Home Blog Page 1414

Opelov električni automobil stiže 2017.godine

Opel_Ampera_ePionier_Edition_–_Frontansicht,_9._Juli_2012,_HeiligenhausTokom ove godine više puta je najavljen  “Opelov” revolucionarnai  električni automobil na baterije, čime će ovaj nemački brend nastaviti najveću i najdalekosežniju tržišnu ofanzivu u svojoj istoriji od 29 novih modela u periodu između 2016. i 2020. godine.

Novi model sa 5 vrata i 5 sedišta nosiće ime Ampera-e. U osnovi, reč je o prepakovanom Chevroletu Bolt, koji je početkom 2016. debitovano na sajmu automobila u Detroitu. Kada se zna da su obe marke pod kapom General Motorsa, vest da Bolt dobija evropskog blizanca i nije veliko iznenađenje.

Opel za sada nije objavio tehničke detalje novog modela, ali u toj kompaniji tvrde da će Ampera-e imati veći radijus kretanja od većine električnih automobila koji su danas dostupni na tržištu, kao i da će se prodavati po pristupačnoj ceni. S obzirom da je Ampera-e zasnovana na Boltu, može se očekivati da će automobil dobijati pogon od elektromotora snage oko 150 kW/200 ks, dok će maksimalni obrtni moment iznositi 360 Nm.

Litijum-jonske baterije, koje su smeštene ispod poda vozila, imaće kapacitet od oko 60 kWh, što bi trebalo da bude dovoljno da automobil sa jednim punjenjem pređe i do 320 km. Opelov elektromobil biće veoma agilan – od 0 do 100 km/h ubrzavaće za oko 7 s, uz maksimalnu brzinu od oko 145 km/h.

Izvor: B92.net i kurir.rs

Vesna Vukajlović

Predstavnici Ministarstva na okruglom stolu za adaptaciju na klimatske promene

GetImage.aspxPredstavnici Direktorata za klimatske promene u Ministarstvu održivog razvoja i turizma su prisustvovali okruglom stolu povodom usvajanja „Strategije adaptacije na klimatske promjene Glavnog grada Podgorice” u organizaciji Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Skupština Glavnog grada Podgorice, na sednici održanoj sredinom maja 2016. godine, usvojila je Strategiju sa pripadajućim akcionim planom.

Okruglom stolu su, pored predstavnika Sekreterijata za planiranje, uređenje prostora i zaštitu životne sredine Glavnog grada, prisustvovali generalni direktor Direktorata za klimatske promene Srđan Mugoša, direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović, kao i profesor Mihailo Burić. Dešavanju je prisustvovalo li oko 50 predstavnika institucija, šire javnosti i medija.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je putem prezentacije predstavilo strateški i institucionalni okvir u oblasti klimatskih promena, kao i sprovedene i planirane aktivnosti u narednom periodu.

Izvor: www.mrt.gov.me

Vesna Vukajlović

Dodeljene nagrade za najbolju visoku zgradu u 2016. godini

The-Cube-by-Orange-InhabitatMeđunarodno veće za procenu visokih zgrada i urbanih sredina CTBUH (the Council on Tall Buildings and Urban Habitat) proglasilo je pobednike za 2016. godinu. Ove godine, 15.put po redu skup  stručnjaka ocjenjivao je 132 predloga na konkursu. Tražile su se građevine koje imaju pozitivan uticaj na okolinu i ljude koji žive u njima. Uzimale su se u obzir održivost, seizmičke aktivnosti, otpornost na vetar i mešovita funkcionalnost. Pobjednici u čak pet kategorija su svjetski poznati arhitekti Bjarke Ingels i Jean Nouvel. Na slici: The Cube, Bejrut, Liban, arhitekta JSA Cimka i Hofman Dujarolm; Nagrada za najlepšu visoku zgradu Bliskog istoka i Afrike.

