Home Blog Page 171

Bezbednost hrane je strateško pitanje

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)

U Privrednoj komori Srbije (PKS) održana je prva debata u okviru projekta Grow up – snaga zemlje, posvećena poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Govoreći o izazovima i šansama za srpsku poljoprivredu, Marko Čadež, predsednik PKS, ukazuje živimo u vremenu kada je bezbednost hrane strateško pitanje od nacionalnog značaja, kao i da je suštinki važan fer odnos i dijalog privrede i države.

„Ono što je nama od izuzetnog značaja jeste da imamo konstruktivan i otvoren dijalog između privrede i države. Pitanje bezbednosti hrane je nacionalno pitanje. Dve stvari su nam važne, a to su aktuelni problemi, ali i da vidimo kako da podstaknemo razvojne šanse koje do sada nismo mogli da podržimo. Jedno je naravno tehnologija. To je veliko pitanje, što zbog globalnog ekonomsko strateškog aspekta, što zbog zbog položaja na kom se nalazimo“, istakao je Čadež.

Kao zemlja, po njegovim rečima, moramo da jačamo prerađivačku industriju i da je razvijamo. „U proteklim godinama, imali smo veliki broj inicijativa koje ste vi, (privreda) poslali Ministarstvu poljoprivrede. U nekim godinama je bilo prihvaćeno polovina, nekad trećina“, podseća Čadež.

Pročitajte još:

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković  zahvalna je PKS na organizaciji skupa i ideji da se u formi debate i dijaloga priča o poljoprivredi, kako bi pokazali na pravi kako je Srbija krenula velikim iskorakom napred.

Kako je objasnila, projekat Grow up – snaga zemlje će predstaviti poljoprivredu i sve ono što smo pokrenuli, što je jako bitno.

„Mali poljoprivrednici će imati benefite tako što će administrativni poslovi ubuduće biti brži, operativniji i transparentniji. Moći će da dobiju sredstva koja su opredeljena budžetom za ovu godinu u ovoj godini’’, objasnila je ministarka govoreći o novom sistemu eAgrar.

Poljoprivrednici će svojim registrom upravljati sami, i u svakom trenutku će imati uvid u svoje stanje, rekla je Tanasković. Dodala da će morati da se isprave sve nepravilnosti, kako bi, kaže ona, ubuduće imali tačnu bazu.

„Na taj način ćemo teritorijalno pogađati šta kom regionu u Srbiji nedostaje“, rekla je Tanasković.

Direktor instituta za informacione tehnologije biosistema Biosens Vladimir Crnojević kaže da je njihova misija da podrže transformaciju, te da je to „nešto što je potpuno izvesno da će se dogoditi u Srbiji“. Crnojević je takođe dodao da Srbija mora da iskoristi kapacitete informacionih tehnologija kako bi unapredila svoje sisteme i išla u korak sa svetom.

Skup u PKS okupio je skoro 200 učesnika – eksperata, predstavnika kompanija, institucija, poslovnih asocijacija. U okviru projekta Grow up – snaga zemlje, biće održano još pet regionalnih debata širom Srbije – o stočarstvu, ratarstvu, voćarstvu, povrtarstvu i organskoj proizvodnji.

Izvor: PKS

U obalnim vodama do 100 puta više mikroplastike nego pre šest godina

Foto: Facebook (screenshot)
Foto-ilustracija: Pixabay (giogio55)

Mikroplastika se nalazi svuda oko nas, u zemljištu, vodi, pa čak i ljudskom organizmu. I često ostanemo zapanjeni kada čujemo gde je sve pronađena, a izgleda da će je biti sve više i više. 

Prema najnovijim istraživanjima mikroplastike sve više ima rekama. Zahvaljući članovima tri veslačka tima koji su prikupljali uzorke vode tokom učešća na trci dugoj 2.000 milja, naučnici su došli do saznanja da je zagađenje mikroplastikom u britanskim obalnim vodama 100 puta veće nego pre šest godina.

Naučnici koji su proučavali uzorkovanu vodu otkrili su da je nivo mikroplastike u vodi do 100 puta veća od nivoa koju su pokazali podaci koje je prikupio Centar za životnu sredinu, ribarstvo i nauku o akvakulturi (Cefas) 2017. godine.

Pročitajte još:

Zagađenje voda jedan je od najvećih izazova naše generacije. Oprema korišćena za prikupljanje podataka omogućila nam je da uhvatimo mnogo manje čestice – tako da smo dobili tačniju sliku o tome gde je i koliko je mikroplastike. Vremenom će značajno poboljšati naše razumevanje izazovnog problema mikroplastike u našoj vodi”, objasnila je dr Fej Koučer.

U mikroplastiku spada svaki komad plastike manji od pet milimetara kao što su vlakna od odeće, perlice, plastične granule i komadići polomljene plastike. Za mikroplastiku se govori da su to sitne „mrlje“ koje se kreću u vodenim površinama i značajno mogu da naštete vodenom ekosistemu, jer ih je teško pratiti, a samim tim i ukloniti.

Energetski portal

Utvrđene dalje aktivnosti na poboljšanju kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay (Foto-Rabe)
Foto: Vlada Republike Srbije

Na Radnoj grupi za sistemsko rešavanje pitanja zaštite vazduha, kojoj se predsedavala premijerka Ana Brnabić, analizirani su koraci koje su uradili operativni timovi od prošlog sastanka.

Problem zagađenosti vazduha podeljen je na četiri osnovna segmenta: individualna ložišta, saobraćaj, energetska efikasnost i izvori zagađenja vazduha iz poljoprivrede.

Na sastanku su utvrđeni dalji koraci koji se odnose na pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta lošijeg kvaliteta u 10 jedinica lokalne samouprave, kao što su Beograd, Niš, Kragujevac i druge, koje spadaju u najzagađenije kada je reč o PM česticama.

