Home Blog Page 1438

Izgradnja „Južnog toka“ počinje u decembru

juzni tok nspm.rs

Član Upravnog odbora kompanije „Gazprom“ i načelnik odeljenja za saradnju sa vlastima Rusije gospodin Vladimir Markov izjavio je da se očekuje da izgradnja gasovoda „Južni tok“ počne u decembru. Prema njegovim rečima, početak izgradnje je pomeren za mesec dana, odnosno za 15. decembar. Takođe je istakao da će gasovod biti izgrađen u skladu sa planovima.

Početkom ovog meseca kompanija „Gazprom“ izdala je saopštenje u kome se navodi da je završeno tehničko projektovanje podmorske trase i isporučeno oko 300 hiljada tona cevi za njenu izgradnju.

Gasovod „Južni tok“ će dovesti gas iz južnog dela Rusije sve do Austrije i Italije. Ovaj projekat veoma je važan za stabilno snabdevanje regiona ovim energentom.

Sandra Jovićević

foto: nspm.rs

Predstavnici Svetske banke detaljno upoznati sa ispumpavanjem vode iz kopa „Tamnava-Zapadno polje“

tamnava zapadno polje ispumpavanje

Delegacija Svetske banke posetila je kop „Tamnava-Zapadno polje“ i ovom prilikom predstavljena je detaljna analiza ispumpavanja vode iz ovog kopa.

Proces ispumpavanja vode teče u skladu sa Planom akcija za ublažavanje i monitoring uticaja na životnu sredinu. Protekle nedelje nastavljeno je izlovljavanje riblje mlađi u vodenim revirima koji su zaostali nakon povlačenja vode sa kopa „Tamnava-Zapadno polje“. Spašeno je više vrsta riblje mlađi koja je vraćena u reku Kolubaru. Akreditovana labaratorija „Prerada“ svakodnevno vrši monitoring kvaliteta vode u reci Kolubari i nema primedbi na kvalitet vode. Prema izveštaju Sektora za zaštitu i unapređenje životne sredine redovno se vrši kontrola svih aktivnosti ispumpavanja vode, kao i nadzor flore i faune.

Podsetimo, 24. oktobra ove godine predstavnici Svetske banke posetili su RB „Kolubara“ i ovom prilikom istakli da su zadovoljni postignutim rezultatima na ispumpavanju vode iz kopa „Tamnava-Zapadno polje“.

Sandra Jovićević

foto: rbkolubara.rs

PREDSTAVLJAMO ABB – Solarna industrija

Foto: Univerzitet u Sariju

abb solar

Dobijanje energije od sunca

Sunce je neiscrpan izvor svetlosti i toplote. Količina energije koju sunce isporuči u roku od sat vremena gotovo je jednaka energiji koja se potroši za sve ljudske aktivnosti tokom godinu dana. Šta bi se dogodilo kada bismo mogli da pronađemo način da efikasno pretvorimo sunčevu svetlost u veliku količinu jeftine, korisne energije?

Ovakav scenario nije više samo plod mašte: solarne elektrane proizvode energiju bez štetnih emisija, doprinose ublažavanju klimatskih promena i smanjuju našu zavisnost od ograničenih izvora na bazi ugljenika.

ABB u svojoj ponudi ima proizvode, sisteme, servisne usluge i znanje u okviru primarnih i sekundarnih tehnologija:
– Direktnu konverziju sunčeve svetlosti u električnu energiju putem fotonaponskih (PV) ćelija
– Koncentrisanu solarnu energiju (CSP) poznatu kao solarno termalna energija

Solar 1 abb

Fotonaponski i koncentrisani solarni sistemi

Za PV i CSP elektrane, ABB je osmislio efikasne tehnologije koje omogućavaju upravljanje, prenos i integrisanje solarne proizvodnje u elektroenergetske sisteme, elektrane, poslovne i stambene objekte.

Za početak, ABB je razvio specijalan algoritamski softverski alat za izračunavanje, koji određuje najbolje PV rešenje pre nego što se počne sa radom. Ovim alatom se vrši proračun troškova, prihoda, povrat investicije i vreme otplate tako da investitor ima jasan uvid u PV projekat
na samom startu.

