odlučivanja o izdavanju ekološke dozvole , na zahtev investitora ponovo odlučilo da izda ovu dozvolu za planirani projekat.

Naime, kako smo već pisali, ovo Ministarstvo je 21. jula 2023. godine donelo procesnu odluku u formi zaključka kojim se prekida postupak za izdavanje ekološke dozvole za projekat planirane termoelektrane Ugljevik III. Postupak se, po toj odluci, prekida do odluke Vrhovnog suda Republike Srpske koji je, po zahtevu Ministarstva, pokrenut radi vanrednog preispitivanja sudske presude kojom je, po tužbi Centra, poništeno rješenje kojim je za isti projekat ranije odobrena Studija uticaja na životnu sredinu.

„Međutim, oportunom zahtjevu investitora za izdavanje nove ekološke dozvole, Ministarstvo je ipak udovoljilo — nezakonitim izdavanjem nove dozvole, čime je, prekršivši vlastiti zaključak, stvorilo novi presedan u produbljivanju pravne nesigurnosti u oblasti koncesija u Republici Srpskoj. Ovo nije u interesu niti investitora, niti lokalne zajednice niti vladavine prava”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savetnik u Centru za životnu sredinu.

Pročitajte još:

Pored očigledne povrede postupka, sud je obrazložio da je nedostatak ocene dokaza dodatni razlog poništenja dozvole, jer je Ministarstvo imalo dužnost da jasno predoči postupak odlučivanja.

Foto-ilustracija: Pixabay (ustalij_pony)

Ovo je četvrto po redu poništenje ekološke dozvole za planirani projekat, od kojih je prvo, po službenoj dužnosti, usledilo tokom 2018. godine nakon zaključivanja Sporazuma o poravnanju sa Energetskom zajednicom u Beču, dok su ostala tri poništenja rezultat sudskih postupaka koje je inicirao Centar.

Prisećanja radi, Ministarstvo je nakon poništenja Studije u decembru mesecu 2023. godine, ponovo, protivno pravnom shvatanju suda, izdalo rešenje kojim se odobrava ovaj dokument. Centar je u martu mesecu 2024. godine podneo tužbu protiv novoodobrene Studije. Sudski postupak još traje.

„U cilju izvršenja presude, od Ministarstva zahtevamo da postupi po obavezujućoj sudskoj instrukciji, tj. da zastane sa odlučivanjem po spornom zahtevu investitora, čime bi stalo sa nepotrebnim opterećenjem sudstva i postupilo u skladu sa načelima pravne sigurnosti”, zaključio je Skomorac.

Usled upornog odobravanja ovog privatnog projekta, nakon poslednjeg nezakonitog postupanja javne vlasti, Centar je podneo i žalbu kod Sekreterijata Energetske zajednice, radi povrede Ugovora o osnivanju ove zajednice, čiji je potpisnik BiH. Postupak je u toku.

Energetski portal

Održivost na delu: MPC Properties realizovao projekat urbanog povrtnjaka

Foto: MPC Properties
Foto: MPC Properties

U okviru Ušće biznis kompleksa, uz košnice i urbanu baštu, odnedavno je svoje mesto zauzeo i povrtnjak kompanije MPC Properties. Na taj način je MPC tim još jednom potvrdio svoju posvećenost održivosti i kontinuiranom radu na promociji zelenih ciljeva.

A zbog čega baš urbani povrtnjak u centru grada, pitali smo angažovane na projektu, Dušku Novaković, pejzažnog arhitektu i Sanju Rubešu, operativnu menadžerku.

Naše sagovornice ukazuju na to da uključivanjem urbanih bašta u svoje strategije održivog razvoja, kompanije mogu doprineti održivosti gradova, ali i pomoći (i podstaći) lokalnu zajednicu. Pored doprinosa životnoj sredini, urbani povrtnjak pruža priliku za edukativne programe o biodiverzitetu u gradovima, što je upravo jedan od ciljeva koje je za sebe postavio MPC Properties.

„Urbane bašte i povrtnjaci u urbanim sredinama omogućavaju stanovnicima grada da se povežu sa prirodom kroz edukaciju,“ objašnjava Sanja.

