Home Blog Page 141

Dodeljene SkyTrax 2023 nagrade – Oskari u avio-industriji

Foto: TOP ONE
Foto: TOP ONE

Ceremonija dodela najprestižnijih nagrada u avio-industriji, Skajtraks 2023 (SkyTrax) održana je 20. juna u Le Buržeu. Prema mišljenju preko 20 miliona putnika koji su bili obuhvaćeni Skajtraks anketom, Air France je najbolja avio-kompanija u Zapadnoj Evropi i to treću godinu za redom, ima najbolji laundž (aerodromski salon) prve klase, najbolju hranu u laundžu prve klase i najbolju hranu na letu u prvoj klasi.

Nagrade Skajtraks, međunarodne agencije za ocenjivanje vazdušnog saobraćaja, često se nazivaju i Oskarom avio-industrije, što zbog svog značaja, što zbog činjenice da nagrade obuhvataju ogroman broj kategorija i podkategorija putničkog iskustva. Od 1999, Skajtraks svake godine sprovodi najveće svetsko istraživanje o zadovoljstvu putnika uslugama avio-prevoznika i na osnovu njihovih odgovora dodeljuje nagrade avio-kompanijama. Dvadeset miliona putnika iz preko 100 zemalja je ove godine ocenjivalo avio-kompanije, a prema njihovim glasovima Air France je sedmi najbolji avio-prevoznik na svetu.

„Najviši kvalitet naše usluge, pogotovo u La Premier klasi, deo je našeg DNK i omogućava nam da širom sveta promovišemo ono najbolje od francuskog stila života” izjavila je En Rigaj (Anne Rigail), generalna direktorka Air France-a.

Pročitajte još:

La Premier, prva klasa Air France-a, dobila je čak tri prve nagrade. Loundž prve klase na pariskom aerodromu Šarl de Gol, na terminalu 2E je ekskluzivan prostor veličine 1000 kvadratnih metara. Gastronomija i prestižna vina i šampanjci ovde zauzimaju centralno mesto, a osmišljava ih i uparuje Alen Dikas (Alain Ducasse), poznati francuski kuvar, višestruko nagrađivan Mišelinovim zvezdicama.

Gastronomija u putničkoj kabini prve klase ne zaostaje za onom u laundžu, jer kao ambasador francuske gastronomije u oblacima, Air France sarađuje sa velikim brojem kuvara koji imaju Mišelinove zvezdice. Njihov zadatak nije samo da naprave ukusna, lepo dekorisana i nutritivno balansirana jela, već i jela koja će ukus zadržati i na visinama od 10.000 metara. Sva jela su upotpunjena vrhunskom kartom vina, koju osmišljava Paolo Baso (Paolo Basso), najbolji svetski somelijer za 2013. godinu. Putničke kabine La Premier klase imaju četiri privatna apartmana, a putnicima je na raspolaganju privatna telefonska linija sa kompanijom od trenutka bukiranja karte, pa do dolaska na odredište.

 Izvor: TOP ONE

Od ribarske mreže do održivog kupaćeg kostima

Foto-ilustracija: Unsplash (Content Pixie)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kristin Snippe)

Kiše tokom prethodnih mesec dana nekako su nam stvorile osećaj da dolazi pogrešno godišnje doba, umesto leta. Ipak, sunce je konačno izvirilo kroz oblake, donevši nam i visoke temperature, stoga je ovo odličan trenutak da otvorimo jednu pravu letnju temu. Bilo da ćete naredne mesece provesti u urbanim područjima, a trenutke za osveženje pronalaziti na gradskim bazenima i kupalištima, bilo da u ruke uzimate pasoš i kofer za tropske destinacije na obali mora ili da živite izvan grada te u blizini imate jezero ili reku, pa čak i sopstveni bazen u dvorištu, verovatno razmišljate i o osveženju vaše kolekcije kupaćih kostima.

Kao i obično, ekologija se ušunjala i u temu odabira kupaćih kostima, a evo i kako.

Jedna karakteristika ovog odevnog predmeta jeste da bude lagan, elastičan uz telo, da ne upija previše vode i brzo se suši. Kako bi se to sve postiglo, kupaći se obično prave od sintetičkih materijala poliamid, mokra likra, poliester, najlon i drugih…

Za temu današnjeg bloga, izdvojila bih jedan od ovih materijala, koji veoma zagađuje mora i okeane, a kojima se toliko radujemo u ovom periodu godine. Naime, proizvodnja najlona  štetno utiče na životnu sredinu, zahtevajući veliku količinu vode a ispuštajući i veliku količinu azot-oksida. Neki podaci pokazuju da je oko 40 odsto plastičnog otpada koji se nalazi u morskim vodama upravo najlon.

Ribarske mreže i linije prave se od najlona, a upravo su one te koje prekrivaju značajan deo morskog dna i time ugrožavaju biodiverzitet. Prisetimo se jednog primera koji je objavio WWF – Na morskom dnu kod havajskog ostrva Oahu, zabeleženo je da je 65 odsto kolonija korala bilo zapetljano u ribarske linije, a da je od tih 65 odsto, čak 80 odsto bilo veoma ugroženo ili uginulo.

Kako je ovde ekologija pronašla svoje mesto?

U borbi protiv zagađenja i iskorišćavanja resursa, iznalaze se metode za reciklažu različitog otpada i zahvaljujući trendu porasta svesti o mogućnosti ponovnog iskorišćenja postojećih resursa, mi danas možemo da govorimo o ekonilu (Econyl). Ova tkanina dobija se reciklažom industrijskog najlonskog otpada, ostataka tkanine i ribarskih mreža iz okeana, a njen kvalitet je potpuno isti. Još jedan plus dobija kada se kaže da ovako dobijena tkanina može iznova da se reciklira.

Kada sam rekla da se smanjuje iskorišćavanje resursa, a time i zagađenje, želela sam da podsetim na to da je za proizvodnju najlona potrebna nafta, čiji je negativan uticaj na prirodu i te kako poznat.

Sve veći broj modnih brendova u svoje proizvode uključuje ekonil, koji može da se nađe i u patikama, a dospeo je i dalje od toga, pa tako za primer imamo automobilsku industriju.

