Home Blog Page 1382

Meštani MZ Šarbanovca u Boru dobili zdravu pijaću vodu

14241666_1270893199589950_5228642681384301709_2JKP Vodovod privodi kraju drugu fazu radova na izgradnji vodosistema u Mesnoj zajednici Šarbanovac. 320 domaćinstava dobilo je saglasnost za priključenje na vodovodnu mrežu, a 260 domaćinstava je već dobilo zdravu pijaću vodu.

Na vodovodnu mrežu priključene su i mesna zajednica i ambulanta u selu, čime su stvoreni uslovi za nesmetan rad medicinskog osoblja.

Nakon zamene oko 350 metara stare mreže u reonu Šarbanovac Timok, na vodovodnu mrežu biće priključeno još 50 domaćinstava.

Za drugu fazu izgradnje vodosistema u Mesnoj zajednici Šarbanovac izdvojena su sredstva iz budžeta Opštine Bor, u iznosu od 10 miliona dinara.

Izvor: opstinabor.rs

V.Vukajlović

U Hrvatskoj, u Križevcima se otvara bioenergana

news-2014-march-biomasa_drvni_otpad_906377795Kompanija Energija Biotoplina u Gregurevcu pored Križevaca u pogon pušta bioplinsko postrojenje Kalnik 1 i bioplinsku elektranu Orehovec, vredne 93 mil. kn, piše Poslovni dnevnik.

Ugovoren je angažman sa 150 kooperanata poljoprivrednika  za isporuku sirovine. Deo je to investicijskog ciklusa vrednog 261 mil. kn, a to su dva od ukupno šest postrojenja koja treba da budu izgrađena.

U novembru se otvara bioplinsko postrojenje u Slatini, snage 2,4 MW, a do kraja maja još tri postrojenja u Slatini, Viljevu i Donjem Miholjcu, svaki snage 1,2 MW, kaže vlasnik kompanije Franjo Hoić.

Kompanija planira besplatnu isporuku toplotne energije za lokalne škole, domove i ostale objekte, a u planu je i gradnja staklenika.

Izvor: energteika.ba

V.V.

Uskoro počinju geotermalna istraživanja u Vranjskoj Banji

9453m1_1

U petak 23. septembra 2016. godine članovi Gradskog veća opštine Vranje dali su saglasnost na Memorandum o saradnji između JP „Uprava Banje“ i kineske kompanije „Betac Resources“ koji se odnosi na izgradnju geotermalne elektrane.

Zamenik gradonačelnika Vranja gospodin Igor Andonov izjavio je da će istraživanja trajati oko 40 dana, nakon čega se očekuje da počne izgradnja geotermalne elektrane snage 20MW.

Podsetimo, početkom septembra održan je sastanak predstavnika kompanije „Betac Resources“ i opštine Vranje. U okviru sastanka rečeno je da će geotermalna istraživanja biti obavljena na površini od 150 kvadratnih kilometara, a trebalo bi da počnu sredinom oktobra. U zavisnosti od analiza na području gradske opštine Vranjska Banja planirana je izgradnja geotermalne elektrane, koja bi trebalo da proizvodi do 20MW električne energije i 39MW toplotne energije na godišnjem nivou. Realizacija ovog projekta je u skladu sa svim propisima vezanim za zaštitu životne sredine.

izvor: vranje.org.rs

Sandra Jovićević

Završen remont u RTB „Bor“

270952

Generalni direktor RTB „Bor“ gospodin Blagoje Spasovski izjavio je da je remont u Fabrici sumporne kiseline završen.

Kako je istakao, remont je trajao pet dana, a bio je vredan 25 miliona dinara. Sanirane su posledice prošlogodišnjeg požara u fabrici, a posao su izveli radnici RTB „Bor“.

Remont je izvršen u cilju smanjenja aerozagađenja.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Leskovac raspisao konkurs za projekte u oblasti zaštite životne sredine

zzs

Grad Leskovac raspisao je javni konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata iz Fonda za zaštitu životne sredine grada Leskovca.

