Home Blog Page 159

Promocija Bele knjige o dobijanju energije iz otpada u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Bela knjiga o dobijanju energije iz otpada u Srbiji, ima za cilj da na jednom mestu prikaže različite aspekte tehnologije dobijanja energije iz otpada, kao tehnologije koja je relativno skoro počela sa primenom u Srbiji, a koja ima potencijal značajnog uticaja na rešavanje problema upravljanja različitim vrstama otpada u Srbiji.

Njena prezentacija održaće se u 11 časova u četvrtak 05. septembra 2024. godine u Velikoj sali u ulici Terazije 23, prostora Privredne komore Srbije.

Zajedničkim snagama izradili su je stručnjaci iz Srbije i Austrije: Agnješka Maria Kuderer, Branislava Matić Savićević, Dejan Ubavin, Helga Stoiber, Hristina Stevanović Čarapina, Igor Jezdimirović, Ivana Milovac, Johan Felner i Siniša Mitrović. Recenzenti izdanja su profesori Aleksandar Jovović i Dejan Radić, a njen izdavač je udruženje „Inženjeri zaštite životne sredine’’.

Publikacija će nakon prezentacije biti javno dostupna i besplatna za preuzimanje na sajtu Inženjera zaštite životne sredine u delu publikacije.

Helga Stoiber, ključni austrijski ekspert, biće jedan od prezentera publikacije.

Okviran program prezentacije:

  • Prezentacija izdanja (autori) – od 11.00 do 12.00
  • Pitanja i odgovori – od 12.00 do 12.30
  • Koktel – od 12.30 do 13.30

Tokom prezentacije prisutni će imati priliku da od autora čuju više informacija o samom sadržaju bele knjige, tehnologiji dobijanja energije iz otpada i stanju upravljanja otpadom u Srbiji, kao i da postave pitanja vezana za dobijanje energije iz otpada.

Energetski portal

Vlada – Usvojeni novi zakoni o zaštiti životne sredine

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

Na sednici Vlade Republike Srbije, usvojeno je više dokumenata – memoranduma o razumevanju o saradnji i protokola između Republike Srbije i Republike Francuske, koji se odnose se na oblasti digitalnih tehnologija, rudarstva i energetike, nauke, tehnološkog razvoja, turizma, poljoprivrede i druge.

Usvojen je i Predlog zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu, kojim je predviđeno da se ova procena obavlja za sve planove i programe u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja ili korišćenja zemljišta kojima se uspostavlja okvir za odobravanje budućih razvojnih projekata. Ovim dokumentom se uređuju uslovi, način i postupak procene uticaja na životnu sredinu usvojenih strategija i programa.

Kako se navodi, jedan od ključnih poboljšanja novih zakonskih rešenja jeste i usaglašenost sa pojedinim odredbama Direktive Evropskog parlamenta i drugim dokumentima, uspostavljanje zakonskog okvira za izradu dva pravilnika – o radu stručne komisije i o obaveštavanju javnosti i sprovođenju javne rasprave o nacrtu plana i programa i izveštaju o strateškoj proceni uticaja.

Takođe, kaznene odredbe usaglašene su sa Zakonom o prekršajima, a propisane su i sankcije za privredni prestup, koje do sada nisu postojale.

Predložena rešenja imaće pozitivan uticaj na sve segmente društva, jer će doprineti usvajanju povoljnijih planova i programa u oblasti zaštite životne sredine.

Pročitajte još:

Takođe je usvojen i Predlog zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, kojim se postiže veći stepen usaglašenosti sa Direktivom Evropskog parlamenta i Saveta o proceni uticaja na životnu sredinu određenih javnih i privatnih projekata. Ovim predlogom zakona produžen je rok za dostavljanje mišljenja zainteresovane javnosti na zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu sa 10 na 15 dana, pri čemu je rok za dostavljanje mišljenja na zahtev za određivanje obima i sadržaja 15 dana, ali se odlukom nadležnog organa može produžiti do 30 dana.

Rok za uvid u studiju o proceni uticaja projekta na životnu sredinu je produžen sa 20 na 30 dana od trenutka oglašavanja u sredstvima informisanja do momenta održavanja javne rasprave, dok je rok za dostavljanje mišljenja zainteresovane javnosti na studiju 40 dana od oglašavanja, uz mogućnost da ga nadležni organ produži do 60 dana.

Pored pomenutih, usvojen je i Predlog zakona o kontroli opasnosti od velikih udesa koji uključuju opasne supstance. Ovim dokumentom uređuju se pravila prevencije velikih udesa koji uključuju ove vrste supstanci i ograničavanja njihovih posledica po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Takođe, unapređuje se sistem kontrole opasnosti od velikih udesa kroz uspostavljanje i primenu odgovarajućih mera prevencije na svim nivoima.

Vlada Srbije usvojila je i Predlog zakona o potvrđivanju Minamata konvencije o živi, koja teži rešavanju pitanja vezanih za ispuštanje i korišćenje žive u trgovini i industrijskim procesima. Implementacijom ove konvencije postiže se smanjenje i prestanak snabdevanja i trgovine živom, fazno isključivanje ili fazno smanjivanje određenih proizvoda i procesa u kojima se nalazi ili koristi živa, kao i smanjenje emisija žive i njenog ispuštanja u životnu sredinu.

Energetski portal

EEA: Upsala ima najčistiji gradski vazduh u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Niclas Lundin)
Foto-ilustracija: Pixabay (GreenCardShow)

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) objavila je ažurirani pregled kvaliteta vazduha u evropskim gradovima koji pokazuje da Upsala i Umeo u Švedskoj i Faro u Portugalu imaju najčistiji vazduh.

Pregled kvaliteta vazduha u evropskim gradovima rangira 375 gradova od najčistijih do najzagađenijih na osnovu prosečnih nivoa finih čestica (PM 2,5) jer je to zagađivač vazduha sa najvećim negativnim uticajima na zdravlje. Podaci su prikupljeni sa preko 500 stanica za praćenje na urbanim lokacijama širom zemalja članica EEA u poslednje dve kalendarske godine – 2022. i 2023.

Ovaj dokument pokazuje da je samo 13 evropskih gradova imalo prosečne koncentracije sitnih čestica koje su bile ispod dozvoljenog nivoa koje propisuje Svetska zdravstvena organizacija, a koji iznosi pet mikrograma po kubnom metru vazduha. Ovi gradovi uključuju i četiri severne prestonice: Rejkjavik, Talin, Stokholm i Helsinki.

