Home Blog Page 1345

Moguće proširenje podzemnog skladišta gasa „Banatski Dvor“

1512_martinovich

Savetnik generalnog direktora „Srbijagasa“ gospodin Dragiša Martinović izjavio je da će do kraja decembra 2016. godine biti doneta odluka o proširenju podzemnog skladišta gasa „Banatski Dvor“.

On je istakao da Srbija može zajedno sa „Gaspromom“ da proširuje „Banatski dvor“ i razmišlja o novom skladištu gasa, jer jedino su skladišta gasa nešto što će nam u narednom periodu omogućiti sigurno snabdevanje gasom Srbije. Naveo je da je za „Srbijagas“ veoma važno što realizuje količine gasa koje ima sa „Gaspromom“, a koje rastu svake godine i ovo je četvrta godina u kojoj povećavamo obim kupovine tako da tržište gasa u Srbiji stabilno raste.

Generalni direktor „Srbijagasa“ gospodin Dušan Bajatović je ranije izjavio da bi za Srbiju bilo najpovoljnije da se kapacitet skladišta gasa u „Banatskom Dvoru“ sa sadašnjih 450 miliona kubnih metara proširi na milijardu kubika.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine postaje član IMPEL-a

impel

Na 15. Generalnoj Skupštini IMPEL (European Union Network for the Implementation and Enforcement of Environmental Law) održanoj od 1. do 2. decembra 2016. godine u Bratislavi, odlučeno je da Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Sektor inspekcije za zaštitu životne sredine, postane član ove evropske mreže.

IMPEL je mreža inspekcija evropskih zemalja u oblasti zaštite životne sredine.

Članstvom u IMPEL-u inspekcija za zaštitu životne sredine će nastaviti jačanje saradnje sa evropskim zemljama u oblasti životne sredine i razmenu iskustava i znanja u implementaciji i nadzoru evropske regulative u ovoj oblasti. Podrška i razmena iskustava sa zemljama članicama IMPEL mreže ima izuzetan značaj u svrhu ostvarivanja standarda uspešnosti i napretka Sektora inspekcije za zaštitu životne sredine.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Otvaranje Poglavlja 27 u prvoj polovini sledeće godine

78b2b801908d582b52b46b9fc782f8c6Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT)  Crne Gore očekuje da će Poglavlje 27 biti otvoreno u prvoj polovini sledeće godine, saopštila je Ivana Vojinović iz tog resora, navodeći da će Eko fond biti ključni mehanizam za finansiranje obaveza u toj oblasti, prenose Vijesti.

„Očekujemo da će poglavlje o životnoj sredini i klimatskim promenama biti zvanično otvoreno vrlo brzo, u prvoj polovini sledeće godine. Očekujemo da će tada biti održana Međuvladina konferencija na kojoj će ovo najzahtevnije i finansijski najintezivnije poglavlje biti i zvanično otvoreno“, rekla je Vojinović.

Ona je, na otvaranju radionice „Monitoring Poglavlja 27 – alati i tehnike praćenja“, saopštila da je Crna Gora u ovom momentu, na neki način, spremna za otvaranje Poglavlja 27.

„Na bazi urađene Strategije koju je Vlada usvojila, imamo jasno i precizno definisan plan svih aktivnosti koje treba da se realizuju u narednom četvorogodišnjem periodu, definisane nosioce realizacije određenih aktivnosti i procijenjena finansijska sredstva koja je neophodno uložiti“, pojasnila je Vojinović.

Ona je ocenila da je Crna Gora u ovogodišnjem Izveštaju o napretku Evropske komisije (EK), u odnosu na prethodne, dobila najpozitivniju ocjenu u okviru Poglavlja 27.

„Ako bismo izvršili regionalno poređenje sa ostalim državama kandidatima i potencijalim kandidatima, Crna Gora je takođe ostvarila najbolju gradaciju u odnosu na ispunjavanje kriterijuma koje EK postavlja“, navela je Vojinović.

Govoreći o ključnim izazovima u ovoj oblasti, rekla je da su za implementaciju obaveza iz ovog poglavlja potrebna velika finansijska sredstva. Prema njenim rečima, prepoznajući enormna finansijska sredstva koja je potrebno uložiti u predstojećem periodu, u novom Zakonu o životnoj sredini uveden je mehanizam Eko fonda. Vojinović je objasnila da će Fond služiti kao ključni mehanizam za finansiranje obaveza, programa i projekata iz oblasti životne sredine.

„Iako Zakon nalaže obavezu da Fond bude uspostavljen do sredine 2018. godine, potrudićemo se i uložiti sve napore da on počne sa radom i do kraja 2017. godine“, rekla je Vojinović.

