Home Blog Page 1436

Otvorena solarna elektrana u Lepoglavi

lepoglava solida.hr

Sredinom decembra 2014. godine u Hrvatskoj u Lepoglavi puštena je u rad fotonaponska solarna elektrana snage 1MW. Investitor ove elektrane je kompanija „Solida“ iz Hrvatske, a njena vrednost iznosi oko 1,5 miliona evra.

Vlasnik kompanije „Solida“ gospodin Dubravko Posavec izjavio je da je postavljeno oko 4 hiljade fotonaponskih panela domaće proizvodnje, i to na oko 14 hiljada metara kvadratnih. On je dodao da se očekuje da investicija bude vraćena u roku od 8 do 10 godina, dok je očekivana proizvodnja oko 1150MWh električne energije godišnje. Prema njegovim rečima, električna energija će biti predavana HROTE-u, a u planu je i izgradnjs solarnih elektrana u Varaždinskoj županiji.

Ministar privrede Republike Hrvatske gospodin Ivan Vrdoljak rekao je da Hrvatskoj nedostaju investicije u obnovljive izvore energije, pre svega u biomasu, biogas i geotermalnu energiju.

Sandra Jovićević

foto: solida.hr

Dovoljne količine uglja u zimskom periodu

milorad grčić rbkolubara.rs

Direktor RB „Kolubara“ gospodin Milorad Grčić u intervjuu za „Tanjug“ izjavio je da će Srbija u zimskom periodu imati dovoljne količine uglja. On je istakao da su trenutne zalihe uglja na deponiji u „Kolubari“ oko 200 hiljada tona, kao i da se na deponijama u TENT-u nalaze ozbiljnije zalihe uglja, dok ukupne zalihe uglja iznose 1,46 miliona tona.

Gospodin Grčić je istakao da je nedavno počela proizvodnja uglja sa kopa „Tamnava-Zapadno polje“. Prema njegovim rečima, nivo vode smanjen je za 24 metra, što je urađeno uz ogromnu podršku EPS-a i kompanije „Energotehnika Južna Bačka“, dok su najzasluženiji za sve rudari „Kolubare“.

On je podsetio da nakon majskih poplava nijedan kop u RB „Kolubara“ nije radio. Prema njegovim rečima, ubrzo su pokrenuti ugljeni sistemi na poljima „B“ i „D“ da bi se došlo do proizvodnje uglja od 45 hiljada tona uglja dnevno. Nakon toga, osposobljen je kop „Veliki Crljeni“ čime je obezbeđeno dodatnih 20 hiljada tona uglja dnevno, a osposobljavanjem kopa „Tamnava-Zapadno polje“ dnevna proizvodnja uglja povećana je na 75 hiljada tona, istakao je gospodin Grčić.

Sandra Jovićević

foto: rbkolubara.rs

Referendum u Vinodolu za izgradnju objekata na obnovljive izvore energije

oie economy.rs

Nedavno je na sednici veća vinodolske opštine rečeno da će građani odlučivati o izgradnji vetroelektrana i solarnih elektrana u zaleđu. Stanovnici opštine Vinodol u narednom periodu će na referendumu izglasati da li žele izgradnju ovih objekata ili ne.

Investitor ove vetroelektrane je austrijska kompanija „EcoWind“ koja ima u planu izgradnju vetroelektrana na lokaciji Zebar i Kavranica, kao i solarnih elektrana Lučac i Mahavica. Osim toga, u planu je i izgradnja reverzibilne hidroelektrane.

Vrednost vetroelektrana iznosi oko 90 miliona evra, dok je vrednost solarnih elektrana procenjena na oko 40 miliona evra. Za izgradnju reverzibilne elektrane potrebno je skoro milion evra.

Kompanija „EcoWind“ nadležnima je ponudila naknadu od oko 40 hiljada evra godišnje ili hiljadu evra po MWh, ali su oni smatrali da to nije dovoljno, tako da je odlučeno da o izgradnji ovih objekata odluče građani.

Inače, nedavno je u Hrvatskoj održan referendum na kome su građani odlučivali o izgradnji vetroelektrane, ali s obzirom na malu izlaznost građana nije bio važeći.

