Home Blog Page 1332

Investicije u OIE smanjene za 18 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Natanael Vieira)

Globalne investicije u zelenu energiju su smanjene za 18 odsto, prenose mediji.

Kako je saopšteno, u prošloj godini je u zelenu energiju uloženo 287,5 milijardi dolara u zbog velikog pada cena prateće opreme i manje potrošnje Kine i Japana na takve projekte.

Ulaganja Kine u obnovljive izvore energije, kao što su vetar i solarna energija, iznosila su 87,8 milijardi dolara, što je za 26 odsto manje u odnosu na istorijski maksimum od 119 milijardi dolara iz 2015. godine.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

FERK održao redovnu sednicu

news-2014-march-ferk_nova_655206408Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) održala je redovnu sednicu.

Na sednici je usvojila Pravilnik o metodologiji i načinu obračuna regulatornih naknada za imaoce dozvola kojim se propisuje način obračuna regulatornih naknada imaocima FERK-ovih dozvola za obavljanje elektroprivrednih delatnosti i delatnosti iz naftnog sektora, kao i za imaoce dozvole za rad Operatora za OIEiEK.

Dozvole za rad za proizvodnju električne energije u mikropostrojenjima OIE izdate su podnosiocima zahteva CONRA Tešanj i PETROL-P Bihać, a reč je o solarnim fotonaponskim elektranama predviđene godišnje proizvodnje 32,30 MWh, odnosno 11,881 MWh.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Neće biti izgradnje MHE Krupa

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Kompanija “Hidroenergetska postrojenja” obavestila je Ministarstvo zaštite okoline i energetike da odustaje od postupka ocene o potrebi procene uticaja na okolinu za izgradnju male hidroelektrane na reci Krupi (MHE Krupa).

To znači da je investitor de facto odustao od projekta u Parku prirode Velebit, što su pozdravile brojne hrvatske udruženja za zaštitu prirode, saopšteno je iz WWF-a. Stručnjaci iz udruženja BIOM, Eko Pan, HDZPP i WWF već su ranije poslali svoje mišljenje o planiranoj MHE Krupa, u kojem su izrazile protivljenje korišćenju reke Krupe u hidroenergetske svrhe.

Reka Krupa je najveća pritoka reke Zrmanje i sastavni deo Parka prirode Velebit, a ujedno je i deo evropske ekološke mreže Natura 2000. Izgradnja hidroelektrane u zaštićenom području imala bi veliki uticaj na ekologiju i prirodne karakteristike, zbog kojih je područje i stavljeno pod domaću i međunarodnu zaštitu.

„Odluka investitora da se povuče iz ovog projekta je više nego dobrodošla, jer je jedina ispravna kako bi se sačuvao jedan od temeljnih prirodnih fenomena zbog kojih je Park prirode Velebit i proglašen. I stručno rukovodstvo Parka takođe je bilo protiv izgradnje MHE Krupa, što su jasno rekli i samom investitoru“, ističe Irma Popović Dujmović, koordinatorka projekata u WWF Adria.

Izvor: energetika-net.com

V.Vukajlović

Holandski vozovi napajaju se energijom vetra

Foto-ilustracija: Unsplash (Dmitrii Vaccinium)

Holandska nacionalna železnička kompanija (NS) saopštila je da se vozovi ove kompanije u potpunosti napajaju električnom energijom proizvedenom iz vetroelektrana.

Kako je navedeno, holandska železnica je planirala da ovaj cilj ostvari sledeće godine, ali je zbog povećanja broja vetroelektrana u Holandiji ostvaren znatno ranije.

U okviru nacionalne železnice u Holandiji dnevno saobraća oko 5.500 vozova, a svi se napajaju uz pomoć vetroenergije.

izvor: jutarnji.hr

Sandra Jovićević

NE „Krško“ u decembru premašila plan proizvodnje

Foto-ilustracija: Unsplash (riccardo-annandale)

Nuklearna elektrana „Krško“ je u decembru 2016. godine proizvela 544332,9 MWh bruto električne energije na izlasku generatora, odnosno 517415,9 MWh neto električne energije.