Cilj konkursa je zaštita životne sredine kroz sprečavanje ili smanjenje zagađenje životne sredine, održivo upravljanje resursima, jačanje svesti o zaštiti životne sredine.

Konkurs je otvoren za pravna lica sa teritorije opštine Leskovac, a za realizaciju projekata opredeljeno je 3,5 miliona dinara. Svi zainteresovani mogu se prijaviti do 3. oktobra 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: gradleskovac.org

Obeležen Dan bez automobila u Kragujevcu

eco-street-party-2016-03

U četvrtak 22. septembra 2016. godine u Kragujevcu održan je osmi po redu „Eco Street Party” povodom obeležavanja Svetskog dana bez automobila.

U okviru ove manifestacije deo Glavne ulice bio je zatvoren za saobraćaj od 9 ujutru do tri posle ponoći, a održane su i različite ekološke radionice u cilju povećanja svesti o zaštiti životne sredine.

„Eco Street Party” organizovali su Udruženje mladih entuzijasta u saradnji sa Đačkim parlamentom Prve kragujevačke gimnazije.

izvor: infokg.rs

Sandra Jovićević

Ugalj nije poskupeo za krajnje kupce

indexJavno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ demantuje netačne informacije o višoj ceni uglja, koje su preneli pojedini mediji.

Odmah moramo da naglasimo da za građane ugalj nije poskupeo, budući da oni mogu, kao krajnji kupci, da kupuju ugalj direktno od JP EPS po starim cenama. Korigovane cene koje se navode u izveštajima pojedinih medija odnose se isključivo na preprodavce, tj. trgovce ugljem.

Ta cena je korigovana u skladu sa poslovnom politikom kompanije za prodaju uglja, pravilnikom za prodaju uglja kupcima koji preprodaju ugalj i metodologijom za određivanje cena uglja za preprodavce. Te odluke su usvojene na Organima upravljanja JP EPS, i preprodavci su blagovremeno upoznati sa promenama.

Cilj svake tržišno orjentisane kompanije kakva je i „Elektroprivreda Srbije“ je uspešno poslovanje, što u ovom slučaju podrazumeva prodaju što više uglja krajnjim kupcima, bez posrednika.

Smatramo da je nedopustivo dovođenje čitalaca u zabludu da će obični građani plaćati skuplji energent, kada to uopšte nije slučaj, jer cena za njih nije korigovana.

Svi građani koji su zainteresovani za kupovinu uglja direktno u Ogranku RB „Kolubara” mogu kupiti sirovi ili sušeni ugalj. Neophodno je samo da fotokopiju lične karte donesu na arhivu Komercijalnog sektora RB „Kolubara” u naselju Vreoci, ili poštom pošalju na sledeću adresu:

JP EPS, Ogranak RB „Kolubara”, Komercijalni sektor,

Ul. Diše Đurđević BB, 11560 Vreoci

Po predaji kopije lične karte i zahteva za kupovinu, građani će biti kontaktirani od strane zaposlenih u Službi prodaje uglja.

Uglja ima dovoljno i sva zainteresovana lica ga mogu kupiti. Cena je 3.452,42 dinara po toni sirovog uglja i 8.430,54 dinara po toni sušenog uglja.

Izvor: eps.rs

Irak odredio gornju granicu dnevne proizvodnje nafte

emrktkpturbxy80owywoti0zdbhmmy5m2ziztc4odu5ndk3ywnimzvmni5qcgeslqlnaxqawsovas0b1gdcwwKako agencija Tanjug prenosi, Irak, koji je članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), podržaće bilo kakav sporazum koji će doprineti povećanju cena nafte, saopštile su danas vlasti u Bagdadu uoči sastanka proizvođača nafte u Alžiru naredne nedelje.

U saopštenju iračkog ministra za naftu DŽabara al-Luaibija navodi se da je Irak postavio gornju granicu proizvodnje nafte na između 4,75 miliona i 5,0 miliona barela dnevno, prenosi američka agencija AP.

“Utvrđenom politikom Irak će zadržati udeo koji ima na globalnom tržištu nafte”, izjavio je Al-Luaibi.