Pročitajte još:

Tri od četiri Evropljana žive u urbanim sredinama i većina njih je izložena nebezbednom nivou zagađenja vazduha. Poboljšanje kvaliteta vazduha do nivoa koje preporučuje SZO moglo bi značajno da smanji preuranjene smrti uzrokovane zagađenjem vazduha.

Akcioni plan Evropskog zelenog dogovora o nultom zagađenju postavlja cilj da do 2030. godine smanjenji broj prevremenih smrti uzrokovanih finim česticama za najmanje 55 odsto, u poređenju sa nivoima iz 2005. godine, dok je dugoročni cilj da do 2050. godine nema značajnih uticaja kvaliteta vazduha na zdravlje.

Kasnije ove godine, EEA će objaviti analizu o uticaju zagađenja vazduha na ekosisteme i zdravlje ljudi. Ovo uključuje procene smrtnih slučajeva i lošeg zdravlja koji se mogu pripisati lošem kvalitetu vazduha.

Energetski portal

Zbog čega reciklaža nije dovoljna za borbu protiv plastike?

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Koliko puta dnevno naletimo na temu reciklaže? Čitamo o njoj u medijima, vidimo simbole na ambalaži i prolazimo pored reciklažnih kanti na ulicama. Za neke od nas, reciklaža je možda očigledno važna, dok je drugima postala samo još jedan deo svakodnevnog okruženja – nešto na što obratimo pažnju, ali retko preduzmemo konkretne korake. I iako je reciklaža svakako važna, ona je samo jedan od poslednjih koraka u borbi protiv plastičnog zagađenja.

Pravi značaj leži u onome što se dešava na početku životnog ciklusa plastike. Priča o plastici počinje duboko pod zemljom, gde se nafta i gas izvlače, pretvaraju u plastične polimere i oblikuju u proizvode koje koristimo. Ova priča nije samo o plastičnim flašama i kesama koje bacamo, već o svemu što se dešava pre nego što ti proizvodi postanu otpad.

Postoji mnogo pristupa za rešavanje problema plastičnog zagađenja, i reciklaža je jedan od njih. Ali da bismo zaista ušli u srž problema, moramo da učinimo da reciklaža bude obavezna na međunarodnom nivou. Zato će se pregovarači okupiti u Koreji krajem godine da nastave rad na pravno obavezujućem sporazumu za borbu protiv plastičnog zagađenja.

Svake godine, svet proizvede oko 430 miliona tona plastike, a većina te plastike vrlo brzo postane otpad. Ovaj rastući problem ne samo da ugrožava naše ekosisteme, već doprinosi klimatskim promenama i izlaže ljude štetnim hemikalijama.

Da bismo efikasno rešavali problem, moramo se usredsrediti na pristup životnog ciklusa plastike. Ovaj pristup nije samo još jedan uobičajeni koncept – reč je o sistemskom pristupu koji obuhvata svaki korak u životu plastike: od proizvodnje, preko upotrebe, pa do trenutka kada postane otpad.

Pristup životnog ciklusa omogućava da se ograniči šteta koju plastika može izazvati u svakoj fazi njenog postojanja. To može uključivati zabranu proizvoda za jednokratnu upotrebu ili podsticanje razvoja ekološki prihvatljivih alternativa. Vlade mogu regulisati dizajn plastičnih proizvoda kako bi se osiguralo da se mogu reciklirati ili ponovo koristiti, a ne samo postati još jedan komad otpada.

Ovaj pristup takođe uzima u obzir socio-ekonomske aspekte. Plastična industrija pruža poslove milionima ljudi širom sveta, uključujući mnoge koji se bave sakupljanjem otpada. Pristup životnog ciklusa teži usklađivanju ekoloških potreba sa socio-ekonomskim aspektima, kao što su prava radnika i pristup pravednim uslovima rada.

Reciklaža je važna, ali nije dovoljna. Na primer, skoro 80 odsto plastike u proizvodima za jednokratnu upotrebu nije ekonomski isplativo za reciklažu, a više od 2,7 milijardi ljudi na svetu nema pristup osnovnim uslugama sakupljanja otpada. Da bismo zaista razumeli i rešavali problem plastičnog zagađenja, važno je razmatrati ceo životni ciklus plastike. Pristup životnog ciklusa pomaže nam da prepoznamo ključne tačke za smanjenje uticaja na životnu sredinu i unapređenje socio-ekonomskih uslova.

Razmišljanje o plastici, trebalo bi da obuhvati neka od sledećih pitanja. Kako se sirovine za plastiku nabavljaju i obrađuju? Kakav je njihov ekološki uticaj? Koliko energije i resursa se koristi, i kakvi su otpad i emisije tokom proizvodnje? Koliki je uticaj transporta na životnu sredinu? Kako se proizvod koristi tokom svog života i kakvi su njegovi uticaji na životnu sredinu? Šta se događa sa proizvodom kada postane otpad? Da li se može reciklirati ili kompostirati?

Sva ova pitanja pomažu nam da razumemo da borba protiv zagađenja plastikom počinje mnogo pre nego što proizvod postane otpad.

Katarina Vuinac

Udvostručenjem CO2 temperatura bi mogla porasti za 14 stepeni

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)
Foto-ilustracija: Freepik (tawatchai07)

Udvostručenje nivoa atmosferskog CO2 moglo bi uzrokovati povećanje prosečne temperature na Zemlji za sedam do 14 stepeni Celzijusa. Ovo je pokazala analiza sedimenata iz Tihog okeana blizu Kalifornije, koju su sproveli istraživači iz NIOZ-a i univerziteta u Utrehtu i Bristolu. Rezultati su nedavno objavljeni u časopisu Nature Communications.

Ova analiza otkriva da bi porast CO2 mogao imati veće posledice na temperaturu nego što se ranije pretpostavljalo. Naime, ranija predviđanja UN-ovog panela za klimatske promene, IPCC, govorila su o povećanju temperature od 2,3 do 4,5 stepeni Celzijusa.