Nadam se da će ova tkanina u što skorijem periodu postati široko dostupna, kako bi nam vreme koje provodimo u prirodi bilo još ugodnije, znajući da pri odabiru odevnih predmeta činimo bolje upravo za nju.

Katarina Vuinac

Infrastrukturni projekti Srbije i regiona – gde će sve prolaziti pruga?

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton Darius)
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru „Evropske nedelje mogućnosti“ najavljeni su različiti projekti naše zemlje kako bi se što bolje povezala sa regionom i glavnim gradovima regiona, a naročito je akcentovan železniči saobraćaj s obzirom na sve njegove prednosti. 

Za početak je posebno istaknut projekat na kom se radi, to je pruga Beograd-Budimpešta, rečeno je u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

„Mi sada radimo brzu prugu do Budimpešte, završićemo naš deo 108 kilometara Novi Sad – Subotica do kraja sledeće godine, nama treba šest meseci za testiranje pruge, što znači da će se sredinom 2025. godine od Beograda do Subotice stizati sa sat i 12 minuta što će omogućiti dodatni razvoj tom kraju Srbije. Do kraja 2025. godine imaćemo brzu prugu između Beograda i Budimpešte i stizaće se za nešto manje od tri sata. U međuvremenu smo sa Evropskom komisijom potpisali ugovor o izgradnji pruge do Niša, to je nekih 230 kilometara, vrednost je 2,7 milijardi evra od čega je grant preko 600 miliona evra i očekujemo da se krajem 2024. početkom 2025. godine počne sa izgradnjom te pruge“, rekao je nadležni ministar Goran Vesić.

PROČITAJTE JOŠ:

Takođe, sa Vladom Severne Makedonije pregovara se oko produžetka pruge od Niša do Preševa, iako je prvenstveno akcenat povezati najveće gradove regiona, kao što su Niš i Skoplje.

„Naš plan je bio da radimo naših 135 kilometara od Niša do Preševa, sada ulazimo u projekat sa Vladom Severne Makedonije koja ima svojih 50-tak kilometara do Skoplja, jer ta pruga ima smisla ako bude Niš – Skoplje. Dobro je da bude i do Preševa, ali poenta je da se povezuju veliki gradovi. To će biti prvi zajednički projekat Severne Makedonije i Srbije, evropski projekat, gde ćemo povezati Niš i Skoplje, odnosno Skoplje sa Beogradom, Novim Sadom i Budimpeštom“, rekao je Vesić.

Foto-ilustracija: Pixabay

Što se tiče BiH, ideja je da se ona sa Srbijom zajednički kandiduje za projekat obnove pruge Begrad-Sarajevo što će biti prvi zajednički projekat Srbije i BiH u poslednjih 30 godina.

„Naš deo je pruga Ruma-Šabac – deo prema Zvorniku, a njihov deo ide kroz Bosnu. Mi pripremamo zajednički memorandum koji treba da prođe obe vlade i to će biti jedna od naših zajedničkih inicijativa da zajednički, kao dve zemlje, pokušamo da dobijemo i grant i novac za rekonstrukciju tih pruga. Mi gradimo auto-put Beograd-Sarajevo, naš deo je oko 18 kilometara i on će biti gotov do kraja ove godine, finansiramo deo do Bijeljine. Mi ćemo konačno imati povezane Beograd i Sarajevo auto-putem i mislim da je to vrlo značajno“, izjavio je ministar.

Radi se i brza saobraćajnica Ruma-Šabac-Loznica, dodao je ministar, sa time da će deo Ruma-Šabac će biti gotov do septembra ove godine, a Loznica do kraja sledeće godine.

Što se tiče Bugarske, priprema se nova pruga koja će povezivati luku Vidin zajedno sa Zaječarom i Negotinom.

Energetski portal

EU: postignuta saglasnost o predlogu zakona o obnovi prirode

Photo illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (jameswheeler)

Savet je postigao saglasnost o predlogu zakona o obnovi prirode, koji ima za cilj da se uspostave mere oporavka i to za najmanje 20 odsto kopnenih i 20 odsto morskih područja Evropske unije do 2030, kao i sve ekosisteme kojima je potrebna obnova do 2050. godine.

Ovim predlogom postavljaju se konkretni pravno obavezujući ciljevi i obaveze za obnovu prirode, navodi se na sajtu Saveta.

Države članice usaglasile su se da kada je reč o nekim staništima, ne postoje podaci o njihovom stanju, zbog čega je teško ustanoviti mere za njihovo poboljšanje. Zbog toga, države članice imaće rok do 2030. godine da utvrde stanje za 90 odsto kopnenih staništa i 50 odsto za morska. Stanje svih staništa trebalo bi da bude poznato do 2040, osim za meke sedimente gde je rok produžen do 2050. godine.

Pročitajte još:

Kada je reč o obavezama, one su ustanovljene prema specifičnostima ekosistema, a pored toga Savet je uneo i različite fleksibilnosti, zbog ponovnih specifičnosti svake države članice.

Neke od obaveza su da se za urbane ekosisteme postigne trend povećanja urbanih zelenih površina dok se ne dostigne zadovoljavajući nivo. Još jedna obaveza jeste da se obnovi 30 odsto isušenih tresetišta u poljoprivrednoj upotrebi do 2030. i 50 odsto do 2050. godine.

Katarina Vuinac

Veliki značaj regionalnog povezivanja u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru „EU nedelje mogućnosti’’, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, rekla je na panelu da je strateški cilj tog ministarstva i Vlade Srbije obezbeđivanje dovoljno energije i energenata za građane i privredu po što nižoj ceni.

Kako je navela, moramo da se oslanjamo na uvoz kada je reč o gasu i nafti, ali na način da on bude sigurniji, predvidljiviji i po što nižim cenama, dodavši da je preduslov za to divezifikacija izvora snabdevanja.

Cilj je i, kako je dodala, da se ne oslanjamo na uvoz električne energije, već da, naprotiv, što više izvozimo i da je zato neophodno jačanje proizvodnih kapaciteta i investiranje u nove.

Pročitajte još:

Prema rečima ministarke, kako bi se izvoz električne energije realizovao po što boljim uslovima, neophodno je regionalno povezivanje kako fizičko, tako i putem berze.

Ministarka je navela i nekoliko projekata u oblasti energetike koji imaju regionalni značaj, a koje Srbija realizuje uz podršku Evropske unije.

,,U sektoru gasa najvažniji je projekat izgradnja gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, čiji je završetak planiran na jesen ove godine i sa kojim ćemo prvi put imati diverzifikaciju izvora, odnosno pristup drugim dobavljačima gasa’’, predočila je ministarka.

Istakla je i da je u sektoru elektroenergetike Transbalkanski koridor za prenos električne energije strateški važan projekat za podizanje energetske stabilnosti i sigurnosti snabdevanja građana i privrede, kao i za veću integraciju održivih izvora energije.

Prema njenim rečima, geografski položaj Srbije je takav da nam omogućava da budemo veza između elektroenergetskih sistema u regionu Jugoistočne Evrope, a ulaganje u energetsku infrastrukturu treba da ojača naše interne kapacitete i da doprinese većoj sigurnosti i stabilnosti snabdevanja, ne samo u Srbiji, već i u regionu.

Energetski portal

Cirkularna ekonomija osigurava održivost ekosistema

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Power)
Foto: Privredna komora Srbije

Svest stanovništva o resursnom bogatstvu, ali i odgovarajućem upravljanju otpadom je od velikog značaja, ali bez sistemskog delovanja očuvanje prirodnih resursa Srbije nema veliku šansu za razvoj.

Za cirkularnu ekonomiju neophodno je podsticanje i podrška kompanija u prelasku na cirkularni model poslovanja, uz očuvanje konkuretnosti i efikasnosti, ali i edukacija za održivi razvoj i obrazovanjem dece od najranijeg perioda o recikliranju, očuvanju prirode i pravilnom odlaganju otpada, ocenjeno je na panel diskusiji „Cirkularna ekonomija“, koja je održana tokom drugog dana Međunarodne konferencije „Zelena agenda za Zapadni Balkan“. Konferenciju je organizovao Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije.

Mnogi cirkularnu ekonomiju poistovećuju sa upravljanjem otpadom, odnosno primarnom selekcijom i smanjivanjem otpada. Cirkularna ekonomija je mnogo više od recikliranja. Za razliku od ekstraktivnog industrijskog modela „uzmi-napravi-odbaci” koji dominira industrijskim sistemom, cirkularna ekonomija nastoji da ponovo definiše rast, usredsređujući se na pozitivne koristi koje očuvanje proizvoda, opreme i infrastrukture i njihova duža upotreba može doneti društvu.

Pročitajte još:

„Smanjenje korišćenja primarnih sirovina i posledično smanjenje odlaganja otpada ne može se postići samo recikliranjem, već se mora osmisliti proizvod tako da se kasnije može upotrebiti kao input za neki drugi proizvod“, rekao je prof. dr Petar Uskoković sa Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Civilni sektor ima uvid u probleme u oblasti cirkularne ekonomije, mapira i analizira aktere na lokalnom nivou i može da lobira za promene. Važno da se podstakne saradnja civilnog sa privrednim sektorom, kako bi se smanjio negativni uticaj otpada na životnu sredinu.

Ana Mitić-Radulović, koordinatorka Projekta UNDP-a rekla je da civilni sektor ima ulogu da ukazuje na pozitivne trendove, prati rad donosioca odluka i motiviše građane za aktivno zalaganje. Veoma je važna institucionalna podrška projektima i legistativa koja reguliše upravljanje otpadom, kako bi se razvijala idejna rešenja. Brojne organizacije u Srbiji se bave regulisanjem otpada i situacija se u toj oblasti popravila.

Reciklaža spada u ekološku ekonomiju, koja je ekonomija budućnosti. Nacionalni ekspert za održivost i klimatske promene mr Aleksandar Simić rekao je da treba podstaći kompanije da same ulažu u cirkularnu ekonomiju. Tehnologije jesu skupe, ali ozbiljni, veliki sistemi su počeli time da se bave. Zajedničkim naporima možemo da smanjimo negativne uticaje na životnu sredinu.

Ubrzane promene na tržištu zemalja EU obuhvataju prelazak sa linearnog na cirkularni model, uspostavljanje energetske efikasnosti, usvajanje EU standarda koji se odnose na količinu korišćene sirovine iz reciklata, kontrolu emisije gasova sa efektom staklene bašte, što će usloviti konkuretnost domaćih kompanija.

Dr Olga Gavrić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu je rekla da su važne komponente zelene transformacije i energetska efikasnost, smanjenje ugljen dioksida i karbonska neutralnost, jer će doprineti konkurentnosti i opstanku.

Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju PKS kazao je da treba razmotriti osnivanje Zelenog fonda da sa modernim menadžmentom stvorimo mogućnost da industrija može da povlači sredstva pod određenim kriterijumima i da na taj način razvijamo tržište. U kružnoj ekonomiji zatvaraju se ciklusi svih sirovina. Zatvaranje ciklusa zahteva mnogo više od pukog recikliranja. Menja se način na koji se stvara i čuva vrednost, ali i kako se proizvodnja čini održivijom i koji se poslovni modeli koristi. Reciklažna industrija može da napravi nove investicije koje bi dale novu vrednost reciklabilnih materijala koji ostaju u industriji.

Mirjana Vujadinović Tomevski

Grant EU našoj zemlji od 162 miliona evra za sprovođenje zelene agende

Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Finansijski paket pomoći EU Srbiji u iznosu od 200 miliona evra, od čega je grant EU 162 miliona evra, potpisali su ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Tanja Miščević i šef Delegacije EU u našoj zemlji Emanuel Žiofre.

Kako je Miščević objasnila, najveći deo ovih sredstava biće namenjen ostvarivanju zelene agende u delu koji se pre svega tiče izgradnje kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda.

,,Krenuli smo od reformi institucija, a sada govorimo o konkretnim projektima na lokalu’’, rekla je ministarka, a kao primer navela je projekat u Zlatiborskom i Moravičkom upravnom okrugu kojim će oko 100 hiljada građana dobiti kanalizaciju.

Pročitajte još:

Ona je ocenila da je to značajan napredak u razvoju zelene agende i zaštiti prirode, dodavši da će celokupan fond za taj projekat iznositi 74 miliona evra.

Osim za pomenuto, sredstva će biti namenjena i za reformu državne uprave i vladavine prava, zatim za socijalnu sferu, kao i za unapređenje medijskog okruženja i drugo.

Žiofre je istakao da Srbija ima šta da ponudi EU, a cilj evropskih fondova su progresivni, pozitivni pomaci u regionu dok traje prilagođavanje zakona i sistema u procesu proširenja.

Energetski portal

Yunet IoT u službi prirode

Foto: Yunet International
Foto: Nebojša Babić

Korišćenjem IoT tehnologije možemo unaprediti naše razumevanje prirodnog sveta, unaprediti upravljanje resursima i razviti održive prakse za očuvanje i zaštitu naše životne sredine za buduće generacije. Međutim, važno je osigurati da se inplementacija IoT rešenja obavlja odgovorno, uz odgovarajuće razmatranje privatnosti podataka i bezbednosti.

Internet of Things (IoT) ima potencijal da odigra značajnu ulogu u službi prirode i očuvanja životne sredine. Povezivanjem različitih uređaja, senzora i sistema, IoT tehnologija može da pruži dragocene podatke i omogući efikasno praćenje, upravljanje i očuvanje prirodnih resursa. Evo nekih načina na koje IoT može da se koristi u službi prirode.

Praćenje životne sredine: IoT senzori se mogu rasporediti u ekosistemima kako bi se pratili različiti faktori životne sredine kao što su kvalitet vazduha, kvalitet vode, vlaga zemljišta, temperatura i vlažnost vazduha. Podaci prikupljeni iz ovih senzora u realnom vremenu mogu da obezbede sisteme za rano upozoravanje za prirodne katastrofe, incidente sa zagađenjem i uticaje klimatskih promena, omogućavajući bržu reakciju i ublažavanje katastrofa.

Pametna poljoprivreda: Poljoprivredni sistemi sa implementiranim Yunet IoT rešenjem mogu da pomognu u optimizaciji korišćenja resursa, povećanju prinosa useva i smanjenju štetnih uticaja na životnu sredinu. Senzori prikupljaju podatke o nivou vlage zemljišta, sadržaju hranljivih materija i vremenskim uslovima, omogućavajući poljoprivrednicima da donose pravovremene odluke o navodnjavanju i kontroli. Pored toga, IoT uređaji mogu da prate zdravlje i ponašanje stoke, optimizujući dobrobit životinja u poljoprivrednim gazdinstvima.

Upravljanje vodama: IoT senzori mogu da se koriste za praćenje vodenih tokova reka, jezera i rezervoari, pružajući dragocene uvide u kvalitet vode, nivoe i stopu protoka. Ove informacije pomažu u efikasnom upravljanju vodenim resursima, ranom otkrivanju zagađenja i očuvanju vodenih ekosistema.

Upravljanje pametnom energijom: IoT može da optimizuje potrošnju energije i smanji negativne uticaje na životnu sredinu na razne načine. Pametni koordinatni sistemi mogu da prate distribuciju električne energije i upravljaju njima, minimizirajući otpada i promovišući integraciju obnovljive energije. Pametni domovi sa omogućenim IoT-om mogu automatski da prilagode grejanje, hlađenje i osvetljenje na osnovu popunjenosti, što dovodi do uštede energije.

Nadgledanje biodiverziteta: Yunet IoT uređaji, kao što su daljinske kamere i akustični senzori, mogu se koristiti za praćenje biodiverziteta u zaštićenim područjima. Ovi uređaji snimaju slike, zvukove i druge podatke, omogućavajući istraživačima da prate raznolikost vrsta, ponašanje i trendove populacije, pomažući u naporima za očuvanje prirode i ekološka istraživnja.

Yunet je u prilici da vam ponudi i jedinstvenu IoT platformu, baziranu na Nova Vector rešenju, koja predstavlja najsavremeniju tehnologiju neophodnu za razvoj poslovnih rešenja u budućnosti.

„IoT je sigurna, moderna i skalabilna platforma koja podržava povezivanje modernih IoT senzora preko nekoliko bežičnih protokola. Time je omogućeno kreiranje specifičnih rešenja koja su maksimalno funkcionalna, a istovremeno omogućavaju uvođenje naprednog izveštavanja u realnom vremenu. IoT platforma sadrži i modul za mašinsko učenje i veštačku inteligenciju, kako bi se došlo do boljeg razumevanja poslovnih procesa, a sve u cilju da se optimizuju proizvodni procesi i postigne bolja iskorišćenost postojećih resursa“, objašnjava Zlatko Trhulj, CEO of Yunet International i dodaje da ovu platformu mogu da koriste kompanije iz svih privrednih grana.

Yunet je visokokvalifikovan i za pružanje usluga planiranja, projektovanja i izgradnje telekomunikacionih mreža na bazi optičkih kablova. Tim inženjera ponudiće vam najsavremenija tehnička rešenja za izgradnju optičke infrastrukture, uključujući i projektovanje magistralnih i lokalnih optičkih trasa, projektovanje pristupnih mreža i trasa TK kanalizacije kao i projektovanje FTTx mreža.

Izvor: Yunet International

ZELENI KILOVATI ZA SIGURNO SNABDEVANJE

Foto: CEEFOR
Foto: CEEFOR

Ekološka odgovornost postala je ideja vodilja kompanijama kojima razvijena svest dopušta da vide širu sliku svog poslovanja, a ono se proteže izvan granica kvaliteta samih proizvoda ili usluga, kao i profita kompanije. Uključivanje obnovljivih izvora energije u poslovanje pokazatelj je odgovornog postupanja prema postojećoj energetskog krizi u svetu, potrebama svoje države, ali i životnoj sredini kroz očuvanje neobnovljivih izvora energije, čijom se upotrebom narušava zdravlje planete.

Kompanija STOP SHOP, kao jedan od vodećih brendova kompanije IMMOFINANZ koja je najveći operater ritejl parkova u centralnoj i istočnoj Evropi, prepoznala je važnost brige o životnoj sredini, uključujući kao vodilju svog poslovanja upravo ekološku odgovornost kroz korišćenje solarne energije. Projektovanje je povereno kompaniji CEEFOR, a kao pilot projekat u ritejl parku 2 u Požarevcu, na krovu objekta STOP SHOP, izgrađena je solarna elektrana snage 989,74 kWp. Elektrana obuhvata 2.414 monokristalnih solarnih panela marke Luxor Solar LX410M/182-108+, snage 410 Wp.

Neizostavan deo su i razvodni AC ormani, a odlučeno je da se koristi i Fronius sistem za monitoring, kao i pametni merači, neophodna dodatna oprema koja omogućava da solarna elektrana bude maksimalno efikasna.

Kompanija CEEFOR posebnu pažnju posvećuje tome da uvek koristi samo najbolje i najkvalitetnije proizvode na tržištu. Tako su za ovu solarnu elektranu izabrali invertore koje proizvodi Fronius, a poznato je da su oni među najkvalitetnijim na tržištu. Na krovu ovog ritejl parka postavljeno je 46 invertora različite snage. Krovna površina ovog objekta zahtevala je postavljanje konstrukcije tipa D-Dome, proizvođača K2 Systems. Očekuje se da će proizvodnja elektrane na godišnjem nivou biti 1.140 MWh, dok će ušteda ugljen-dioksida dosegnuti oko 530.000 kg.

U FOKUSU:

Ceo ovaj projekat poveren je Bojanu Jovanoviću, mladom inženjeru elektrotehnike koji je deo tima kompanije CEEFOR. Zahvaljujući njegovom dosadašnjem angažovanju na sličnim projektima, sve prepreke na koje je naišao tokom izrade rešenja za ovu solarnu elektranu brzo i lako su otklonjene, a klijentu je ponuđeno najbolje rešenje.

,,Projektovanje solarne elektrane na objektu STOP SHOP Požarevac za mene kao inženjera bilo je veoma interesantno. Objekat ima više od 25 mernih mesta na niskom naponu i jedno zajedničko merenje na srednjem naponu. Kako bismo pojednostavili proceduru, odlučili smo da napravimo jednu elektranu koja će se priključiti na srednji napon. Specifično je to što smo svu energiju dobijenu iz solarne elektrane morali ravnomerno da rasporedimo na svako merno mesto. To smo učinili tako što smo procentualno, srazmerno potrošnji svakog mernog mesta, raspodelili električnu energiju dobijenu iz solarne elektrane. Kolege i ja smatramo da je ovo najbolje rešenje za ovakav objekat“, rekao je Bojan.

Osim Požarevca, u ovom trenutku radi se na projektovanju još 13 elektrana na krovovima objekata STOP SHOP-a širom Srbije. Na većini objekata biće instalirane elektrane slične snage kao u Požarevcu, dok će na dve lokacije biti i veća snaga. Na svim lokacijama na kojim će biti postavljene solarne elektrane predviđeni su solarni paneli marke Luxor Solar pojedinačne snage panela 545, najnovije generacije. Takođe, i na svim ostalim objektima biće postavljena konstrukcija tipa D-Dome proizvođača K2 Systems.

Ukupna snaga svih elektrana u proseku će moći da pokrije između 60 i 70 odsto električne energije koja se koristi. „U narednom periodu planiramo da instaliramo fotonaponska postrojenja u svim našim objektima i obezbedimo da STOP SHOP ritejl parkovi proizvode zelenu energiju, a sve u saradnji sa kompanijom CEEFOR. Održivost je esencijalno važan deo naše korporativne strategije i u skladu sa tim ćemo nastaviti da širimo usluge ka čistoj i održivoj budućnosti“, kaže Maja Marić, regionalna menadžerka operacija i liderka beogradske kancelarije u okviru CPI Property Grupe.

Centar za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR) više od decenije uspešno posluje u oblasti razvoja održivih projekata i energetske efikasnosti u regionu Balkana, a svojim klijentima nudi konsultantske i projektanske usluge u oblasti obnovljivih izvora energije. Stručni tim kompanije spreman je da odgovori na sve zahteve klijenata i odgovori na sva pitanja.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

Najosvetljeniji i najduži dan u godini – 21. jun

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Javier Miranda)

Letnji solsticij – fenomen koji označava najduži dan u godini i početak leta na severnoj hemisferi, događa se oko 21. juna.

Letnji solsticij se dešava zbog nagiba Zemljine ose. Kako naša planeta kruži oko Sunca, njena osa je nagnuta pod uglom od približno 23,5 stepeni. Tokom solsticija, Zemljina osa je nagnuta direktno prema suncu, zbog čega se ono pojavljuje na najvišoj tački na nebu. To znači da je nagib presudan, a ne blizina Zemlje, kada je u pitanju sunčeva svetlost. Ova pozicija stvara najduži period dnevne svetlosti i najkraću noć u godini.

U nekim delovima Švedske, sunce izlazi već oko jedan sat ujutru, a zalazi tik posle ponoći, odnosno – više od 23h kasnije, dok će u proseku dan u skandinavskim zemljama trajati oko 18h. Nasuprot severnoj hemisferi, tokom ovog perioda južna hemisfera doživljava svoj zimski solsticij, označavajući time najkraći dan i najdužu noć u godini. Ovo ujedno znači da je na jednoj hemisferi leto, dok na drugoj otpočinje zima.

Međutim, sve veća dnevna svetlost koja dostiže svoj zenit je takođe pokazatelj povratka tamnijim danima. Nakon solsticija, trajanje dnevne svetlosti počinje postepeno da se smanjuje sve dok ne dođemo do zimskog solsticija – najkraćeg dana u godini.

PROČITAJTE JOŠ:

Naše Sunce je mnogo više od samog donosioca dnevne svetlosti. To je entitet od astronomskog značaja. Bez njegove svetlosti i topline, naš svet bi bio smrznuto, mračno i beživotno mesto.

Kada bi naše Sunce iznenada prestalo da sija, rezultati bi bili strašni za sve nas. Posle otprilike osam minuta (vreme koje je potrebno česticama svetlosti da stignu na Zemlju sa Sunca), planeta bi bila zaogrnuta tamom. 

Foto-ilustracija: Unsplash (Guillaume)

U roku od nedelju dana prosečna globalna površinska temperatura bi pala ispod nule, a posle godinu dana bila bi blizu -100 stepeni Celzijusa. Ovo dramatično smanjenje temperature zaustavilo bi proces fotosinteze, uzrokujući nestanak svetske flore i dovodeći do kolapsa lanca ishrane, odnosno kraj i faune.

Život bi postao izuzetno težak, verovatno ograničen na dubine okeana gde bi geotermalna toplota nudila mogućnost preživljavanja. Međutim, bogat biodiverzitet u kojem trenutno uživamo bio bi zamenjen znatno manje raznolikim ekosistemom.

Za naše Sunce, koje naučnici procenjuju da je staro 4,6 milijardi godina, se smatra da je u sredovečnim godinama. Ovo je zanimljiva tema za naučnike, i iz nje izviru razne teorije, poput one da da ima još oko pet milijardi godina pre nego što iscrpi svoje vodonično gorivo, zbog čega će promeniti svoj sastav, strukturu i oblik. 

Sunce je najveći izvor energije u našem solarnom sistemu. Njegovo jezgro uz atome vodonika formira helijum, oslobađajući ogromnu količinu energije u procesu poznaom  kao nuklearna fuzija. Ova energija zatim zrači u svemir u obliku toplote i svetlosti, dolazi do Zemljine površine, i omogućava život čovečanstvu koje svakodnevno zavisi od nje.

Energetski portal

Ana Petrović proglašena za „Inženjerku godine” u Srbiji

Foto: Predrag Mitić
Foto: Predrag Mitić

U okviru inicijative Privredne komore Srbije, kompanije Siemens Srbija i udruženja „Inženjerka godine“ koja za cilj ima da inspiriše mlade žene za studije i karijeru u inženjerskoj struci, u Beogradu je za inženjerku 2023. godine u Srbiji proglašena Ana Petrović, generalna direktorka kompanije „Global Substation Solutions“.

Ona je doktorirala na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, a svoj poslovni razvoj počela je pre devet godina na poziciji inženjerke pripravnice u firmi koju od pre šest meseci vodi. Na svečanosti organizovanoj u Privrednoj komori Srbije, Ana Petrović je izjavila da su sve finalistkinje ovog izbora pobednice izbora za inženjerku godine.

Ovom prilikom zvanicama se obratio Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije, rekavši da ogroman zarobljeni potencijal leži u tehnološkim naukama.

„Mi živimo zlatno doba inženjerstva i situacija je znatno bolja nego pre 20 godina. Međutim, ograničenja u demografiji utiču na to da nemamo dovoljno inženjera, posebno inženjerki, i zato je važno da dodatno promovišemo ovu struku, ali i ulogu žena u njoj. Ova inicijativa upravo tome pomaže”, izjavio je Vesović.

Prema rečima Jelene Begović, ministarke nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Srbije, važno je da promenimo javnu percepciju i da ukažemo na uspehe ljudi koji su posvećeni nauci. 

„Biti inženjer u 21. veku je fantastična stvar, jer vi ste onda kreator budućnosti jednog društva. Bez inženjerskih nauka nema napretka, jer u suprotnom zavisite od drugih. Srbija ima sjajnu istoriju u STEM oblasti, dobru statistiku u ukupnom učešću žena u obrazovanju, a potrebno je da povećamo njihov broj u inženjerstvu”, naglasila je ministarka Begović i poručila svim finalistkinjama izbora za „Inženjerku godine” da su one već pobednice ovog društva.

„U Srbiji raste broj devojaka koje upisuju studije u oblasti STEM nauka. U prethodne četiri godine broj zaposlenih žena u IKT sektoru u Srbiji porastao je tri puta, sa 10.815 u 2019. godini na 31.880 u 2022. Takođe, u Kancelariji za informacione tehnologije i elektronsku upravu koja je iznela najveći deo posla digitalizovanja elektronske uprave, više od 65 odsto čine žene“, rekao je ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović i dodao da je za našu državu od izuzetnog značaja što postaje deo još jedne inicijative sa ciljem da predstavi najuspešnije inženjerke, koje će svojom ličnošću i radom biti primer i inspiracija mladim ženama koje se nalaze pred izborom budućeg zanimanja.

„Ukoliko pogledamo brzinu razvoja tehnologija danas, jasno je da će ekonomska snaga u budućnosti biti u rukama onih upravljaju tehnologijom. Iz tog razloga, važno je da zbog balansiranja budućnosti povećavamo udeo žena u tehnološkoj sferi, ali i na rukovodećim pozicijama”, istakla je Medeja Lončar, generalna direktorka kompanije Siemens za Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju i dodala da će time i privreda biti ekonomski konkurentnija.

Prema njenim rečima, istraživanja pokazuju da ukoliko evropske kompanije udvostruče udeo žena u tehnološkoj radnoj snazi na oko 45 odsto, BDP bi mogao da se poveća za čak 260 na 600 milijardi evra.

Reč je o prvom izboru u okviru šire inicijative da se javnosti u Srbiji predstave inženjerke iz različitih kompanija i institucija, one koje bi svojom ličnošću i radom mogle da budu primer i inspiracija mladim ženama koje se nalaze pred izborom budućeg zanimanja. Nakon javnog konkursa i izbora 10 finalistkinja, o tome ko će među njima poneti titulu „Inženjerke godine” za ovu godinu odlučivala su četiri žirija: finalistkinje, predstavnici medija, učenici i profesori srednjih škola kao i predstavnici organizatora i partnera.  

Finalistkinje prvog izbora za najinspirativniju ženu inženjerske struke u Srbiji bile su:

  • Maja Adamović, direktorka Direkcije za održavanje prenosnog sistema, Elektromreža Srbije AD
  • Sandra Veljković, asistentkinja na Elektronskom fakultetu u Nišu
  • Danka Živković, osnivač i dizajnerka, PR Two N Kids Furniture & Decor
  • Dubravka Jovančić, šefica službe automatike, JKP „Beogradske elektrane“
  • Tijana Jović, inženjerka tehničke podrške, INDAS Automation d.o.o. Novi Sad
  • Katarina Miladinović Zdravković, starija inženjerka projektovanja, ICCE d.o.o.
  • Ana Petrović, generalna direktorka, Global Substation Solutions d.o.o. Beograd
  • Katarina Tadić, saobraćajna inženjerka-specijalista, Yunex Traffic d.o.o Beograd
  • Andrijana Tomić, menadžerka za održivi razvoj, ZF d.o.o. Pančevo
  • Anđelka Čarović, vodeća konstruktorka tehnolog, Metalac Bojler d.o.o. Gornji Milanovac

Izvor: Inženjerka godine

Potpisan Memorandum o razumevanju o izgradnji naftovoda Mađarska – Srbija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

U okviru prve sednice Strateškog saveta za saradnju Srbije i Mađarske, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović, potpisala je Memorandum o razumevanju o izgradnji naftovoda Mađarska – Srbija sa ministrom spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske Peterom Sijartom.

Prmea njenim rečima, Srbija trenutno ima samo jedan pravac kojim se snabdeva sirovom naftom, preko Hrvatske, i za veću sigurnost potrebno je da, kao i u gasnom sektoru, imamo diversifikaciju izvora i ruta snabdevanja.

,,Gradnjom novog naftovoda ka Mađarskoj obezbedićemo sigurnije snabdevanje domaće rafinerije, a time i domaćeg tržišta. Ovaj projekat je planiran listom prioritetnih investicija kao jedan od strateških u oblasti snabdevanja naftom“, rekla je ministarka Đedović.

Kako je istakla, Mađarska i Srbija, kao dve prijateljske zemlje, u energetskoj krizi dodatno su potvrdile svoje čvrsto i pouzdano partnerstvo u oblasti energetike.

Pročitajte još:

Mađarska se snabdeva gasom iz Balkanskog toka preko Srbije, a Srbija deo svojih rezervi gasa skladišti u Mađarskoj. Izgradnjom novog naftovoda dodatno ćemo proširiti naše strateške odnose u oblasti energetike, a Srbija će podići svoju energetsku bezbednost na viši nivo“, navela je ministarka.

Procenjena vrednost projekta izgradnje naftovoda Srbija – Mađarska za kapacitet od 5,5 miliona tona godišnje iznosi 157 miliona evra za srpsku deonicu naftovoda. Planirano je da novi naftovod ide trasom Szazalombata-Alđe-Roske-Novi Sad, ukupne dužine 304 kilometra, sa potencijalnim produženjem do Soluna i Drača.

Memorandumom je predviđeno da će pre početka realizacije projekta biti potpisan Sporazum o izgradnji naftovoda Mađarska – Republika Srbija između privrednih društava „Transnafta“ ad i MOL Grupe kao nosiocima realizacije projekta, kojim će se detaljnije odrediti tehničko-tehnološke karakteristike i vremenski okvir realizacije, kao i definisati obostrane i pojedinačne obaveze učesnika u  projektu.

Takođe, direktor JP Srbijagas Dušan Bajatović i generalni direktor MVM CEEnergy Zrt Laslo Zoltan Frico potpisali su ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća između Srbijagasa i mađarskog preduzeća za elektroprivredu MVM.

Energetski portal

Dobar traktor i nove sorte nisu dovoljni – uz „pametnu“ poljoprivredu do boljih prinosa

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Svetska poljoprivreda nikada nije bila pred većim izazovom. Proizvodnja hrane treba da odgovori potrebama sve većeg broja stanovnika dok se, istovremeno, suočava sa sve dužim periodima suše, koje se smenjuju sa poplavama. Naučnici do boljih prinosa pokušavaju da dođu uz pomoć digitalizacije i biotehnologije. To pokušava i Srbija.

Budućnost je počela – dobar traktor, nove sorte i zaštitna hemijska sredstva nisu dovoljni u borbi sa klimatskim promenama. Prečica do većih prinosa za naučnike „Biosensa“ je nanotehnologija. Više od 10 miliona evra uloženo je samo u opremu za prikupljanje i analizu podataka iz mikrobioma zemljišta i biljaka.

,,Biljke su postale izvor podataka. Koliko imamo prave senzore i metode da to konvertujemo u podatke, to je aset za budućnost i dalji razvoj“, objašnjava direktor „Biosens“ instituta Vladimir Crnojević.

Pročitajte još:

Pametni sistemi i dronovi

Inovacije u poljoprivredi prepoznao je i privatni sektor. Sve više kompanija i startâpa razvija pametne sisteme za navodnjavanje, agro-dronove.

Do pre deset godina mogli su samo da snimaju i mapiraju. Danas, iz niskog leta, tretiraju biljke onda kada u njivu, zbog blata na primer, ne može nijedna druga mašina.

,,Dron najjednostavnije možemo da opišemo kao leteći atomizer koji produvava vegetaciju. Finim sitnim kapima i kroz vazdušnu podršku, koju ostvaruje vrlo precizno i profilasno, dozira propisanu količinu preparata. Cena takve opreme i uvođenja je u ravni jednog voćarskog atomizera“, kaže Momir Alvirović iz „Agrodrona“.

Trend digitalizacije

Foto-ilustracija: Pixabay (augusbosch12)

Na sve veće potrebe za hranom, države pokušavaju da odgovore digitalizacijom, a to je trend koji prati i Srbija. Podaci o agraru se centralizuju, a prijave za subvencije već su prešle u elektronski oblik.

,,Naši poljoprivrednici pokazali su prijavama za subvencije, kojih je u ovom trenutku preko 400 000, koliko su spremni za digitalizaciju“, priča državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ivana Popović.

Prema njenim rečima, Ministarstvo nastavlja da širi digitalizaciju, kao i pametnu i preciznu poljoprivredu.

Podrška i pomoć

Pomoć u digitalizaciji poljoprivrede u Srbiji i drugim zemljama Zapadnog Balkana pružaju i projekti, poput velike-male privrede koju finansira američka vlada i podrške ruralnim područjima Jugoistočne Evrope, koji podržava Nemačka.

,,Radimo na uvođenju pametnih rešenja u poljoprivredu i agrobiznisu. Želimo da farmeri povećaju produktivnost i da zadrže konkurentnost na globalnom tržištu. Hoćemo da im pomognemo da uvide svoje potencijale i kreiraju bolju budućnost za svoje porodice“, ističe Bruk Ajšam iz Usaida.

Spoj IT i proizvodnje

Denis Kajzer iz GIZ-a navodi da je cilj projekta da se poljoprivrednici na jugu i istoku zemlje upoznaju sa digitalizacijom i zelenom agendom.

„Pametna“ poljoprivreda spaja najbolje što Srbija ima – IT industriju i proizvodnju hrane. Od izvoza te dve grane zarađujemo sedam i po milijardi evra.

Poljoprivrednicima su na raspolaganju besplatne aplikacije „Biosensa“, pomoću kojih mogu da prate promene na nebu i u zemljištu, kao i pojave štetočina.

