Home Blog Page 158

Užice: Javni poziv za sufinansiranje mera energetske efikasnosti porodičnih kuća i stanova

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)

U okviru projekta “Čista energija i energetska efikasnost za građane”, u ovoj godini opredeljeno je 26,7 miliona dinara za sufinansiranje mera energetske efikasnosti porodičnih kuća i stanova. Javni poziv je otvoren do utroška planiranih sredstava, a najkasnije do kraja tekuće godine, a realizuju ga Grad Užice i Ministarstvo rudarstva i energetike.

Unapređenje energetske efikasnosti i povećano korišćenje obnovljivih izvora energije ciljevi su mera koje su u Užicu realizuju gotovo deset godina, kroz saradnju sa privrednim subjektima koji se bave proizvodnjom, uslugama i radovima na energetskoj sanaciji stambenih objekata.

Prema rečima Dušanke Selaković, većnice za zaštitu životne sredine i turizam, kao i prethodnih i ove godine građani će moći da računaju na subvencije za realizaciju jedne ili više mera energetske efikasnosti.

Predmet sufinansiranja u ovoj godini su, kako se navodi na zvaničnom sajtu grada Užice, zamena spoljnih prozora i vrata i drugih transparentnih elemenata termičkog omotača postavljanje termičke izolacije spoljnih zidova, podova na tlu i ostalih delova termičkog omotača prema negrejanom prostoru, postavljanje termičke izolacije ispod krovnog pokrivača ili tavanice, zamena postojećeg grejača prostora na čvrsto gorivo, tečno gorivo, prirodni gas ili električnu energiju, efikasnijim kotlom na gas, ugradnja toplotnih pumpi, zamena postojeće ili ugradnja nove cevne mreže, grejnih tela i pratećeg pribora, ugradnja solarnih kolektora u instalaciju za centralnu pripremu potrošne tople vode, kao i ugradnja solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Pročitajte još:

U Javnom pozivu koji je objavljen na sajtu grada Užica i Odeljenju za zaštitu životne sredine, mogu se dobiti sve neophodne informacije o uslovima i načinu konkurisanja, a 27. 28. i 29. avgusta od 11 do 13 časova u prostorijama Gradskog razvojnog centra biće obavljene i konsultacije sa građanima.

Vojo Đoković, energetski menadžer grada Užica, ističe da su u odnosu na prošlogodišnje iznosi subvencija uvećani u skladu sa rastom troškova materijala i radova i da građani mogu konkurisati za jednu ili više mera, onako kako je to ovim pozivom i definisano.

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

,,Najbolje bi bilo kada bi se radilo po više mera, ali to naravno zavisi od građana i njihovih mogućnosti, ali u svakom slučaju interesovanje je veliko i prošle godine imali smo oko 620 prijava od čega je potpisano oko 530 ugovora i više od 50 odsto mera i realizovano. Krajnji rok za završetak svih mera od prošle godine je 15. oktobar, tako da očekujemo da će izvođači radova potpisane ugovore sa građanima i realizovati do tog datuma’’, rekao je Đoković.

Kako je dodao, kada je reč o ovogodišnjem pozivu, po pristizanju prijava komisija će obići teren, nakon čega slede konsultacije sa ministarstvom, provera dokumentacije, potpisivanje ugovora i realno je da konkretni radovi počnu tokom zime i početkom proleća u zavisnosti od vrste mere.

Pravo učešća na Javnom pozivu imaju krajnji korisnici koji stanuju u objektima i ispunjavaju sledeće uslove: da je objekat legalno izgrađen, da je podnosilac prijave vlasnik objekta, ili korisnik objekta sa prijavom prebivališta na adresi objekta i priloženom pisanom saglasnosti vlasnika objekta i da se u objektu stanuje tokom cele godine.

Energetski portal

Sastanak o ispunjenosti preduslova za IPA 2022 projekat upravljanja otpadnim vodama

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

Kako bi se utvrdila spremnost tehničke dokumentacije i ispunjenosti preduslova za sprovođenje IPA 2022 Regionalnog projekta upravljanja otpadnim vodama za Zlatiborski i Moravički okrug, održan je sastanak. Projekat podrazumeva izgradnju tri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, i to jedan u Požegi za Grad Užice i opštine Požega i Arilje, i još dva u Ivanjici i Kosjeriću, zatim rekonstrukciju i proširenje kanalizacione mreže u aglomeracijama pomenutih pet lokalnih samouprava, kao i izgradnju nasipa za zaštitu od poplava u Požegi.

Tom prilikom, Anja Javor, šef Kabineta i pomoćnik ministra poljoprivrede za međunarodnu saradnju i evropske integracije, istakla je da ovaj veoma važan i ambiciozan projekat predstavlja još jedan značajan korak ka unapređenju životnog standarda i zaštite životne sredine u pomenuta dva okruga i dodala da je projekat veoma kompleksan i jedinstven po svom obimu, zbog čega zahteva veliku posvećenost svih učesnika u procesu.

„IPA 2022 Regionalni projekat upravljanja otpadnim vodama za Zlatiborski i Moravički okrug nije samo ulaganje u infrastrukturu, već i u našu budućnost, zdravlje i dobrobit naših građana. Ovaj projekat je jedan od prioritetnih za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i mi smo spremni da radimo na obezbeđivanju nedostajućih uslova kako bi Grad Užice i opštine Požega, Arilje, Ivanjica i Kosjerić u potpunosti rešile pitanje prečišćavanja otpadnih voda, što predstavlja konkretan benefit za lokalne zajednice“, naglasila je Javor.

Pročitajte još:

Ona je apelovala na predstavnike pomenutih lokalnih samouprava da u punom kapacitetu i u što kraćim rokovima pristupe rešavanju zaostalih poslova u izdavanju lokacijskih uslova, informacija o lokaciji i ostalih dokumenta iz njihove nadležnosti.