U ovom mesecu proizvodnja je bila za 1,45 odsto iznad planirane, a faktor raspoloživosti bio je stopostotni, pa je i faktor iskorišćenja bio stopostotni. Elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija, a svi sigurnosni sistemi bili su operabilni.

Nuklearna elektrana „Krško“ nalazi se u istočnoj Sloveniji, a njeni suvlasnici su Slovenija i Hrvatska. Puštena je u rad 1983. godine, a njena snaga iznosi 696MW.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Potrebno intenzivirati aktivnosti u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Wladislaw Peljuchn)

Na sednici Nacionalnog saveta za održivi razvoj, klimatske promene i integralno upravljanje obalnim područjem Crne Gore rečeno je da je neophodno intenzivirati aktivnosti u oblasti upravljanja otpadom.

Nacionalni savet je razmatrao aktivnosti u tretmanu otpada i ukazao na neophodnost njihovog intenziviranja, čime će se u skladu sa standardima Evropske unije obezbediti najefikasniji model sakupljanja, selekcije, reciklaže, sa krajnjim ciljem termičke obrade otpada.

U oblasti klimatskih promena iskazano je očekivanje da će Zakon o potvrđivanju Pariskog Sporazuma o smanjenju emisija gasova staklene bašte biti donet u prvoj polovini ove godine. Podržane su aktivnosti na uvođenju nisko-karbonskog pristupa kojim se podstiče nisko-karbonski model razvoja turizma.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Esen je “Zelena prestonica” Evrope za 2017.

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Power)

Nemački grad Esen je “Zelena prestonica” Evrope za 2017. godinu. Ovu titulu je Evropska komisija dodelila Esenu, želeći da pohvali na taj način tranziciju od teško zagađenog rudničkog centra do grada poznatog po zelenoj  ekonomiji.

Nagrada naglašava i krucijalni značaj aktivnosti u oblasti klimatskih promena u skladu sa pripremama za COP23 – konferenciju o klimatskim promenama koja će biti održana u Bonu u novembru. Domaćin će biti UN, a predsedavajući Fidži uz podršku Vlade Nemačke.

Lord Tomas Kufen, gradonačelnik Esena je ovim povodom izjavio:

“Titula je moćno prepoznavanje Esena kao mesta značajnog za zaštitu životne sredine i zaštitu klimatskih uslova. Nadamo se da Konferencija o klimatskim promenama u Bonu, i Esen kao “Zelena prestonica” mogu poslati pozitivan impuls za promene širom Evrope i i sveta.”

Inače, Esen je nekada važio za najvažniji rudnički centar kada je ugalj u pitanju. Kako bi sačuvao specifičan biodiverzitet izgrađeni su zeleni koridori i osvežena reka Emšer. U nekadašnjoj industrijskoj oblasti fabrike čelika Krupp, izgrađeni su rekreativni centri i biciklističke staze.

Do 2020. godine Esen planira da smanji emisiju CO2 do 40% . Emisije CO2 su već smanjene 29,5% do 2011. u poređenju sa referentnom 1990. godinom.

Tokom 2017. godine biće upriličeno preko 300 aktivnosti u koje će biti uključeno i lokalno stanovništvo.

Izvor: newsroom.unfccc.int

Vesna Vukajlović

I Irak smanjuje proizvodnju nafte

Foto-ilustracija: Unsplash (Orkhan Farmanli)

Irak smanjuje proizvodnju nafte za 160.000 barela dnevno u skladu sa odlukom Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Irački ministar za naftu Jabbar A. Allibi tvrdi kako je Irak pokrenuo postupak smanjenja proizvodnje nafte od početka 2017. godine u skladu s rezolucijom zemalja proizvođača unutar i izvan OPEC-a.

“Irak je smanjio proizvodnju za 160.000 barela sirove nafte po danu, a nadam se da ćemo je smanjiti za 210.000 barela dnevno do kraja januara. To je određena količina za Irak koja je dogovorena tokom sastanka OPEC-a u Beču 2016. godine”, rekao je Allibi.