Izvor: jutarnji.hr

Vesna Vukajlović

 

Reorganizacija EPS-a teče po planu

17.03.16 2Finansijsko poslovanje Elektroprivrede Srbije (EPS) je veoma stabilno, u prvom kvartalu je ostvarena dobit od 13,6 milijardi dinara, a reorganizacija firme teče po planu u skladu sa merama Vlade Srbije, izjavio je juče Tanjugu Milorad Grčić, vršilac dužnosti direktora u tom Javnom preduzeću.

“Finansijsko poslovanje EPS-a nije ugroženo. EPS je u prvom kvartalu tekuće godine ostvario dobit od 13,6 milijardi dinara”, rekao je Grčić , dodajući da kompanija nastavlja da sprovodi reorganizaciju u skladu sa merama Vlade Srbije i u skladu sa započetim reformama unutar, što daje određene rezultate.

Komentarišući izjavu direktora Svetske banke u Srbiji Tonija Verheijena, koji je doveo u pitanje finasnijsku održivost EPS-a ukoliko ne bude smanjen broj zaposlenih i sprovedena finansijska konsolidacija kompanije, Grčić je naveo da “očigledno postoji  neki nesporazum” između analiza Svetske banke i analiza stručnjaka zaposlenih u EPS-u.

“Naša pretpostavka je, kada smo pravili analizu podataka Svetske banke koju su oni izneli vezano za EPS, da najverovatnije Svetska banka nije imala sve relevantne podatke… Upravo pokušavamo da napravimo kontakt i da zajedno sa Svetskom bankom napravimo ponovo sveobuhvatnu analizu poslovanja EPS-a”, ističe Grčić.

U dogovoru sa Svetskom bankom i u skladu sa svim merama Vlade i prethodnog rukovodstva EPS-a, dodaje Grčić, rukovodstvo firme nastavlja reorganizaciju.

“Završili smo sistematizaciju, otkočili pregovore sa sindikatom, izrađujemo metodologiju koja je pri kraju i smatramo da na taj način trasiramo put efikasnijem poslovanju EPS-a, boljoj organizaciji”, kaže Grčić.

Prema njegovim rečima, veoma je važno to da se radi na smanjenju gubitaka i na smanjenju krađa, a neke primere su izneli i Svetskoj banci.

“Smatram da ćemo imati mnogo bolje rezultate kada je reč o naplati električne energije i o smanjenju gubitaka, nego što je Svetska banka to očekivala od nas u svojoj projekciji”, ocenjuje sagovornik Tanjuga.

Napominje, takođe, da je jedna od mera za smanjenje gubitaka i mera štednje unifikacija auto-parka.

“Imamo plan, zahvaljujući sistematizaciji i našem sagledavanju organizacije proizvodnje u svim ograncima, na koji način ćemo da smanjimo broj zaposlenih za 1.000 u toku 2016. godine”, kaže Grčić.

Podvlači da “nijednog trenutka ne pominje otpuštanje, već smanjenje broja radnika”, i da će i to dati u određeni efikasan rezultat.

Kako naglašava, u EPS-u je mnogo veći problem to što su radnici nepravilno i loše raspoređeni nego višak radnika.

“U ovom momentu smo taj plan za 2016. trasirali i tu neće biti nikakvih problema. Sve su ovo dokazi da EPS nema u ovom momentu nikakav problem, da EPS ima budućnost i da je EPS firma koja posluje pozitivno”, zaključio je Grčić.

Izvor: www.tanjug.rs

Foto: www.rbkolubara.rs

Vesna Vukajlović

Najveću čeličanu u Evropi, možda preuzima Arcelor Mital

255655Vodeći svetski proizvođač i trgovac čelikom, kompanija ArcelorMital, podnela je zajedničku ponudu sa italijanskom korporacijom Marčegalja za preuzimanje najveće evropske čeličane, italijanske Ilve.

ArcelorMital planira da vrati u pogon tri visoke peći, da poslovanje Ilve u italijanskom gradu Tarantu učini profitabilnim i da poveća poizvodnju, navodi se u jučerašnjem saopštenju najveće svetske čeličane, izveštava agencija “Blumberg”.