Istraživači su koristili jezgro bušotine staro 45 godina, izvađeno sa dna Tihog okeana, gde dno već milionima godina nije izloženo kiseoniku. Ovo je omogućilo očuvanje veće količine organskih materija koje se inače brzo razlažu. Profesor Jaap Sinninghe Damsté iz NIOZ-a objašnjava da je ovo jezgro posebno privlačno za proučavanje zbog očuvanih ugljeničnih materija.

Gornjih hiljadu metara jezgra obuhvata period od poslednjih 18 miliona godina. Istraživači su iz ovog zapisa uspeli da izvuku podatke o temperaturi morske vode i nivoima atmosferskog CO2 koristeći nove metode.

Pročitajte još:

Metoda TEX86, razvijena pre 20 godina, koristi specifične supstance prisutne u membranama arheja, posebne klase mikroorganizama, kako bi izračunala temperaturu iz prošlosti. Pored toga, istraživači su razvili novi pristup za procenu nivoa CO2 u atmosferi koristeći hemijski sastav hlorofila i holesterola iz algi. Ovaj pristup je jedinstven jer se holesterol i hlorofil koriste za kvantifikaciju CO2 u ovom vremenskom periodu.

Kada istraživači uporede temperature i nivoe CO2 iz poslednjih 15 miliona godina, otkrivaju snažnu povezanost između njih. Na primer, pre 15 miliona godina, prosečna temperatura na Zemlji bila je preko 18 stepeni Celzijusa, što je bilo oko četiri stepena toplije nego danas. Ovo je približno isto povećanje temperature koje UN-ov klimatski panel, IPCC, predviđa za 2100. godinu u najekstremnijem scenariju.

Pojašnjenja radi, pre 15 miliona godina, kada je nivo CO2 bio mnogo viši nego danas, prosečna temperatura na Zemlji bila je za oko četiri stepena Celzijusa viša nego sada. Istraživanje je pokazalo da istorijski podaci o temperaturi i CO2 mogu pomoći da razumemo kako bi buduće promene u CO2 mogle da utiču na globalnu temperaturu. Ako je nivo CO2 pre 15 miliona godina bio povezan sa većim porastom temperature, sličan trend bi mogao da se ponovi ako CO2 nastavi da raste u budućnosti.

Jasna Dragojević

Od 1. septembra do kraja oktobra 81 vrsta proizvoda po najnižim cenama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani će od 1. septembra do kraja oktobra, u okviru akcije „Najbolja cenaˮ, 81 vrstu proizvoda u 2.500 maloprodajnih objekata moći da kupe po cenama povoljnijim od akcijskih, navodi se u saopštenju Vlade.

Sniženje će u proseku iznositi 26,82 odsto u odnosu na najbolje cene koje su proizvodi imali do sada, a domaćinstva će moći da uštede od osam do 22.000 dinara.

Cena kilograma piletine biće umanjena za 15,22 odsto, cena svinjskog mesa biće 11,57 odsto niža nego do sada, dok će zamrznuta riba koštati u proseku 30,65 odsto manje.

Cena litra jogurta sa 2,8 odsto mlečne masti biće niža za 16,84 odsto, a 180 grama kiselog mleka koštaće 20,59 odsto manje nego sada, cena jaja biti umanjena za 13,41 odsto, dok će 250 grama čokoladnog mleka koštati 15,30 odsto manje.

Pročitajte još:

Stišnjena šunka biće jeftinija za 12,09 odsto, cena brašna tip 500 za 21,55 odsto, a kilogram pirinča 17,85 odsto. Cena kilograma belog krompira biće umanjena za 27,65 odsto, a za kilogram jabuka građani Srbije će plaćati 28,96 odsto manje, dok će kilogram crnog luka koštati 26,67 odsto manje.

Takođe, cena instant kafe od 200 grama biće umanjena za 32,50 odsto, cena tunjevine prosečno 48,86, sardine za 27,42 odsto, a 700 grama meda koštaće građane 22,87 odsto manje nego sada.

Smrznuti grašak od 450 grama koštaće 19,29 odsto manje, sladoled od jedan i po litar biće jeftiniji za 21,67, a puding za 25,53 odsto.

Energetski portal

Vojvodina – 50 miliona dinara za uklanjanje divljih deponija

Foto: EP
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Za uklanjanje divljih deponija i za sanaciju i rekultivaciju degradiranih površina u nekoliko lokalnih samouprava na teritoriji AP Vojvodine, potpisani su ugovori o dodeli bespovratnih sredstava.

Na ovogodišnjem konkursu resornog sekretarijata opredeljeno je ukupno 50 miliona dinara, a podržani su projekti na teritoriji Kikinde, Zrenjanina, Novog Sada, Bele Crkve, Odžaka, Žitišta, Sremskih Karlovaca i Beočina.

Nemanja Erceg, pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine istakao je značaj podrške lokalnim samoupravama da zbrinu nelegalni otpad, najčešće komunalni otpad iz domaćinstava, i reše problem divljih deponija.

„Godinama unazad radimo na rešavanju ovog problema i do sada je izdvojeno više stotina miliona dinara za uklanjanje divljih deponija’’, kazao je Erceg dodajući da je od 600 divljih deponija taj broj danas prepolovljen.

Kada je reč o komunalnom otpadu, kako je resorni sekretar naveo, značajan segment u njegovom zbrinjavanju jeste infrastruktura, od kanti, kontejnera, kamiona smećara, preko legalnog zbrinjavanja kroz izgradnju regionalnog sistema za uklanjanje otpada sa transfer stanicama, do regionalnih centra za upravljanje komunalnim otpadom, gde se prvo radi separacija i na kraju deponovanje.

Pročitajte još:

Na području AP Vojvodine trenutno ima nekoliko uspostavljenih regiona za uklanjanje komunalnog otpada, rekao je Erceg i dodao da kako se taj broj bude povećavao radiće se na zatvaranju opštinskih smetlišta.

Grad Zrenjanin je na konkursu dobio 15 miliona dinara za uklanjanje divlje deponije u Industrijskoj zoni “Jugoistok 2” u Zrenjaninu, a na teritoriji Kikinde je sa 12 miliona dinara podržano uklanjanje otpada na smetlištima u naseljenim mestima  Bašaid, Banatska Topola i Kikinda.

Za uklanjanje divlje deponije u naseljenom mestu Torak, opština Žitište je dobila sedam miliona dinara, a Grad Novi Sad pet miliona dinara za uklanjanje neadekvatno odloženog otpada u naselju Bangladeš.

Sa sedam miliona dinara sufinansirano je uklanjanje nelegalnih odlagališta otpada na teritoriji opštine Odžaci.

Sredstva su dobili i Sremski Karlovci za uklanjanje divlje deponije na lokaciji Magarčev breg i to 1,25 miliona dinara, Opštine Bela Crkva za deponiju u naseljenom mestu Kusić 1,25 miliona dinara, dok je Opština Beočin dobila 1,5 miliona dinara za preventivne mere za rešavanje problema nelegalnog odlaganja otpada.

Energetski portal

Borba sa požarima na 123 lokacije širom zemlje

Foto: MUP Srbije
Foto: MUP Srbije

Još uvek nisu ugašeni požari na Staroj planini, a trenutno najveći aktivni požari su u okolini Pirota i Dimitrovgrada. Pripadnici Sektora za vanredne situacije su tokom proteklog dana na teritoriji Srbije reagovali na 151 vanrednom događaju, od čega su 123 požara, a 118 je na otvorenom prostoru, saopštio je MUP Srbije.

Na teritoriji Pirota vatrogasci-spasioci štitili su od požara selo u regionu planine Vidlič, nakon čega se situacija znatno poboljšala, a požar se gasio na četiri rejona: selo Basara, Visočka Ržana-Vaganica i Krupac kod Pirota i selo Smilovci kod Dimitrovgrada.

Opožarena površina je približno 2.500 hektara, a na gašenju požara su angažovana 62 vatrogasca-spasioca sa 24 vozila, četiri pripadnika dobrovoljno-vatrogasnog društva sa jednim vozilom, 70 šumara sa 16 vozila, 14 pripadnika Specijalizovane jedinice civilne zaštite, 15 pripadnika javnih komunalnih preduzeća sa dva vozila, kao i osam radnih mašina.

Na teritoriji Prokuplja – Žitorađe, pripadnici Sektora za vanredne situacije i dalje su angažovani na gašenju požara, koji je sada već slabog intenziteta na površini od približno 200 hektara.

Na tom području gore suva trava i nisko rastinje obraslo žbunjem kao i delovi bukove šume, a angažovano je 12 vatrogasaca-spasilaca sa sedam vozila.

Pročitajte još:

Na teritoriji Požarevca aktivna su dva požara i to u Kučevu, u Neresnici, gde je angažovano 13 vatrogasaca-spasilaca sa šest vozila, devet članova dobrovoljno-vatrogasnog društva sa tri vozila, kao i pet šumara sa tri vozila.

Na gašenju požara na lokaciji Banjska stena kod Bajine Bašte angažovano je 11 vatrogasaca-spasilaca sa tri vozila i dva čuvara Nacionalnog parka Tara sa dva vozila.

Ukupna požarom zahvaćena površina je približno 60 hektara i intenzivno se radi na opkoljavanju oboda požara na izuzetno nepristupačnom terenu, dodaje se u saopštenju.

Kako javlja RTS, požar koji je ugrožavao naselja Žagubicu i Suvi Do je lokalizovan i gotovo ugašen. Sada se prati situacija kako pod uticajem vremenskih prilika vatra ne bi ponovo oživela.

Energetski portal

Upućen poziv naučnoj zajednici da učestvuje u diskusiji o projektu Jadar

Foto-ilustracija: Unsplash (Gerold Hinzen)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije pozvala je predstavnike naučne zajednice da se uključe u diskusiji o projektu “Jadar” i da iznesu svoje mišljenje zasnovano na činjenicama.

Oni su se u Palati Srbija sastali sa Aleksandrom Vučićem, predsednikom Srbije, a sastanku su prisustvovali i Miloš Vučević, predsednik Vlade, Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, Jelena Begović, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike i Ana Brnabić, predsednica Skupštine Srbije.

Vučić je istakao da očekuje od naučne zajednice da se uključi u raspravu, ne zauzimajući unapred pozitivan ili negativan stav prema projektu, već da se vodi svojim znanjem. Naglasio je da, ukoliko ne budu obezbeđene sve potrebne garancije i koristi za građane Srbije, projekat neće biti realizovan.

Pročitajte još:

Ministarka Begović je podsetila na dogovor sa naučnom zajednicom da se uspostavi javni digitalni portal za praćenje stanja životne sredine, uključujući vazduh, vodu i zemljište. Portal će omogućiti transparentnost i informisanost javnosti, a građani će preko mobilne aplikacije moći da prijave probleme u vezi sa životnom sredinom.

“Preko ovog portala, građani će moći da imaju svakodnevni otvoreni uvid u sve relevantne informacije, kao i da dobiju informacije o svakom projektu u oblasti ekologije, ali i odgovor na važna pitanja”, navela je ona.

Takođe, građani će preko mobilne aplikacije moći da pošalju informaciju ukoliko primete da se nešto negativno dešava sa životnom sredinom. Na taj način će, kako je rekla, i država i javnost imati pravovremene informacije.

Foto-ilustracija; Unsplash (Miningwatch Portugal)

Begović je naglasila važnost uloge nauke u zaštiti životne sredine, ističući da nauka, iako nije donosilac odluka, može biti pouzdan partner. Prema njenim rečima, nauka treba da doprinese transparentnosti, informisanju i uključivanju građana, jer se bazira na validnim činjenicama i konstruktivnom kritičkom mišljenju.

“Srbija ima izuzetno posvećene naučnike koji rade na naučnim institutima i fakultetima, a mnogi od njih su posvetili svoje karijere baš temi ekologije i zaštite životne sredine. Nauka treba da bude predvodnik u utvrđivanju validnih činjenica zasnovanih na podacima jer se i sama bavi i bazira na konstruktivnom kritičkom mišljenju i predlaže rešenja”, navela je Begović.

Energetski portal

Koliko su degradirani slatkovodni sistemi – Šta pokazuje izveštaj Ujedinjenih nacija

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Smoter)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ezra Jeffrey-Comeau)

Koliko brinemo o zdravlju naših slatkovodnih ekosistema, pokazalo je istraživanje sprovedeno od strane UN-Water i Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP). Kroz tri izveštaja o napretku u oblasti slatkovodnih resursa, prikazano je da veliki broj zemalja širom sveta beleži degradaciju jednog ili više tipova slatkovodnih ekosistema, što uključuje reke, jezera i vodonosne slojeve. Ova serija izveštaja objavljuje se svake tri godine kako bi se uvideo ostvareni napredak u postizanju Cilja održivog razvoja 6, odnosno čiste vode i sanitarnih uslova za sve kroz zaštitu i obnovu slatkovodnih izvora.

Glavne promene koje su zapažene jesu značajno smanjenje protoka reka, smanjenje površinskih vodnih tela ili njihovo potpuno nestajanje, zatim pogoršanje kvaliteta ambijentalne vode, a tu je i podatak da upravljanje vodama nije na dobrom putu.

Preciznije gledano, 90 odsto zemalja, od kojih se većina nalazi u Africi i Centralnoj ili Jugoistočnoj Aziji, beleži degradaciju jednog ili više slatkovodnih sistema. Tome doprinose zagađenje, postavljanje brana, prenamena zemljišta, prekomerno crpljenje vode, kao i klimatske promene.

Kako se navodi, protok reka je smanjen u 402 rečna basena širom sveta, i to pod uticajem klimatskih promena i korišćenja zemljišta. Ovo predstavlja petostruko povećanje u odnosu na 2000. godinu. U značajno manjem broju rečnih basena dolazi do povećanja protoka reka.

U Jugoistočnoj Aziji beleži se drastičan pad mangrova, a njihov gubitak izazvan čovekovim delovanjem dovodi do ozbiljnog rizika kako za obalne zajednice, tako i za slatkovodne resurse, biodiverzitet i klimu. Njihova uloga u očuvanju ekosistema je višestruka. Pojašnjenja radi, mangrove su obalni šumski sistemi koji se nalaze u tropskim i suptropskim područjima. Značaj ovih sistema ogleda se u sposobnosti da skladište i do četiri puta više ugljenika iz atmosfere od drugih vrsta šuma. Pored toga, oni deluju kao prirodna barijera koja štiti obalne zajednice od erozije, oluja ili cunamija, a stanište su značajnom delu biodiverziteta. Kao još jedan primer, može da se istakne da mangrove imaju sposobnost da filtriraju vodu pre nego što dospe u otvorene vodene sisteme.

Pročitajte još:

Izveštaji su pokazali i da se jezera i druga površinska vodna tela smanjuju ili nestaju, i to u 364 basena širom sveta.

Najsiromašnija polovina sveta, kako se navodi, daje manje od tri odsto globalnih podataka o kvalitetu vode. Potrebno je da se praćenje stanja ovih sistema hitno unapredi, zato što je to ključno za adekvatno upravljanje vodnim resursima. Tamo gde podaci i postoje, pokazuje se da je kvalitet slatke vode pogoršan od 2017. godine. U izveštajima se preporučuje proširenje vladinih programa za praćenje kvaliteta vode, uključivanje građanske nauke i korišćenje satelitskih tehnologija za popunjavanje praznina u podacima.

Kako bi se na održiv način koristila voda, potrebno je sprovođenje integrisanog upravljanja vodnim resursima u svim sektorima do 2030. godine. Iako je 47 zemalja postiglo ili skoro postiglo ovakvo upravljanje, čak 63 zemlje moraju da ubrzaju implementaciju, dok njih 73 imaju ograničene kapacitete. Ukoliko se nastavi ovakav trend, svet će održivo upravljanje vodama postići tek 2049. godine. To dalje znači da će do 2030. godine 3,3 milijarde ljudi u preko 100 zemalja vrlo verovatno imati neefikasne sisteme upravljanja vodom.

Katarina Vuinac

Ubrzan trend rasta solarnih kapaciteta

Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)
Foto: Ljubaznošću Prof. dr Nikole Rajakovića

Ključni stav koji danas dominira u vezi sa solarnom energetikom u stručnim krugovima je definitivno pozitivan uz posebno isticanje dostignute tehnološke zrelosti i ubedljivo najbrži trend rasta u poređenju sa ostalim obnovljivim izvorima energije, pri čemu su još ubedljivija poređenja sa budućim udelom fosilnih goriva. Sigurno je da se za dalju energetsku budućnost razmišlja o optimalnom miksu koji uključuje i vetroenergetiku i hidroenergetiku, sa pažljivo odmerenim mestom nuklearnih tehnologija i sa umerenom nadom u pogledu tehnologija nuklearne fuzije u još daljoj budućnosti. Energetske perspektive na strani potrošnje svakako moraju uvažiti elektrifikaciju transporta (u onim segmentima gde je to realno), jaku elektrifikaciju sektora grejanja odnosno hlađenja kao i industrije.

Bitno je voditi računa i o smanjenju potrošnje energije zbog poboljšanja pokazatelja energetske efikasnosti, kao i eventualno zbog promene vrednosnih sistema na onom što nazivamo geopolitički Zapad, gde se stidljivo čuju teorije o potrebi smanjenja specifične potrošnje po glavi stanovnika na ovom nivou razvijenosti, a u cilju dostizanja održivosti sektora (de-growthers). Perspektivama potrošnje ravnotežu drže perspektive proizvodnje električne energije. Tako smo u Evropi u 2022. godini imali proizvodnju od 5,7 MWh/po osobi, a u 2050. godini se očekuje proizvodnja od 11,7 MWh/ po osobi u kojoj dominiraju obnovljivi izvori energije (OIE), prvenstveno solar.

Kao ilustraciju treba sagledati i činjenicu da je finalna potrošnja svih vrsta energije u Evropi iznosila u 2022. godini 31 MWh/po osobi, a da se očekuje da će zbog uticaja prethodno analiziranih trendova u 2050. godini iznositi 23 MWh/po osobi. Koncept održivog razvoja koji vidi ugrožavanje prirode kao centralni problem je često praćen sa mnogo demagogije i glavni mu je oponent u osnovi liberalni kapitalizam kao takav koji je sa rastućom gladi za profitom praktično u trajnom ratu sa održivošću.

U FOKUSU:

U 2023. godini je izgrađeno 500 GW OIE kapaciteta – rekordna godina! S tim da je od toga 50 odsto novih OIE kapaciteta izgrađeno u Kini. Gotovo sve analize pokazuju da je izvesno da ćemo pre 2030. imati maksimum upotrebe svih fosilnih goriva i da iza toga sledi ubrzani trend opadanja udela fosilnih goriva u energetskom sektoru. Valja ukazati da će prema analizama sektor OIE u 2030. godini učestvovati sa oko 80 odsto u izgradnji novih energetskih kapaciteta, a u njemu će dominirati solarne tehnologije sa više od 50 odsto udela. Trend rasta solarnih kapaciteta dovoljno je ilustrovati činjenicom da je u 2022. godini izgrađeno 220 GW novih solarnih kapaciteta u solarnim elektranama, a da se već u 2030. godini očekuje 500 GW novih solarnih kapaciteta.

Decentralizacija se odnosi na sektor proizvodnje električne energije iz malih geografski raspodeljenih obnovljivih izvora energije. Decentralizacija (distribuirana proizvodnja) unosi i elemente demokratizacije u sektor u smislu demonopolizacije velikih energetskih giganata. Za solarne tehnologije posebno je značajan ovaj segment sa solarnim panelima instaliranim na krovovima porodičnih kuća, javnih ustanova, parkirališta, samoposluga, fabrika. U perspektivi bi decentralizovana proizvodnja svih vrsta energije trebalo da dosegne gotovo trećinu ukupnih energetskih potreba i tu se solarne tehnologije izdvajaju opet kao dominantne, jer su modularne, jeftine, ekološki najprihvatljivije, otvaraju perspektive ugradnje i na vertikalnim fasadama, krovovima automobila i kroz nebrojeno mnogo nekonvencionalnih rešenja.

Foto-ilustracija: Pixabay (pasja1000)

Prirodno je da centralizovana proizvodnja ostaje kao dominantna (velike elektrane), ali u sinergiji sa decentralizovanom proizvodnjom, koja praktično ne opterećuje visokonaponske prenosne mreže, nalazi se optimalan hibridni miks. Kao značajan segment primene solarnih tehnologija vidi se i agrosolar, odnosno jednovremeno iskorišćenje zemljišta za proizvodnju električne energije pomoću solarnih panela i za proizvodnju hrane, odnosno biomase. Kao posebno uspešna primena već se dokazala primena agrosolara u vinogradarstvu, gde se nešto smanjuje prinos grožđa pod solarnim panelima, koji su sa upravljivim nagibom, ali se ubrzanim provetravanjem čokota posle kiše smanjuje razvoj gljivičnih oboljenja i postižu optimalni uslovi u pogledu osunčanosti (ni puno, ni malo sunca) tako da se uz dodatne prihode od proizvedene električne energije ima win‑win situacija.

Kod razvoja velikih solarnih projekata bitno je uspešno rešiti tri dela složenog mozaika: zemljište (sa lavirintom urbanističkog razvoja projekta), priključak na mrežu (sa realnim ali i sa konzervativnim ograničenjima koja nameću operatori mreža) i kupoprodajni ugovor o preuzimanju proizvedene električne energije (obezbeđenje bankabilnosti projekta). Značajna karakteristika energetske tranzicije u poslednjim godinama je svakako brzina promena, posebno u smanjenju cena tehnologija solarnih panela i baterija. Posebno je važno ukazati da su hibridna rešenja (kombinacija solarne elektrane sa moćnim baterijama na istoj lokaciji kao jedna balansna grupa) danas veoma kompetitivna.

Prof. Dr Nikola Rajaković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala  AGOSOLARNA ENERGIJA I OIE.

Opasnost koja preti Pacifiku – Upozorenje za ceo svet

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Freepik (souvenirpixels)

Pacifičkim ostrvima preti trostruka opasnost – ubrzani porast nivoa okeana, zagrevanje i zakiseljavanje, a to treba da bude upozorenje za ceo svet, jer su priobalna područja ugrožena svuda. Ovo su saopštili Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN), i Seleste Saulo, generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije (WMO) na Forumu pacifičkih ostrva u Tongi.

Izveštaj Svetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju klime u jugozapadnom Pacifiku za 2023. godinu detaljno opisuje kako je porast nivoa mora u ovom regionu iznad globalnog proseka. Temperatura površine mora raste tri puta brže od globalnog proseka od 1980. godine. Tokom tog perioda, toplotni talasi u moru su se otprilike udvostručili po učestalosti od 1980. godine, postali su intenzivniji i traju duže.

„Relativni nivo mora u jugozapadnom Pacifiku porastao je čak više od globalnog proseka, ali ono što se dešava ovde ne završava se ovde. Nadirući talasi dolaze za sve nas, ugrožavajući obalna područja širom sveta. Svet mora da se okrene prema Pacifiku i sluša nauku. Ako spasimo Pacifik, spasavamo i sebe“, rekao je Gutereš.

Gutereš navodi da opasnost za Pacifik, ali i šire, predstavljaju gasovi sa efektom staklene bašte, koji, kako kaže, „kuvaju našu planetu, a more preuzima toplotu – doslovno“.

Pročitajte još:

Iako čine samo 0,02 odsto globalnih emisija, pacifička ostrva su jedinstveno izložena. Prosečna visina je samo jedan do dva metra iznad nivoa mora, 90 odsto populacije živi unutar pet kilometara od obale, a polovina infrastrukture je unutar 500 metara od mora.

Na Forumu je bilo reči i o sistemima ranog upozoravanja koji omogućavaju proaktivne mere, kao što su planovi evakuacije, raspodela resursa i jačanje infrastrukture. Istaknuto je da, iako su spas za mnoge, dostupni samo jednoj trećini malih ostrvskih država u razvoju širom sveta.

Izveštaj o stanju klime u jugozapadnom Pacifiku za 2023. godinu bavi se klimatskim faktorima, uključujući El Ninjo, temperaturu, padavine i ekstremne događaje poput tropskih ciklona, suša i ekstremnih vrućina u regionu.

Ovaj izveštaj biće predstavljen i na Forumu koji će organizovati WMO i Specijalizovani meteorološki centar ASEAN-a (ASMC) u Singapuru 5. septembra 2024. godine.

Jasna Dragojević

KLM ulaže sedam milijardi evra u obnovu flote

Foto: KLM
Foto: KLM

Prvi od 29 ukupno poručenih aviona tipa Airbus A321neo isporučen je juče, 27. avgusta, i pridružio se evropskoj floti holandske avio-kompanije KLM. KLM će ove godine u svoju flotu preuzeti još tri nova aviona A321neo.

Oznaka „neo” u imenu letelice označava novi tip motora, koji emituje manje ugljen-dioksida od letelica prethodne generacije. U poređenju sa modelom Boeing 737 koga u floti zamenjuje, A321neo je 50 odsto tiši, troši oko 21 odsto manje goriva po putničkom kilometru i emituje 15 odsto manje ugljen-dioksida.

„Dolazak prvog aviona A321neo označava početak zamene naše flote Boeing 737. A321neo proizvodi manje buke i ugljen-dioksida i zato značajno doprinosi čistijoj i tišoj budućnosti. On, takođe, nudi i više udobnosti, te sam veoma radoznala da vidim kako će naši putnici doživeti novi avion,” izjavila je Marjan Rintel, izvršna direktorka KLM-a.

Pročitajte još:

A321neo će od sredine septembra leteti za Kopenhagen, Berlin i Stokholm, a potom za  Pariz, Prag i Beč. Prema želji zaposlenih u KLM-u prve četiri A321neo letelice nosiće imena leptira.

U narednih nekoliko godina KLM će uložiti sedam milijardi evra u obnovu flote, kako bi se približio svom cilju da do 2050. leti karbonski neutralno. Na evropskim rutama, KLM će zameniti svoje starije avione tipa Boeing 737 letelicama Airbus A320 i A321neo, dok će se u Cityhopper-u novi modeli E2 pridružiti avionima Embraer 175 i 190. Na interkontinentalnim letovovima, KLM će prvo dodati pet novih letelica Boeing 787-10, a potom Airbus A350, koji će zameniti starije B777 i A330. Konačno, KLM je naručio četiri Airbus A350F za svoju kargo flotu  na kojoj sad lete avioni tipa B747.

Izvor: KLM

Užice: Javni poziv za sufinansiranje mera energetske efikasnosti porodičnih kuća i stanova

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)

U okviru projekta “Čista energija i energetska efikasnost za građane”, u ovoj godini opredeljeno je 26,7 miliona dinara za sufinansiranje mera energetske efikasnosti porodičnih kuća i stanova. Javni poziv je otvoren do utroška planiranih sredstava, a najkasnije do kraja tekuće godine, a realizuju ga Grad Užice i Ministarstvo rudarstva i energetike.

Unapređenje energetske efikasnosti i povećano korišćenje obnovljivih izvora energije ciljevi su mera koje su u Užicu realizuju gotovo deset godina, kroz saradnju sa privrednim subjektima koji se bave proizvodnjom, uslugama i radovima na energetskoj sanaciji stambenih objekata.

Prema rečima Dušanke Selaković, većnice za zaštitu životne sredine i turizam, kao i prethodnih i ove godine građani će moći da računaju na subvencije za realizaciju jedne ili više mera energetske efikasnosti.

Predmet sufinansiranja u ovoj godini su, kako se navodi na zvaničnom sajtu grada Užice, zamena spoljnih prozora i vrata i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača postavljanje termičke izolacije spoljnih zidova, podova na tlu i ostalih delova termičkog omotača prema negrejanom prostoru, postavljanje termičke izolacije ispod krovnog pokrivača ili tavanice, zamena postojećeg grejača prostora na čvrsto gorivo, tečno gorivo, prirodni gas ili električnu energiju, efikasnijim kotlom na gas, ugradnja toplotnih pumpi, zamena postojeće ili ugradnja nove cevne mreže, grejnih tela i pratećeg pribora, ugradnja solarnih kolektora u instalaciju za centralnu pripremu potrošne tople vode, kao i ugradnja solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Pročitajte još:

U Javnom pozivu koji je objavljen na sajtu grada Užica i Odeljenju za zaštitu životne sredine, mogu se dobiti sve neophodne informacije o uslovima i načinu konkurisanja, a 27. 28. i 29. avgusta od 11 do 13 časova u prostorijama Gradskog razvojnog centra biće obavljene i konsultacije sa građanima.

Vojo Đoković, energetski menadžer grada Užica, ističe da su u odnosu na prošlogodišnje iznosi subvencija uvećani u skladu sa rastom troškova materijala i radova i da građani mogu konkurisati za jednu ili više mera, onako kako je to ovim pozivom i definisano.

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

,,Najbolje bi bilo kada bi se radilo po više mera, ali to naravno zavisi od građana i njihovih mogućnosti, ali u svakom slučaju interesovanje je veliko i prošle godine imali smo oko 620 prijava od čega je potpisano oko 530 ugovora i više od 50 odsto mera i realizovano. Krajnji rok za završetak svih mera od prošle godine je 15. oktobar, tako da očekujemo da će izvođači radova potpisane ugovore sa građanima i realizovati do tog datuma’’, rekao je Đoković.

Kako je dodao, kada je reč o ovogodišnjem pozivu, po pristizanju prijava komisija će obići teren, nakon čega slede konsultacije sa ministarstvom, provera dokumentacije, potpisivanje ugovora i realno je da konkretni radovi počnu tokom zime i početkom proleća u zavisnosti od vrste mere.

Pravo učešća na Javnom pozivu imaju krajnji korisnici koji stanuju u objektima i ispunjavaju sledeće uslove: da je objekat legalno izgrađen, da je podnosilac prijave vlasnik objekta, ili korisnik objekta sa prijavom prebivališta na adresi objekta i priloženom pisanom saglasnosti vlasnika objekta i da se u objektu stanuje tokom cele godine.

Energetski portal

Sastanak o ispunjenosti preduslova za IPA 2022 projekat upravljanja otpadnim vodama

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

Kako bi se utvrdila spremnost tehničke dokumentacije i ispunjenosti preduslova za sprovođenje IPA 2022 Regionalnog projekta upravljanja otpadnim vodama za Zlatiborski i Moravički okrug, održan je sastanak. Projekat podrazumeva izgradnju tri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, i to jedan u Požegi za Grad Užice i opštine Požega i Arilje, i još dva u Ivanjici i Kosjeriću, zatim rekonstrukciju i proširenje kanalizacione mreže u aglomeracijama pomenutih pet lokalnih samouprava, kao i izgradnju nasipa za zaštitu od poplava u Požegi.