Sandra Jovićević

foto: economy.rs

Sremska Mitrovica ostvaruje značajne uštede iskorišćenjem biomase za daljinsko grejanje

suncokret blog.dnevnik.hr

Opština Sremska Mitrovica već dve godine kao energent za grejanje koristi biomasu. Ovo je prvi grad u Vojvodini i jedan od prvih gradova u Srbiji koji za grejanje koristi ovakav energent.

Kotao na biomasu u ovoj opštini ima snagu od 18MW, a kao energent koristi se suncokretova ljuska. Godišnje je potrebno oko 6600 tona suncokretove ljuske za zagrevanje oko 80 odsto opštine.

Direktor TE-TO „Sremska Mitrovica“ gopodin Nenad Džakić izjavio je da se godišnje proizvede oko 32 hiljade MWh toplotne energije, a kao veliku prednost naveo je to što je uz izgradnju ovog kotla ugovorena i isporuka biomase.

Direktor JKP „Toplifikacija“ gospodin Slavko Sladojević istakao je da cena grejanja u Sremskoj Mitrovici nije menjana dve godine, kao i da se iskorišćenjem biomase ostvaruju značajne uštede.

Gradonačelnik Sremske Mitrovice gospodin Branislav Nedimović naglasio je da će građani koji žive u kolektivnom ili pojedinačnom stanovanju moći da dobiju određene subvencije kojima će unaprediti energetsku efikasnost.

Najavljeno je da će opština Sremska Mitrovica uskoro početi da koristi i geotermalnu energiju.

Sandra Jovićević

foto: blog.dnevnik.hr

NIS sledeće godine počinje trgovinu električnom energijom u regionu

nis

„Naftna industrija Srbije“ izdala je saopštenje u kome je najavila da će u sledećoj godini razviti trgovinu električnom energijom u zemljama u okruženju. Navedeno je da je u toku dobijanje licenci za obavljanje ove delatnosti u NIS-ovim zavisnim društvima van Srbije.

U saopštenju je istaknuto i da će 2015. godine početi izgradnja TE-TO „Pančevo“ čija je vrednost oko 170 miliona evra, a biće puštene u rad i dve male elektrane na naftnim poljima Sirakovo i Velebit ukupne snage 4,3MW. Takođe je najavljeno da će u rad biti puštena i elektrana na naftnom polju Ostrovo snage 4,5MW.

NIS je podsetio i da je u 2014. godini pušteno u rad postrojenje za proizvodnju komprimovanog prirodnog gasa, kao i da će sledeće godine početi maloprodaja ovog energenta.

U saopštenju je istaknuto i da je u oblast energetike u Srbiji NIS uložio oko 10 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: nis.eu

Sledeća godina je godina investicija u energetiku

aleksandar obradovic

Direktor JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Aleksandar Obradović izjavio je da je ovo preduzeće pretrpelo štetu koja iznosi više od pola milijarde evra zbog prirodnih nepogoda u 2014. godini. On je dodao da je za sanaciju štete EPS dobio kredite od Svetke banke i komercijalnih banaka.

Prema njegovim rečima, 2015. godina je godina investicija u kojoj bi trebalo da počne izgradnja trećeg bloka TE „Kostolac“ što će biti prva termoelektrana izgrađena nakon 25 godina u Republici Srbiji. Istakao je i da su planirane investicije u obnovljive izvore energije, pre svega za izgradnju vetroparka i solarne elektrane u Kostolcu, a zatim i za revitalizaciju malih hidroelektrana u vlasništvu EPS-a.

Gospodin Obradović je dodao i da će od 1. januara 2015. godine biti liberalizovano tržište električne energije i prirodnog gasa. Prema njegovim procenama, zbog niske cene električne energije u Srbiji nije očekivano da će tržište preuzeti strane kompanije. Takođe je podsetio i da je JP „Elektroprivreda Srbije“ u prve dve faze liberalizacije električne energije zadržao čak 97 odsto potrošača.

