
U Beogradu je danas otvorena konferencija „Energetska efikasnost u zgradarstvu sa posebnim osvrtom na korišćenje geotermije i hlađenje“.
Šef Odseka za energetsku efikasnost Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije gospođa Jasminka Pavlović izjavila je da je u Srbiji do sada izdato oko 1000 energetskih pasoša, kao i da skoro 1700 stručnjaka ima licencu za energetsku efikasnost. Kako je istakla, Srbija mora da prati standarde koji su postavljeni u Evropi, a sve nove zgrade moraju da imaju energetski pasoš. Dodala je i da zgrade koje se rekonstruišu moraju da unaprede svoj energetski razred.
Gospođa Pavlović je dodala i da je izrađen Centralni registar energetskih pasoša, kao i da je u saradnji sa GIZ-om izrađena analiza objekata i tipologija zgrada za oko 30 opština u Srbiji.
Sandra Jovićević
foto: gradjevinarstvo.rs






U ponedeljak 23. maja 2016. godine na platou ispred Muzeja istorije Jugoslavije otvorena je izložba skulptura od plastičnih boca „Deset za 260“.



Nastavak upotrebe fosilnih goriva, kao što su gas, nafta i ugalj, dovešće do porasta globalne temperature na Zemlji za oko 10 stepeni Celzijusovih, što bi moglo da se dogodi do kraja 22. veka, navodi se u najnovijoj studiji kanadskih naučnika.






Lokalna samouprava u Kragujevcu, objavila je Konkurs za prijavu predloga programa i projekata udruženja u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja, energetske efikasnosti i održivog razvoja, zašta je, ove godine, iz budžeta Grada, opredeljeno 2 miliona dinara. Prvo otvaranje ponuda predloga projekata zakazano je za 30. maj 2016. godine, pa tim povodom lokalna administracija poziva zainteresovana udruženja i organizacije da se prijave na ovaj konkurs.






Kina je počela sa gradnjom hidroelektrane na reci Yangtze u autonomnoj regiji Tibet, u vrednosti 2,77 milijardi dolara, prenosi Anadolu Agency (AA).
Komprimovani prirodni gas ekološki je najčistije gorivo. U odnosu na nafne derivate ima za 90 odsto manju emisiju ugljovodonika, 60 procenata ugljen-monoksida i 30 odsto manju emisiju ugljen-dioksida. Pre 20 godina urađen je i pilot projekat za korišćenje metana u vozilima gradskog saobraćaja u Beogradu. Danas, građane prestonice prevozi tek 10 autobusa na to gorivo. Za njegovu veću primenu, kažu, treba stvoriti preduslove. “Prvi preduslov je izgradnja stanice za punjenje u okviru pogona. Druga važna stvar jeste i prilagođavanje infrastrukture unutar pogona. To su obezbeđenje sistema za detekciju i alarmiranje u slučaju curenja gasa. Tu su i specifični alati, specifični treninzi zaposlenih. Takođe, imaju i poseban režim održavanja što je isto limitirjući faktor”, kaže Slobodan Mišanović, projekt menadžer GSP-a Beograd. Nedostatak stanica za punjenje CNG-a u maloprodaji glavni je problem jer ih je desetak u celoj zemlji.