Za solarne PV i CSP elektrane većih snaga, koje proizvode od jednog do nekoliko stotina megavata električne energije, ABB može da ponudi elektroenergetske i sisteme za automatizaciju koji zadovoljavaju tržišne i tehničke zahteve obe tehnologije.

Za CSP, ABB proizvodi kompletne elektroenergetske i sisteme automatizacije celih postrojenja uključujući automatizovan nadzor, gde svaka od hiljade paraboličkih ogledala CSP solarnog polja prikuplja maksimalnu količinu energije; instrumentacija i upravljački sistemi za nadzor toplovodnih cevi, tankova za skladištenje toplotne energije i elektrane; pomoćni sistemi na energetskom bloku; i elektroenergetsku opremu kojom se energija usmerava u elektroenergetsku mrežu.

Pored toga, ABB isporučuje brojne komponente za automatizaciju PV sistema za ugradnju. Ponuda obuhvata sve ključne komponente za upravljanje solarnim usmerivačima, pretvaranje jednosmerne u naizmeničnu struju, zaštitu od prenapona i povezivanje na mrežu.

„Ključ u ruke“

ABB poseduje široko iskustvo na projektima “ključ u ruke” za PV elektrane. Visoke performanse ovih postrojenja se postižu primenom integrisanih, modernih rešenja u energetici i automatizaciji, uz odgovarajući inženjering i stručnu realizaciju.

Za PV tržište, ABB je razvio jedinstveno “ključ u ruke” 1 MW modularno rešenje kojim se prikuplja maksimalna količina sunčeve energije. Sistem modula se jednostavno povezuje za dobijanje većeg proizvodnog kapaciteta, dostavlja se montiran, fabrički testiran i osposobljen za brzu instalaciju širom sveta čime se obezbeđuje brzi povraćaj investicije.

ABB solarne tehnologije od kojih je nekoliko patentirano, uključuju programabilne logičke kontrolere (PLC), mali kontrolni uređaj koji na solarnim panelima povećava tačnost praćenja sunčevih zraka, kao i automatizovani sistem isključivanja koji čuva veću količinu energije u solarnim elektranama na duže vreme, čak i u uslovima lošeg svetla kao što je sumrak, svitanje ili oblačno vreme.

Invertori su ključne komponente u održivoj proizvodnji energije. PV ćelije vrše proizvodnju jednosmerne struje koju inverter pretvara u naizmeničnu za upotrebu kod kuće ili snabdevanje AC mreže.

ABB ima višedecenijsko iskustvo sa ovom tehnologijom i ono čini osnovu proizvoda za solarne aplikacije u naponskom opsegu od 3.3 do 500 kW. U njih spada i centralni inverter (PVS800) za industrijske PV elektrane, kao i za velike trgovinske i stambene PV krovne instalacije. Među novinama se nalazi i mali inverter bez transformatora (PV300) koji vrši pretvaranje solarne DC u AC u kućama, trgovinskim i industrijskim postrojenjima srednje veličine. Bežični uređaj za nadzor prati rad PV instalacije iz unutrašnjeg prostora.

ABB megavatska stanica

ABB je u skorije vreme patentirao “ključ u ruke” solarnu spojnu instalaciju nazvanu ABB megavatska stanica. U čelikom uokvirenom kontejneru na betonskoj podlozi smeštena je sva oprema potrebna za brzo povezivanje PV postrojenja na srednjenaponsku mrežu. Uređaj je manji i lakši od drugih proizvoda te vrste, zbog čega je jeftiniji za transport, a osposobljen je za 25 godina rada u surovim klimatskim uslovima.

O kompaniji

ABB (www.abb.rs) je vodeća svetska kompanija u oblasti energetike i industrijske automatike, koja svojim tehnologijama pomaže korisnicima u efikasnijem korišćenju električne energije, u povećanju industrijske produktivnosti i smanjenju štetnog uticaja na životnu sredinu. Kompanije članice ABB Grupe posluju u oko 100 zemalja i zapošljavaju oko 145 000 ljudi.

Za više informacija o solarima možete pogledati ovde.

Skupovi o liberalizaciji tržišta prirodnog gasa

liberalizacija tržišta gasa

Ministarstvo rudarstva i energetike u saradnji sa Privrednom komorom Srbije i regionalnim privrednim komorama organizuju skupove „Liberalizacija tržišta prirodnog gasa“. Ovi skupovi imaju cilj da edukuju potrošače ovog energenta o snabdevanju gasom nakon otvaranja tržišta prirodnog gasa.

