U toku je glasanje za Program Globalnih Inovacija kroz nauku i tehnologiju (GIST) u kome učestvuje preko 1000 mladih preduzetnika širom sveta koji su se susreli sa izazovom kako bi predstavili inovativne ideje i startup-ove iz oblasti nauke i tehnologije. Na panelu je odabrano 102 polufinalista medju kojima je Ivan Jovanov iz Srbije. Ivanov tim elektro inženjera Idvorsky Electric Tractor kao jedini tim iz Srbije, uspeo je u kvalifikacijama da promoviše i učini ideju razvoja električnog pogona traktora, vrednom da bude odabrana u polufinale takmičenja u jakoj medjunarodnoj konkurenciji ideja i inovacija. Javno glasanje ce odluciti koji polufinalisti ce dobiti šansu da se ovog juna pridruže GES-u (Svetski Preduzetnicki Samit 2016). Javnost može da glasa od 01. aprila do 01. Maja 2016. Ukoliko želite, inovativni Ivanov video Idvorsky Electric Tractor mozete pronaći i glasati na sledećem linku http://www.gistnetwork.org/tech-i/vote
GIST je povezan sa preko 2.8 miliona mladih preduzetnika preko digitalne platforme kroz koju spovodi treninge za preko 5 000 startup-ova. GIST okuplja mlade preduzetnike širom sveta sa vestinama kako bi svoje ideje pretvorili u realnost koja može da promeni sudbinu njihove zajednice. Još od 2011. godine, GIST zajedno sa naučno-tehničkim inovatorima i preduzetnicima pružaju obuku mladima kako bi im pomogli da započnu uspešan startup kroz set raznih takmičenja, letnjih kampova i interaktivnih online programa. Podršku programu GIST je dala Uprava za okeane i medjunarodne poslove zaštite životne sredine i nauke SAD kako bi se pružila što bolja šansa za usavržavanjem i sticanjem znanja. Više informacija o GIST programima i predstojećim dogadjajima možete naći na www.gistnetwork.org.
Vesna Vukajlović
Izvor: wwwcedeforum.org










Na današnji dan 1986. godine, u 01.23 po moskovskom vremenu odjeknula je eksplozija koja je uništila četvrti reaktor nuklearne elektrane Černobilj, raznela krov i poslala oblak radioaktivnog materijala koji se raširio izvan granica Ukrajine i kontaminirao veliki deo Evrope. Rano jutros oglasile su se sirene u isto vreme kada se desila prva eksplozija u sovjetskoj nuklearki kod Černobilja pre 30 godina, čime je počelo obeležavanje godišnjice najveće nuklearne katastrofe u istoriji čovečanstva.
Kanadske kompanije Nevsun Risorsiz (Resources) i Rezervoar Minerals (Reservoir), sklopile su neočekivan dogovor o spajanju kompanija na projektu bakra “Timok” (Čukaru Peki) kod Bora, nakon prodaje dela akcija američkog Friporta (Freeport), prenosi veb portal istmedia.rs. Reč je o nalazištu sa izuzetno visokim sadržajem bakra i zlata, gde su u toku geološka istraživanja kojima treba da se dokažu tačni sadržaji ovih metala, kako bi se uradila studija isplativosti ulaganja u otvaranje rudnika. “Ovim spajanjem stvara se rudarska kompanija srednje veličine od sto odsto vlasništva u gornjoj zoni projekta.











Albanska vlada pregovora o izmenama sporazuma o Transjadranskom gasovodu (Tap) koji ide preko njene teritorije. Zvanična Tirana želi da se taj sporazum uskladi, kako bi Albanija imale iste koristi od projekta kao i druge zemlje, rekao je premijer Edi Rama nakon što su prve cevi i mašine za gradnju gasovoda stigle u albansku luku Drač. Istovremeno je Rama istakao velike koristi od Tapa za ekonomski razvoj Albanije, kao i za pozicioniranje zemlje na evropskom energetskom tržištu.


Nakon potpisivanja Pariskog sporazuma u Njujorku, CEDEF je u subotu okupio sve faktore koji oblikuju i utiču na klimatsku politiku Srbije. Ključno pitanje postavljeno je: šta dalje? Ministarstvo, Agencije, Univerziteti, Lokalne samouprave, civilni sektor i mediji su izneli koje su praktično mere koje treba da se sprovedu u realizaciji Sporazuma. Očekuje se da će Srbija ratifikovati Pariski sporazum ubrzo i onda kreće težak posao primene predviđenih mera.
Nj.E. Kristin Moro, ambasadorka Francuske u Srbiji je takodje ukazala na značaj potpisivanja sporazuma u Njujorku i da sam datum nije slučajno izabran – 22. april je od 1970. Dan planete Zemlje, a upravo budućnost naše planete zavisi od primene Pariskog sporazuma. Svet treba da se raduje uspehu ove ceremonije potpisivanja, kao i usvajanju Sporazuma u decembru mesecu prošle godine nakon teških i dugih pregovora. Pariski sporazum će stupiti na snagu kada ga 55 % zemalja koje emituju 55 % svetske emisije gasa sa efektom staklene bašte, bude ratifikovalo.