Irački ministar potvrdio je opredjeljenost Iraka da smanji proizvodnju nafte uprkos rekordnoj proizvodnji u 2016. godini.

Prema poslednjem izvještaju OPEC-a, proizvodnja nafte u Iraku iznosila je 4,5 miliona barela dnevno u novembru 2016. godine.

Izvor: energetika.ba

Vesna Vukajlović

Britanija želi nuklearni reaktor u Bradvelu

Foto-ilustracija: Unsplash (sergio perez mateo)

Velika Britanija zatražila je od nuklearnog regulatornog tela da započne proces za dobijanje dozvole za nuklearni reaktor u Bradvelu, koji su konstruisali Kineski stručnjaci.

General Nuclear Services (GNS), industrijska saradnja između francuskog EDF-a i i kineske kompanije CGN, želi taj reaktor da izgradi u Eseksu.

Proces koji se zove procena generičke konstrukcije, je službeni  proces odobravanja za novo nuklearno postrojenje, a traje oko četiri godine. Projekt u Bradvelu je u inicijalnoj, predplanskoj fazi koja podrazumeva godine analitičkog rada i javnih konsultacija, kazao je EDF, javlja EMP.

Te dve kompanije bi trebalo da grade NE Hinklej point C, 24 milijarde USD vrednu elektranu, prvu novu nuklearku u Britaniji nakon par desetina godina.

Izvor: energetika-net.com

Vesna Vukajlović

Zeleni trendovi sve jači u građevinarstvu, a dolaze i digitalni prozori

rehRehau, najveći proizvođač polimera u Evropi,  na pramcu je trendova koji su prisutni danas i koji tek dolaze u gradjevinarstvu i stolariji. Kako je na regionalnom skupu sa partnerima istakao direktor za jugoistočnu Evropu za sektor prozora Rehau g. Tomas Klima, Rehau kao zelena kompanija razvija poslovanje u skladu sa najsavremenijim standardima zaštite životne sredine i energetske efikasnosti. Regionalnom sastanku su prisustvovali i g. Nikola Ivošević i g. Predrag Vasiljević iz Rehau Srbija.

Rehau reciklira proizvode koji su završili upotrebni proces, kao stare prozore i cevi, a koristi i materijale koji su zaostaci iz industrijskog procesa proizvodnje. Na razvijenim tržištima se pozitivno “boduje” ekološka proizvodnja i gradnja čiji su elementi dobijeni kroz reciklažu, što je praksa koju je g. Klima predstavio kao mogućnost za uvodjenje i u Srbiji.

Novine se dešavaju i na polju projektovanja, jer kvalitetni i energetski efikasni prozori treba da se usklade i sa adekvatno projektovanim zidovima kako bi “zeleni efekat” i ušteda bili kompletni. U tom smislu je značajno informisati i edukovati sve uključene u proces nabavke i korišćenja. U pitanju su projektanti, kao i monteri, ali i  kreatori regulative i investitori koji pokreću gradjevinske projekte. Investitori pokazuju sve veće interesovanje za ulaganje u kvalitetnije i energetski efikasne proizvode, kao što su vrhunski prozori. Njihov cilj je zadovoljan krajnji korisnik koji dobija najveći benefit: komfor korišćenja savremenog  prostora, primenu brojnih zelenih inovacija, dugotrajnost stolarije i višegodišnje uštede na grejanju i hladjenju.

Prozor za život

Korisnici savremenih prostora očekuju da njihova investicija prati sve duži životni vek, te se od najeminentnijih proizvođača očekuje da kreiraju prozore za život. Gospodin Klima je ukazao da se pravi paralela sa ulaganjem u osiguranje, koje donosi veću korist upravo protekom vremena. Za investitore je dugovečnost takodje bitna, posebno za javne institucije. Prozori moraju imati životni vek od najmanje 30 godina. Praksa da se najveći broj javnih objekata u Srbiji renovira tek decenijama nakon izgradnje ukazuje da upravo stolarija treba da ispunjava uslov trajnosti.

Rehau je još 2004. godine počeo saradnju i transfer znanja u Srbiji. Radio je i sa javnim ustanovama kroz upoznavanje sa najsavremenijim dostignućima u oblasti stolarije, prozora i ugradnje, predstavljajući efikasne i dugotrajne proizvode sa kojima se štedi i kroz manje održavanja. Time težište troškova nije samo u kupovini i ugradnji, već se računa trošak kroz ceo životni ciklus proizvoda, i on se kroz minimalno održavanje višestruko isplati kroz dugi niz godina. Za javni sektor ove uštede su veoma značajne.

Smart prozori  – Digitalna disrupcija stiže i u gradjevinu i stolariju

Prozori za život su već oko nas, ali dolaze velike novine u bliskoj budućnosti. Disruptivne tehnologije postaju sastavni deo proizvodnje stolarije. Digitalizacija ulazi na više načina. Jedan od aspekata digitalizacije u stolariji su smart prozori. Prozori će imati ugradjene dojave za nivo optimalne temperature kod grejanja i hladjenja. Osim toga će imati i druge korisne funkcije kao što je alarm za  požar.

Inovacije u procesu nabavke prozora

Tomas Klima je izneo da u se u digitalizaciji i unapredjenju korisničkog iskustva radi na inoviranju čitavog procesa nabavke prozora i kvaliteta održavanja. Projektuju se digitalne platforme na bazi big data koje poseduju i razmenjuju informacije koje su kupcu potrebne. U procesu kupovine je kupcu na raspolaganju izbor optimalnog proizvođača koji mu je po ceni i kvalitetu najbolji, koji se nalazi u blizini, te sistem može odmah da ih spoji. Sistem dalje računa i optimalnu cenu isporuke i traži najboljeg prevoznika te spaja proces u jedan nesmetani tok. U jednačinu ulazi i najoptimalnije rešenje za montažu, tako da platforma pomaže kupcu da u najkraćem roku pretraži veliku količinu pohranjenih podataka, odabere, isporuči i montira ono što mu najviše odgovara.  Na taj način se i u ovoj industriji stvaraju novi odnosi izmedju svih učesnika u procesu i nove emocije kod kupca, jer je zadovoljstvo kupca znatno veće.

Izvor: Rehau

 

 

 

Blokada reka može da onemogući snabdevanje gorivom

bg-dunav_620x0Snabdevanje tržišta Srbije gorivom nije ugroženo u uslovima ledenog talasa koji je zahvatio zemlju i region, ali može doći do određenih poremećaja ako prekid plovidbe Dunavom i Savom i problemi u železničkom saobraćaju budu potrajali, upozorava Udruženje naftne industrije Srbije (UNKS).

Tome, kako se navodi u saopštenju UNKS-a, treba dodati i probleme u radu pojedinih rafinerija kao i probleme u transportu kroz druge zemlje.

“Snabdevanje tržišta Srbije nije ugroženo, ali ukoliko prekid plovidbe Dunavom i Savom i problemi u železničkom saobraćaju budu potrajali, može doći do poremećaja. Ovome treba dodati i probleme u radu pojedinih rafinerija kao i probleme u transportu kroz druge zemlje”, navodi se u saopštenju.

Izvor: tanjug.rs i blic.rs

V.Vukajlović

 

Nemački grad dobio električni autobus

Foto-ilustracija: Freepik (Hobi industri)

Grad Ahen u Nemačkoj dobio je autobus na električni pogon.

Električni autobus jedan je od 15 autobusa koji će saobraćati u ovom gradu, a do kraja ove godine u saobraćaj će ih biti uključeno šest. Isporula ostalih autobusa očekuje se do kraja 2018. godine.

Sredstva za nabavku električnih autobusa obezbedio je grad Ahen, a deo je obezbeđen i iz saveznog proračuna za podsticanje komunalnih investicija.

izvor: energetika-net.com

 

Sandra Jovićević

„Severni tok“ prevezao 43,8 milijardi kubnih metara gasa

Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Tranzitni kapacitet gasovoda „Severni tok“ u 2016. godini bio je popunjen oko 80 odsto, što je novi rekord u njegovom dosadašnjem radu.

Preko ovog gasovoda je 2016. godine iz Rusije u Evropu prevezeno 43,8 milijardi metara kubnih prirodnog gasa. Tokom 2015. godine prevezeno je 39,1 miijardi kubnih metara gasa, što je prosečno 71 odsto kapaciteta, dok je 2014. godine prevezeno 23,8 milijardi metara kubnih gasa, što je iznosilo 65 odsto kapaciteta.

Najmanje gasa je bilo prevezeno na početku rada, u 2013. godini i to 23,8 milijardi metara kubnih gasa, što je bilo 43 odsto kapaciteta. Do sada je gasovod isporučio ukupno 154,4 milijarde kubnih metara gasa.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Najveća potrošnja električne energije od kada postoji ERS

frU Republici Srpskoj tokom jučerašnjeg dana (10.januar 2017.) ostvarena je najveća potrošnja električne energije – 16.794 megavat-časa od kada postoji Elektroprivreda Republike Srpske /ERS/, potvrdio je Srni izvršni direktor za tehničke poslove u ovom energetskom preduzeću.

Izvor: srna.rs

V.V.

Snabdevanje energentima u Srbiji stabilno

Foto: zelenasrbija.rs

mre-zelenasrbija-rs_-300x216

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je da je energetska situacija stabilna, a da u ovom trenutku svi potrošači imaju električnu energiju.

Kako je istakao, za „Beogradske elektrane“ ovo je četrdeseti dan rada u režimu 24 sata dnevno, a cele prošle grejne sezone bilo je 42 takva dana. Ministar je istakao i da je snabdevanje gasom, koje je klјučno za toplotni sistem i za sistem dalјinskog grejanja u Beogradu i najvećem broju gradova, stabilno. Kako je rečeno, juče je potrošeno oko 14,5 miliona metara kubnih gasa, a Javno preduzeće „Srbijagas“ vrlo uspešno obezbeđuje snabdevanje tim energentom.

Kada su u pitanju ostale toplane u Srbiji, manji broj njih radi i dalјe na mazut ili na ugalј i oni imaju zalihe za nekih 15 do 20 dana.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Rekordna proizvodnja TE Plomin u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)

Kako su juče preneli mediji u Hrvatskoj, oba bloka TE Plomin u 2016. godini ukupno su proizvela 2.357.523 MWh električne energije, što je rekordna proizvodnja na lokaciji od kada postoje TE Plomin 1 i 2.

 TE Plomin 1 proizveo je 818.335 MWh uz 7.873 sati rada na mreži što je za 6% više od plana i reč je o rekordnoj proizvodnji prvog bloka elektrane u 45 godina, koliko je u pogonu. TE Plomin 2 je proizvela 1.539.188 MWh uz 8.235 sati rada na mreži što je za 2% veća proizvodnja od planirane.

Direktor elektrane Mihajlo Mirković je krajem godine  ocenio da je 2016. bila odlična godina, posebno za blok 1, koji je ove godine oborio rekorde, a kada se sabere proizvodnja oba bloka, ona će u 2016. biti rekordna. TE Plomin 1 ima dozvolu za proizvodnju do kraja 2018., jer je ograničen dozvolom za životnu sredinu koja prestaje da važi. “Teško nam je da se oprostimo od tako dobrog proizvođača, trebalo bi jako mnogo da se uloži, jer elektrana nema jedinicu za odsumporavanje. Bilo je u planu da će TE Plomin 1 raditi do puštanja u pogon bloka C koji nije izgrađen”, kazao je Mihajlović dodavši da će postupati u skladu s odlukama Uprave, koja će doneti odluke o TE Plomin 1 tokom ove godine.

Izvor: energetika-net.com

V.Vukajlović