Osvrnuvši se na podatke o pokrivenosti ovih pet lokalnih samouprava kanalizacionim mrežama, Javor je rekla da postoji hitna potreba za proširenjem kapaciteta i izgradnjom postrojenja za preradu otpadnih voda, zbog čega je važno da sva administrativna ograničenja budu što pre prevaziđena i da se ispune uslovi za blagovremeno raspisivanje svih planiranih tendera kako bi projekat u potpunosti bio realizovan.

Na sastanku je predstavljeno trenutno stanje tehničke dokumentacije po opštinama i vrsti projekta i vođena je diskusija na temu ispunjenosti preudslova za sprovođenje projekta. U razgovoru su učestvovali i predstavnici Delegacije Evropske unije i predstavnici pomenutih pet lokalnih samouprava.

Energetski portal

Mogu li propisi EU o rudarskom otpadu da odgovore na izazove povećanog rudarenja?

Foto-ilustracija: Freepik (ArthurHidden)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Kako bi smanjila svoju zavisnost od uvoza kritičnih sirovina, koje su potrebne za različite industrije, od tehnologija, preko energetike i do automobilske industrije, Evropa ima u planu da u narednim godinama poveća rudarenje. Štaviše, doći će do otvaranja novih rudnika, kako bi se ostvario cilj da se najmanje 10 odsto ovih sirovina proizvodi u Evropi, koji je postavljen Zakonom o kritičnim sirovinama (CRMA).

Pitanje koje se postavlja jeste da li su evropski propisi o rudarenju dovoljno dobri za ostvarenje takvog zadatka? Organizacija Transport & Environment (T&E), naručila je pravu analizu Direktive EU o rudarskom otpadu (EWD) iz 2006. godine, na osnovu koje je iznela šta bi sve trebalo da sadrži njegova revizija. Kako se navodi, iako se za Evropu smatra da ima najviše ekološke standarde na svetu, upitno je da li su dobri oni koji se odnose na rudarski otpad ili su zastareli i nisu adekvatni za savremene potrebe.

Među glavnim zaključcima pravne analize koju je sprovela advokatske kancelarija Hörchner Advocaten, nalazi se da postoji rizik da države članice Evropske unije primenjuju Direktivu na različite načine. Uz to, mnoge važne odredbe nisu jasno definisane i ostavljene su da ih svaka od članica primeni prema svojoj volji. Kao primer, navodi se da nije jasno ko je odgovoran u slučajnu nesreće ili štete, kao ni to koliko često i u kojoj meri planiranje prevencije i monitoringa treba da se sprovede.

Kao drugi važan zaključak analize ističe se da neke najbolje dostupne tehnike nisu obavezne i ostavljaju kompanijama prostor da same donesu odluku o njima. U ovom slučaju dat je primer filtriranih jalovištara, kao tehnike za upravljanje rudarskim otpadom koja doprinosi poboljšanju bezbednosti i smanjenju ekoloških rizika koji su povezani sa skladištenjem jalovine.

Na kraju, trenutni propisi u vezi sa zaštitom životne sredine i dobrobiti lokalnih zajednica nisu dovoljno dobri.

Pročitajte još:

Na osnovu zaključaka iznetih u pravnoj analizi, T&E poziva Evropsku komisiju da ažurira Direktivu o rudarskom otpadu i preradi se u novu Evropsku regulativu o rudarskom otpadu. Na ovaj način, osigurala bi se harmonizovana primena pravila između država članica. Pored toga, najbolje dostupne tehnike treba da postanu obavezne. Kompanije treba da se obavežu na njihovu primenu, oslanjajući se na stručno znanje i smernice. Ovakve smernice i preporuke o najboljoj dostupnoj tehnici za upravljanje različitim industrijskim procesima, uključujući i upravljanje rudarskim otpadom utvrđene su u BREF dokumentu (eng Best Available Techniques Reference Document. Ovo ne samo da bi poboljšalo zaštitu životne sredine i bezbednost, već bi i imalo pozitivan uticaj na zajednice koje žive u blizini rudarskih lokacija.

Treći predlog koji je T&E izneo jeste oslanjanje na Smernice za bezbednost na prvom mestu (eng Safety First Guidelines), koje su razvijene od strane stručnjaka za rudarstvo, civilnog društva i akademske zajednice. One daju detaljno objašnjenje na koji način bi jalovišta trebalo da budu dizajnirana, kako njima da se upravlja i kako ih zatvoriti. Pored toga, postavljaju ključne finansijske i upravljačke odredbe koje bi trebalo da budu uspostavljene. Takođe, u novoj regulativi mere zaštite životne sredine i bezbednost zajednica treba da budu ojačane, uz prepoznavanje snažnih i dugotrajnih posledica na zemljište, biodiverzitet i ljudsko zdravlje u slučaju neuspeha brana za jalovinu i njenog izlivanja.

Na kraju, ističe se da zajednice treba da budu uključene u sve faze rudarskih projekata, kroz konsultacije i da budu obaveštene o nezgodama ukoliko do njih dođe.

Katarina Vuinac

Borba sa požarima na Vidliču – najteže u Basari kod Pirota

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

I dalje traje borba sa vatrenom stihijom na planini Vidlič. Pirot i Dimitrovgrad proglasili su vanrednu situaciju na delu svojih teritorija. Najviše problema sa vatrom u selu Basara kod Pirota. U odnosu na prethodne dane, situacija je nešto bolja u selima oko Dimitrovgrada, ali svi su i dalje u pripravnosti, zbog jakog vetra koji bi mogao da razbukti plamen.

Nakon teške noći na Vidliču, situacija se poboljšava u selima oko Dimitrovgrada, dok je najkritičnije u selu Basara kod Pirota gde gori borova šuma.

Situacija u selu Smilovci kod Dimitrovgrada je bolja nego juče, javlja reporter RTS-a.

Predsednik Opštine Dimitrovgrad Vladica Dimitrov je rekao za RTS da je danas nešto mirnije, ali da ne može da kaže da je situacija pod kontrolom pošto duva vetar i može da raspali vatru.