Ovaj ugovor neće ugroziti bilans ArselorMitala, već će pojačati njegovu poziciju na italijanskom tržištu, dodaje se u saopštenju. Kompanija planira da podigne Ilvinu proizvodnju sirovog čelika na više od 6,0 miliona metričkih tona godišnje do 2020. godine, sa sadašnjih oko 4,8 miliona tona.

Ilva je jedan od najvećih zagađivača okoline na kontinentu. Italijanska vlada je u potrazi za ponuđačima nakon što je preuzela upravu nad fabrikom prošle godine kako bi sačuvala radna mesta i sanirala štete u životnoj sredini.

Prema medijskim izveštajima, jedan od ponuđača bi mogla da bude i turska kompanija “Eregli Demir ve Celik Fabrikalari”.

“Ilva prolazi kroz teško vreme. Mi smo sproveli opsežan „đu dilidžens” i zadovoljni smo sa ciljanom investicijom i robusnim planom, pomoću kog fabrika može da napravi uspešan zaokret”, navode iz Arcelora.

Proizvođači čelika su pogođeni padom cena i rekordnim izvozom iz Kine, koja je najveći isporučilac u svetu, pošto tražnja na lokalnim tržištima usporava. Jeftinija ruda gvožđa, koja se koristi za proizvodnju čelika, takođe smanjuje cene.

Izvor: www.tanjug.rs

V.Vukajlović

Novi Sad dobija Dunavski eko-park

koka_kola_donacija2

U sredu 29. juna 2016. godine u Novom Sadu potpisan je ugovor za izgradnju Dunavskog-eko parka na Sunčanom keju. Ugovor o donaciji opreme za postavljanje Dunavskog eko-parka potpisali su gradonačelnik Novog Sada gospodin Miloš Vučević i direktor „Coca-Cola HBC-Srbija“ gospodin Aleksandar Ružević.

Gospodin Vučević izjavio je da će kompanija „Coca-Cola“ obezbediti funkcionalnu i urbanu celinu građanima Novog Sada. Dodao je da je vrednost investicije oko 2 miliona dinara, kao i da se očekuje da projekat bude završen u roku od 90 dana.

Dunavski eko-park posedovaće solarno LED osvetljenje, igralište za decu, klupe koje će simbolizovati tok Dunava, kao i kutak za odlaganje otpada i reciklažu. Početkom decembra 2015. godine otvoren je prvi Dunavski eko-park koji se nalazi u Somboru, a kompanija „Coca-Cola“ postaviće ovakve ekološke parkove u sedam podunavskih gradova u Srbiji.

Sandra Jovićević

izvor: novisad.rs

U toku izgradnja vodovodne mreže u Obrenovcu

Foto: beograd.rs

Goran Vesic

U naselju Stubline u Obrenovcu počela je izgradnja primarne vodovodne mreže.

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić izjavio je da će biti urađeno oko 500 metara vodovodne mreže, što će obezbediti pijaću vodu za oko 150 stanovnika Obrenovca. Dodao je da su sredstva obezbeđena iz budžeta Obrenovca, a podsetio je i da je plan da do 2020. godine ceo Beograd bude pokriven vodovodnom i kanalizacionom mrežom.

Gospodin Vesić je istakao i da je grad Beograd obezbedio oko 90 miliona dinara za izgradnju novih reni-bunara u Zabrežju, kao i da je u planu izgradnja kanalizacije u naselju Šljivice u Obrenovcu vrednosti oko 50 miliona dinara. Podsetio je i da je u Tamnavskoj ulici u Obrenovcu urađen kolektor za prikupljanje kanalizacije.

Sandra Jovićević

izvor: beograd.rs

Bijeljina bi mogla biti priključena na gasovodnu mrežu

rsz_bijeljina

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić izjavio je da bi trebalo pružiti podršku Bijeljini kako bi bile nastavljene aktivnosti na realizaciji projekta gasifikacije Bijeljine. On je istakao da je projekat gasifikacije od izuzetnog značaja za Bijeljinu, ali i za Republiku Srpsku.