Sandra Jovićević

foto: balkanmagazin.net

„EES Group“ gradi tri MHE u Ćićevcu

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

hidro2

Kompanija „EES Group“ iz Nemačke izdala je saopštenje u kojem se navodi da je potpisan ugovor za izgradnju tri male hidroelektrane sa opštinom Ćićevac. Ove tri hidroelektrane imaće ukupnu snagu od oko 28MW, dok će njihova vrednost biti oko 64 miliona evra.

Podsetimo, 22. decembra 2014. godine između opštine Vrnjačka banja i nemačke kompanije „EES Group“ potpisan je sporazum o izgradnji tri male hidroelektrane. MHE će bii izgrađene na Zapadnoj Moravi i to u Vrnjačkoj banji (snage 9MW), Novom Selu (snage 8MW) i Vranešima (snage 9MW), a njihova vrednost iznosi oko 60 miliona evra. Investitor će biti u obavezi da izgradi ove objekte, koristi ih i upravlja njime.

Inače, kompanija „EES Group“ iz Nemačke ima u planu da do 2017. godine izgradi još 18 MHE čija bi ukupna vrednost trebalo da bude oko 29 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Sinhronizovan blok B1 TE „Kostolac“

blok B1 sinhronizovan te-ko.rs

U ponedeljak 29. decembra 2014. godine revitalizovani blok B1 termoelektrane „Kostolac“ sinhronizovan je na mrežu EPS-a.

Revitalizacija ovog bloka započeta je 1. marta 2014. godine, a njen cilj je produženje životnog veka bloka B1 za oko 150 hiljada sati, odnosno za oko 20 godina, kao i njegovo dovođenje na punu snagu od 350MW. Njegovom revitalizacijom poboljšan je stepen energetske efikasnosti, ali i svi parametri obezbeđenja životne sredine navedeno je u saopštenju PD „TE-KO Kostolac“.

Blok B1 TE „Kostolac“ revitalizovan je u okviru Prve faze kreditnog aranžmana sa NR Kinom, a radove je izvodila kineska kompanija „China Machinery Engineering Corporation“ (CMEC). Vrednost ove investicije iznosi 110 miliona dolara, a na projektu su bile angažovane i domaće kompanije kao što su „Energoprojekt“, Institut „Mihajlo Pupin“, „Feromont“ itd.

Sandra Jovićević

foto: te-ko.rs

Skupština usvojila Zakon o energetici

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U ponedeljak 29. decembra 2014. Skupština Republike Srbije usvojila je novi Zakon o energetici koji usklađuje oblast energetike sa evropskim zakonodavstvom, odnosno potpuno primenjuje Treći energetski paket Evropske unije.

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je da novi zakon poboljšava uslove za investiranje u oblast energetike, ali i unapređuje sigurnost snabdevanja električnom energijom i gasom. On je istakao i da je ovim zakonom primenjen Treći energetski paket Evropske unije, što predstavlja obavezu Republike Srbije od 1. januara 2015. godine.

Zakonom o energetici predviđena je liberalizacija tržišta gasa i električne energije od 1. januara 2015. godine. Osim toga, usklađuje se priključenje objekata na elektromrežu i gasnu mrežu sa rokovima za izdavanje građevinske dozvole, a uvodi se i praćenje tehničkog i komercijalnog kvaliteta snabdevanja električnom energijom i gasom. Takođe, termin javnog snabdevanja zamenjen je terminom garantovano snabdevanje, a propisan je i postupak izbora garantovanog i rezervnog snabdevača.

Definisani su mali i veliki kupci električne energije, a uvedena je i mogućnost ukidanja regulisane cene električne energije za garantovano snabdevanje do 2017. godine. Navedeno je i da će kupci električne energije u svakom trenutku moći da se informišu o sopstvenoj potrošnji električne energije, a biće stvoreni i uslovi za formiranje berze električne energije.

Novousvojeni Zakon o energetici stupiće na snagu nakon njegovog objavljivanja u Službenom glasniku.

Sandra Jovićević

Cena nafte neće biti povećana u narednom periodu istaknuto iz NIS-a

kiril kravcenko pecat.co.rs

Generalni direktor „Naftne industrije Srbije“ gospodin Kiril Kravčenko izjavio je da je ova kompanija uložila oko 40 milijardi dinara ove godine, kao i da planira i da sledeće godine uloži istu sumu. On je istakao da dugovi JP „Srbijagas“, „Er Srbije“ i „Petrohemije“ prema ovoj kompaniji iznose 55 milijardi dinara, što je više od planiranih godišnjih investicija.