“Tokom noći, opet su sela Gujanovci i Visočki Odorovci bila u opasnosti. Vatrogasci su gasili i lovci su im pomogli dosta, tako da je ugašen taj požar koji je bio nadomak sela. I sada vidimo da tu i tamo samo dim stoji. Ne vidimo čak ni vatru”, rekao je Dimitrov.

Dodao je da je manastir Sv. Kirika i Julite bio juče ugrožen, da vatra sad samo tinja i da se ne očekuje da se plamen pojača.

“Videćemo kakva je situacija prema selima Visoka, Vraćevci i Slavinja prema Pirotu, pošto su tamo juče bili dim i vatra. Gori nisko rastinje, ali na nepristupačnom terenu, daleko je od sela, što je dobro. Pratimo situaciju”, naveo je Dimitrov.

Istakao je kako se javilo dosta dobrovoljaca iz Dimitrovgrada i da JP “Komunalac” pravi bedeme i krči puteve da cisterne mogu da dođu do vrha Vidliča, kako bi mogli da reaguju u slučaju da se javi potreba za tim.

Pročitajte još:

Borba sa plamenom i dalje u Basari kod Pirota

Gradonačelnik Pirota Vladan Vasić rekao je za RTS da je, onog trenutka kada se pokazalo da situacija na terenu izmiče kontroli, proglašena vanredna situacija kako bi se pomoglo vatrogascima i radnicima “Srbijašuma“, pošto je nastala opasnost za pirotska sela Basara, Slavinja i Krupac.

“Angažovali smo svu raspoloživu mehanizaciju i građevinsku operativu da napravimo velike zaštitne protivpožarne pojase iznad tih sela i na svu sreću oni su urodili plodom. Nijedno selo, nijedan ljudski život, nijedna kuća nisu ugroženi. Nadam se i siguran sam da će tako ostati i do kraja, kada budemo ugasili požar”, naveo je Vasić.

Istakao je da očekuju da vatra tokom dana dođe do tih protivpožarnih pojasa, a da će tokom dana obići sela Basara i Krupac.

Reporter RTS-a javlja da je rano jutros gorela šuma iznad Krupca i da se više vatrogasnih vozila se uputilo prema šumi.

Iz MUP-a je saopšteno da je tokom jučerašnjeg dana zabeleženo 179 požara na otvorenom prostoru, a da su trenutno najveći aktivni požari na teritoriji Pirota, Kučeva, Žagubice, Crnog vrha i Tare.

U poslednjih sedam dana pripadnici Sektora za vanredne situacije intervenisali su na 893 požara na otvorenom prostoru, a za isti period prošle godine imali su 393 reagovanja na otvorenom prostoru.

Sektor za vanredne situacije MUP još jednom apeluje na građane da budu pažljivi i da u toplim danima koji već dugo traju u našoj zemlji svaka nepažnja može da dovede do požara velikih razmera i da se pridržavaju Zakona o zaštiti od požara kako bi se posledice i šteta smanjile na minimum.

Izvor: RTS

Nova tehnologija omogućava punjenje nosivih uređaja tokom trčanja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači sa Instituta za naprednu tehnologiju (ATI) Univerziteta u Sariju razvili su inovativne nanogeneratore koji koriste energiju iz svakodnevnih aktivnosti, poput trčanja, za napajanje nosivih uređaja.

U njihovoj studiji, objavljenoj u časopisu Science Direct, opisano je kako fleksibilni nanogeneratori mogu pretvoriti mehaničku energiju, generisanu jednostavnim pokretima, u električnu energiju sa značajno većom efikasnošću od prethodnih tehnologija.

„Ideja nanogeneratora je da uhvate i koriste energiju iz svakodnevnih pokreta, poput jutarnjeg trčanja, mehaničkih vibracija, okeanskih talasa ili otvaranja vrata. Ključna inovacija sa našim nanogeneratorom je da smo fino podesili tehnologiju sa 34 mala energetska kolektora koji koriste lasersku tehniku koja se može povećati za proizvodnju kako bi se dodatno uvećala energetska efikasnost“, izjavio je glavni autor studije, Delovar Husein.

Iako ideja o nanogeneratorima nije nova, rešenje stručnjaka sa ATI-ja donosi revolucionarni napredak u prikupljanju energije, pokazujući 140 puta povećanje gustine snage u poređenju sa konvencionalnim nanogeneratorima.

Pročitajte još:

Nanogeneratori funkcionišu po principu triboelektričnog efekta, gde materijali postaju električno naelektrisani kada dođu u kontakt, a zatim se odvoje (kao kada trljamo balon o kosu). Ovaj proces omogućava uređaju da pretvori čak i najjednostavnije pokrete u korisnu električnu energiju.

„Ono što je zaista uzbudljivo je da bi naš mali uređaj sa visokom gustinom prikupljanja energije mogao jednog dana da se takmiči sa snagom solarnih panela i mogao bi da se koristi za pokretanje bilo čega, od senzora sa sopstvenim napajanjem do sistema pametnih kuća koji rade bez potrebe za zamenom baterije“, dodao je Husein.

Profesor Ravi Silva, direktor Instituta za naprednu tehnologiju, istakao je potencijal nanogeneratora u budućnosti energetike, posebno u kontekstu brzog razvoja IoT tehnologija.

„Sa sve većom tehnologijom oko nas, predviđa se da ćemo imati preko 50 milijardi IoT uređaja u narednih nekoliko godina kojima će biti potrebna energija za napajanje. Potrebna su lokalna rešenja zelene energije, a to bi mogla biti zgodna bežična tehnologija koja koristi energiju iz bilo kog mehaničkog pokreta za napajanje malih uređaja. Ona nudi priliku naučnoj i inženjerskoj zajednici da pronađe inovativna i održiva rešenja za globalne izazove“, rekao je profesor Silva.

Razvoj ovih nanogeneratora mogao bi značajno da doprinese transformaciji energetskog sektora, pružajući održiva rešenja za napajanje uređaja u svakodnevnim situacijama. Od pametnih kuća do nosivih senzora, primena ovih uređaja mogla bi da omogući dugoročno napajanje bez potrebe za čestim zamenama baterija.