Pročitajte još:

Kako ističe, oni pružaju prostor za rekreaciju, relaksaciju  i druženje, čime se jača osećaj zajednice i socijalna kohezija. Osim toga, angažovanje u bašti može imati pozitivne efekte na mentalno zdravlje, smanjujući stres i druge negativne emocije, napominje ona.

Foto: MPC Properties

Naš povrtnjak, zajedno sa urbanom baštom, doprinosi očuvanju biodiverziteta, pružajući stanište za različite vrste insekata, ptica i drugih životinja, dodaje Duška. 

Projekat povrtne bašte je edukativnog karaktera i ima za cilj da predstavi sve vrste koje ljudi mogu da gaje u svojim baštama. Poslovno okruženje odabrano je sa ciljem da nakon napornog i stresnog posla korisnici naših prostora slobodno vreme mogu da provedu u prirodnom okruženju, koje na posetioce imaju opuštajuće dejstvo, objašnjava ona.

Pored edukacije celokupne javnosti, u našem Ušće biznis kompleksu organizujemo radionice i predavanja za decu, na kojima uče o pčelarstvu i biodiverzitetu. Divno je gledati mališane dok se zabavljaju učeći o važnim temama, pa nam je svima to dodatna motivacija da ulažemo još više truda i resursa u slične projekte koji donose dobrobit i zajednici i okolini,“ zaključuju Sanja i Duška.

Izvor: MPC Properties

Olimpijski plamen u rukama pariskog sakupljača otpada

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

Održivost i cirkularna ekonomija prožimaju svaki segment ovogodišnjih Olimpijskih igara, a koliko je zaštita životne sredine značajna za ovaj događaj svedoči činjenica da će olimpijski plamen poneti i jedan pariski sakupljač smeća.

Reč je Ludoviku Fransšeu, internet zvezdi koju na društvenim mrežama prati gotovo pola miliona ljudi, a koji je pažnju javnosti privukao svojim pasioniranim sakupljanjem smeća.

Olimpijski plamen, koji simpolizuje mir i prijateljstvo među narodima, prolazi ulicama Pariza tokom 14. i 15. jula pored svih glavnih lokacija i istorijskih somenika, a prate ga brojni kulturni i zabavni događaji.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ludovic Franceschet (@ludovicf_off)

Plamen će se danas naći i u rukama Ludovika koji kaže da je za njega ovo velika čast te da neće nositi plamen kao sakupljač smeća, već kao neko ko se zalaže za zaštitu životne sredine.

“Ja sam neko ko je veoma posvećen čistoći planete, to je izuzetno važno. Ne možete da zamislite u kojoj meri sam plakao od sreće kada su me zvali“, rekao je Ludovik, a prenose francuski mediji.

Ideja je da olimpijski plamen proputuje ostatak Francuske do 26. jula kada će se vratiti u Pariz za svečano otvaranje Olimpijskih igara.

Pročitajte još:

Čišćenjem smeća do internet stave

Ovaj četrdesetosmogodišnjak nije ni slutio da će preko noći steći veliku popularnost i to zahvaljujući društvenim mrežama. Kada je nastupila pandemija COVID-19, Ludovik je primetio da ljudi masovno naručuju hranu za poneti zbog čega je otpad počeo nekontrolisano da se gomila.

Njegov cilj nije bio samo da pokupi smeće, već i da edukuje ljude o njihovoj građanskoj dužnosti, pa je došao na ideju da snimi prve klipove za društvene mreže.

Simpatični influenser, koji pleše, skuplja smeće i poziva pratioce da mu se pridruže u borbi za čistiju planetu, uspeo je da kreira “viralne” snimke i dopre do preko pola miliona ljudi, piše Ekovjesnik.

Cirkularna ekonomija u fokusu Olimpijskih igara

Ludovikovo učešće dodatno naglašava ekološki aspekt Olimpijskih igara, a organizatori su se potrudili da uključe cirkularnu ekonomiju u svaki segment manifestacije.

Nakon što su izračunali “materijalni otisak” događaja, odnosno zbir svih resursa koje je neophodno mobilisati, organozatori su primenili strategiju odgovorne kupovine.

Foto-ilustracija: Pixabay (Diego Torres)

Prilikom nabavke svih neophodnih elemenata – od sedišta za gledaoce, šatora, kreveta, stolova, zastava, sportske opreme itd, organizatori su dali prednost dobavljačima koji zadovoljavaju niz ekoloških standarda.