Gospodin Kravčenko je naveo da je osnovni prioritet ove kompanije efikasnost. On je istakao i da će rudna renta za NIS ostati ista do 2023. godine, ali ako bude nekih promena strategija poslovanja će biti prilagođena toj odluci.

Takođe je dodao i da će cena naftnih derivata u narednom periodu nastaviti da pada, ne zna se kojom dinamikom, ali do poskupljenja neće doći. Prema njegovim rečima, pojedine kompanije sada prave zalihe nafte zbog toga što je njena cena niska, a tek sledeće godine će je prerađivati.

Sandra Jovićević

foto: pecat.co.rs

Ukrajina dobija ugalj i električnu energiju od Rusije

dmitrij kozak u-f.ru

Rusija je prošle nedelje izjavila da će Ukrajini isporučiti 500 hiljada tona uglja mesečno, kao i električnu energiju kako bi energetski problemi u ovoj zemlji bili rešeni, i to bez dodatnih garancija od strane Ukrajine.

Zamenik premijera Rusije gospodin Dmitrij Kozak izjavio je da bi ova količina uglja i električne energije mogla da bude udvostručena potpisivanjem adekvatnog sporazuma. On je dodao da će ugalj biti isporučivan po povlašćenim cenama, ali nije precizirao količinu električne energije koju će Ukrajina dobiti.

Predsednik Ukrajine gospodin Petro Porošenko naglasio je da su u petak 26. decembra 2014. godine iz Rusije krenule kompozicije sa ugljem koje će obezbediti energetsku stabilnost i smanjiti rizike isključenja potrošača u vreme najvećeg opterećenja potrošnje.

Sandra Jovićević

foto: u-f.ru

Otvoren konkurs za nagradu Saveta Evrope za predeo

nagrada za predeo eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine pozvalo je sve zainteresovane da učestvuju na konkursu za nagradu Saveta Evrope za predeo.

Na ovom konkursu mogu učestvovati lokalne i regionalne vlasti, nevladine organizacije, kao i pojedinci koji su primenili Evropsku konvenciju o predelu i kao takve mogu biti primer drugim teritorijalnim vlastima u Evropi, navedeno je u saopštenju ovog ministarstva.

Kandidatura za ovu nagradu podnosi se nadležnom minitarstvu, Odeljenju za međunarodnu saradnju, nadležnom multidisciplinarnom ekspertskom odboru i Nacionalnom koordinatoru za Evropsku konvenciju o predelu. Rok za prijavu je 12. januar 2015. godine, a Savet ministara će dodeliti nagradu učesniku konkursa koja može da bude primer dobre i održive prakse, kao i da motiviše slične inicijative.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu MHE „Rogopeč 1“

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine 26. decembra 2014. godine donelo je rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje male hidroelektrane „Rogopeč 1“.

U saopštenju Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine navedeno je da se uvid u ovo rešenje može ostvariti u roku od 30 dana od njegovog objavljivanja, što je i period u kome se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.

Inače, Katastrom MHE u Srbiji predviđeno je da MHE „Rogopeč 1“ bude izgrađena u opštini Ivanjica u okviru sliva Ibra. Njena instalisana snaga trebalo bi da bude 1,9MW, a planirana godišnja proizvodnja oko 9 miliona kWh električne energije.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Potpisani ugovori za dodelu sredstava za energetski održive farme mlečnih krava

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine krajem prošle nedelje doneo je Odluku o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata energetski održivih farmi mlečnih krava.

Sredstva u iznosu od oko 30 miliona dinara dobilo je 48 poljoprivrednih gazdinstava na teritoriji AP Vojvodine. Sredstva se mogu koristiti za adaptaciju postojećeg sistema za zagrevanje potrošne tople vode (ili hlađenje mleka) ili za rekonstrukciju postojećeg sistema za grejanje tople potrošne vode (ili hlađenje mleka) dodavanjem sistema rekuperacije toplote i sistema sa solarnim kolektorima.