Predstavnici državnih institucija i resornih ministarstava predstaviće pravni okvir za funkcionisanje tržišta prirodnog gasa, kao i obaveze operatera, snabdevača i kupaca ovog energenta.

Do sada su skupovi „Liberalizacija tržišta prirodnog gasa“ održani u Nišu i Subotici, a u narednom periodu biće održani u Kragujevcu, Beogradu i Pančevu.

Podsetimo, od 1. januara 2015. godine počinje liberalizacija tržišta prirodnog gasa za velike potrošače, a od 1. januara 2016. godine i mali potrošači i domaćinstva moći će da biraju svog distributera.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Čeka se potpisivanje memoranduma o izgradnji MHE iz drugog javnog poziva

problemi-i-prepreke-izgradnja-male-hidroelektrane

Predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike izjavili su za „eKapiju“ da još uvek nisu potpisani Trojni memorandumi o izgradnji MHE čije lokacije su dodeljene drugim javnim pozivom. Oni su istakli i da će sledeće godine početi da radi prva mini hidroelektrana za koju su investitori dobili lokaciju po prvom javnom pozivu za dodelu lokacija za izgradnju MHE.

U narednom periodu očekuje se izrada novog Katastra malih hidroelektrana, nakon čega će biti objavljen treći Javni poziv za dodelu lokacija za izgradnju malih hidroelektrana.

Podsetimo, prvi Javni poziv za dodelu lokacija za izgradnju 317 malih hidroelektrana objavljen je u februaru 2013. godine, a u junu iste godine potpisan je Trojni memorandum o razumevanju kojim se odobrava izgradnja 212 malih hidroelektrana. Drugi Javni poziv za dodelu lokacija za izgradnju malih hidroelektrana objavljen je 30. decembra 2013. godine i to za 142 lokacije u opštinama Aleksinac, Valjevo, Vranje, Golubac, Despotovac, Dimitrovgrad, Žagubica, Zaječar, Knjaževac, Krupanj, Kuršumlija, Leskovac, Lučani, Mali Zvornik, Niš, Novi Pazar, Paraćin, Rekovac, Svrljig, Čajetina. U planu je da se sa 40 investitora potpiše Trojni memorandum o izgradnji malih hidroelektrana na 79 lokacija.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

U toku javna rasprava o Planu detaljne regulacije za izgradnju vetroparka u Pančevu

vetropark

Početkom decembra ove godine u Pančevu održaće se javna sednica gradske Komisije za planove na kojoj će biti iznete primedbe na Plan detaljne regulacije infrastrukturnog kompleksa za vetrogeneratorsko polje „Bela Anta“ u Dolovu. Ovaj dokument nalazi se na javnoj raspravi od 23. oktobra ove godine.

Prema Planu detaljne regulacije na lokaciji „Bela Anta“ u Pančevu predviđena je izgradnja vetroparka snage do 120MW. Vetropark će imati 40 vetrogeneratora pojedinačne snage do 3,5MW, a njegova vrednost procenjuje se na preko 120 milina evra.

Investitor je kompanija „Wellbury Bela Anta“ iz Beograda koja je potpisala ugovor za izgradnju ovog vetroparka još 2010. godine. Ugovorom je predviđeno da grad Pančevo u narednih 25 godina dobija 0,5 odsto bruto zarade od prodaje električne energije, kao i da sve radove izvode preduzeća iz Pančeva.

Nakon javne sednice gradske Koisije za planove potrebno je da Plan detaljne regulacije usvoji i Skupština grada Pančeva kako bi njegova realizacija bila moguća.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Održan sastanak o upravljanju otpadom u Kragujevcu

stana bozovic

U Kragujevcu je 24. novembra 2014. godine održan sastanak povodom osnivanja istraživačkog centra i uspostavljanja sistema za sakupljanje, transport i tretman klaničnog otpada i izgradnje regionalnog centra za upravljanje otpadom.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da bi u narednom periodu trebalo da bude izgrađen centar za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom kako bi se unapredio sistem regionalnog upravljanja otpadom u Šumadijskom regionu. Ona je dodala da je potrebno izraditi regionalne i lokalne planove upravljanja otpadom, kao i da će Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine obezbediti svu potrebnu podršku.

Na sastanku se razgovaralo i o projektu osnivanja istraživačkog centra i uspostavljanja sistema za sakupljanje, transport i tretman klaničnog otpada radi dobijanja biogasa i električne energije. Zaključeno je da će realizacija ovog projekta unaprediti postojeće stanje u oblasti upravljanja i zbrinjavanja ovakve vrste otpada. Osim toga, rečeno je da je ogromna prednost ovog projekta dobijanje biogasa i električne energije iz klaničnog otpada.

Vlada Savezne Republike Nemačke za izgradnju ovog postrojenja donirala je dva miliona evra, a očekuje se da će njegovom izgradnjom biti otvorena nova radna mesta, povećana konkurentnost malih i srednjih preduzeća, kao i uvedene nove tehnologije. Takođe će se doprineti zaštiti životne sredine i iskorišćenju energije iz obnovljivih izvora.

Osim državnog sekretara Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođe Stane Božović, sastanku je prisustvovao i rektor Univerziteta u Kragujevcu gospodin prof. dr Slobodan Arsenijević, direktor Uprave za veterinu gospodin Dejan Bugarski, predstavnici Univerziteta u Kelnu, predstavnici grada Kragujevca, kao i predstavnici kompanije „Porr – Werner & Weber“ iz Jagodine.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Rotorni bager „Glodar 3“ na suvom

rotorni bager glodar 3 rbkolubara.rs

Prošle nedelje u RB „Kolubara“ na kopu „Tamnava-Zapadno polje“ rotorrni bager „Glodar 3“ našao sena suvom i započelo se sa njegovom sanacijom. Sanaciju izvode stručne službe zajedno sa ogrankom „Metal“, kao i radnici radionica svih površinskih kopova ovog basena.

Rotorni bager „Glodar 3“ radio je na otkopavanju otkrivke u okviru Drugog bager-traka-odlagač sistema, a prvi je ovakav bager koji se našao na suvom nakon ispumpavanja vode iz RB „Kolubara“.

Inače, u toku je ispumpavanje vode iz „RB Kolubara“, a u planu je da bude završeno do kraja ove godine kako bi se kop osposobio za dalju proizvodnju uglja.

Sandra Jovićević

foto: rbkolubara.rs

Objavljen CEDEF vodič za upravljanje otpadom

cedef

Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF) u saradnji sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine grada Beograda objavio je CEDEF vodič „Preporuke za upravljanje komunalnim i industrijskim otpadom u Beogradu i Republici Srbiji“.

Vodič sadrži najbolja rešenja za unapređenje sistema upravljanja otpadom u Republici Srbiji, a sve u cilju postizanja visokih ekoloških standarda i kvalitetnije životne sredine, navodi se u saopštenju CEDEF-a. Između ostalog predstavljen je i regulatorni okvir u oblasti upravljanja otpadom, pregled stanja deponija u Srbiji, potencijali reciklaže, uloga lokalnih zajednica i reforma javnih komunalnih preduzeća, tehnologije za upravljanje otpadom i tretman opasnih voda.

CEDEF vodič „Preporuke za upravljanje komunalnim i industrijskim otpadom“ izrađen je nakon sedam javnih debata (od decembra 2013. do jula 2014. godine) čije je glavni organizator bio Centralno evropski forum za razvoj.

Uskoro se očekuje da CEDEF objavi Publikaciju o biomasi u saradnji sa Francuskim institutom i Ambasadom Francuske u Srbiji.

Sandra Jovićević

foto: cedeforum.org

Novi propisi za EE LED televizora u Evropskoj uniji

led-tv bug.hr

Evropska unija ima u planu da od juna 2016. godine počnu da važe novi standardi za energetsku efikasnost LED televizora velikog ekrana. Ovi standardi će biti stroži od postojećih, a osim televizora obuhvatiće i kompjuterske monitore. Takođe će obezbediti da se više komponenti televizora reciklira.

Predstavnik Evropskog biroa za ekologiju gospodin Stefan Arditi istakao je da je zadovoljan zbog toga što se pregovara o novim standardima za energetsku efikasnost.