Izvor: RTS

Zamena za ugalj u BiH uz norvešku tehnologiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Norveška kompanija GEIA AS, u saradnji sa kompanijom JP Elektroprivreda BiH, najavila je potpisivanje ugovora za realizaciju pilot projekta testiranja norveške revolucionarne tehnologije posebno dizajnirane da direktno zameni ugalj.

Pilot projekat će se sprovoditi u najvećoj termoelektrani u BiH na ugalj u Tuzli.

To je značajna prekretnica u prelasku sa uglja koji zagađuje na korišćenje održive biomase kao pouzdanog i ekološki prihvatljivog izvora energije, prenosi startbih.ba.

Osim značajnog smanjenja emisije gasova staklene bašte, uspostavljanje najsavremenijih proizvodnih pogona u Bosni i Hercegovini će otvoriti mnoga nova radna mjesta u industriji koja je okrenuta ka budućnosti. Ta inicijativa je već izazvala interesovanje među norveškim investitorima koji vide mogućnosti za zdrava i održiva ulaganja u proizvodnju obnovljive energije u Bosni i Hercegovini.

Pročitajte još:

Povodom potpisivanja sporazuma predstavnici Ambasade Norveške na čelu sa ambasadorom Olavom Reinertsenom posetiće TE Tuzla danas. To, kako naveode iz ove ambasade, označava početak plodne i dugoročne saradnje između BiH i Norveške u borbi protiv emisija gasova staklene bašte.

,,Radujemo se bliskoj saradnji sa JP Elektroprivredom BiH i drugim relevantnim akterima kako bismo osigurali uspešnu implementaciju tog pilot projekta. Uvereni smo da će naša tehnologija razvijena u Norveškoj doprineti ubrzanju tranzicije na čistiju energiju i smanjenju zavisnosti od uglja u Bosni i Hercegovini”, saopšteno je iz Ambasade Norveške u BiH.

Izvor: Capital.ba

Koji kontinent se najbrže zagreva?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropa je kontinent koji se među ostalima najviše zagreva. Prosečna temperatura na evropskom zemljištu bila je samo malo toplija početkom 1980-ih nego sto godina ranije, ali sada je drugačije. Poslednjih nekoliko decenija desio se nagli skok. Prosečna vrednost za poslednjih pet godina je za oko 2,2°C viša od  vrednosti za drugu polovinu 19. veka, govori novi izveštaj Agencije EU Copernicus. Kako nam i izveštaj govori, u odnosu na druge kontinente, za oko 1°C je zagrevanje brže u odnosu na globalni prosek.

U slučaju zime, zagrevanje je najizraženiji na severu, u slučaju leta na jugu Evrope, odnosno Mediteran, u kome je poznato da vladaju suše sve češće, i da reka Po beleži izrazito niske vodostaje, a najduža je reka od koje zavisi privredni sever Italije.

U proleće, međutim, zagrevanje je veće za Aziju nego za Evropu, a zagrevanje u jesen za Severnu Ameriku i Evropu je slično.

Pročitajte još:

Zbog ovakve situacije, i velikih vrućina, koje izazivaju sušu, samim tim i useve u poljoprivredi, prošle godine je preminulo više od 16.000 ljudi, dok su poplave i oluje uzrokovale najveći deo od dve milijarde dolara štete od vremenskih i klimatskih ekstrema, prenosi Bljesak.info.

Kontinent koji se u odnosu na ranije decenije pa i vekove zagreva duplo više od globalnog proseka od 1980-ih, prošle godine je doživeo i najtoplije leto u istoriji, a pogođene zemlje bile su Francuska, Nemačka, Italija, Portugal, Španija i UK, a to im preti i dalje. Kako i izveštaj kaže, tokom leta, Mediteran u Evropi je najvišena udaru.

Ove godine smo bili svedoci i na našem prostoru zime bez snega, međutim, to nije bio problem samo kod nas. Osim što se glečeri i lednici brzo tope, nemaju od čega ni da se obnove, jer su padavine tokom zime oskudne, zbog čega vodene površine tokom proleća i leta nemaju od čega da dopune svoje basene i korita. Alpi su u Evropi imali istorijski niza nivo snega, a glečeri su zabeležili novi rekordni gubitak mase za jednu godinu, uzrokovano veoma niskim zimskim nivoima snega, vrelim letom, kao i naslagama saharske prašine koju vetar nosi.

Energetski portal

Energetska nedelja Zapadnog Balkana 2023

Foto: Energy Week Western Balkans
Foto: Energy Week Western Balkans

Pripreme za Energetsku nedelju Zapadnog Balkana 2023, glavnu investicionu konferenciju u oblasti obnovljivih izvora energije u regionu su u punom jeku.

Događaj se održava od 18. do 19. oktobra u Regent Porto Montenegro. Mesta su ograničena.

Od dijaloga sa regulatorima do ćaskanja sa osnivačem jednog od globalnih programera, program događaja obećava veliki uspeh.

Od trenutno potvrđenih govornika izdvajamo:

  1. Kadri Simson, Komesar za energetiku, Evropska Komisija
  2. Eric Scotto, Osnivač & CEO, Akuo Energy
  3. Dario Nikolovski, Direktor, Agencija za Energetiku Severne Makedonije
  4. Miloš Mladenović, Generalni Direktor, SEEPEX
  5. Matija Medojević, CEO, BELEN, Crnogorska berza električne energije
  6. Ladislav Tolmaci, Izvršni direktor, Erste Bank Group
  7. Stjepan Čerkez, Predsednik Upravnog Odbora, Siemens Gamesa Renewable Energy
  8. Miloš Kostić, CEO, MT-KOMEX
  9. Dejan Popović, Predsednik Saveta Agencije za energetiku, AERS
Foto: Energy Week Western Balkans

Pripremite se za povezivanje sa najvišim rukovodstvom državnih korporacija Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Albanije i Kosova, kao i sa stranim investitorima na privatnom, bujno uređenom ostrvu na obali u Porto Montenegru. B2B i B2G sastanci se odvijaju paralelno sa konferencijom i zakazuju ih organizatori za sve delegate.

Zatražite besplatnu brošuru sa detaljima i pregledom obećavajućih projekata širom regiona putem www.wbenergyweek.com.

Izvor: Energy Week Western Balkans