Predsednica Vlade naglasila je da je neophodno ustanoviti šta će biti dodatni efekti većeg pošumljavanja i istakla da već sada postoje konkretni rezultati, ali da je namera da se mnogo više uradi u budućnosti.

Pročitajte još:

Članovi Radne grupe usaglasili su se da se u naredna 24 meseca izvrši gašenje kotlarnica u javnim institucijama koje trenutno koriste ugalj, mazut i lož-ulje za grejanje, a za koje postoje tehničke mogućnosti priključenja na sistem daljinskog grejanja ili na gasovod.

Prema rečima premijerke, javnosti će uskoro biti predstavljen čitav Akcioni plan koji prati Program zaštite vazduha u Srbiji za period od 2022. do 2030. godine, kako bi uvideli konkretne projekte koji se sprovode.

Takođe, članovi Radne grupe konstatovali su da je za domaćinstva jedno od rešenja subvencionisan prelazak na ekološke načine grejanja, a kada je reč o smanjenju zagađenja koje nastaje iz saobraćaja tokom ove godine biće postavljeno 10 novih elektropunjača na auto-putevima.

Na sastanku je istaknuto da će se intenzivno raditi na tome da se svim građanima finansijski olakša prelazak na ekološki prihvatljive energente koji ne zagađuju vazduh.

Energetski portal

Danas počinje prijavljivanje za davanja po hektaru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)

Javni poziv za davanja po hektaru u iznosu od 9.000 dinara danas je raspisan, a poljoprivredni proizvođači će svoje zahteve moći da podnose do 31. maja.

Neće biti čekanja zatvaranja javnog poziva, već će poljoprivrednicima sredstva biti isplaćivana odmah po obradi zahteva, kako bi što pre došli do novca koji im je potreban za setvu, navodi se na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Subvencija po hektaru iznose 6.000 dinara plus 3.000 dinara regres za gorivo.

Kako bi što veći opseg poljoprivrednika mogao da dobije ovu vrstu podsticaja, ove godine je pomeren datum preseka stanja registrovanih gazdinstava i produžen sve do kraja trajanja Javnog poziva.

Pročitajte još:

Ranije je bilo propisano da za ovu vrstu subvencija mogu konkurisati poljoprivredna gazdinstva koja su bila registrovana do septembra prethodne godine.

Poljoprivredni proizvođači za subvencije mogu se prijaviti preko eAgrara.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 7. aprila 2023. godine do 14. aprila 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 186,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 180,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

Energetski portal

Robne rezerve otkupiće do 50.000 tona merkantilne pšenice

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je Zaključak kojim je data saglasnost da Republička direkcija za robne rezerve otkupi do 50.000 tona merkantilne pšenice, rod 2022. godine, po ceni od 28 dinara po kilogramu, plus PDV.

Merkantilna pšenica, koja će biti otkupljena od fizičkih lica – nosilaca registrovanih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava u količini do 100 tona po poljoprivrednom gazdinstvu, treba da je domaćeg porekla, zrela, zdrava, bez bilo kakvih naznaka plesni, stranih mirisa i ukusa i pogodna za ljudsku ishranu. Takođe, neophodno je da bude nezaražena pšeničnim bolestima i štetočinama.

Vlada je usvojila Uredbu o utvrđivanju plana upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije do 2027. godine, kojom se utvrđuje program mera koje je potrebno sprovesti do te godine radi dostizanja postavljenih ciljeva životne sredine definisanih za sva vodna tela površinskih i podzemnih voda. Izrada Plana je i deo procesa primene Okvirne direktive o vodama Evropske unije.

Upravljanje vodama u Srbiji odvija se kroz izradu i sprovođenje ključnih planskih dokumenata – planova kojima se uređuje zaštita od štetnog dejstva voda, kao i planova kojima se uređuje zaštita voda, odnosno plana zaštite voda od zagađivanja i programa monitoringa.

Pročitajte još:

Na sednici je usvojena Uredba o proglašenju specijalnog rezervata prirode „Uvac”, čime se obezbeđuje očuvanje atraktivnih, spektakularnih morfoloških osobenosti ovog područja.

Prisustvo jedne od najređih vrsta lešinara kod nas, Beloglavog supa, ovom području daje posebnost, dok visoke litice Uvca nastanjuju strogo zaštićene biljne vrste – orhideje: vrećasti kaćun, kaćun i medeni kaćunak, kao i niz drugih biljaka, riba, ptica, sisara…

Donošenjem Uredbe ostvaruje se niz pozitivnih efekata u domenu ciljeva utvrđenih Prostornim planom Republike Srbije, strateškim dokumentima u oblasti zaštite prirode, životne sredine i održivog razvoja i međunarodnim ugovorima i programima, a pre svega povećanje površine zaštićenih područja i zaštita biodiverziteta i geodiverziteta, posebno ekološki značajnih područja.

Energetski portal

Sneg i mraz u prethodnom periodu nisu drastično oštetili voće, povrće i ratarske kulture

Foto-ilustracija: Pixabay (Luster2739)
Zima u ravnici-Marina Stančević

Veliku glavobolju početkom proleća poljoprivrednicima zna da zada mraz. Zbog toga su mnogi strahovali kako će sneg i niske temperature u aprilu uticati na njihovu proizvodnju. Prema rečima stručnjaka, vreme koje smo imali protekla dva dana nije uslovilo ozbiljnija oštećenja na voću, povrću i ratarskim kulturama.

U fabrici na otvorenom rizik od gubitka prinosa je prisutan čitave godine. Ipak, najveća strepnja voćara u proleće je pojava niskih temperatura, zbog kojid dolazi do izmrzavanja voćaka i cvetova.

„Od 2012. godine, kada smo imali temperatrue od -29, -30 stepeni pokazuje se da zapravo najveće štete u voćnjacima nastaju od poznih prolećnih mrazeva. Ove godine je u januaru i februaru bilo dosta toplo za to doba godine i pupoljci su počeli jače da se razvijaju“, kaže Zoran Keserović, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Niske temperature, objašnjava, obično dolaze u trećoj dekadi marta i prvoj dekadi aprila, što se dogodilo i sada.