U toku pripremne aktivnosti u vezi sa studijom opravdanosti osnivanja Fonda, kako bi on bio finansijski održiv, traži se opravdani model Eko fonda u kadrovskom, organizacionom, tehničkom smislu i finansijskom smislu.

„Ono što sa sigurnošću mogu reći i pre izrade studije je da će funkcionisanje Fonda biti zasnovano na takozvanom principu „zagađivač plaća“, saopštila je Vojinović. To znači, objasnila je ona, da će se on u jednom delu finansirati od prikupljenih naknada od zagađivača životne sredine. Vojinović je ocenila da je ova godina bila jako uspešna za sve subjekte koje doprinose realizaciji obaveza iz ovog poglavlja.

Izvor: vijesti.me

V.V.

“Mital” može da izdvoji 60 miliona KM za rudnik “Ljubiju”

feMinistar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da je kompanija “Mital” spremna da ponudu za Rudnik gvozdene rude /RŽR/ “Ljubija” podigne na 60 miliona KM i izjednači je sa ponudom “Izraeli investment grupe”.

Đokić je rekao da će Vlada Republike Srpske uskoro odlučiti kome će biti prodate akcije “Ljubije”, i istakao da će biti izabrana ponuda koja je u najboljem interesu za Republiku Srpsku.

“Mital je u prvoj ponudi nudio 29 miliona KM, a sada je i njihova ponuda udvostručena”, rekao je Đokić za “Euroblicu”, zatim je napomenuo da je u postupku prodaje Rudnika “Ljubija” cilj Vlade Srpske bio podsticanje konkurencije.

“Nadam se da ćemo imati razumevanja koja neće blokirati proces. Niko ne može da bude unapred favorizovan. Apsolutno sam protiv toga da bilo ko ima monopol. Tako je i “Mital” prihvatio da se menja jer je osetio jak uticaj konkurencije”, kaže Đokić.

Izvor: srna.rs

Vesna Vukajlović

Više od 800 privrednika na petom sastanku HEP-a

hep_opskrbaPosle Osijeka, Opatije i Splita, poslednji susret kupaca HEP Opskrbe održan je juče u Zagrebu. U ovogodišnjem programu učestvovalo je više od 800 uglednih privrednika, najvećih kupaca električne energije iz čitave Hrvatske.

Okupljenim se privrednicima, među kojima su bili i predstavnici uglednih velikih kupaca poput Plive, INA-e, HRT-a, Ericsson Nikole Tesle, Končara, Messera, Vetropacka, Podravke, Aquafilcroa, Vindije i drugih, obratio  predsednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Perica Jukić i naglasio: „HEP je snažna, stabilna i organizovana kompanija koja se uspešno nosi s konkurencijom i može da odgovori na sve energetske potrebe kupaca, koliko god one bile složene ili posebne. Zato i nakon gotovo 8 godina od kada je tržište u Hrvatskoj otvoreno, HEP je i dalje je lider i drži 85 posto tržišta.“

O novostima u poslovanju HEP Opskrbe i trendovima na tržištu električne energije govorila je direktorka HEP Opskrbe, Tina Jakaša. „Zahvaljujući inovativnosti poslovanja, HEP Opskrba nastavlja da bude vodeći snabdevač električnom energijom u Republici Hrvatskoj, s više od 69 hiljada kupaca i prodajom od 6,8 TWh u prošloj godini.“, izjavila je direktorka Jakaša.

Izvor: hep.hr

V.V.

Energetska bezbednost važna za prosperitet

290933Bez energetske bezbednosti i diverzifikacije energetske politike ne možemo da očekujemo da na ekonomskom planu puno prosperiramo i da na pravi način organizujemo našu zemlju, poručio je danas potpredsednik skupštine Vladimir Marinković.

“Bez javnog i dobrog dijaloga između privrede i države i jakih imputa koje dobijamo od privrednika i potencijalnih investitora, jasno je da ta politika ne može da bude na nekom zavidnom nivou”, istakao je Marinković na otvaranju 4. biznis konferencije BEES 2016 “Kako privući nove investicije u energetskom sektoru – projekcije do 2020”.

On smatra da imamo dovoljno resursa, snagu i energiju, ali što je najbitnije političku volju da razvijamo energetski sektor.

Marinković je poručio da je parlament spreman na dijalog i da su privrednici, strukovna udruženja, asocijacije dobrošla u parlament kako bi razgovarali o svakom aspektu koji će doprineti tome da se zakonska regulativa poboljša i da se na najbolji mogući način razvija energetski sektor s obzirom na dobre potencijale.