U sektoru ugostiteljstva, Pariz 2024 se obavezao da će smanjiti plastiku za jednokratnu upotrebu za 50 odsto u poređenju sa Igrama u Londonu 2012. godine.

Tu su i ostale ekološke mere poput iznajmljivanja sportske opreme, maksimalna utilizacija mreže javnog prevoza, odgovorno upravljanje hranom radi smanjenja njenog bacanja i brojne druge.

Milena Maglovski

Kako je predlog proširenja nemačkog auto-puta izazvalo negativne klimatske reakcije

Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksandr Popov)
Photo-illustration: Unsplash (Musa Haef)

U Nemačkoj je nedavno predloženo proširenje deonice auto-puta A5 izvan zapadnog grada Frankfurta, kako bi se omogućilo lakše kretanje, usled očekivanog porasta saobraćaja na jednoj od najprometnijih deonica u ovoj zemlji. Podaci pokazuju da bi do 2030. godine moglo na dnevnom nivou da ovim auto-putem prođe oko 200.000 vozila.

Iako se među razlozima zbog čega bi trebalo ostvariti predloženu ideju, nalazi i taj da će se smanjiti emisije štetnih gasova, razbijanjem gustine saobraćaja, ne slažu se svi sa takvim mišljenjem. Naime, brojni građani i stručnjaci ne dele stav da je proširenje ovog puta dobro.

Kako prenose nemački, ali i svetski mediji, ovakva odluka mogla bi negativno da doprinese postojećoj klimatskoj krizi, a takođe bi zahtevalo milijarde evra što bi uticalo i na poreske obveznike.

Realizacijom projekta, koji bi uključio proširenje na 10 traka, zahtevalo bi rušenje kuća koja se nalaze na tom području. Stvaranje otpadnog materijala, ispuštanje emisija, kao i gradnja novih kuća imalo bi uticaj na klimu.

Pročitajte još:

Proširenje, znači i povećanje saobraćaja što, kako se navodi, dovodi do većeg zagađenja vazduha. Iako postoje visoke barijere koje smanjuju buku, saobraćaj već prelazi dozvoljene nivoe u ovom smislu, a širenjem traka nivo bi se povećao dodatno.

Takođe, ovo bi ugrozilo i zaštićeno područje koje je posebno važno za očuvanje čiste vode za piće i njenog izvora.

Prema informacijama koje prenose nemački mediji, proširenje deonice bi moglo da ima negativan uticaj na rezervat za ptice, uzimajući u obzir i seču velikog broja stabala koja se nalaze uz auto-put.

Deo građana i stučnjaka, uputio je aplet vlasti da nisu saglasni sa donošenjem takve odluke.

Energetski portal

Energetski izazovi ostrva – skupa struja i problemi energetske mreže

Foto-ilustracija: Unsplash (Xavier Coiffic)
Foto-ilustracija: Unsplash (jcob-nasyr)

Mala i udaljena ostrva suočavaju se s posebnim energetskim izazovima jer su često izolovana od glavnih energetskih mreža velikih zemalja i obližnjih kontinenata.

Ova ostrva uglavnom zavise od uvoznih fosilnih goriva, koja su skupa i nesigurna za snabdevanje energijom. Iako ne doprinose mnogo globalnom zagađenju, ostrva su teško pogođena klimatskim promenama, uključujući ekstremne vremenske prilike. Visoke temperature tope glečere što diže svetski nivo mora, što dalje dovodi do problema za male ostrvske zemlje, jer se obala povlači i preti stanovništvu.

Ostrva, posebno male ostrvske države u razvoju (SIDS), moraju unaprediti svoju energetsku infrastrukturu kako bi se nosila sa višim temperaturama, češćim prirodnim katastrofama i porastom nivoa mora. Mnogi sistemi za proizvodnju energije na ostrvima su stari i ne mogu zadovoljiti rastuće potrebe za strujom zbog ekonomskog rasta i povećane upotrebe klima uređaja usled velikih vrućina. Jedna od klimatskih katastrofa bio je uragan Marija pre sedam godina koji je stanovništvo Dominikane ostavilo bez struje nekoliko meseci. Ovaj događaj je ilustracija koliko su ostrvski energetski sistemi ranjivi na prirodne katastrofe i koliko je važno unaprediti infrastrukturu da bi se poboljšala otpornost na takve događaje. 