„Imali smo mraz u noći između 28. i 29. marta i tada se desilo nešto što se nije dešavalo u poslednjih 30-ak godina. Obično su voćne vrste koje imaju osetljivije pupoljke kao što su breskva, kajsija, trešnja izmrzavale u ravnici. Ove godine se desilo obrnuto, da su u ravnici ostale i breskve i kajsije, eventualno negde u okolini Beograda gde su voćnjaci u depresiji. Ali smo imali potez Fruške gore koji se vodio kao otporan, oko Male Remete, Jarka, Iriga gde su na nadmorskoj visini od 250-300 metara imali značajno izmrzavanje kajsije. Po našoj analizi i preko 95 posto“, navodi naš sagovornik.

Pročitajte još:

„Ovde je došlo do izmrzavanja mađarske sorte trešnje, ali je oblačinska višnja ostala. Objašnjenje za to je da ovo nije bio radiacioni, već agresivni mraz. Tamo gde je vetar naneo niske temperature došlo je do oštećenja. Imali smo oštećenje delimočno u okolini Čačka. Tu je izmrzavanje bilo oko 45-50 posto. Sa ovim mrazem koji je bio u sredu i četvrtak ujutru smo dobro prošli, jer se temperature nisu značajno spustile da bi mogle da ugroze osetljive voćne vrste“, ističe Keserović.

Negativne posledice trenutnih niskih tempratura mogle bi da budu slabo oprašivanje i oplodnja.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Nema leta pčela, a proizvođači nemaju naviku da unose bumbare u plantaže. Bumbari lete na nižim temperaturama. Ali, s obzirom da je proteklog vikenda bilo lepo vreme možda je to bilo dovoljno da završi oprašivanje i oplodnja. Ponekad je za ovaj proces potrebno samo nekoliko sati“, objašnjava naš sagovornik.

U pojedinim voćnjacima je, kaže, bilo delimičnog izmrzavanja jabuke, ali se to neće odraziti mnogo na ukupan prinos.

„Ono što je moja procena je da će i pored šteta koje su pretrpeli određene voćne vrste, ako u narednom periodu, a ne vidim da može da dođe do pojave veoma niskih temperatura u periodu precvetavanja, ovo biti jedna od rodnijih godina u Srbiji posle 2013. i 2018“, kaže Keserović.

U narednom periodu voćari treba da obrate pažnju na eventualnu pojavu bakterioza, koje su posledica strestnih situacija, a nagle promete temperature to jesu.

Niske temperature i proizvodnja povrća

Niske temperature i sneg nisu naneli značajnije štete u proizvodnji povrća na otvorenom polju.

„Na otvorenom se uglavnom nalaze povrtarske vrste koje imaju male biološke zahteve za uslove uspevanja i jako dobro podnose niske temperature kao što su crni luk iz arpadžika, beli luk iz čenova, spanać… Još nisu nikle posejane korenaste povrtarske vrste“, kaže Žarko Ilin, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Štete, dodaje, mogu nastati u narednih nekoliko dana, ukoliko dođe do novih mrazeva.

Foto-ilustracija: Pixabay (deranho)

„Od 30 godina, što je referentni period Svetske meteorološke organizacije, 18 godina je sa mrazom u prvoj dekadi aprila. Ove godine se temperature kreću od -1 do -9 stepeni. Te temperature mogu naneti štetu u proizvodnji rasada u raziličitim oblicima i tipovima zatićenih prostora, pogotovo u objektima bez dodatnog zagrevanja. U objektima sa dodatnim zagrevanjem će se trošiti znatno veća količina energije i to će svakako povećati troškove proizvodnje rasada, a što će uticati i na konačnu cenu gotovog proizvoda koji će biti plasiran na tržištu“, objašnjava naš sagovornik.

Regioni ispod 200 metara nadmorske visine su kritičniji za pojavu niskih temperatura i mrazeva u ovom periodu.

„To su mesta gde je, pre svega, u proizvodnji rasada neophodno obezbediti dodatnu zaštitu neposrednim pokrivanjem biljaka tekstilom u objektima bez dodatnog zagrevanja ili povećanjem zagrevanja u objektima gde ono postoji. Da ne bi došlo do oštećenja malih, nežnih biljčica u fazi kotiledonih listića za proizvodnju na otvorenom ili već pripremljenog rasada paradajza, paprike, lubenice, krastavca, dinje za proizvodnju u zaštićenom prostoru koji je sada u fazi pet, šest dobro razvijenih listova i korena i čvrstog stabla. Kod takvog rasada temperature u objektu ne bi smele da padnu ispod 12 stapeni“, kaže Ilin.

Kod objekata tunelskog tipa kod kojih nije dobro urađena statika može doći do urušavanja usled težine snega.

„Ipak, treba znati da te količine snega moraju biti znatno iznad 50 centimetara. Ove godine, po mojim informacijama, se na svu sreću to nije desilo. Urušavanje objekata nanosi veliku štetu proizvođačima. Samo u ceni to je do 15 do 25 evra po metru kvadratnom samo za noseću konstrukciju i foliju. Kada se to javi potrebno je dodatno zagrevanje unutra kako bi se sneg topio i skliznuo sa plastične folije, skidanje snega sa plastične folije, a ponekad je potrebno i seći foliju i to je trošak od jednog evra po metru kvadratnom, što nije malo“, objašnjava naš sagovornik.

„Sneg je obično prosečne mase po kubnom centimetru od 1,5 do dva grama. Ovaj je bio znatno veće mase, jer je bio izuzetno vlažan i težak, pa je u jednom kubnom centimetrju bilo i preko 2,5 grama. Postojao je rizik da dođe do rušenja niskog zaštićenog prostora, ali, ponavljam, po mojim saznanjima to se na svu sreću nije dogodilo“, kaže Ilin.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: RTS

Pridružite se stručnjacima u Opatiji od 10. do 12. 05. i saznajte zašto je gas temelj za rešavanje energetske trileme

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

38. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin tradicionalno će se održati od 10. do 12. 05. 2023. u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji, u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU) i Centra za plin Hrvatske. Trodnevna međunarodna konferencija i izložba posvećena prirodnom gasu, tečnom prirodnom gasu (UPP-u) i rešenjima sa niskim sadržajem ugljenika, jedna je od najvećih u jugoistočnoj Evropi.