Podsećajući da je krajem 2015. donet nov zakon o energetici, on je izrazio nadu da taj dokument daje mogućnost investitorima za investicije u svim aspektima energetike, te da daje mogućnost za sprovođenje strategije naše zemlje u domenu energetske politike.

Šef predsedništva za zapadni Balkan Evropske investicione banke Dubravka Negre rekla je da je zahtev Evropske komisije da ta banka poveća aktivnosti u zemljama zapadnog Balkana kroz takozvanu inicijativu ekonomskog i socijalnog okvira koji treba da se poveća u ovom delu Evrope.

“Dobili smo novi mandat da finansiramo veći broj projekata i u većem iznosu i planiramo da plasiramo dodatnih dve milijarde evra u naredne četiri godine u zemlje zapadnog Balkana i da ta sredstva kombinujemo sa bespovratnim sredstvima”, rekla je ona.

Prema njenim rečima, fokus tih sredstava između ostalog i na projektima energetike. Ona je izrazila nadu da će posle nekog vremena donekle usporenih investicija uspeti da realizujemo nove projekte i u sektoru energetike. Direktor Mas Medija Internacional Milivoje Radovanović rekao je da je energija ključni problem budućnosti.

On je rekao da na konferenciji učestvuju predstavnici više od 20 država sa ciljem povezivanja i umrežavanja državnih i finansijskih institucija, lokalnih samouprava, asocijacija i drugih biznis faktora.

Konferencija je održana uz institucionalnu podršku Ministarstva rudarstva i energetike i Inžinjerske komore Srbije.

Izvor: tanjug.rs

V.V.

Nacionalna strategija aproksimacije u oblasti životne sredine – EAS 2

15497625_10154532401237839_419355863_nDanas je najavljen početak projekta „Dalja implementacija Nacionalne strategije aproksimacije u oblasti životne sredine – EAS 2″, koji realizuje Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, a finansira EU. Kao konsultanti na ovom projektu navedene su Eptisa iz Španije, PM grupa iz Irske i UBA iz Austrije. Rok za realizaciju ovog projekta je 24 meseca ,tačnije do oktobra 2018.

Glavni cilj programa je da podrži nadležna ministarstva i Pregovaračku grupu 27 u jačanju institucija i strateškom planiranju u okviru Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene. Ovom prilikom prisutnima se u uvodnom delu obratio u Narodnoj skupštini Oskar Benedikt, zamenik šefa Delegacije Evropske Unije u Republici Srbiji i  Dr Stana Božović, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Na konferenciji je po prvi put detaljno predstavljen program koji treba da omogući približavanje pravnih tekovina EU u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena, kao  i primeri dobre prakse iz drugih zemalja. Program obuhvata aktivnosti koje se odnose na tri glavne komponente: jačanje institucija za implementaciju zakonodavstva u oblasti životne sredine, jačanje kapaciteta za planiranje implementacije EU Direktiva koje zahtevaju značajna finansijska ulaganja (posebno u oblasti voda i otpada) i jačanje kapaciteta za investiciono i finansijsko planiranje projekata u oblasti životne sredine.

Gospođa Stana Božović je izjavila da je Srbija trenutno u pripremi pregovaračke pozicije, i da se očekuje sredinom 2017. izlazak sa prvim nacrtom. U ovom procesu mnogo će pomoći projekat koji je danas zvanično započet. Njega finansira delegacija EU i radiće na strategiji aproksimacije za životnu sredinu, a to znači da će se detaljno raditi u okviru svih oblasti koje uključuju 10 planova.

-Osam planova se konkretno odnosi na upravljanjem otpadom i na direktive koje se tiču sistema prečišćavanja otpadnih voda i vodosnabdevanja. Deveta je rad na analizi administrativnih kapaciteta za životnu sredinu, deseta je pitanje finansiranja ove oblasti. Znači da smo u svim ovim dokumentima pošli od strategije aproksimacije Vlade Republike Srbije iz 2011. Upravo kroz ovaj projekat mi ćemo imati mogućnost da dobijemo tačnu informaciju kada, koliko novca ,i iz kojih izvora će morati da se obezbedie sredstva kada je reč o svim našim obavezama iz Poglavlja 27. Važno je da znamo koje su nam slabe tačke, a to jesu administrativni kapaciteti. Na tome moramo posebno raditi, a što je najvažnije treba uspostaviti stabilan sistem finansiranja – izjavila je gospođa Božović.