Milena Maglovski

U Hrvatskoj započeto bušenje za najveću geotermalnu elektranu u EU

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Proizvodnja električne energije iz tople vode kao obnovljnivog izvora energije, u Hrvatskoj bi, nedaleko od grada Slatina, trebalo da počne 2028. godine.

Na eksploatacijskom polju „Slatina 2“ već su započeti radovi na izradi razradne bušotine Podravska Slatina GT-6, a time  proces istraživanja u ovom delu Panonskoga bazena, geološki izuzetno povoljnom za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode.

Planirana snaga Geotermalne elektrane Zagocha (GTE Zagocha) je 20MW što je čini najvećom ORC (Organic Rankine Cycle) elektranom u Evropskoj uniji, a vrednost investicije premašuje 140 miliona evra.

„ORC tehnologija garantuje  zatvoreni, a time i najčišći sistem proizvodnje električne energije. Očekivano bušenje je do impresivnih 5000 metara dubine“, navode iz Enna grupa i dodaju da se projekat razvija od 2022. godine.

Ministarstvo privrede Hrvatske, Ugovor o eksploataciji geotermalne vode na eksploatacijskom polju „Slatina 2“, potpisalo je sa preduzećem Geo Power Zagocha, na period od 25 godina sa mogućnošću produženja.

Nakon proizvodnje električne energije, a pre nego što se već korišćena topla voda ohladi, ona bi još jednom mogla da se iskoristi i za potrebe lokalne zajednice – u staklenicima, plastenicima, sušarama, za uzgoj ribe, grejanje i drugo.

Pročitajte još:

Ova geotermalna elektrana, kako se navodi, trebala bi da donese prihode veće od 500.000 evra godišnje lokalnoj zajednici, dok Virovitičko-podravskoj županiji oko 300.000 evra.

Kao neke od prednenosti geotermalne energije ističe se to što proizvodnja električne energije kontinuirana – 24 sata na dan, 365 dana u godini, i ne zavisi o vremenu kao što su, na primer, količina sunca ili vetra, a takođe zauzima malu površinu i donosi najveća davanja državi i lokalnoj zajednici.

S druge strane, geotermalna energija nosi i veliki rizik, pre svega zbog dubine na kojima se vrše istraživanja, što je zahtevna investicija, a povrat investicije je znatno duži. Iz Enna grupe navode da  investicija u jednu bušotinu iznosi oko 15 miliona evra, a na jednom istražnom polju uglavnom se rade četiri ili više bušotina.

Hrvatska ima veliki potencijal za istraživanje geotermalnih voda, a tome su doprinela istraživanja nafte i gasa u Hrvatskom delu Panonskog bazena.

Energetski portal

Razgovor sa IAEA u oblasti mirnodopske primene nuklearne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)
Foto-ilustracija: Unsplash (marko-sun)

Srbija razmatra korišćenje nuklearne energije u kontekstu obezbeđivanja dugoročne energetske sigurnosti, u uslovima postepenog smanjivanja korišćenja fosilnih goriva i povećanja potreba za energijom u narednim decenijama. Zbog toga su predstavnici Republike Srbije razgovarali sa ekspertskom misijom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), o saradnji u oblasti mirnodopske primene nuklearne energije.

Tom prilikom je Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike navela da je cilj naše zemlje da do 2030. najmanje 45 odsto energije dobijamo iz obnovljivih izvora, što se očekuje da će se dostići kroz realizaciju investicija javnog i privatnog sektora, ali da su nam za to potrebni i novi bazni kapaciteti, koji bi obezbedili sigurnost snabdevanja u uslovima smanjenja proizvodnje iz uglja.

Dubravka Đedović Handanović i ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović, razgovarale su danas sa ekspertskom misijom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), o saradnji u oblasti mirnodopske primene nuklearne energije.

,,Mogućnost korišćenja nuklearne energije sagledali smo kroz usvojeni Nacionalni integrisani plan za energetiku i klimu, koji kroz varijacije jednog od scenarija predviđa uvođenje nuklearne enegije nakon 2040, a u procesu javnih konsultacija je i nova Strategija razvoja energetike, koja takođe razmatra opciju nuklearne energije. Takođe, izmenama Zakona o energetici, koje se nalaze u javnoj raspravi, predlaže se stavljanje van snage Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana”, rekla je ministarka Đedović.

Podsetila je i da je Ministarstvo nedavno potpisalo Memorandum sa predstavnicima pet ministarstva i 20 fakulteta, naučnih instituta i energetskih preduzeća u oblasti primene razvoja nuklearne energije u Republici Srbiji, sa ciljem okupljanja stručnjaka iz ove oblasti i otvaranja javne debate.

Raspisana je i javna nabavka za izradu preliminarne tehničke studije, koja kako navodi ministarka, treba da omogući razumevanje dostupnih tehnologija, argumenata za i protiv nuklearne energije i analizu tržišta.

Pročitajte još:

,,Srbija je na samom početku procesa uspostavljanja institucionalnog i regulatornog okvira, kako bi uopšte mogla da se razmatra mogućnost korišćenja nuklearne energije u Srbiji i donese informisane odluke. Svesni smo da je ovo dug proces, koji traje najmanje 10 do 15 godina i važno je da svaki korak spovedemo efikasno, kvalitetno i odgovorno, u čemu će nam biti veoma važna podrška Međunarodne agencije za atomsku energiju’’, rekla je ministarka

Republika Srbija je član ove organizacije od 2001. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)

Dr Jelena Begović, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, rekla je da projekti sa IAEA sa naučne tačke gledišta predstavljaju priliku za Srbiju i njenu naučnu zajednicu da se uključi ne samo u regionalne, već i u globalne tokove kada je reč o nuklearnoj energiji.

„Projekti koje realizujemo u saradnji sa IAEA omogućavaju razmenu znanja i iskustava u ovoj važnoj oblasti i industriji, koja postaje sve značajnija u borbi protiv klimatskih promena i obezbeđivanju sigurnog i održivog snabdevanja energijom“, rekla je dr Begović.

Đing Džang, šef ekspertske misije IAEA u poseti Srbiji i šef Departmana za tehničku saradnju ove organizacije, istakao je da je prethodnih godina Međunarodna agencija za atomsku energiju ostvarila tesnu saradnju sa partnerskim institucijama iz Srbije kroz program tehničke pomoći.

,,Agencija ne utiče na donošenje odluke članica o sprovođenju Programa razvoja mirnodopske primene nuklearne energije, ali je spremna da pruži pomoć i podršku zemljama koje se odluče u skladu sa smernicama koje predviđa za svoje članice“, rekao je Đing Džang.

Sastanku su, pored ostalih, prisustvovali i državni sekretari Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Ministarstva rudarstva i energetike, i predstavnici Instituta za nuklearne nauke „Vinča“, JP Nuklearni objekti Srbije i Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM).

Energetski portal

Besplatne radionice za poljoprivrednike i male proizvođače hrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Irewolede)

U cilju jačanja kapaciteta individualnih poljoprivrednika i malih poljoprivredno-prehrambenih proizvođača, Privredna komora Srbije organizuje seriju od 18 besplatnih informativnih radionica namenjenih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima iz oblasti poljoprivrede i prerade hrane.

Prva u nizu obuka biće održana u Sremskoj Mitrovici 28. avgusta, a radionice će se realizovati do sredine septembra, u saradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Nacija (FAO) i Ministarstvom poljoprivrede Republike Srbije.

Radionice će se održati i u Nišu, Leskovcu, Kruševcu, Valjevu i Subotici, a učesnici će imati priliku da se upoznaju sa temama kao što su funkcionisanje PDV sistema, digitalnim marketingom i prodajom kao i zakonodavstvom i regulativom koja prati proizvodnju i preradu mesa, mleka i biljnih proizvoda u objektima malog kapaciteta.

Pročitajte još:

Učesnicima će biti predstavljene prednosti vođenja knjigovodstva za mala poljoprivredna gazdinstva, koristi ulaska u PDV sistem i mogućnosti povraćaja PDV-a, kao i druge važne finansijske i poreske teme.

Radionica o digitalnom marketingu i prodaji pružiće sve potrebne informacije o otvaranju internet stranice za povećanje prodaje, prednostima digitalnog marketinga i upotrebi digitalnih platformi za unapređenje poslovanja.

Na radionici posvećenoj proizvodnji i preradi mesa, mleka i biljnih proizvoda u objektima malog kapaciteta, učesnici će se upoznati sa zakonodavnim okvirom i regulativama za proizvodnju tradicionalnih proizvoda, pravilnim pakovanjem, deklarisanjem i transportom, kao i sa značajem samokontrole u procesu proizvodnje radi osiguranja visokih standarda kvaliteta i sigurnosti hrane.

Više informacija o radionicama dostupno je na sajtu Privredne komore Srbije/ sekciji Kalendar seminara.

Izvor: Privredna komora Srbije

Koral star 600 godina zabeležio kako su se temperature Tihog okeana menjale

Photo-illustration: Unsplash (Milos Prelevic)
Foto-ilustracija: Pixabay (Navigator175)

Globalno zagrevanje utiče na povećanje temperatura mora i okeana, a sve ostavlja trag na podvodnom živom svetu. Tako je jedan koral u Fidžiju star više od 600 godina, zabeležio kako su se temperature Tihog okeana menjale tokom njegovog dugog života.

Podaci o prošlim temperaturama iz korala pokazuju kako su klimatski obrasci, poput interdekadnog oscilovanja Pacifika, evoluirali tokom vekova, nudeći ključni kontekst za razumevanje sadašnjih i budućih trendova u klimi.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Advances, a vrsta korala je Diploastrea heliopora, ponekad poznatog kao “saće koral”. Ovaj ogromni koral otkriven je 1998. godine, a naučnici su uzeli uzorak bušenjem.

Ovaj izvanredan 627-godišnji zapis iz korala (1370–1997) predstavlja najduži kontinuirani zapis temperature površine mora do sada. Kako bi došli do hronologije temperatura u vodama oko Fidžija, poređen je zapis ovog ogromnog korala sa drugima u arhipelagu Fidži.

Pročitajte još:

Iz korala su utvrdili da su lokalne temperature okeana bile visoke između 1380. i 1553. godine, uporedive sa kasnim 20. i ranim 21. vekom. Međutim, kada se kombinuju sa drugim zapisima iz korala, zagrevanje širom Pacifika zabeleženo od 1920. godine, uglavnom se pripisuje emisijama izazvanim ljudskim delovanjem, predstavlja značajno odstupanje od prirodne varijabilnosti zabeležene u ranijim vekovima.

Iako je more oko Fidžija bilo toplo i ranije skoro kao danas, problem je što zagrevanje postaje sve sinhronizovanije širom tropskog i suptropskog Pacifika.

Zbog klimatskih promena i zagrevanja vode, sve češće se govori o izbeljivanju korala, a do sada su zabeležena četiri globalna događaja ovog tipa, što dovodi do narušavanja morskog ekosistema.

Jedan od autora studije o najvećem koralu izjavio je da su dugoročne klimatske varijabilnosti u Pacifiku ključne za predviđanje budućih klimatskih promena.

Energetski portal

Sejanje oblaka uz pomoć dronova kao borba protiv suše

Photo-illustration: Unsplash (Bertrand Bouchez)
Foto-ilustracija: Pixabay (diego_torres)

Nakon što je suša pogodila autonomni region Sinđang u Kini, ova zemlja započela je testiranje revolucionarne tehnologije koja koristi dronove za sejanje oblaka i izazivanje kiše gde god je to potrebno.

Kako prenose kineski mediji, reč je o dronovima TB-A koji se inače koriste u vojnim operacijama, a za potrebe sejanja oblaka, dronovi su opremljeni štapovima od srebrnog jodida koji podstiču kondenzaciju oblaka.

Njihova upotreba pruža brojne prednosti u poređenju sa tradicionalnim metodama, uključujući veću preciznost, fleksibilnost i niže troškove operacija. Dron TB-A opremljen je sa tri motora i može da nosi do 3.250 kg, ima izdržljivost od 40 sati i domet od 8.000 km, što ga čini idealnim za dugotrajne operacije u nepristupačnim područjima

Testiranja u regionu Sinđang trajaće 45 dana sa ciljem povećanja padavina u ovom sušnom području. Uspešan ishod testiranja mogao bi postaviti temelje za širu primenu ove tehnologije u drugim sušnim regionima, kako u Kini, tako i u ostatkz sveta. Kako se klimatske promene intenziviraju, inovativni pristupi poput ovog mogli bi postati ključni alat za borbu protiv suše i upravljanje vodnim resursima.

Pročitajte još:

Ipak, stručnjaci su zabrinuti da bi šira primena ove tehnologije mogla izazvati niz posledica kao što su povećano zagađenje i rizik od prekomernih padavina. Iako Kina prednjači u primeni tehnologije sejanja oblaka, ostaje pitanje efikasnosti i dugoročnih uticaja ove tehnike na životnu sredinu.

Praksa sejanja oblaka u Kini

Sejanje oblaka je tehnika modifikacije vremena koja se koristi za povećanje padavina. Ovaj proces uključuje raspršivanje supstanci poput srebrnog jodida u atmosferu, što podstiče kondenzaciju vodene pare u oblake, čime se povećava verovatnoća kiše ili snega. Kina je jedna od vodećih zemalja u svetu kada je u pitanju primena ove tehnologije, s ciljem upravljanja vodnim resursima, borbe protiv suša i smanjenja zagađenja vazduha.

Tokom Letnjih olimpijskih igara 2008. godine u Pekingu, Kina je koristila sejanje oblaka kako bi osigurala idealne vremenske uslove za ceremoniju otvaranja i trajanje igara. Sa zemlje je lansirano oko 1.100 raketa kako bi se raspršio srebrni jodid u oblake. Cilj je bio da se izazovu padavine pre nego što oblaci stignu do Pekinga, čime se smanjila mogućnost kiše tokom ceremonije otvaranja.

Milena Maglovski

Ministarstvo: U Srbiji ne postoji zakonski okvir za skladištenje nuklearnog otpada iz EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (kilian karger)

Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da u Srbiji ne postoji zakonski okvir kao ni odgovarajuća infrastruktura koji bi omogućili skladištenje nuklearnog otpada iz EU u Republici Srbiji.

Preciznije, kako se navodi, prema članu 4. zakona o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti, zabranjen je uvoz radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva inostranog porekla na teritoriju Republike Srbije.

Kako je objašnjeno, Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i u skladu sa procesom evropskih integracija svi zakoni i podzakonska akta su usklađeni ili će biti usklađeni u tranzicionom periodu sa direktivama EU.

,,Srbija transponuje EU direktive u oblasti energetike i životne sredine i dodatno Srbija je potpisnica Sofijske deklaracije, ugovora o Energetskoj zajednici (gde je jedna od ugovornih strana i Evropska unija) i Pariskog sporazuma, kojim smo se obavezali da uskladimo svoje politike sa evropskim ciljevima’’, navodi se na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Sve kompanije koje posluju u Srbiji u obavezi su da poštuju zakonsku regulativu Srbije, koja je, kako podsećaju, u procesu pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

Pročitajte još:

Krajem marta 2024. godine Evropski parlament i Evropski savet usvojili su izmenu procedura i kontrolnih mera za transport otpada, koje ima za cilj između ostalog, da Evropska unija ne izvozi svoje ekološke izazove u druge zemlje. Usvojene mere o izvozu otpada postaviće standard u prevenciji ekoloških i javnozdravstvenih problema u trećim zemljama koji su izazvani neodrživim upravljanjem otpadom koji je generisan izvan njih.

Prema navodima Ministarstva, ova uredba će isključivo dozvoliti izvoz otpada generisanim u EU u zemlje koje nisu članice OECD-a ako te zemlje obaveste Komisiju da su voljne uvesti taj otpad i imaju sposobnost da održivo njime upravljaju.

Prisećanja radi, istaknuto je da Direktiva Evropskog saveta 2006/117/Euratom od 20. novembra 2006. o nadzoru i kontroli pošiljki radioaktivnog otpada i istrošenog goriva, zabranjuje izvoz radioaktivnog otpada u bilo koje zemlje koje nisu članice EU i koje ne mogu da upravljaju radioaktivnim otpadom.

Energetski portal

Vojvodina: Rekonstrukcija i izgradnja postrojenja za vodu u pet opština

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Projekti na rekonstrukciji postojećih postrojenja za snabdevanje vodom i tretman otpadnih voda, kao i na izgradnji kompletno novih instalacija, u ovom trenutku se realizuju u pet opština na teritoriji AP Vojvodine – Ada, Beočin, Odžaci, Temerin i Irig.

Radove finansira Pokrajinska vlada, preko Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine, sa ukupno 3,9 milijardi dinara.

U toku su radovi na izgradnji fabrike vode – crpne stanice sa ugradnjom uređaja za kondicioniranje pijaće vode za naselja Ada i Mol.

Pored toga, realizuje se projekat na rekonstrukciji i dogradnji postrojenja za prečišćavanje bunarske vode za vodosnabdevanje Beočina i okolnih naselja sa izradom, opremanjem i povezivanjem bunara.

U Vrdniku, u opštini Irig, u toku su radovi na izgradnji postrojenja za preradu otpadnih voda.

Pročitajte još:

Iz pokrajinskog budžeta finansira se dogradnja i rekonstrukcija postrojenja za pripremu vode za piće, kao i izgradnja postrojenja za prečišćavanje bunarske vode sa izvorišta ,,Staro Đurđevo’’ u opštini Temerin.

Prisećanja radi, kamen temeljac za izgradnju fabrike vode, čija će se površina protirati na oko 3.000 kvadratnih metara, položen je u februaru ove godine. Njena izgradnja započeta je nakon višemesečne analize preko pilot-postrojenja, koja je pokazala na koji način pristupiti rešavanju ovog problema.