Cilj ovog konkursa je unapređenje i osavremenjivanje poljoprivredne proizvodnje kroz revitalizaciju postojećih sistema za zagrevanje na farmama, povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, poboljšanje energetske efikasnosti, smanjenje emisije štetnih gasova, sigurnije snabdevanje električnom energijom, iskorišćenje obnovljivih izvora energije.

Podsetimo, konkurs je raspisan 5. decembra 2014. godine, a svi zainteresovani mogli su da se prijave do 20. decembra 2014. godine.

Ugovori između pokrajinskog sekretara za energetiku i mineralne sirovine i predstavnika 48 poljoprivrednih gazdinstava o dodeli bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata energetski održivih farmi mlečnih krava potpisan je 29. decembra 2014. godine.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Dom zdravlja u Dimitrovgradu dobija kotao na pelet

dimitrovgrad tvpirot.rs

Opština Dimitrovgrad jedna je od opština kojoj je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo sredstva za realizaciju projekata unapređenja energetske efikasnosti. Dodeljena sredstva u iznosu od 10,3 miliona dinara biće iskorišćena za zamenu kotla na čvrsto gorivo kotlom na pelet u Domu zdravlja u Dimitrovgradu. Opština Dimitrovgrad učestvovaće u ovom projektu sa oko 4,4 miliona dinara.

Podsetimo, Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić 25. decembra 2014. godine potpisao je ugovore sa predstavnicima 11 lokalnih samouprava, od čega su 3 opštine iz devastiranih područja, o dodeli sredstava za unapređenje energetske efikasnosti u ovim opštinama. Javni poziv za dodelu sredstava iz budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti radi finansiranja projekata u oblasti efikasnog korišćenja energije u 2014. godini u jedinicama lokalne samouprave raspisan je 1. februara 2014. godine. Ovim Javnim pozivom obuhvaćeni su projekti unapeđenja termičkog omotača i termotehničkog sistema u objektima, modernizacija sistema unutrašnjeg osvetljenja, instalacija solarnih kolektora za grejanje potrošne tople vode.

Jedinice lokalne samouprave mogle su konkurisati samo sa jednim projektom, a prednost pri dodeljivanju sredstava imali su projekti jedinica lokalnih samouprava iz devastiranih područja. Maksimalan iznos sredstava koje može dobiti lokalna samouprava koja se nalazi u devastiranom području je 18 miliona dinara (100%), odnosno 15 miliona dinara (70%) za projekte u ostalim lokalnim samoupravama.

Neki od kriterijuma za izbor projekta bili su očekivana ušteda energije u kWh na godišnjem nivou, vrsta objekta od javnog značaja, udeo sopstvenog učešća jedinice lokalne samouprave u ukupnoj investiciji.

Sandra Jovićević

foto: tvpirot.rs

Srbija uvozi ugalj iz Rumunije

ugalj

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je da će JP „Elektroprivreda Srbije“ uvesti oko milion tona uglja iz Rumunije, a cena će biti određena ponudom na tenderu. On je istakao da je tender raspisan onda kada su procene EPS-a bile da će Srbiji biti potrebno oko tri milione tona uglja.

Gospodin Antić je dodao da će biti uvezeno između 800 hiljada i 1,2 miliona tona uglja iz Rumunije, a jedan od razloga za ovo je taj što je proizvodnja uglja iz kopa „Tamnava-Zapadno polje“ počela ranije nego što je planirano.

Podsetimo, 26. decembra 2014. godine kop „Tamnava-Zapadno polje“ ponovo je počeo sa radom. Ovaj kop poplavljen je u maju ove godine, a iz njega je ispumpano 129,4 miliona metara kubnih vode, odnosno nivo vode je smanjen za 23 metara. Planirano je da u naredna tri meseca bude proizvedeno oko 900 hiljada tona uglja, kao i da bude otkriveno dodatnih milion tona uglja. Ugalj će proizvoditi novi rotorni bager 740L koji je nedavno pušten u probni rad.

Sandra Jovićević

foto: kurir-info.rs