Predsednik Skupštine grada Bijeljine gospodin Dragan Đurđević izjavio je da su do sada sprovedene neke aktivnosti na realizaciji projekta gasifikacije u Bijeljini, a ako do kraja godine budu prikupljene sve dozvole i razvedena mreža, Bijeljina bi se mogla priključiti na gasovod.

Vrednost ovog projekta iznosi oko 45 miliona KM, a biće finansiran sredstvima preduzeća „Bijeljina gas“ i grada Bijeljine.

Sandra Jovićević

foto: bijeljina.org

Instalisani kapacitet TENT-a biće 3409MW

m_dsc_2084

PD TENT saopštilo je da su termoelektranu „Nikola Tesla A“ u Obrenovcu obišli predstavnici zemalja iz regiona i SAD-a u okviru projekta regionalne saradnje koji se realizuje pod pokroviteljstvom USAID-a.

Ovom prilikom posetioci su se upoznali sa veličinom i snagom termoelektrana u Obrenovcu, posledicama poplava iz 2014. godine, aktivnostima na unapređenju zaštite životne sredine, ali i saradnjom EPS-a i Evropske delegacije.

Direktor za proizvodnju električne energije u Ogranku TENT gospodin Milan Lukić izjavio je da će nakon završetka kapitalnog remonta bloka B2 ukupna snaga termoelektrana u Obrenovcu iznositi 3409MW. On je podsetio da je projektovani kapacitet iznosio 3252MW.

Direktor TENT A gospodin Milan Petković istakao je da je u gotovo svim postrojenjima TENT-a ugradnjom elektrofiltera smanjena emisija čestica u vazduhu na ispod 50mg po metru kubnom. Dodao je i da se trenutno realizuju projekti smanjenja emisije azotnih oksida, kao i da je implementiran novi sistem otpepeljivanja na TENT B koji bi trebalo da bude uveden i u TENT A. Prema njegovim rečima, uskoro će u rad biti pušteno i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda na TENT A, čija izgradnja je planirana i u TENT B.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Vlada FBiH subvencioniše račune za električnu energiju

elektricna energija mondo.rs

Na 60. sednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine produženo je važenje Odluke o sprovođenju mera za smanjenje troškova električne energije za domaćinstva i stimulisanje energetske efikasnosti do kraja 2016. godine.

Kako su mediji preneli, odlukom je propisano subvencionisanje računa za električnu energiju za kupce iz kategorije domaćinstva. Pravo na subvenciju imaju kupci električne energije JP „Elektroprivreda BiH“ iz Sarajeva i JP „Elektroprivreda HZHB“ iz Mostara sa najnižim iznosom penzije koju je u tekućem mesecu isplatio Federalni zavod PIO u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i korisnici stalne novčane pomoći koji imaju izdata rešenja od nadležnih službi za socijalni rad u FbiH.

Istaknuto je da se smanjenje troškova za električnu energiju ostvaruje na potrošnji ispod prosečne, odnosno ispod 268kWh mesečno kod JP „Elektroprivreda BiH“ iz Sarajeva i ispod 348kWh mesečno kod JP „Elektroprivreda HZHB“.

Sandra Jovićević

foto: mondo.rs

izvor: energetika.ba

Nikad ne odustaj

reeco dobrotaRENEXPO® Water Management je održan od 6. do 8. juna 2016. u hotelu Holiday Inn, u Beogradu. Tim povodom smo razgovarali sa gospodjom  Myriam Fridman Dobrota, koja priprema sa REECO timom brojne sajmove ove godine. Kad već govorimo o upravljanju vodama, što je bila tema ovog sajma, želimo da podsetimo naše čitaoce da ovo upravljanje predstavlja niz mera i aktivnosti sa ciljem da unaprede režim u vodnim tokovima, obezbede visoki kvalitet vode za različite namene.