Energetski portal

EPS dobio integrisanu dozvolu za blokove B1 i B2 u TE „Kostolac B“

Foto: „Elektroprivrede Srbije”
Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

Rešenjem Ministarstva zaštite životne sredine jedna od najznačajnijih termoelektrana „Elektroprivrede Srbije”, Termoelektrana „Kostolac B”, dobila je najsveobuhvatniju dozvolu u oblasti zaštite životne sredine.

Blokovi B1 i B2 termoelektrane „Kostolac B” od 15. avgusta imaju integrisanu dozvolu (IPPC), saopšteno je iz  EPS-a.

„Investicioni projekti za unapređenje zaštite životne sredine u termo sektoru dobili su potvrdu uspešnosti. Rešenjem Ministarstva životne sredine jedna od najznačajnijih termoelektrana „Elektroprivrede Srbije“ dobila je najsveobuhvatniju dozvolu u oblasti zaštite životne sredine. EPS je ispunio obaveze u skladu sa Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja i ova dozvola, koja propisuje uslove za rad postrojenja u pogledu zaštite životne sredine, izdata je na 10 godina”, navode iz ovog preduzeća.

Termoelektrana „Kostolac B“ ima sistem za odsumporavanje dimnih gasova, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a uređene su i deponije za odlaganje pepela i šljake, kao i deponije gipsa – kažu u Sektoru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine u proizvodnji energije i uglja u „Elektroprivredi Srbije”.

Pročitajte još:

„U toku su završni radovi za puštanje u rad SNCR sistema, čime će se dodatno smanjiti i emisija azotnih oksida u dimnom gasu. Sve tehnologije koje su do sada primenjene za zaštitu životne sredine predstavljaju najbolje dostupne tehnike prepoznate odgovarajućim EU dokumentom (VAT/VREF)”, dodaju iz EPS-a.

U februaru 2023. godine, EPS je dobio integrisanu dozvolu za TE-TO „Novi Sad“, koja za proizvodnju električne i toplotne energije koristi prirodni gas kao energent. U toku je procedura za dobijanje ove dozvole za termoelektrane u Ogranku TENT, TE „Kostolac A“ i u drugim postrojenjima „Panonskih TE-TO“, kao i za Toplanu Vreoci.

Energetski portal

Širom Srbije požari na nepristupačnim mestima

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Chacon)
Foto: MUP Srbije

U Srbiji se u ovom trenutku najveći požari nalaze u podnožju vrha Vidlič na Staroj planini, u opštinama Dimitrovgrad i Pirot.

Luka Čaušić, načelnik Sektora za vanredne situacije, istakao je da je na ovim mestima situacija jako kompleksna jer je teren izuzetno nepristupačan, a na njima rade pripadnici Sektora za vanredne situacije, pripadnici Javnog preduzeća „Srbija šume“, lokalnih samouprava i dva helikoptera Helikopterske jedinice MUP-a.

,,Na ovom području su ugrožena dva sela – Odorovci i Gulenci, kojima se primiče požar i sve snage ćemo usmeriti na to da zaštitimo stanovnike’’, poručio je Čaušić i objasnio da će se zbog izuzetno nepristupačnog terena pristupiti i akciji desantiranja kako bi vatrogasci prišli požaru.

Prema njegovim rečima, požar se razgoreo i u Žagubici, a postoji sumnja da je jedno lice podmetnulo požar, a takođe se sumnja da je požar podmetnut i u rejonu Suve planine.

U ataru sela Neresnica kod Kučeva požar takođe nije lokalizovan, ali pripadnici Sektora za vanredne situacije daju sve od sebe da ga uskoro stave pod kontrolu, rekao je načelnik, uz napomenu da ovde nema ugroženih naselja.

Pročitajte još:

On je apelovao na građane da budu pažljivi i da u toplim danima koji već dugo traju u našoj zemlji svaka nepažnja može da dovede do požara velikih razmera, i najavio da će od danas biti angažovane kolege iz policijskih uprava i lokalnih samouprava, kako bi se obilazila i vršila kontrola na otvorenom prostoru.

Načelnik je takođe naglasio da vatrogasci spasioci imaju na stotine intervencija, a da je samo juče bilo gotovo 200 intervencija, od čega najviše požara na otvorenom.

Jedan od tih požara je na Banjskoj steni, na Tari, koji je na vrlo nepristupačnom delu da bi došlo do gašenja, međutim on je pod kontrolom, ne ugrožava šume i naseljena mesta i pripadnici Sektora za vanredne situacije dežuraju.

Energetski portal

Zajedničko stanište – koliko će širenje urbanizacije uticati na divlje vrste do 2070.

Foto-ilustracija: Freepik (eberhardgross)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Stalni i sve veći rast ljudske populacije vodi prema naseljavanju novih područja i nastavku intenzivne urbanizacije. Gradovi su već prenaseljeni, što dovodi do potrebe za širenjem u netaknute predele. Ovi prostori, koje trenutno naseljavaju divlje vrste flore i faune, suočavaju se sa sve većim pritiskom. Istraživanja Univerziteta u Mičigenu ukazuju na to da će do 2070. godine više od polovine Zemljine površine iskusiti povećano preklapanje između ljudskih populacija i divljih životinja, što može imati dalekosežne posledice. Preciznije, veliki broj ljudi živeće u neposrednoj blizini ili direktno u štaništima divljih životinja.

Kako se navodi, preklapanje će se povećati na oko 57 odsto globalnih površina. Jedan od primera gde već postoje značajna preklapanja jesu Kina i Indija, a očekuje se da će se ono dodatno povećati.