Članice i nečlanice OPEK-a će se 28. septembra sastati u Alžiru kako bi pokušale da postignu sporazum o podizanju cena nafte putem ograničavanja proizvodnje.

Proizvođači nafte su se u aprilu sastali u Kataru, ali nisu uspeli da postignu dogovor o ograničavanju prozivodnje, pošto je Iran, koji želi da oporavi sopstveni izvoz posle višegodišnjih sankcija, odbio da podrži sporazum.

Izvor: tanjug.rs

Vesna Vukajlović

Obeležen početak trogodišnjeg PEID projekta u oblasti zaštite životne sredine

img_3063-1024x278

U prostorijama Ministarsatva poljoprivrede i zaštite životne sredine u četvrtak 22. septembra 2016. godine održan je sastanak povodom početka trogodišnjeg programa podrške razvoja investicija u oblasti zaštite životne sredine PEID.

Šef Pregovaračke grupe za Poglavlje 27 gospođa Stana Božović izjavila je da je za resorno ministarstvo ovaj program podrške od izuzetnog značaja jer će omogućiti nastavak investicija u zaštitu životne sredine i dostizanje evropskih standarda u oblasti upravljanja otpadom i otpadnim vodama. Projekti koji se trenutno pripremaju imaju vrednost od preko 100 miliona evra, a čine ih prečišćavanje otpadnih voda u Nišu, upravljanje otpadom u Novom Sadu i Kragujevcu, kao i priprema tenderske dokumentacije za kolektor u Leskovcu i liniju tretmana mulja u Šapcu. Ministarstvo će kao rezultat ovog programa imati spremne velike infrastrukturne projekte za finansiranje iz fondova Evropske unije, rešiće zaostale problematične projekte, podići će tehničke kapacitete zaposlenih u IPA jedinici i značajno ojačati međuinstitucionalnu saradnju između lokalnih samouprava, Vlade Republike Srbije i međunarodnih institucija, istakla je gospođa Božović.

Direktor razvojne pomoći Švedske razvojne agencije (SIDA) gospodin Ola Anderson naveo je da Srbija i Švedska imaju dugogodišnju uspešnu saradnju za koju se nada da će se nastaviti i u budućnosti. Istakao je da je sektor zaštite životne sredine jedan od ključnih prioriteta saradnje i da će Švedska pomoći Srbiji u dostizanju standarda zaštite životne sredine.

Direktor razvojne saradnje u Delegaciji EU u Srbiji gospodin Holger Šreder dodao je da očekuje da će Evropska komisija nakon tri godine pauze u investiranju u infrastrukturne projekte zaštite životne sredine usled postojanja problematičnih projekata od naredne IPA godine početi da investira značajna finansijska sredstva kroz mehanizam pretpristupnih fondova.

Program finansira Švedska razvojna agencija sa preko 2 miliona evra i podrazumeva pripremu i razvoj projektno tehničke dokumentacije za infrastrukturne projekte u oblasti upravljanja otpadom i prečišćavanja otpadnih komunalnih voda za velike gradske centre u Srbiji, poput Novog Sada, Niša i Kragujevca, koji bi potom bili finansirani iz programa pretpristupne pomoći Evropske Komisije. Životna sredina iz ovih fondova trenutno ima na raspolaganju 160 miliona evra razvojne pomoći.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Doneto rešenje o Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu za MHE „Ušće“

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministasrtvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje u kome se navodi da je doneto Rešenje o potrebi izrade i određivanju obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta MHE „Ušće“.

Ova mala hidroelektrana biće izgrađena na reci Studenici u oppštini Kraljevo, a njena snaga iznosiće 1,514MW. Investitor je kompanija „Hidro stena“ iz Kraljeva.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u dokumentaciju u prostorojima Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtui resornog ministarstva, a primedbe i sugestije se mogu dostaviti u roku od 15 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

foto: rtv.rs

Sandra Jovićević

Potpisani ugovori o povećanju EE u 15 opšina

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić potpisao je sa predstavnicima 15 lokalnih samouprava ugovor o dodeli 125 miliona dinara iz Budžetskog fonda za projekte unapređenja energetske efikasnosti.

Gospodin Antić je tom prilikom objasnio da će to omogućiti uštedu od približno 30 miliona dinara, istakavši da je svaki dinar opredeljen za projekte koji povećavaju energetsku efikasnost najbolje uložen, jer se na taj način štedi energija.On je naveo da je pomenutih 15 lokalnih samouprava prijavilo projekte koji su se pokazali kao najbolji po kriterijumima, a podsetio je i na to da je ovo drugi po redu projekat od kojeg se očekuje da uštede budu između 3 i 4 miliona kWh godišnje, što iznosi 30 miliona dinara. Prema njegovim rečima, u prvom projektu namenjenom za 11 lokalnih samouprava, u koji je država uložila 80 miliona dinara, postignute su uštede od 40 odsto po objektu, odnosno 2 miliona kilovat-sati godišnje, što je približno 150 hiljada evra.

On je istakao i da država radi na tome da poveća sredstva namenjena za energetsku efikasnost.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Završena konferencija o EE u Banjaluci

news-2015-january-dvodnevna_konf_990715513

U Banjaluci u Republici Srpskoj završena je konferencija „Unapređenje energetske efikasnosti kao pokretač privrednog razvoja“.

U okviru konferencije je rečeno da je u Bosni i Hercegovini postignut veliki napredak kada je reč o energetskoj efikasnosti. Istaknuto je da je potrebno iskoristiti iskustva i praksu drugih zemalja u ovoj oblasti, ali i kontinuirano raditi na edukaciji stručnjaka i povećanju svesti javnosti o značaju energetske efikasnosti.

U okviru konferencije održane su i panel diskusije posvećene energetskoj efikasnosti, tržištu energetskih usluga u Bosni i Hercegovini, stanju energetske efikasnosti u zgradarstvu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Raspisan konkurs za unapređenje saznanja dece o efikasnom korišćenju energije

energetska efikasnost energetska-efikasnost.me

Pokrаjinski sekretаrijаt zа energetiku, građevinarstvo i saobraćaj rаspisаo je Javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za finansiranje i sufinansiranje projekata nevladinih organizacija i neprofitnih institucija u 2016.godini, za unapređenje saznanja dece u predškolskim ustanovama, kao i učenika osnovnih i srednjih škola na područiju Autonomne pokrajine Vojvodine o efikasnom korišćenju energije.

Kako je navedeno u konkursnoj dokumentaciji, pravo učešća na konkursu imaju nevladine organizacije i neprofitne institucije sa teritorije AP Vojvodina, a ukupan iznos dodeljenih sredstava biće 2.350.000 dinara.

Konkursnu dokumentaciju možete pogledati na sledećem linku.

izvor: psemr.vojvodina.gov.rs

foto: energetska-efikasnost.me

Ključni izazov za Srbiju je da krene ka niskougljeničnoj ekonomiji

m-tadicAutor teksta: Miroslav Tadić, UNDP

Na osnovu stanja infrastrukture u životnoj sredini u Republici Srbiji i ekstrapolacije situacije u zemljama koje su skoro postale članice EU, procenjuje se da će ukupni troškovi za dostizanje naprednih standarda kvaliteta životne sredine, a tu se prvenstveno misli na primenu pravnih tekovina EU u ovoj oblasti, iznositi i preko 10 milijardi evra (do 2030. godine). Najzahtevniji su sektor voda (5,6 milijardi evra), otpad (2,8 milijardi evra) ali i sektor industrijskog zagađenja (1,3 milijardi evra). Bitan deo troškova se odnosi na operativne troškove za rad i održavanje novih postrojenja, koji se ne mogu podmiriti isključivo iz evropskih i međunarodnih izvora finansiranja i koji se moraju finansirati iz budžeta, sredstava privatnog sektora ili kroz naknade.

Uspešna realizacija svih ovih projekcija zasnovana je na optimalnom korišćenju ekonomskih instrumenata, razvoju adekvatnih kapaciteta na nacionalnom i lokalnom niou (uključujući resorna ministarstva, javna preduzeća i jedinice lokalne samouprave). Sa druge strane, direktne ekonomske koristi koje proizilaze iz usklađivanja u oblasti životne sredine tokom istog perioda bi trebalo da nadmaše troškove u iznosu od skoro 2,4 puta. Iz toga se vidi jasna direktna ekonomska korist za Republiku Srbiju od primene pravnih tekovina EU u oblasti životne sredina, što je i osnovni prioritet Vlade Republike Srbije.

Zadovoljavajući nivo kvaliteta životne sredine predstavlja jedan od postulata Evropske unije i svojevrsnu obavezu svake države koja namerava da postane punopravna članica. Neisupunjavanje zahtevnih standarda kvaliteta životne sredine koji su propisani evropskim zakonodavstvom  nosi skrivene ekonomske troškove za društvo koji moraju da se obračunaju i transparentno prikažu. Korist od blagovremenog sagledavanja tih troškova ogleda se u: izbegavanju štete po zdravlje (smanjena stopa oboljevanja i smrtnosti prouzrokovanih visokim koncentracijama zagađujućih materija u medijumima životne sredina – voda, vazduh, zemljište); izbegavanju štete po imovinu i poljoprivrednu proizvodnju, kao i koristi po održavanje prirodnih ekosistema i ekosistemskih usluga.

Procenjeni troškovi u industrijskom sektoru predstavljaju oko 13% ukupnih procenjenih troškova u životnoj sredini. Potreban je veliki napor da bi se evropske direktive od značaja za industrijski sektor, posebno Direktiva o industirjskim emisijama, transponovale i implementirale u Republici Srbiji. Dosta toga je već učinjeno po pitanju transpozicije, ali je implementacija priličan izazov, posebno sa spekta neophodnih investicionih ulaganja u čistije tehnologije i napredne tehnološke procese. Sa ekonomskog stanovišta, odsumporavanje toplana će na primer, biti jedna od najskupljih komponenti, kao i remedijacija kontaminiranih lokacija, itd. Tokom samih pregovora o članstvu u EU, u ovoj oblasti svakako će biti potrebno ispregovarati dodatne, možda i jedne od najdužih perioda (tzv. Prelazni periodi) za punu implemetaciju ovih propisa.

Energetski sektor, industrija i privreda su u velikoj meri povezani sa emisijama gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i svakako predstavljaju veliki potencijal u smanjenju tih emisija, ublažavanju posledica klimatskih promena, pa samim tim i postizanju boljeg kvaliteta životne sredine. Primena propisa EU u oblasti klime i energetike, svakako je trošak za privredu i budžet, ali svakako neophodno i dugoročno isplativo ulaganje, koje obezbedjuje konkurentnost i plasiranje proizvoda na tržištu.

U narednom periodu, u oblasti klimatskih promena potrebno je razviti sveobuhvatnu nacionalnu politiku i strategiju koje će biti u skladu sa Evropskom strategijom 2020. i EU 2030. Energetskim i Klimatskim okvirnim sporazumom. Šta više, EU se posvetila dugoročnom cilju (2050. ciljevi) da smanji emisije za 80-95% od ispod nivoa 1990. do 2050. godine, u kontekstu uloge razvijenih zemalja kao grupe koja preduzima slične akcije na međunarodnom nivou. Smanjenje emisija do ovog nivoa će zahtevati od EU da postane niskougljenična ekonomije (Evropska Unija, 2014.). Prema ovim dugoročnim ciljevima proizvodnja energije bi trebalo da postane skoro u potpunosti bez emisija ugljenika, koristeći oko 30% manje energije u 2050. godini primenom mera energetske efikasnosti. Samim tim su i izazovi za Republiku Srbiju, kao državu kandidata za članstvo u EU, i njenu privredu veći.

Za Srbiju je svakako veoma značajna činjenica da je EU pod neprekidnom obavezom da se uskladi sa zahtevima Okvirne konvencije UN o promeni klime (UNFCCC): zakonodavstvo EU je razvilo čitav niz propisa koji se odnose na izveštavanje u skladu sa UNFCCC regulativom. EU je razvila jasan i direktan set zakona u cilju usklađivanja sa mehanizmom monitoringa, izveštavanja i verifikacije u vezi sa emisijama GHG  i uspostavila je posebnu politiku u oblasti klimatskih promena kao odgovor na obaveze utvrđene međunarodnim propisima.

U cilju usklađivanja sa acquis-om u oblasti klimatskih promena, značajni napori su učinjeni i u R Srbiji kako bi se unaredili monitoring, kapacitet u izveštavanju i verifikacija kroz donošenje novih zakona i obuke posebno privrednih subjekata. Zakon o monitoringu, izveštavanju i verifikaciji gasova sa efektom staklene bašte iz industrijskih i energetskih postrojenja, koji bi trebalo da stupiti na snagu 2017. godine, je prvi korak ka implementaciji EU sistema trgovine emisijama (EU ETS), ali i ozbiljan izazov za postrojanje koja potpadaju pod njegovu nadležnost. Sistem trgovine emisijama EU je možda i najvažniji propis koji će imati značajan uticaj na razvoj srpske privrede i energetskog sektora.

Usklađivanje sa acquis-om i jačanje neophodnih administrativnih kapaciteta ostaje i dalje osnovni izazov. Administrativni kapacitet u oblasti klimatskih promena moraju da budu ojačani i na centralnom i na lokalnom nivou kako bi se osiguralo efikasno usklađivanje sa implementacijom acquisa. Na taj način i privreda će imati koristi od adekvatno uspostavljenog sistema sa jasnim smernicama i podrškom u sprovođenju klimatskih propisa.

Ključni izazov za Republiku Srbiju je da krene ka niskougljeničnoj ekonomiji smanjivanjem GHG emisija i da u isto vreme postigne ekonomske ciljeve i socijalnu koheziju.

Ispunjavanje obaveza koje proitiču iz međunarondih sporazuma, posebno Okvirne konvencije UN o promeni klime,  takođe predstavlja značajan okvir budućih strateških, političkih i investicionih kretanja u Republici Srbiji. Pored dosadašnjih obaveza, države potpisnice konvencije su u najvećem broju Sekretarijatu Konvencije dostavile svoje prve Nameravane doprinose smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (tzv. INDCs), u kojima su izražene namere smanjenja emsija GHG. Srbija je takođe dostavila svoje INDCs među prvim državama još u junu 2015. sa izraženom mogućnošću smanjenja od 9,8% 2030. godine u odnosu na emisije iz 1990. godine. Osim prvih INDCs svake države članice koji su postali sastavni i suštinski deo novog globalnog klimatskog  Sporazuma iz Pariza, predviđeni su periodični ”ciklusi” u kojima bi se INDCs redovno ažurirali svakih pet godina. Novi klimatski sporazum iz Pariza usvojen je na 21. zasedanju članica Okvirne konvencije UN o promeni klime koje je održano od 30. novembra do 12. decembra 2015. godine u Parizu, kao univerzalni i pravno obavezujući dokument. Ovi ambiciozni ciljevi neće moći biti ostvareni bez doprinosa ključnih aktera u domenu energetike, industrije i privrede uopšte.

Energetski sektor, industrija i privreda će svakako biti ključni u ispunjavanju obaveza koje proizlaze iz seta propisa EU u domenu energetike i klimatskih promena, uključujući i najveći deo troškova aproksimacije. U tom kontekstu usvojeni su i brojni nacionalni propisi i strateška dokumenta koja daju jasne smernice, poput Zakona o energetici, Zakona o efikasnom korišćenju energije, Uredbe o merama podsticaja za povlašćene proizvođače električne energije, Nacionalni akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije, Akcioni plan za energetsku efikasnost, Strategija razvoja energetike do 2025. sa projekcijama za 2030. Politike u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti mogu imati efekte kako na EU-ETS sektore (smanjenjem upotreba fosilne energije) tako i sektore koji nisu obuhvaćenu EU ETS sistemom. Emisije u EU ETS sektorima su pod uticajem politika energetske efikasnosti, politike o obnovljivim izvorima energije i implementacija uredbe o hvatanju i skladištenju ugljenika, upotrebe fleksibilnih mehanizama.