Tom prilikom, Anja Javor, šef Kabineta i pomoćnik ministra poljoprivrede za međunarodnu saradnju i evropske integracije, istakla je da ovaj veoma važan i ambiciozan projekat predstavlja još jedan značajan korak ka unapređenju životnog standarda i zaštite životne sredine u pomenuta dva okruga i dodala da je projekat veoma kompleksan i jedinstven po svom obimu, zbog čega zahteva veliku posvećenost svih učesnika u procesu.

„IPA 2022 Regionalni projekat upravljanja otpadnim vodama za Zlatiborski i Moravički okrug nije samo ulaganje u infrastrukturu, već i u našu budućnost, zdravlje i dobrobit naših građana. Ovaj projekat je jedan od prioritetnih za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i mi smo spremni da radimo na obezbeđivanju nedostajućih uslova kako bi Grad Užice i opštine Požega, Arilje, Ivanjica i Kosjerić u potpunosti rešile pitanje prečišćavanja otpadnih voda, što predstavlja konkretan benefit za lokalne zajednice“, naglasila je Javor.

Pročitajte još:

Ona je apelovala na predstavnike pomenutih lokalnih samouprava da u punom kapacitetu i u što kraćim rokovima pristupe rešavanju zaostalih poslova u izdavanju lokacijskih uslova, informacija o lokaciji i ostalih dokumenta iz njihove nadležnosti.

Osvrnuvši se na podatke o pokrivenosti ovih pet lokalnih samouprava kanalizacionim mrežama, Javor je rekla da postoji hitna potreba za proširenjem kapaciteta i izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda, zbog čega je važno da sva administrativna ograničenja budu što pre prevaziđena i da se ispune uslovi za blagovremeno raspisivanje svih planiranih tendera kako bi projekat u potpunosti bio realizovan.

Na sastanku je predstavljeno trenutno stanje tehničke dokumentacije po opštinama i vrsti projekta i vođena je diskusija na temu ispunjenosti preudslova za sprovođenje projekta. U razgovoru su učestvovali i predstavnici Delegacije Evropske unije i predstavnici pomenutih pet lokalnih samouprava.

Energetski portal

Mogu li propisi EU o rudarskom otpadu da odgovore na izazove povećanog rudarenja?

Foto-ilustracija: Freepik (ArthurHidden)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Kako bi smanjila svoju zavisnost od uvoza kritičnih sirovina, koje su potrebne za različite industrije, od tehnologija, preko energetike i do automobilske industrije, Evropa ima u planu da u narednim godinama poveća rudarenje. Štaviše, doći će do otvaranja novih rudnika, kako bi se ostvario cilj da se najmanje 10 odsto ovih sirovina proizvodi u Evropi, koji je postavljen Zakonom o kritičnim sirovinama (CRMA).

Pitanje koje se postavlja jeste da li su evropski propisi o rudarenju dovoljno dobri za ostvarenje takvog zadatka? Organizacija Transport & Environment (T&E), naručila je pravu analizu Direktive EU o rudarskom otpadu (EWD) iz 2006. godine, na osnovu koje je iznela šta bi sve trebalo da sadrži njegova revizija. Kako se navodi, iako se za Evropu smatra da ima najviše ekološke standarde na svetu, upitno je da li su dobri oni koji se odnose na rudarski otpad ili su zastareli i nisu adekvatni za savremene potrebe.

Među glavnim zaključcima pravne analize koju je sprovela advokatske kancelarija Hörchner Advocaten, nalazi se da postoji rizik da države članice Evropske unije primenjuju Direktivu na različite načine. Uz to, mnoge važne odredbe nisu jasno definisane i ostavljene su da ih svaka od članica primeni prema svojoj volji. Kao primer, navodi se da nije jasno ko je odgovoran u slučajnu nesreće ili štete, kao ni to koliko često i u kojoj meri planiranje prevencije i monitoringa treba da se sprovede.

Kao drugi važan zaključak analize ističe se da neke najbolje dostupne tehnike nisu obavezne i ostavljaju kompanijama prostor da same donesu odluku o njima. U ovom slučaju dat je primer filtriranih jalovištara, kao tehnike za upravljanje rudarskim otpadom koja doprinosi poboljšanju bezbednosti i smanjenju ekoloških rizika koji su povezani sa skladištenjem jalovine.

Na kraju, trenutni propisi u vezi sa zaštitom životne sredine i dobrobiti lokalnih zajednica nisu dovoljno dobri.

Pročitajte još:

Na osnovu zaključaka iznetih u pravnoj analizi, T&E poziva Evropsku komisiju da ažurira Direktivu o rudarskom otpadu i preradi se u novu Evropsku regulativu o rudarskom otpadu. Na ovaj način, osigurala bi se harmonizovana primena pravila između država članica. Pored toga, najbolje dostupne tehnike treba da postanu obavezne. Kompanije treba da se obavežu na njihovu primenu, oslanjajući se na stručno znanje i smernice. Ovakve smernice i preporuke o najboljoj dostupnoj tehnici za upravljanje različitim industrijskim procesima, uključujući i upravljanje rudarskim otpadom utvrđene su u BREF dokumentu (eng Best Available Techniques Reference Document. Ovo ne samo da bi poboljšalo zaštitu životne sredine i bezbednost, već bi i imalo pozitivan uticaj na zajednice koje žive u blizini rudarskih lokacija.

Treći predlog koji je T&E izneo jeste oslanjanje na Smernice za bezbednost na prvom mestu (eng Safety First Guidelines), koje su razvijene od strane stručnjaka za rudarstvo, civilnog društva i akademske zajednice. One daju detaljno objašnjenje na koji način bi jalovišta trebalo da budu dizajnirana, kako njima da se upravlja i kako ih zatvoriti. Pored toga, postavljaju ključne finansijske i upravljačke odredbe koje bi trebalo da budu uspostavljene. Takođe, u novoj regulativi mere zaštite životne sredine i bezbednost zajednica treba da budu ojačane, uz prepoznavanje snažnih i dugotrajnih posledica na zemljište, biodiverzitet i ljudsko zdravlje u slučaju neuspeha brana za jalovinu i njenog izlivanja.

Na kraju, ističe se da zajednice treba da budu uključene u sve faze rudarskih projekata, kroz konsultacije i da budu obaveštene o nezgodama ukoliko do njih dođe.

Katarina Vuinac