Upravljanje vodama podrazumeva brigu o zagađenju voda, ali i o štetnom dejstvu voda. Glavne aktivnosti se sprovode kroz institucije Vlade Srbije, institucije pokrajinske Vlade, jedinice lokalne samouprave i kroz javna preduzeća koja se bave upravljanjem vodama. Evo šta je gospođa Dobrota rekla o REECO kompaniji, i ovom skupu koji je uspešno protekao…

EP: REECO posluje u Srbiji, Rumuniji, Poljskoj, Bosni i Hercegovini i Austriji. Opišite nam kako u toku jednog ciklusa od godinu dana uspevate da organizujete sve manifestacije u regionu, i sta je za Vas najveći izazov , a sta neočekivana dobit ili saznanje do kojeg ste došli poslujući u regionu?

M. Dobrota: Poslovati kao strana organizacija/kompanija na Zapadnom Balkanu nije najlakši posao. Iako su jezičke barijere prevaziđene i mreža koju smo izgradili je izvanredna, još uvek se u regionu susrećemo sa određenim preprekama. Zapadni Balkan je bio većim delom u rukama monopolista i kada su tržišta počela da se otvaraju i konkurencija se pridružila poslovanju  reakcija je morala biti proračunata. Moja lična filozofija je da u poslu NIKAD NE TREBA ODUSTAJATI i da se treba nastaviti smejati uprkos svemu. Ništa ne dolazi lako i zanimljivi deo posla jesu upravo izazovi. Prilikom vođenja kompanije morate biti uvereni da je to što radite tačno i da će najbolji kocept osvojiti trku.

Priprema svakog sajma je mnogo više od iznajmljivanja prostora i pozivanja izlagača. Naši klijenti, koji cene RENEXPO od 1997. godine u Evropi znaju koliko napora je vezano za organizovanje naših događaja na Zapadnom Balkanu. Kada smo 2013. godine započeli poslovanje u Srbiji međunarodna energetika je bila veoma skeptična kada samo im predložili nove tržišne mogućnosti.

REECO se bavi istraživanjem tržišta, sakuplja javne i privatne projekte, komunicira sa investitorima, definiše program na osnovu kapaciteta i potencijala i okuplja regionalne eksperte kako bi se upoznali sa međunarodnom industrijom. Za nas je jednako važno da stupimo u kontakt sa izvanrednim regionalnim ekspertima  i tehnologijama putem naše evropske mreže, pa je to sve jedna dvostrana ulica. Najvažnija usluga koju obezbeđujemo za zemlju jeste razmenu poslovne kulture, jer je to ono što najviše dovodi do oklevanja. Izjava naše kompanije: ,,Mi gradimo mostove i otvaramo vrata”  ovu činjenicu najbolje opisuje.

Kompetentnost je osnova uspeha, ali naravno i spremnost na naporan rad, jer je svaki događaj drugačiji i potrebno ga je prilagoditi trenutnoj situaciji, zakonima i statusu.

Želimo da budemo aktivan partner u razvoju regiona, i to je razlog zbog koga smo odlučili da predstavimo kongres na temu upravljanja vodama. Početkom 2015. godine počeli smo da gradimo savetodavni odbor i na nekoliko sastanaka smo zajedno sa glavnim učesnicima u ovim poljima došli do dogovora da zajedno sastavimo program koji će svim međunarodnim i regionalnim učesnicim pružiti pespektivu u vezi sa prevencijom i zaštitom od poplava, upravljanjem otpadnim vodama, pitkom vodom, Izvorima i cevima, biodiverzitetu, upravljanju resursima uključujući druge programe, poput uspešnog učestvovanja na tenderima.Često nas pitaju ko finansira naše poslovanje. Odgovor je kratak i jasan: Niko! Mi smo privatno društvo sa ograničenom odgovornošću, i nismo finansijski podržani  niti imamo druge podsticaje. Pa se treba naglasiti da mi sami zarađujemo svoje prihode.