Učestvovanje na skupu pružiće vam priliku da se sastanete s vodećim liderima iz gasnog sektora i UPP-a iz Republike Hrvatske i više od 20 zemalja. Tokom prethodnih 37 izdanja MEĐUNARODNI SUSRETI STRUČNJAKA ZA PLIN omogućili su poslovno povezivanje više od 17.000 stručnjaka iz sektora, iz više od 30 zemalja i tokom decenije stvarali su nova partnerstva i nove poslove uz prijatno druženje u Opatiji. Skup će okupiti 500 priznatih stručnjaka za gas i energetiku iz više od 20 zemalja, a svoje učešće potvrdilo je 50-ak uglednih predavača i 30-ak izlagača. 

Zanimljiv program konferencije obuhvata 10 aktualnih tematskih celina, nekoliko interaktivnih panel-diskusija i postersku sekciju o najaktealnijim temama iz područja gasne ekonomije i energetike.

Prvi deo konferencije obradiće strateške teme poput ključne uloge prirodnog gasai UPP-a pri suočavanju s međusobno povezanim izazovima: sigurnosti snabdevanja, energetskom tranzicijom i pristupačnom energijom.

Andrea Stegher, budući predsednik Međunarodne plinske unije (IGU), u mandatu od 2025. do 2028. te trenutni dopredsednik IGU-a (od 2021. do 2025.) održaće pozvano predavanje o prirodnom gasu kao energetskom temelju za rešavanje energetske trileme. Stegher smatra da su nužna nova ulaganja i šira diverzifikacija, a ne samo etiketiranje gasa kao tranzicionog goriva s ograničenim vekom trajanja. Budući predsednik IGU-a navodi potrebu ulaganja u nove izvore gasa, uključujuči i nove „zelene“ i gasove sa niskim sadržajem ugljenika, primenu tehnologije hvatanja, korišćenja i skladištenja ugljenika (CCUS) te izgradnju novih infrastrukturnih projekata koji bi osigurali potporu energetskoj tranziciji.

Pročitajte još:

Filimon Antonopoulos, direktor kompanije Tallon Commodities iz Londona prezentovaće strategije pomoću kojih kompanije, koje su izložene visokim cenama energije, mogu upotrebom energetskih finansijskih derivata ponovno da preuzmu kontrolu nad svojim troškovima i proračunima te da se zaštite u razdobljima ekstremne volatilnosti cena i iracionalnih tržišta.

Foto: Promo

Mr. sc. Marijan Krpan, predsednik Uprave Agencije za ugljovodonike održaće stručno izlaganje na temu izgleda za istraživanje prirodnog gasa i međunarodnu saradnju u jugoistočnoj Evropi i mediteranskom bazenu (Izrael, Cipar, Egipat i Grčka). Stručnjaci iz kompanija INA-Industrija nafte d.d. i MOL Group prezentovaće rad o upravljanju istraživanjima gasa kroz organski rast (INA naftna industrija). Biće potvrđena i uloga gasova iz obnovljivih izvora i gasova sa niskim sadržajem ugljenika kao ključnih dodataka obnovljivim izvorima energije, kao i važna uloga opsežne gasne infrastrukture pri uspostavljanju dekarbonizovanog i pouzdanog energetskog sistema. 

Laslo Farkaš Višontai iz kompanije Podzemno skladište gasa predstaviće projekat izgradnje novog podzemnog skladišta gasa u Republici Hrvatskoj  – PSP Grubišno polje. Ozbirom da je za prevazilaženje izazova nove tržišne dinamike i energetske tranzicije potrebna i diverzifikacija obrazovanja, vezanog uz energiju, na ovogodišnjem skupu biće govora i o budućnosti ljudskih potencijala u gasnom sektoru. Studenti sa nekoliko fakulteta iz Republike Hrvatske prestaviće samostalne radove na zadate teme konferencije.

Važan deo skupa biće prezentacije više stručnih radova o izazovima i prilikama u procesu dekarbonizacije budućeg lanca vrednosti gasa i UPP-a te o primeni pametnih tehnologija, inovacijama i digitalnoj transformaciji u gasnom sektoru. Biće prikazani i razvojni potencijali terminala za tečni prirodni gas (UPP), njihova buduća uloga u evropskoj gasnoj infrastrukturi i tehnologije tečnog prirodnog gasa. Stručnjaci iz kompanije LNG Hrvatska prikazaće sve razmatrane mogućnosti povećanja maksimalnog kapaciteta Terminala te dati detaljni prikaz odabranog rešenja, nabavkom i ugradnjom dodatnog modula za gasifikaciju. Julie Cejkova iz kompanije Chart Ferox prikazaće tehničku i komercijalnu izvodljivost tehnologije Small-scale LNG i objasniti kako se koncept kriogenog lanca vrednosti može primeniti i na vodik.

Na konferenciji će biti govora i o doprinosu prirodnog gasa i gasova iz obnovljivih izvora u postizanju održivog transportnog sistema. Brojni domaći i inostrani stručnjaci izložiće radove o problematici transporta, distribucije, skladištenja i potrošnje prirodnog gasa s obzirom na obezbeđivanje efikasnog, pouzdanog i niskougljeničnog gasnog sistema. Nekoliko zanimljvih radova prikazaće pravne instrumente kontrole rizika u vreme globalne energetske krize i predstojeće zakonodavno uređenje vodonika u hrvatskom zakonodavstvu kao i komparativna rešenja iz drugih država članica. Biće govora i o zaštiti krajnjih potrošača u gasnim distributivnim sistemima te uticaju kalorijske vrednosti.