Na udaru u budućnosti, biće šume u Africi i Južnoj Americi bogate biodiverzitetom. Međutim, ono što zabrinjava jeste da ova područja nastanjuju mnoge ugrožene vrste koje će se naći dodatno pod pritiskom usled prisustva ljudske populacije. Govoreći o Južnoj Americi, procene su da će se bogatstvo sisara smanjiti za 33 odsto, vodozemaca za 45 odsto, reptila za 40 odsto i ptica za 37 odsto. U Afici, populacija sisara mogla bi da bude smanjena za 21 odsto, a ptica 26 odsto. Ovakav negativan uticaj na biodiverzitet dovešće do ozbiljnih posledica i kada je reč o ekosistemima i ljudima.

Pročitajte još:

Objašnjavajući na konkretnom primeru, istraživači su naveli da ptice koje se hrane insektima igraju ključnu ulogu u poljoprivrednim ekosistemima smanjujući populaciju štetočina. Međutim, više od dve trećine poljoprivrednih zemljišta koja će doživeti povećano preklapanje sa divljim životinjama do 2070. godine, izgubiće ove vrste ptica, što može da utiče na povećanje broja štetočina i smanjene produktivnosti useva.

Pored toga, lešinari poput hijena takođe imaju značajnu ulogu u smanjenju širenja bolesti kao što su besnilo ili goveđa tuberkoloza i to čišćenjem otpada iz urbanih područja. Zbog toga što se neretko smatraju nepoželjnim životinjama i progone se, može da dođe do negativnih posledica po ljudsko zdravlje.

Kako se preklapanje između ljudi i divljih životinja povećava, strategije zaštite prirode moraju da se prilagode novim izazovima. Tradicionalni pristupi, kao što je uspostavljanje strogo zaštićenih područja, sve su teže ostvarivi, posebno kada za to podrazumevaju preseljenje lokalnih zajednica. Zbog toga će buduće metode morati aktivno uključiti lokalno stanovništvo, uzimajući u obzir njihove potrebe i prava. To bi moglo da uključi stvaranje stanišnih koridora ili privremenih zaštita tokom kritičnih perioda za divlje vrste. Istraživači zaključuju da pravovremeno planiranje može da omogući održiv suživot između ljudi i prirode, očuvanje biodiverziteta i smanjenje sukoba.

Energetski portal

OIE Srbija 2024 mesto susreta uspešnog zelenog biznisa

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Koje vetroelektrane i solarne elektrane će učestvovati na drugim aukcijama za tržišne premije, kako se evropski proizvođači vetrogeneratora, solarnih panela i druge opreme bore sa konkurencijom iz Kine, koju cenu električne energije ćemo plaćati u narednom periodu – ovo su samo neke od aktuelnih tema o kojima će se razgovarati na konferenciji OIE SRBIJA 2024 koja se održava 23. i 24. septembra u etno kompleksu Vrdnička kula u Vrdniku.

Najveća regionalna konferencija posvećena obnovljivim izvorima energije, zbog velikog interesovanja javnosti, ove godine se održava kao dvodnevni serijal panel diskusija posvećenih najvažnijim temama energetske tranzicije u Srbiji i regionu, novinama koje donose pobednici aukcija, dostignutim rezultatima, novim investicijama i tehnologijama, integrisanju obnovljivih izvora energije u tržište električne energije, elektromobilnosti i održivom razvoju u saobraćaju, ESG strategijama.

Prema podacima Elektroprivrede Srbije, prošle godine smo čak 36 odsto električne energije dobili iz obnovljivih izvora energije, što ukazuje da smo bili među liderima u Evropi.

Male solarne elektrane su u ekspanziji – u Registar prozjumera upisano je više od 3.000 kupaca-proizvođača električne energije koji zauzimaju oko 51 MW kapaciteta. Obimno istraživanje koje je OIE Srbija nedavno sprovela pokazalo je da se za godinu dana ukupna snaga prozjumera povećala skoro četiri puta, što dovoljno govori o popularnosti proizvodnje električne energije za vlastite potrebe, kako među građanima, tako i u privredi.

U FOKUSU:

O svemu tome razgovaraće se na konferenciji OIE SRBIJA 2024 koja daje odgovore na aktuelna pitanja, ali i otvara i pokreće nove teme. I ove godine, četvrte zaredom kako se konferencija održava, organizatori okupljaju svetsku, regionalnu i domaću elitu u oblasti zelenog poslovanja. Govornici su ključni akteri u stvaranju regulatornih okvira, lideri međunarodnih finansijskih institucija, vodeći bankari, direktori i vlasnici kompanija koji se bave zelenim razvojem, trgovci električnom energijom i pravni stručnjaci.

Udruženje OIE Srbija time ispunjava misiju da povezuje ključne OIE igrače u zemlji i regionu. Osnovano početkom 2021. godine, sa tri člana osnivača, Udruženje je danas reprezentativni glas industrije, konstruktivan partner za razgovore i podršku državnim institucijama koji doprinosi kreiranju pozitivnog regulatornog okvira i povoljnog investicionog ambijenta.

Foto: OIE Srbija

OIE Srbija je jedino Udruženje u Evropi koje u svom članstvu ima EBRD, Evropsku investicionu banku i IFC grupaciju Svetske banke. Među članovima su i Elektroprivreda Srbije, koja je najavila da u OIE projekte ulaže 5,4 milijarde evra do 2030. godine. Tu su i najveći proizvođači električne energije iz vetra i sunca, izvođači radova i prodavci opreme, regionalni i svetski giganti.

I neretko, „sve ostaje u kući“ – članovi OIE Srbija se opredeljuju za EPS kao kupca električne energije koji će pružiti uslugu balansiranja, projekte finansiraju EBRD i banke koje su pokrovitelji konferencija, najviše se kupuju vetrogeneratori i oprema članova, a članovi Udruženja su i projektanti i izvođači radova, kao i konsultanti, brokeri, advokati.

Konferencija OIE SRBIJA 2024 biće sjajna prilika da svi oni – a prošle godine bilo je čak 500 učesnika – prodube postojeće veze i uspostave nove kontakte, a sve to u cilju razvoja budućih OIE projekata koji nas približavaju zemlji kakvu želimo – zelenoj Srbiji.

OIE Srbija

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala  AGOSOLARNA ENERGIJA I OIE.