EP: Organizujete najveće sajmove i konferencije u oblati OIE i EE, povezujete institucije i kompanije , ali to je samo jedna od delatnosti kojom se bavite. Čime se još bavi REECO?

M. Dobrota: Pored naše međunarodne platforme za eksperte menadžmenta u oblasti održivih izvora energije, zažtite životne sredine i voda, pomažemo i u  pronalaženju saradnika za naše međunarodne klijente, predstavljamo inženjere i organizujemo intervjue, organizujemo ključne događaje, poput konferencija, investitorskih okruglih stolova i slično. Ovo su aktivnosti van  RENEXPO događaja i one pomažu kako industriji, tako i institucijama i vladama da razumeju događaje bez uključivanja dodatnih ljudi. Takođe, u toku RENEXPO događaja organizujemo sporedne programe kao što je Dijalog o klimatskim promenama održan 2015. godine u Sarajevu, IPA programe, konferencije za programe finansirane od strane EU i slično. Dodatno, uvek želimo da imamo zanimljive dodatke, kao što je izložba ENERGIEWENDE, koja je imala svoju evropsku premijeru na konferenciji RENEXPO® Zapadni Balkan, a bila je  takođe prikazana na kongresu RENEXPO® Upravljanje vodama.

EP: Kakvo je Vaše iskustvo iz Srbije , koje su oblasti avangardne, koje su najnaprednije, najprofitabilnije i šta predstavlja prema Vašem mišljenju budućnost u poslovnim tokovima?

M. Dobrota: S obzirom da su ova pitanja lično meni upućena odgovoriću ih iz lične perspektive. Za mene je Srbija jedna od zemalja sa najviše potencijala za buduće poslovanje. Živim u Srbiji od 2004. godine i shodno tome sam videla mnoštvo promena. Potrebe koje Srbija ima idu rukom pod ruku sa spremnošću za strane investitore. Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji sa investitorima u industriji i zainteresovanost za uspostavljanje poslovanja na Zapadnom Balkanu je uglavnom upućena na Srbiju. Ništa se ne dešava preko noći i reformisanje zakona i prilagođavanje standardima EU zahteva vreme, ali to će se sve ostvariti.

Govoreći o prilagođavanju, ono gotovo da samo odgovara na pitanja. Srbija ima potencijal za uspešnu poslovnu budućnost usled investicija u obnovljive izvore energije, infrastrukturu i zaštitu životne sredine. Čim se zakoni uspostave, sve pozitivne nuspojave, kao što je zapošljavanje, poguraće celu ekonomiju.

EP: Tokom sajma posvećenom upravljanju vodama bilo je  reči i o zaštiti od poplava, hidro resursima… Šta biste jos istakli?

M. Dobrota: Odluka da se započne sa konferencijama sve objašnjava. Želeli smo da predstavimo stanje regiona nakon poplava 2014. godine  i sada opet na početku ove godine. Svi znaju da usled klimatskih promena moramo sada reagovati. Stoga smo predstavili nacionalne i međunarodne eksperte iz oblasti upravljanja katastrofama, vodama za piće, sistemima cevi, otpadnim vodama i posledicama, kao i biodiverziteta zemlje/zemljišta i upravljanja šumama. Istovremeno ćemo pokazivati najbolje prakse i sastajati se sa opštinskim predstavnicima kako bismo im objasnili zahteve i potrebe,  i povezali potencijal sa potencijalnim investitorima.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

 

Obeležen međunarodni Dan Dunava

Dunav_Djerdap3Povodom obeležavanja međunarodnog Dana Dunava, juče 29. juna 2016. godine, na Zemunskom keju održana je Centralna proslava koja je ove godine posvećena najmlađima i njihovoj edukaciji o očuvanju eko-sistema najveće evropske reke, Dunava. U okviru Centralne proslave deca su imala priliku da razgovaraju o zanimljivostima sa predstavnicima Svetskog fonda za prirodu, Mladim istraživačima, predstavnicima JKP „Zelenilo-Beograd“, Orijentiring savezom Srbije, Vodnim Agentom, Sekopakom, Udruženjem „Naša deca“ ali i drugim učesnicima.