Pročitajte još:

Na ostrvima živi preko 700 miliona ljudi zbog čega je ova tema važna. Proizvodnja struje na ostrvima može biti vrlo skupa, ponekad i deset puta skuplja nego na kopnu. Na primer, 2021. godine ostrvske zemlje imale su najviše troškove električne energije na svetu. Na Solomonovim Ostrvima struja je bila skoro sedam puta skuplja nego u Sjedinjenim Državama, a u karipskim zemljama tarife za struju bile su više nego dvostruko veće od proseka u SAD-u, navodi se u saopštenju Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Foto-ilustracija; Unsplash (marek-okon)

Studija 36 malih ostrvskih ekonomija pokazala je da većina njih proizvodi manje od 10 odsto električne energije iz obnovljivih izvora, iako mnoga ostrva imaju potencijal da budu veliki solarni proizvođači. Međutim, za ovo su potrebne dodatne tehnologije, kao što su sistemi za skladištenje energije u baterijama kako bi se održala stabilnost mreže, zbog čega se javlja problem kada je u pitanju ova tema.

Već se sprovode napori za primenu ovih tehnologija na nekim ostrvima. Na primer, u Portoriku, 1.000 solarnih panela će napajati 17 malih preduzeća kroz mikromrežu zajednice koju podržavaju baterije, spremne da obezbede struju tokom prirodnih katastrofa, navodi IEA. 

Povećanje mera energetske efikasnosti takođe može smanjiti troškove energije i emisije CO2 – na primer, primena minimalnih standarda energetske efikasnosti i oznaka (MEPSL) na Fidžiju za uređaje uštedela je oko 9,3 gigavat-sati (GWh) električne energije u jednoj godini, što je slično proizvodnji solarne energije u zemlji 2021. Proširenje MEPSL programa moglo bi omogućiti izgradnju zgrada na Fidžiju koje bi uštedele 17 odsto svoje potražnje za električnom energijom godišnje do 2030. godine, stoji u izveštaju.

Energetski portal

Prekretnica u proizvodnji obnovljive energije: Evropski kapaciteti biometana beleže skok

Foto-ilustracija: Unsplash (Julia Koblitz)
Foto-ilustracija: Pixabay (JanNijman)

Nova karta biometana u Evropi pokazuje da instalirani kapaciteti rastu u zemljama Evropske unije (EU), ali rast beleže i zemlje koje nisu članice, što je značajna prekretnica u sektoru obnovljivih izvora energije. Tako su zemlje EU dostigle rast od 37 odsto, dok je kapacitet analiziranih zemalja izvan EU porastao za 20 odsto u poređenju sa podacima iz 2022. i 2023. godine.

„Evropa je dostigla instalirani kapacitet od 6,4 milijarde kubnih metara (bcm) biometana godišnje, prema Evropskoj mapi biometana (eng European Biomethane Map). Od toga 81 odsto kapaciteta pripada postrojenjima koja se nalaze u Evropskoj uniji“, navodi se u saopštenju Evropske biogasne asocijacije (eng European Biogas Association – EBA).

Ova postrojenja mogu obezbediti obnovljivu energiju za pet miliona domaćinstava tokom cele godine ili gorivo za 145.000 bio-LNG vozila tokom cele godine, ispunjavajući dugoročne energetske i klimatske ciljeve Evrope.

Ukupni kapacitet evropskog biometana može doprineti izbegavanju gotovo 29 miliona tona emisija CO2 godišnje i proizvesti 830.000 tona organskog đubriva na godišnjem niovu.

Evropska mapa biometana je godišnja publikacija Evropske biogasne asocijacije, koja ove godine po prvi put uključuje interaktivnu mapu sa otvorenim pristupom, izgrađenu uz podršku članova EBA, a izvori podataka za svaku zemlju su navedeni na mapi. Digitalne i štampane verzije Evropske mape biometana rezultat su stalne saradnje između EBA i Evropske gasne infrastrukture (eng Gas Infrastructure Europe – GIE).

Pročitajte još:

„Ovo 5. izdanje ilustruje da je biometan danas zelena rešenja. Operateri gasne infrastrukture pozdravljaju ovaj porast od 37 odsto i nastaviće da podržavaju njegov razvoj. Sinergija između prirodnog gasa i biometana je neprocenjiva na tehničkom, ekonomskom i političkom nivou. Ovo čini ovaj obnovljivi gas pogodnim za današnju gasnu infrastrukturu i za naše klijente. Uz podržavajuće politike i kolektivne napore, možemo pomoći sektorima da brzo i troškovno efikasno dekarbonizuju, dok izbegavamo neiskorišćenu imovinu“, rekao je Pijer Duvjuzar (Pierre Duvieusart), iz GIE.

Zamah u sektoru biometana blisko se poklapa sa ciljevima za 2030. godinu postavljenim u planu REPowerEU.

Mapa biometana za 2024. godinu prikazuje 1.548 postrojenja za biometan (RNG). To predstavlja rast od 32 odsto u broju postrojenja u Evropi u poređenju sa prethodnim izdanjem, koje je prikazivalo 1.174 postrojenja.

Zemlja koja je najviše napredovala u odnosu na prethodni izveštaj je Francuska, koja je svoje kapacitete skoro udvostručila. Italija je takođe pokazala značajan rast, povećavši broj svojih postrojenja četiri puta i ukupni kapacitet više od tri puta, dok Velika Britanija i Danska održavaju svoje pozicije među pet najvećih proizvođača biometana u Evropi.

Nemačka ostaje najveći proizvođač biometana, ali je pauzirala izgradnju novih postrojenja.

Biometan je, kao što je već pomenuto, obnovljivi izvor koji može biti alternativa gosilnim gorivima, a po svom sastavu je sličan prirodnom gasu. Ubacivanjem  u gasne mreže može se koristiti za iste svrha kao i prirodni gas.

Energetski portal

Od rekonstrukcije luke Prahovo do novih saobraćajnica – Šta čeka Istočnu Srbiju?

Foto-ilustracija: Unsplash (dmitrii-eliuseev)
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom nedavne posete luci Prahovo kod Negotina, lociranoj na Dunavu, na tromeđi Srbije, Rumunije i Bugarske, najavljeno je da je u planu veliki projekat rekonstrukcije, za koji se očekuje raspisivanje tendera kasnije tokom ove godine.

Projekat, vredan 36 miliona evra, finansiraće se iz državnog budžeta i ima za cilj povećanje kapaciteta luke. Kako je objasnio resorni ministar, luka trenutno ima kapacitet od oko 1,5 miliona tona godišnje, a nakon nadogradnje očekuje se povećanje na 3,5 miliona tona, što je više nego duplo povećanje kapaciteta.

Rekonstrukcija obuhvata izgradnju novih objekata i upravne zgrade koja će biti dom za carinu, kapetaniju i druge neophodne državne organe za funkcionalnost luke.

Radovi na luci trebali bi trajati oko tri godine, tokom kojih će operacije nastaviti bez prekida. Inicijativa takođe uključuje planove, u saradnji sa Evropskom unijom, za izvlačenje 21 nemačkog ratnog broda potopljenog u Dunavu tokom povlačenja 1944. godine, od procenjenih 200, sa početkom ekstrakcije očekivanim ovog avgusta.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovaj projekat je od krucijalne važnosti za ovaj deo Srbije, regionalnu ekonomiju, posebno za grad Bor.

Projekat se smatra transformacionim za region, s potencijalom da stvori preko 1.000 radnih mesta, što se smatra ekvivalentom zapošljavanja koje su nekada pružale starije tehnologije, podržavajući do 5.000 radnika u Prahovu, saopšteno je na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Očekuje se da rekonstrukcija podstakne dalji razvoj infrastrukture, uključujući završetak brze saobraćajnice do Golupca do septembra sledeće godine, s planovima koji se protežu do Brze Palanke i Negotina – tačnije, u planu je izgradnja obilaznice oko Negotina kako bi se smanjio saobraćaj u centru grada.

Dalji razvoj obuhvata rekonstrukciju oko 75-77 kilometara pruge od ukupno 97 kilometara u istočnom delu Srbije, poboljšavajući povezanost i operativne brzine do 120 kilometara na sat.

Energetski portal

Efikasniji rad Agencije za energetiku uz EU podršku

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)
Foto-ilustracija: Unsplash (shraga kopstein)

„EU aktivno podržava rad Agencije za energetiku Republike Srbije više od 20 godina, počevši sa tehničkom pomoći koja je omogućila njeno osnivanje. Do danas, EU je finansirala osam projekata vrednih više od 10 miliona evra. Početak je bio fokusiran na jačanje kapaciteta i obuku, dok je danas akcenat na novim tehnološkim alatima koji unapređuju efikasnost Agencije”, istakao je Gligo Vuković, projektni menadžer Delegacije EU u Srbiji, na završnom događaju projekta – Podrška Agenciji za energetiku Republike Srbije u prikupljanju i analizi podataka o energetskom tržištu i mrežnoj infrastrukturi’’.

,,EU ističe važnost nezavisnosti i stručnosti Agencije kao ključnih elemenata koji osiguravaju stabilnost investicija na energetskom tržištu. Predstojeće izmene regulative u EU predviđaju proširenje nadležnosti Agencije, na koje EU stoji spremna da odgovori kroz različite oblike podrške u budućnosti“, dodao je Vuković.

Ispred Ministarstva rudarstva i energetike predstavljanju rezultata projekta u Beogradu prisustvovala je Jovana Joksimović, pomoćnica ministarke za međunarodnu saradnju i evropske integracije.

Projekat „Podrška Agenciji za energetiku Republike Srbije u prikupljanju i analizi podataka o energetskom tržištu i mrežnoj infrastrukturi’’ imao je za cilj da unapredi kapacitete Agencije za energetiku Republike Srbije kroz izradu i implementaciju novih informacionih sistema. Ovaj projekat je deo programa IPA 2018, koji je osmišljen kako bi podržao Srbiju na putu ka pridruživanju Evropskoj uniji.

Projekat je postavio ambiciozne ciljeve kako bi unapredio energetski sektor kroz niz ključnih inicijativa. Jedan od glavnih fokusa bio je razvoj novih informacionih sistema. Ovi sistemi su namenjeni efikasnijem prikupljanju i analizi podataka o energetskom tržištu i infrastrukturi, kako bi se olakšalo donošenje informisanih odluka.

Pročitajte još:

Pored toga, projekat je imao za cilj jačanje zakonodavnih okvira u sektoru energetike. Ovo je uključivalo unapređenje pravnog okvira u skladu sa evropskim standardima, kako bi se olakšala implementacija EU direktiva i regulativa. Ovi koraci su ključni za harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima, čime se stvara stabilno i predvidivo poslovno okruženje.

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

Još jedan važan aspekt projekta bilo je povećanje kapaciteta javnog sektora. Kroz obuke i tehničku podršku, projekat je doprineo jačanju kapaciteta Agencije za energetiku i drugih relevantnih institucija. Ovo je omogućilo efikasniju regulaciju energetskog sektora i bolje upravljanje resursima.

Ključne aktivnosti u okviru projekta obuhvatale su izradu softverskih rešenja za prikupljanje, obradu i analizu podataka. Ovi alati su se koristili za poboljšanje informacione infrastrukture i podršku donošenju odluka u sektoru energetike. Takođe, projekt je organizovao obuke za osoblje Agencije za energetiku i druge relevantne institucije, kako bi se osigurala pravilna upotreba novih sistema i alata. Povećanje transparentnosti bilo je takođe važan cilj, što je uključivalo poboljšanje pristupa informacijama o energetskom tržištu za sve relevantne aktere, uključujući donosioce odluka, industrijske subjekte i širu javnost.

Inovacioni centar Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu bio je ključni partner u razvoju novih informacionih sistema i softverskih rešenja za analizu podataka. Saradnja svih uključenih institucija omogućila je efikasnu realizaciju projekta i ostvarivanje ciljeva koji su imali značajan uticaj na unapređenje energetskog sektora Srbije.

Projekat predstavlja značajan korak napred za Agenciju i celokupni energetski sektor zemlje, doprinosi modernizaciji infrastrukture i podizanju standarda na nivo onih u EU.

Evropska unija je najveći donator Srbije u oblasti energetike, u koju je investirala preko milijardu evra bespovratnih sredstava od 2000. godine. EU u Srbiji finansira projekte čiji je cilj sigurnost snabdevanja, diversifikacija izvora energije, liberalizacija tržišta i poboljšanje energetske efikasnosti.

Izvor: EU za tebe