Televizori troše oko 10 odsto energije u domaćinstvu, a donošenjem novih standarda očekuje se da će se potrošnja električne energije u Evropskoj uniji smanjiti za 42 odsto. U planu je da se ovi standardi kasnije uvedu i za fenove, tostere, ketlere i druge kućne aparate.

Podsetimo, od 1. septembra 2014. godine u Evropskoj uniji je na snagu stupio zakon koji zabranjuje prodaju usisivača koji imaju snagu veću od 1600W, a u oktobru ove godine Evropska unija postigla je dogovor da do 2030. godine bude smanjena emisija štetnih gasova za 40 odsto u odnosu na 1990. godinu, kao i da se ude obnovljivih izvora energije poveća na 27 odsto.

Sandra Jovićević

foto: bug.hr

„Ikea“ kupila vetropark u Teksasu

ikea mediasinfo.ro

Kompanija „Ikea“ saopštila je da je kupila vetropark snage 165MW u Teksasu u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovo je drugi vetropark u SAD-u u vlasništvu ove kompanije s obzirom da je „Ikea“ nedavno kupila vetropark u Ilinoisu. Očekuje se da će ova dva vetroparka zajedno proizvoditi preko 1000GWh električne energije godišnje.

„Ikea“ se obavezala da poseduje 279 vetroparkova u devet zemalja, kao i da će do kraja 2015. godine uložiti 1,9 milijardi dolara u realizaciju projekata iz obnovljivih izvora energije, pre svega solarne energije i energije na vetar.

Inače, ova kompanija ima u planu da do 2020. godine koristi samo energiju iz obnovljivih izvora i tako postane u potpunosti energetski nezavisna.

Sandra Jovićević

foto: mediasinfo.ro

Usvajanjem novog Zakona o energetici građani će moći da kontrolišu račun za električnu energiju

aleksandar antic 2

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je da će usvajanjem novog Zakona o energetici građani moći da kontrolišu potrošnju električne energije u svojim domaćinstvima. Svoju mesečnu potrošnju kupci će moći da provere putem SMS poruke, a biće otvorena i besplatna telefonska linija za reklamacije oko računa za električnu energiju. Osim toga, povećaće se i broj šaltera za pritužbe, kao i kontrola kvaliteta električne energije.

Gospodin Antić je istakao da je Nacrtom Zakona o energetici primenjen treći energetski paket kojima se obezbeđuje veća zaštita kupaca, a i detaljnije su razrađene dužnosti snabdevača električne energije.

Predsednik Udruženja potrošača gospodin Petar Bogosavljević izjavio je da zakon treba da kontroliše snabdevanje električnom energijom i podstakne podizanje nivoa usluga. On je dodao da je potrebno pojednostavljivanje računa za električnu energiju kako bi svako mogao da ga proveri.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Moguća izgradnja vetroparka kod Kikinde

DSC08936

Direktor kompanije „IEL OIE Balkan Renewable Energy“ u Srbiji gospođa Nataša Lazarević izjavila je za „eKapiju“ da će ova kompanija sledeće godine početi sa izgradnjom vetroparka u Bašaidu kod Kikinde. Ona je istakla da je 19. novembra 2014. godine predstavljen Plan detaljne regulacije ovog vetroparka koji je izradila kompanija „IST urban“ iz Niša.

Predstavnik kompanija „IST urban“ gospodin Dejan Rajčić istakao je da bi Plan detaljne regulacije trebalo da bude usvojen do kraja godine, nakon čega će biti ishodovane lokacijska i građevinska dozvola. On je dodao da će vetropark biti izgrađen na poljoprivrednom zemljištu površine 527 hektara.

Vetropark u Bašaidu kod Kikinde imaće 24 vetrogeneratora ukupne snage 50MW. Najveća dozvoljena snaga vetrogeneratora iznosi 3MW, dok je maksimalna visina vetrogeneratora 207 metara. Vrednost investicije iznosi oko 70 miliona evra.

Inače, banke nisu zadovoljne postojećim modelom Ugovora o otkupu električne energije, pa je Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo novi model ovog ugovora nakon usvajanja novog Zakona o energetici.

Kompanija „IEL OIE Balkan Renewable Energy“ ima u planu izgradnju vetroparka u Malom Crniću snage 36MW, kao i ulaganje u geotermalnu energiju.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Završen bilateralni skrining za Poglavlje 27 u Briselu

Zastitna životne sredine

U petak 21. novembra 2014. godine u Briselu završen je bilateralni skrining za Poglavlje 27. U okviru skrininga prikazano je stanje Republike Srbije u oblasti kvaliteta vazduha, horizontalnog zakonodavstva, upravljanja otpadom, klimatskim promenama, zaštiti voda itd.

Zaključeno je da postojeći finansijski i administrativni kapaciteti Srbije nisu dovoljni za sprovođenje zakonodavstva Evropske unije, kao i da će Srbija do 2018. godine uskladiti svoje zakonodavstvo iz ove oblasti sa evropskim zakonodavstvom.

Rečeno je da će sledeće godine biti usvojen akcioni plan za razvoj institucionalnih kapaciteta za sprovođenje propisa iz Poglavlja 27, a do kraja ove godine Vlada Republike Srbije će dobiti predlog o formiranju „zelenog“ fonda. Uz pomoć ovog ovog fonda bi trebalo da bude uspostavljen održivi sistem finansiranja životne sredine.

Za ulaganje u životnu sredinu biće potrebno oko 10,5 milijardi evra u narednih 20 godina, a najveći deo sredstava biće uložen u oblasti upravljanja otpadom i zaštitu voda. Predviđeno je da se oko 70 odsto sredstava obezbedi iz evropskih fondova, a ostatak iz nacionalnih izvora.

U drugoj polovini sledeće godine biće objavljen skrining izveštaj za Poglavlje 27, u kome će biti predstavljena detaljna ocena stanja životne sredine u Srbiji, kao i uslovi za otvaranje pregovora ovog poglavlja.

Sandra Jovićević

Francuska zabranjuje upotrebu plastičnih kesa od 2016. godine

plasticna-kesa namirnice.ba

U Francuskoj su se distributeri i maloprodajni lanci voća i povrća pobunili protiv odluke Vlade ove zemlje da se od 1. januara 2016. godine zabrani upotreba plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu. Oni smatraju da će ovom odlukom doći do povećanja cene voća i povrća, što će trgovce koštati oko 300 miliona evra.

Evropska komisija je u novembru prošle godine zatražila od članica Evropske unije smanjenje upotrebe plastičnih kesa, ali nije precizirala na koji način. Vlada Francuske odluku o zabrani korišćenja plastičnih kesa usvojila je u junu ove godine u okviru izrade nacrta zakona o energetskoj tranziciji. Ova odluka se ne odnosi na plastične kese deblje od 50 mikrona, niti na biorazgradive kese.

Inače, u Evropskoj uniji se godišnje potroši oko 100 miliona kesa koje se upotrebe samo jednom i to na oko 20 minuta. Najmanje kesa potroši se u Danskoj i Finskoj (oko 4 godišnje po stanovniku), a najviše u Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj (oko 466 godišnje po stanovniku).

Sandra Jovićević

foto: namirnice.ba

Potrebno povećanje OIE i unapređenje EE

aleksandar-vlahovic kurir.rs

Predsednik Saveza ekonomista Srbije gospodin Aleksandar Vlahović na konferenciji „Klimatske promene i zelena ekonomija“ izjavio je da su oblasti koje su ključne za razvoj zelene ekonomije energetika, povećanje obnovljivih izvora energije i razvoj organske proizvodnje. On je dodao da je potrebno povećanje obnovljivih izvora energije za oko 10 odsto, a da su u svetu dominantni termonuklearni izvori, a zatim slede hidroenergetski izvori.

Vlasnik kompanije „MK grupa“ gospodin Miodrag Kostić izjavio je da su proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije i proizvodnja organske hrane perspektiva za „zelenu“ ekonomiju. Prema njegovim rečima, Srbiji je potreban duži period u odnosu na razvijene zemlje da unapredi „zelenu“ ekonomiju.

Na Međunarodnoj konferenciji „Klimatske promene i zelena ekonomija“ koja je održana 20. novembra 2014. godine u Beogradu zaključeno je da je potrebno raditi na unapređenju energetske efikasnosti, povećanju energije iz obnovljivih izvora, smanjenju emisije štetnih gasova i rastu organske proizvodnje.

Sandra Jovićević