Više stotina mališana učestvovalo je u edukativnim radionicama posvećenim očuvanju životne sredine i slivu reke Dunav sa osnovnim ciljem da se ukaže na vrednosti eko sistema ove reke, kao i potrebe za odgovornijim ponašanjem i očuvanjem vodnih resursa. Apelovano je na sve građane da svojim aktivnostima doprinesu boljem kvaliteu Dunava i boljim uslovima za život i opstanak, kako eko sistema, tako i ljudi koji žive na slivu ove reke. Pored danas održanih edukativnih radionica, u 17 gradova širom Srbije biće organizovane manifestacije posvećene obeležavanju Dana Dunava i organizovan studentski eko kamp koji počinje 10. jula na Velikom ratnom ostrvu.

Međunarodni Dan Dunava se obeležava u 14 evropskih zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o saradnji na zaštiti i održivom korišćenju reke. Konvencija je osnov za saradnju država radi zaštite najveće evropske reke na čijem slivu živi više od 80 miliona ljudi. Svake godine broj partnera, gradova i građana koji su uključeni u kampanju je sve veći i na taj način poruka o važnosti očuvanja i zaštite reka i racionalnoj upotrebi vodenih resursa stiže do sve većeg broja ljudi.

http://www.mpzzs.gov.rs

Vesna Vukajlović

Završena rekonstrukcija reni-bunara kod Savskog mosta

reni nunar bg

U blizini starog Savskog mosta u Beogradu, završena je rekonstrukcija reni-bunara RB 1, saopštio je grad Beograd.

U okviru rekonstrukcije izvršena je ugradnja nove opreme, odnosno bunar je revitalizovan ugradnjom pet novih horizontalnih drenova dužine po 50 metara. Novi drenovi povećali su kapacitet crpljenja vode sa 40 na 90 litara u sekundi, čime je povećan i kvalitet vodosnabdevanja Beograda. Osim toga, izvršena je i građevinska rekonstrukcija zgrade, a realizovani su i neophodni zanatski radovi.

Podsetimo, radovi na reni-bunarima u Beogradu započeti su u aprilu 2016. godine sa ciljem povećanja kvaliteta vodosnabdevanja.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Promocija knjige „Upravlјanje prirodnom baštinom u Vojvodini“ i dokumentarnog filma „Trpeza života“

IMG_9841-1469-800-600-80-wm-right_bottom-100-watermarkpngPokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditelјstvo i zaštitu životne sredine i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode predstavili su pocetkom juna zajednički projekat – knjigu pod naslovom „Upravlјanje prirodnom baštinom Vojvodine”, sa željom da predstave sve ono što su ove dve institucije radile u prethodnih 15 godina na zaštiti prirode u Vojvodini, na obnovi retkih staništa i na zaštiti retkih ugroženih vrsta bilјaka i životinja. Publikacija je osnova za buduće planiranje i realizaciju aktivnosti na zaštiti prirode. Pored publikacije, održana je i promocija dokumentarnog filma „Trpeza života” Ištvana Hama, ornitologa i autora filma.

Kourednik publikacije, direktorka Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode dr Bilјana Panjković je ove aktivnosti ocenila kao novinu u našoj zemlјi, pogotovu što se za ovu namenu – očuvanje biloške raznovrsnosti – ne izdvaja dovolјno finansijskih sredstava.

Na promociji je govorio i recenzent knjige Prof. dr Goran Anačkov direktor Departmana za biologiju i ekologiju PMFa u Novom Sadu i istakao je da ova knjiga predstavlja putokaz za generacije koje dolaze kako da se sprovodi aktivna zaštita prirode u budućnosti. U uvodu knjige se navodi da je Vojvodina specifična, jedinstvena i poznata kako u nacionalnim, tako i u međunarodnim okvirima, jer se odlikuje značajnim ekosistemskim, specijskim i genetskim diverzitetom. Prioritetni zadatak zaštite prirode predstavlјa obnavlјanje staništa i vrsta, značajnih za biološku raznovrsnost staništa, povećanje površina pod prostornom zaštitom. U Vojvodini je danas pod zaštitu stavlјeno 135 prirodnih dobara, na površini od oko 138.000 hektara, što čini 6,4 odsto od njene.

http://www.pzzp.rs/

Vesna Vukajlović

Danas je Dan Dunava

Dunav_Djerdap3Danas se obeležava Dan Dunava, koji za cilj ima podizanje svesti za očuvanje te reke i poziv na racionalnu upotrebu vodenih resursa. Obeležava se u 14 zemalja, između ostalih i u Srbiji.

Dunav kao druga najduža reka u Evropi, koja se kroz našu zemlju prostire 588 kilometara, za Srbiju ima veliki strateški, ekonomski, politički i bezbednosni značaj. Sve te dobiti koje nam Dunav pruža, mogu da se objedine i u njegovom turističkom potencijalu.

Povodom Dana Dunava održavaju se i brojne manifestacije, a sve sa jednim ciljem – da se skrene pažnja na značaj očuvanja te reke.

Izvor: www.rtv.rs

V.V.

Zeleni projekat u JP EPS i RB Kolubara

indexJavno preduzeće “Elektroprivreda Srbije” saopštilo je da su članovi Odbora direktora Evropske banke za obnovu i razvoj razgovarali u Lazarevcu s poslovodstvom te kompanije o realizaciji investicije u Rudarski basen “Kolubara” i finansijskom restrukturiranju EPS-a, koje je podržala ta finansijska institucija.

Tokom posete “Kolubari” direktori EBRD-a sastali su se i s predstavnicima mesnih zajednica Vreoci i Zeoke.

Kako je saopšteno, glavna tema sastanka u Lazarevcu bila je status realizacije prvog “zelenog” projekta u JP EPS i RB “Kolubara”, najvećeg investicionog projekta u rudarstvu, koji se finansira kreditima EBRD-a i Nemačke razvojne banke (KfW).

Na sastanku je rečeno da taj projekat nabavke nove proizvodne opreme za površinske kopove i sistema za upravljanje kvalitetom uglja doprinosi zaštiti životne sredine i efikasnijem poslovanju EPS-a.

Direktori EBRD-a obavešteni su i o procesu reorganizacije kompanije, kao i o nastojanjima EPS-a da u koordinaciji s državnim organima i resornim ministarstvima stvori uslove za dugoročno planiranje eksproprijacije, koja je prvi korak za otvaranje novih kopova.

Posebno je naglašena važnost novog ugovorenog kredita od 200 miliona evra za finansijsko restrukturiranje EPS-a, koje bi dugoročno dovelo do podizanja korporativnih standarda, energetske efikasnosti i poboljšanja zaštite životne sredine.

Izvršni direktor za proizvodnju uglja u EPS-u Slobodan Mitrović istakao je da to preduzeće ima velike obaveze nasleđene iz prošlosti, ali i velika očekivanja u sadašnjosti za ispunjenje proizvodnih planova, uz poštovanje visokih standarda zaštite životne sredine i vođenje odgovorne socijalne politike.

Predstavnici mesnih zajednica Zeoke i Vreoci istakli su da su zadovoljni dobrom saradnjom s kompanijom u poslednje dve godine, tokom kojih su ispunjeni svi dogovori.

Saglasni su s planom EPS-a za raseljavanje stanovništva u narednom periodu i da je eksproprijacija domaćinstava iz ovih naselja u obostranom interesu, kako stanovnika ovih sela, tako i JP EPS-a.

Izvor: www.rts.rs

Vesna Vukajlović