Foto: Promo

Brojni izlagači iz zemlje i inostranstva predstaviće napredna tehnička rešenja za gasnu ekonomiju i energetiku na izložbi gasne opreme i tehnologije, koja će se održati usporedo s konferencijom. Sponzorstvo skupa pruža idealnu platformu za pozicioniranje vaše kompanije kao lidera u industriji te osigurava najveću vidljivost brenda pre skupa, tokom održavanja skupa i nakon održanog skupa pred ključnim igračima u vrednosnom lancu gasa, UPP-a i rešenja sa niskim sadržajem ugljenika. Ciljane tematske celine i priznati govornici odlike su skupa što spaja nauku, obrazovanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno sudeluju u gasnoj ekonomiji. Mobilna aplikacija, dostupna pre otvaranja skupa, i društvenog događanja u Opatiji osiguraće dovoljno vremena za umrežavanje i ostvarivanje novih poslovnih prilika.

OSIGURAJTE SVOJE MESTO U OPATIJI NA VREME! Više informacija saznajte na sedećim stranicama:  Preliminarni program konferencije, link za prijavu učesnika i rezervaciju izložbenih jedinica.

Izvor: Centar za plin Hrvatske

Evropa je u nove vetroparkove u 2022. uložila samo 17 mlrd evra

Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Evropa je u nove vetroparkove u 2022. uložila samo 17 milijardi evra, što je najniža cifra od 2009. godine – ukazuje izveštaj organizacije WindEurope „Finansiranje i investicioni trendovi: Evropska industrija vetra u 2022.“ objavljen u martu. Primera radi, 2021. godine investirano je 41 milijardi evra.

“Ovi podaci su moćno upozorenje za vlade i donosioce odluka. Ukoliko brzo ne povratimo poverenje investitora, nećemo biti u stanju da dostignemo evropske energetske i klimatske ciljeve”, upozorava WindEurope.

Pomenutom sumom finansirana je izgradnja 12,2 GW novih vetroparkova, a skoro svi su na kopnu (onshore). Najviše je investirala Nemačka (2,3 mlrd evra), zatim Finska (2,1 mlrd evra) dok je na trećem mestu Poljska sa rekordnih 1,9 mlrd evra investicija.

Ipak, sveukupno, to je značajno manje od 31 GW godišnje koliko je potrebno instalirati između 2023. i 2030. godine da bi se ostvarili ciljevi od 40-45 odsto obnovljive energije u EU.

“Ruska invazija nad Ukrajinom jako je pogodila evropsku ekonomiju baš kad je počela da se oporavlja od kovida. Visoke cene sirovina, prekidi u lancima snabdevanja i inflacija doprineli su povećanim troškovima i riziku za investitore”, objašnjava WindEurope.

Ni vlade se nisu snašle u novonastalim okolnostima. Prema izveštaju, mere su donete u dobroj veri i imale su cilj da zaštite potrošače od visokih troškova energije.

Pročitajte još:

“Ali, mnoge od ovih mera su potkopale prihode, a sve su bile nekoordinisane i vodile su različitim intervencijama na tržištu što je uzrokovalo nesigurnost i naškodilo poverenju investitora. I uslovi za finansiranje su postali teži. Kamatne stope su porasle jer centralne banke pokušavaju da kontrolišu inflaciju, a povećani rizik za projekte, koji uključuje odlaganje i neuspeh, uticali su na zajmodavce da povećaju premije rizika”, navodi se u izveštaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)

Autori navode da su logistički troškovi porasli do 50 odsto u poslednje dve godine. Aukcijske cene će morati da rastu da bi se pokrili povećani troškovi sirovina i finansiranja.

Ali, razloga za optimizam ima. Postoji potražnja za obnovljivim investicijama, smatra WindEurope, a dobri projekti će nastaviti da imaju pristup kapitalu. Donosioci odluka su uvideli koristi obnovljivih izvora energije u obezbeđenju energetske nezavisnosti.

“Moguće je izaći na kraj i sa povećanim finansijskim rizicima, i višim troškovima projekta, ali ključ je u regulatornom riziku koji vodi do nesigurnosti, tako da Vlade moraju da povrate poverenje investitora putem regulatorne stabilnosti”, zaključak je izveštaja.

U Jugoistočnoj Evropi uloženo 1,1 milijardi evra u 860 MW

Izveštaj pokriva 27 zemalja EU, kao i Srbiju, BiH, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Tursku, Norvešku, Veliku Britaniju, Farska ostrva, Kosovo.

U Jugoistočnoj Evropi investirano je 1,1 milijardi evra kojima je finansirano 860 MW novih projekata, što je sedam odsto svih novih vetroparkova u Evropi. Novi kapaciteti su ravnomernije raspoređeni u ovom delu Evrope nego ranijih godina – tri projekta u Rumuniji imaju ukupno 250 MW, Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju po 220 MW novih kapaciteta, dok Grčka ima 170 MW.

“Nacionalne energetske politike i nejasno regulatorno okruženje umanjili su investicije u više od pola zemalja članica EU, uključujući mnoge u regiji Jugoistočne Evrope”, navodi se u izveštaju.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Čipko pokret – zagrljajem protiv seče drveća

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Danas kada želimo da se usprotivimo seči drveća, uđemo na društvene mreže, otvorimo link na kojem se nalazi nekakva anketa, popunimo je i tu se uglavnom na naš doprinos stavlja tačka. Govorimo kako je ovo doba u kojem ekološka svest počinje da se budi, i to među stanovnicima gradskih područja, a zapravu tu svest ograničili smo na nekoliko internet klikova. Jednu od najboljih lekcija, kako bi trebalo da branimo našu prirodu, ostavili su nam hrabri ljudi iz ruralnih područja još davnih sedamdesetih godina prošlog veka.