Naglasila je još jednom značaj uspostavljanja Zelenog fonda, a o tome je Vlada donela odluku 9.novembra 2016. godine. Pravi okvir za ovu aktivnost je Zakon o zažtiti životne sredine koji je donet početkom 2016. godine.

-Očekujem 1.1.2017.godine da počne sa radom Zeleni budžetski fond, što znači da moramo permanentno raditi na procesu koji favorizuje stabilni sistem finansiranja. Naša aproksimacija iz 2011. podrazumeva da je za implementaciju potrebno oko 10 i po milijardi evra .

Gospodja Božović je za Energetski portal potvrdila da su na ovom procesu radile sve zainteresovane strane, svi aktivni subjekti na lokalnom nivou jer su krajnji korisnici građani Srbije. Ona ističe lokalne samouprave, SKGO, Privrednu komoru Srbije, samu privredu Srbije jer su u pitanju  veliki infrastrukturni projekti .

Vesna Vukajlović

Foto:www.energetskiportal.rs

 

U toku radovi na povećanju EE u školi u Malom Zvorniku

xtwktkqturbxy8yote0ode3mzvhnzfhmjqwztcyywexyznkzdawyjllni5qcgvnk5uczqmuamldlqlnadyawsovb9kyl3b1bhnjbxmvturbxy8xzdc0y2i0mtcwntk1mdqznjyyownhymq2mdzmntbmni5wbmchwga

U Osnovnoj školi „Branko Radičević“ u Malom Zvorniku u toku je projekat povećanja energetske efikasnosti.

U okviru projekta rekonstruisane su instalacije grejanja, postavljena podstanica i uvedeno štedljivo led osvetljenje, a zamenjena je i kompletna stolarija. Osim toga, postavljena je i spoljašnja izolacija i zamenjen deo krovne konstrukcije.

Svi radovi biće završeni do kraja godine, a do sada je obavljeno više od 60 odsto posla. Projekat je vredan oko 250 hiljada evra.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Povećanje EE u požeškoj zgradi Đačkog doma u Hrvatskoj

275310Zgrada Đačkog doma u Požegi u Hrvatskoj u narednom periodu biće energetski sanirana.

Projekat će biti realizovan u četiri faze, a biće postavljena termoizolacija, postavljena nova stolarija, ali i izvršeni radovi na konstrukciji. Očekuje se da će nakon završetka radova ušteda energije biti oko 60 odsto.

Vrednost projekta iznosi 1.476.300 kuna, a sredstva su obezbedili Evropski fond za regionalni razvoj, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i Požeško-slavonska županija.

izvor: glas-slavonije.hr

Sandra Jovićević

Projekat zbrinjavanja tetra pak ambalaže u Hrvatskoj

9366c66732988e72ef10f6f018de30f8_xl

Kompanija „Tetra Pak“ i zadruga „Lijepa naša“ iz Hrvatske realizuju projekat „Eko-paket“ koji se odnosi na adekvatno zbrinjavanje tetra pak ambalaže i zaštitu životne sredine.

Za učešće u projektu mogu se prijaviti svi vrtići i osnovne škole iz Hrvatske, a deca koja pohađaju ove ustanove tokom godine će sakupljati upotrebljenu tetra pak ambalažu i od nje praviti skulpture, čestitke ili crteže na temu klimatskih promena, zaštite šuma i reciklaže.

Cilj projekta je edukacija dece o ekologiji, reciklaži i zaštiti životne sredine, a najboljima će biti dodeljene vredne nagrade.

izvor: mok.hr

Sandra Jovićević

Budimpešta dobija 250 stanica za punjenje električnih automobila

giz2016-klimafreundlich-unterwegs-in-chinesischen-staedten

U Budimpešti u Mađarskoj u planu je puštanje u rad oko 250 novih stanica za punjenje električnih vozila.

Kako je istaknuto, ove stanice bi trebalo da imaju po dva priključka, a osim toga biće osigurana i parking mesta.

Vrednost projekta proocenjena je na oko 2 miliona evra.

izvor: energetika-net.com

foto: giz.de

Sandra Jovićević

Novi Sad se okreće ekološkim autobusima

voj-autobusi-na-eko_620x0

Novi Sad ima u planu da sve autobuse zameni ekološkim autobusima koji će koristiti prirodni gas kao gorivo.

Predstavnici JGSP „Novi Sad“ saopštili su da je analiziran koncept delimične ili potpune primene komprimovanog prirodnog gasa kao pogonskog goriva, a koji je pokazao da se time postižu značajni ekonomski i ekološki efekti.