Sa druge strane, glavni pravni i politički okvir za sektor industrijskih procesa je dat u strateškom dokumentu „Strategija i politika razvoja industrije Srbije od 2011. do 2020. godine“.

Pored toga, Odluka o zajedničkim naporima 406/2009/EC Evropskog parlamenta i Saveta o naporima država članica za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte da bi se ispunili ciljevi smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte Komisije do 2020., stupila je na snagu 2009. Godine, isključivo za smanjenje emisija u sektorima koji nisu obuhvaćeni EU ETS-om. Sektori koji nisu obuhvaćeni EU ETS-om su: saobraćaj (automobili, kombiji), građevinarstvo (posebno grejanje), usluge, mala industrijska postrojenja, poljoprivreda i upravljanje otpadom. To je deo paketa politika i mera u oblasti klimatskih promena i energije koji će pomoći da se Evropa transformiše u niskougljeničnu ekonomiju i da se poveća njena energetska sigurnost, dostižući cilj ukupnog smanjenja emisija EU Klimatsko-energetskog paketa (20% smanjenja ispod nivoa iz 1990. godine do 2020.).

Republika Srbija, jednom kad počne proces pregovora, će morati da doprinese shodno svom relativnom bogatstvu, na ekonomski i tehnički izvodljiv način, svakako vodeći računa o održivosti energetskog, industrijskog i privrednog sektora uopšte.

Troškovi primene ovih propisa i usklađivanja sa pravnim tekovinama EU, u velikoj meri oslanjaju se na sredstva same industrije odnosno privrede (tzv. sopstveni izvori). Svakako u nomenklaturi troškova, tu su i fondovi za zaštitu životne sredine, komercijalne pozajmice, državni budžet ali i donatorska sredstva. Svakako, korišćene donatorskih sredstava bi trebalo da se optimizira – to uključuje uspostavljanje odgovarajućih kapaciteta za apsorpciju, tj. adekvatnih institucija i realizacije projekata, kao i uravnotežene ekonomske strategije koja će zauzvrat smanjiti  potrebe za intervencijama iz državnog budžeta. To će umanjiti troškove koje će snositi Republika Srbija.

Uskoro počinje rekonstrukcija fabrike vode u Užicu

Foto-ilustracija: cleanwatera

voda cleanwateraction.org

Gradonačelnik Užica gospodin Tihomir Petković izjavio je da će uskoro početi rekonstrukcija fabrike vode u ovom gradu.

Kako je gospodin Petković ranije najavio, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ izradio je elaborat sanitarne zaštite akumulacije Vrutci, idejni i glavni projekat rekonstrukcije fabrike vode, studiju opravdanosti, studiju uticaja na životnu sredinu i ostala potrebna dokumenta.

Prema njegovim rečima, rekonstrukcija bi trebalo da bude realizovana u dve faze ukupne vrednosti oko 5,5 miliona evra. Za prvu fazu čija je vrednost oko 3 miliona evra sredstva bi trebalo da obezbedi Republika Srbija.

foto: cleanwateraction.org

Sandra Jovićević

Održana sednica Odbora za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine

dscn4681

U sredu 21. septembra 2016. godine u Novom Sadu održana je treća sednica Odbora za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine kojoj su prisustvovali i predstavnici Evropske zelene stranke.

Na sednici je rečeno da nivo zaštite životne sredine u Srbiji i Vojvodini nije zadovoljavajući, zbog čega je potrebno posvetiti više pažnje rešavanju aktuelnih pitanja iz ove oblasti. Istaknuto je da su iskustva i mišljenja predstavnika Zelene evropske stranke dragocena za Srbiju, kao i da je potrebno primeniti evropske modele zaštite životne sredine.

Predstavljene su i aktivnosti Srbije u oblasti proizvodnje zelene energije, ali i druga značajna pitanja u oblasti zaštite životne sredine i obnovljivih izvora energije.

izvor: skupstinavojvodine.gov.rs

Sandra Jovićević