Reč chipko na hindi jeziku nosi vrlo jednostavno, ali snažno snačenje – zagrliti se. Nenasilni ekološki pokret nastao početkom sedamdesetih u Indiji, a koji je za cilj imao zaštitu drveća i šuma čiju je seču podržavala vlada, simbolično je poneo naziv Čipko pokret. Naime seljani, a posebno žene koje su zaštitni znak pokreta, drveće su štitili svojim zagrljajem, praveći živi zid i ometajući drvoseče. Prvobitno, pokret je nastao u himalajskom regionu Utarakand, a zatim se proširio na indijske Himalaje.

Procene su da je u period od 1972. do 1979. godine u Čipko pokretu učestvovalo više od 150 sela, kroz 12 velikih protesta i brojne manje sukobe. Najveći uspeh ovih protesta bila je iznuđena odluka indijske premijerke da se na 15 godina zabrani komercijalna seča šuma na Himalajima Utarakand.

Prema nekim podacima, pokret se nastavio godinama kasnije postajući na kraju pokret ,,Spasimo Himalaje’’. Sedamdesetih godina uvedena je zabrana seče i u Himačal Pradešu, međutim nakon što je 2004. godine zabrana ukinuta protesti Čipko pokreta nastavljeni su, ali bez uspeha koji je postojao na početku njegovog nastajanja.

Mnogo je poruka koje bih mogla da iznesem govoreći o ovim hrabrim ljudima, sa ženama na čelu. Najvažnija ipak poručuje da prirodu možemo da spasimo jedino udruženi, iskrenom voljom i hrabrošću da napustimo našu komfor zonu u kojoj se krijemo.

Zbog čega je pokret nastao?

Nakon završetka sukoba između Kine i Indije 1963. godine, indijska država Utar Pradeš počela je da se razvija, naročito u ruralnim područjima. Mnoge tadašnje kompanije koje su se bavile sečom drveća počele su da dolaze, tražeći dozvolu za pristup velikim površinama koje su bile pod šumama. Vlada je seljanima zabranila pristup šumama od kojih su oni veoma zavisili, a korišćenje drveća u ovakve svrhe zamenile su komercijalni poduhvati koji su izazvali velike ekološke probleme – erozije, poplave, gubitak vodnih resursa i druge.

Katarina Vuinac

Naučni brod Tara otkriva tajne evropskih obalskih ekosistema

Foto-ilustracija: Pixabay

Brod-laboratorija Tara isplovio je na otvoreno more, na novu ekspediciju. Tokom ove misije pokušaće da otkrije tajne evropskih obalskih ekosistema.

Naučni brod Tara zaplovio je iz Lorijana, grada na zapadu Francuske, na putovanje duž evropskih obala do jula 2024. kako bi učestvovao u misiji namenjenoj merenju uticaja zagađenja i klimatskih promena na evropske obale.

Predviđeno je da ova misija uključuje kombinovanje širokog spektra istraživanja, u rasponu od genomike do ekologije i biologije mora. Mediji prenose da će naučnici istraživati interakciju između kopna i mora, prikupljanjem uzoraka iz plitkih voda i tla u svojim mobilnim laboratorijama.

Pročitajte još:

Glavni cilj ove misije jesta da svi bolje razumemo kako zdravlje ljudi i planete utiču promene životne sredine, klimatske promene, upotrebu pesticida i gubitak staništa.

Predviđeno je da naučni brod pređe 25.520 kilometara, tokom ovog jednogodišnjeg putovanja obići će obale Atlantika, Lamanša, Severnog mora, Baltičkog mora i Mediterana.

Energetski portal

Regionalna i EU inicijativa za ekološki prihvatljiviji sektor tekstilne industrije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Burgess Milner)

Privredna komora Srbije (PKS), Unija poslodavaca Srbije (UPS) i predstavnici reprezentativnih sindikata potpisali su Bukureštansku deklaraciju za održivu budućnost industrije tekstila, odeće, kože i obuće u Jugoistočnoj Evropi.

Deklaracija je potpisana na Međunarodnoj konferencija povodom projekta „Obezbeđivanje održive budućnosti za industriju tekstila, odeće, kože i obuće u jugoistočnoj Evropi“, koja je održana u Bukureštu od 27. do 29. marta 2023. godine, a pristupli su joj nacionalna udruženja industrije, poslodavaca i sindikati iz Bugarske, Hrvatske, Severne Makedonije, Rumunije. 

“Cilj potpisanog dokumenta je da, u saradnji sa evropskim socijalnim partnerima, u regionu unapredimo sektor tekstilne industrije i učinimo ga ekološki prihvatljivijim”, istakla je Milica Ljubojević, sekretar Udruženja za industriju tekstila, odeće, kože i obuće PKS.

Takođe to je i prilika da se iz dostupnih EU fondova, obezbede sredstva za privlačenje, obuku ili prekvalifikaciju radnika, za regionalni razvoj i pravednu tranziciju u industriji tekstila, odeće, kože i obuće.

Pročitajte još:

Industrija tekstila, odeće, kože i obuće zapošljava više od 400.000 radnika u Bugarskoj, Hrvatskoj, Severnoj Makedoniji, Rumuniji i Srbiji, uz mogućnost za dalji rast, jer brendovi preispituju sigurnost svojih lanaca snabdevanja. 

Angažovanje radnika iz država koje su blizu kompanije (nearshoring) nudi mogućnosti za zemlje Jugoistočne Evrope, koje se nalaze u blizini glavnih evropskih tržišta, pružajući opciju nabavke sa manjim ekološkim otiskom.

U isto vreme, evropske industrije tekstila, odeće, kože i obuće spremne su za veliku transformaciju koja će uticati i na industriju i na radnike. Strategija EU za održivi i cirkularni tekstil ima za cilj da do 2030. godine proizvodi industrije tekstila, odeće, kože i obuće koji se plasiraju na tržište EU budu dugotrajni za višekratnu upotrebu, popravke ili recikliranje. Strategija pokriva zelenu i digitalnu tranziciju uz naglašavanje potrebe da se obezbedi konkurentnost u globalnom kontekstu. 

Izvor: PKS

Cena barela zavisi od zemalja OPEK-a – najave novih smanjenja proizvodnje nafte

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)

Zemlje OPEK-a i Rusija od maja dodatno smanjuju proizvodnju nafte. Ta neočekivana odluka usijala je svetske berze – cena barela u jednom danu povećana je za osam odsto i doseže i do 86 dolara. Strahuje se od globalnog poremećaja u snabdevanju i daljeg rasta cena.

OPEK je sa Rusijom, do kraja godine, već smanjio proizvodnju za dva miliona barela dnevno, a dodatno će umanjiti za više od milion, od čega 500 hiljada barela smanjuje Rusija. Stučnjaci ocenjuju – ishitreni potez naftnog kartela zabrinjava, jer je da sada takve odluke sa svojim saveznicima donosio oprezno, na unapred zakazanim sastancima. 

“Bilo je iznenađenje za sve. Zašto sada i zašto se to dogodilo tako brzo. Dva su razloga: finansijska i bankarska kriza koja je počela u Sjedinjenim Američkim Državama i u Evropi, a drugi razlog je ponovno otvaranje Kine. Dakle, reagovali su odmah ne čekajući sledeći sastanak. Takođe, ovaj potez podseća ljude da će cenama nafte na svetskom tržitu upravljati OPEK i niko drugi osim OPEK-a“, kaže Mohamed Ali Jasin, stručnjak za tržište kapitala.

Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, kaže da se Rusija fokusira na odluke koje donose zemlje proizvođači nafte. „To je u interesu svetske energetike, održavati svetske cene nafte. A ako su druge zemlje srećne ili nezadovoljne time – to je njihova stvar“, rekao je Peskov.

Pročitajte još:

Zemlje već analiziraju ekonomske posledice smanjenja proizvodnje koje brzo može napraviti jaz između ponude i potražnje i podstaći rast cena crnog zlata i na 100 dolara.

„Vlada će pojačati koordinaciju sa Međunarodnom agencijom za energiju i drugim velikim potrošačima nafte, kako bi postakli proizvođače na dijalog. Ulažemo napore za stabilizaciju globalnog tržišta nafte kroz povećanje proizvodnje i ulaganja u proizvodne kapacitete“, kaže Macuno Hirokazu, sekretar Vlade Japana.

I dok je nestabilnost naftnog tržišta u većini zemlja glavni pokretač inflacije, nafta je ključni saveznik velikih sila. 

„Cene nafte su veoma važna komponenta specijalnih odnosa Kine i Rusije. Kina je najveći svetski uvoznik i za nekoliko godina biće najveći potrošač nafte. Dakle, Kina i Rusija su zaštićene. I moram da dodam da Indija takođe pruža veliku podršku na tom frontu“, kaže Džon Driskol, direktor konsultantskog servisa za energetiku.

Zbog geopolitičkih tenzija sve su češći predlozi da bi Kina i druge azijske zemlje mogle da se dogovore oko plaćanja nafte u juanima, umesto u dolarima. To bi otvorilo i paralelni sistem za međunarodna plaćanja, u kojem kineska valuta parira američkom dolaru. 

Izvor: RTS

Jačanje saradnje nauke i privrede u cilju ekonomskog rasta i dobrobiti društva

Foto-ilustracija: Unsplash (Ousa Chea)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Republike Srbije Jelena Begović ukazala je, na otvaranju manifestacije „Dani nauke i privrede 2023”, na to da su nauka i privreda bez sumnje čvrsto povezane i zavisne jedna od druge.

Begović je naglasila da nauka može imati ključnu ulogu u razvoju pre svega privrede jer obezbeđuje inovacije, nove tehnologije i znanja koja se primenjuju u industriji.

Ministarka je istakla da je Privredna komora Srbije jedna od karika koja spaja ova naizgled dva udaljena sveta, a koje je neophodno približiti.

„Naučnici u privredi mogu da pronađu primenu svojih istraživanja, dok preduzeća mogu da koriste najnovije tehnologije i inovativna rešenja u svojim poslovanjima“, predočila je ona, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima, nauka često ruši granice i kroz nove tehnologije nameće i trendove i usmerava potrebe tržišta, pri čemu na taj način dovodi do povećanja produktivnosti i efikasnosti u privredi.

Ona je rekla da nove tehnologije, kao što su robotika i veštačka integencija, zaista menjaju proizvodnju, privrednu logistiku, ali i prateće oblasti kao što su bankarstvo, osiguranje ili marketing.

Ministarka je ocenila da nauka treba da bude pokretač razvoja startap ekosistema koji definitivno u današnjem vremenu postaje ključan i za ekonomski rast i za materijalizaciju inovacija.

Pročitajte još:

„Mnoge startapove osnivaju naučnici, istraživači koji su novo rešenje ili tehnologiju razvili baš u svojoj laboratoriji tokom svog naučnoistraživačkog rada“, rekla je Begović.

Ona je navela da ministarstvo na čijem je čelu i Vlada žele da podrže osnivanje startap kompanija koje dolaze iz akademske zajednice i osnivaju se na fakultetima i institutima.

Rukovodilac Grupe za sprovođenje finansijske podrške malim i srednjim preduzećima i stratešku analizu Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Ankica Momčilović izjavila je da je danas i u našem regionu, ali i globalno, prepoznata veza između inovacija i produktivnosti i doprinosa nauke većoj dodatnoj vrednosti privrednog rezultata i uopšte konkurentnosti jedne privrede.

Cilj ovog skupa, koji se održava u Privrednoj komori Srbije, jeste jačanje saradnje nauke i privrede kroz predstavljanje dodatnih podsticaja ka privatnim i javnim ulaganjima i razvoju inovacionog potencijala u Srbiji, i to tako što privrednim društvima i istraživačima iz akademskih krugova omogućava da svoje ideje iznesu na tržište, otvore nova radna mesta i prošire privrednu aktivnost.

Energetski portal

Solarna elektrana “DeLasol” puštena u rad

Foto: Energetski portal
Foto: EP

Najveća bifacijalna solarna elektrana na zemlji “DeLasol” snage 9,913 MW danas je puštena u rad. Izgrađena je na području opštine Lapovo na površini od 12,5 hektara.

Svečanom puštanju solarne elektrane u rad prisustvovala je Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike, Boban Miličić, predsednik opštine Lapovo, Igor Anić, predsednik izvršnog odbora ProCredit banke i Miloš Kostić, investitor.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović rekla je da su saradnja i sinergija javnog i privatnog sektora važne za veću sigurnost snabdevanja i uspešnu zelenu energetsku tranziciju.

,,Solarna elektrana DeLasol je najveća solarna elektrana u Srbiji i primer kako korišćenjem solarne energije možemo u isto vreme unapređivati i sigurnost snabdevanja i životnu sredinu. Naš zadatak kao države, na kome intenzivno radimo i kroz donošenje regulative i kroz pripremu strateških dokumenata, jeste da stvaramo uslove da se grade nove elektrane iz obnovljivih izvora energije, a da istovremeno naš energetski sistem vrši svoj osnovni zadatak, a to je sigurno snabdevanje građana i privrede“, navela je ministarka Đedović.

Pročitajte još:

Miloš Kostić, investitor rekao je:

Foto: EP

,,Danas u rad puštamo najveću solarnu elektranu u Srbiji. Osim po veličini, ova solarna elektrana biće najveća i po snazi. Na godišnjem nivou proizvodiće 15.000 megavat-sati električne energije. Njena veličina ogleda se i u broju solarnih panela, postavili smo 17.980 najsavremenijih bifacijalnih panela. U naredne dve godine u planu je izgradnja još četiri solarne elektrane, jedna od njih nalaziće se na području opštine Lapovo. Nadam se da ćemo zajedničkim snagama uspeti da pomognemo Republici Srbiji i da ostvarimo zacrtan cilj da do 2040. godine 40 odsto energije dobijamo iz obnovljivih izvora”, rekao je Miloš Kostić koji se zahvalio na podršci resornom Ministarstvu, Elektrodistribuciji, opštini Lapovo i ProCredit banci.

Boban Miličić, predsednik opštine Lapovo rekao je:

“Ponosni smo na činjenjenicu da je najveća solarna elektrana u Srbiji izgrađena na teritoriji opštine Lapovo. Zahvaljujući kompaniji “Delasol”, Lapovo postaje centar zelene energije, a ono što me posebno raduje jeste nastavak ovog projekta, odnosno izgradnja još jedne solarne elektrane. Administracija naše opštine se pokazala kao dobar partner, građevinsku dozvolu i ostale dozvole potrebne za početak radova izdali smo u zakonskom roku.”

Igor Anić, predsednik Izvršnog odbora ProCredit banke rekao je:

Foto: EP

,,Nakon 10 godina uspešne poslovne saradnje na projektima iz domena održivih izvora energije sa kompanijom MT-KOMEX, ProCredit banka je zaista ponosna što je učestvovala i u projektu “DeLasol”, najveće bifacijalne solarne elektrane u Srbiji. “DeLasol” je definitivno role model za druge investitore koji ne samo da razumeju temu održivosti, nego su odlučni da je sprovedu u delo. ProCredit banka je idealan finansijski partner za takve biznise, jer imamo decenijsku ekspertizu u oblasti energetske efikasnosti i preko 500 miliona evra investiranih u zelene projekte naših klijenata. Mi ovu temu razumemo, živimo, promovišemo i finansiramo. To je veoma važan deo naše poslovne strategije danas i ubuduće.”

Izgradnja elektrane “DeLasol” poverena je kompaniji MT-KOMEX koja je lider u izgradnji solarnih elektrana u našoj zemlji. Do sada su izgradili i isporučili opremu za veliki broj solarnih elektrana na zemlji i na krovovima, ukupne instalisane snage 60 MW.

Za izgradnju ove solarne eletrane korišćeni su bifacijalni solarni paneli koji imaju mogućnost prinosa električne energije sa obe strane panela, zbog čega proizvode veću količinu električne energije. Solarni paneli postavljeni su na specijalno napravljenoj konstrukciji koja omogućava veću apsorpciju reflektovanog zračenja.

Radovi na izgradnji solarne elektrane “DeLasol” počeli su 7. septembra 2022. i trajali su do 30. marta 2023. godine.

Energetski portal

Savet usvojio uredbu o produženju dobrovoljnog smanjenja potražnje za gasom od 15 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)
Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)

Evropski savet usvojio je uredbu kojom se produžava cilj dobrovoljnog smanjenja potražnje za gasom država članica za 15 odsto, na godinu dana. Uredba zadržava mogućnost da Savet pokrene „upozorenje Unije’’ o sigurnosti snabdevanja, u kom slučaju bi smanjenje potražnje za gasom postalo obavezno.

Nova uredba postavlja dobrovoljni cilj za države članice da smanje potrošnju prirodnog gasa za 15 odsto između 1. aprila 2023. i 31. marta 2024. godine, u poređenju sa njihovom prosečnom potrošnjom u periodu između 1. aprila 2017. i 31. marta 2022. Države članice EU mogu da izaberu mere kojima žele da dođu do cilja.

Pročitajte još:

Države članice će na svaka dva meseca iznositi podatke o ostvarenim uštedama, a postoji mogućnost da se podaci dostavljaju i ranije. Ukoliko bi dođe do proglašenja uzbune, podatke će morati da dostavljaju svakog meseca. Države članice mogu, ako to žele, da prijave analizu potrošnje energije po sektorima.

Uredba je objavljena u Službenom listu EU i stupila je na snagu 1. aprila 2023, navodi se na sajtu Evropskog saveta.

Nova uredba je izuzetna i vanredna mera, koja važi ograničeno vreme.

Energetski portal