Novi Sad trenutno ima 12 autobusa i 5 minibusa na komprimovani prirodni gas.

izvor: novosti.rs

Sandra Jovićević

Pula dobija autobuse na gas

%d0%bf%d1%80%d0%b5%d1%83%d0%b7%d0%b8%d0%bc%d0%b0%d1%9a%d0%b5

Kompanija „Pulapromet“ iz Pule u Hrvatskoj ima u planu da nabavi 20 novih autobusa na prirodni gas.

Kako je saopšteno, novi autobusi će trošiti manje goriva, imati nižu emisiju ugljen dioksida, a biće manje bučni.

Za ovaj projekat EBRD je odobrila pomenutoj kompaniji 5 miliona evra, a osiguraće i dodatnih 410 hiljada evra za tehničku pomoć i pripremu potrebne dokumentacije.

izvor: energetika-net.com

foto: autobusi.net

Sandra Jovićević

Nije potrebna izrada Studije o proceni uticaja na životnu sredinu za skladištenje akumulatora u Kruševcu

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto Rešenje kojim se nosilac projekta „Greengate“ iz Kruševca oslobađa od izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta proces tehnologije rada privremenog skladištenja istrošenih akumulatora i otpadnog olova.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu rešenja svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Označavanje energetske efikasnosti i eko dizajna proizvoda

ee_3Koordinacionom odboru za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore Crne Gore, na sjednici krajem novembra 2016. godine, predstavljeni su izrada pravilnika kojim se uređuje označavanje energetske efikasnosti i zahtevi eko dizajna proizvoda koji utiču na potrošnju energije.

Sednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora Mladen Bajković, a u radu su pored članova učestvovali i potpredsednik Privredne komore Stanko Zloković, te predstavnici Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije, Božidar Pavlović, i Centra za ekotoksikološka ispitivanja Podgorica d.o.o, Bojan Beljkaš.

Usvojen je Program rada ovog odbora za 2017. godinu. Informaciju o aktivnostima Koordinacionog odbora u prethodnom periodu prezentovala je sekretarka Odbora Marga Koković.

Prema rečima predstavnika Ministarstva ekonomije, plan je da se do kraja 2018. godine donesu propisi kojim će se urediti označavanje EE i drugih grupa proizvoda obuhvaćenih EU regulativama: ventilacionih jedinica, mašina za sušenje veša, peći, ringli i aspiratora u domaćinstvima, usisivača, uređaja za zagrevanje prostora i vode.

– Pravilnici o označavanju energetske efikasnosti ne uvode ograničenja po pitanju stavljanja određenih proizvoda na tržište, već samo zahtevaju da oni budu propisno označeni kako bi krajnjem potrošaču olakšali izbor – kazao je Pavlović.

Eko dizajn je skup uslova koje mora da ispunjava proizvod koji utiče na potrošnju energije u pogledu zaštite životne sredine u periodu koji obuhvata proces njegovog nastanka, upotrebe i stavljanja proizvoda van upotrebe. Plan je da se u toku 2017. i 2018. godine donesu propisi kojim će se urediti zahtevi za eko dizajn i drugih grupa proizvoda obuhvaćenih EU regulativama.

Prema Pavlovićevim rečima, cilj zahteva za eko dizajn je smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu, prvenstveno potrošnje energije i eliminisanje određenih proizvoda ili tehnologija sa tržišta.

– Neophodno da se Privredna komora uključi u pripremu propisa kako bi se našao kompromis između Ministarstva i privrede prilikom uvođenja novih zahteva za proizvode na tržištu i obezbedilo da svi relevantni subjekti pravovremeno imaju informaciju o njima.

Predsednik Odbora Bajković prokomentarisao je da ova tema ima dodirnih tačaka sa više odbora u Komori, pre svega trgovine, i najavio organizaciju radionica kojim će doprineti njenoj implementaciji u privredi.

Potpredsednik Komore Zloković je najavio da će uskoro biti organizovan okrugli sto u cilju promocije ekodizajna.

U nastavku sednice, gospodin Bojan Beljkaš iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja je predstavio poslovni model hemijskog lizinga.

Izvor: energetska-efikasnost.me

Elektrane na OIE proizvele 106,89 GWh električne energije u Republici Srpskoj

oie

U Republici Srpskoj u 2016. godini pravo na podsticaje ostvarile su 54 male elektrane koje su zajedno proizvele 106,89 GWh električne energije.

Kako je navedeno, pravo na podsticaje ostvarilo je 36 solarnih elektrana, 16 hidroelektrana, kao i 2 elektrane na biogas.

Navedeno je da se u narednom periodu očekuje i izgradnja 2 vetroparka, a reč je o vetroparkovima „Hrgud“ i „Trusina“.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević