Home Blog Page 1331

Potpisani ugovori za povećanje EE u Kantonu Sarajevo

ee vlada.ks.gov.ba

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo gospodin Čedomir Lukić i zamenik rezidentnog predstavnika UNDP-a gospođa Zahira Virani potpisali su u četvrtak 10. decembra 2015. godine sporazum o podeli troškova za realizaciju projekta „Zeleni ekonomski razvoj“.

Gospodin Lukić je istakao da je u planu sanacija objekata po principima energetske efikasnosti sa ciljem smanjenja potrošnje toplotne energije i emisije gasova sa efektom staklene bašte. Dodao je da će projekat biti realizovan u narednih godinu dana, a očekuje se da budu ostvarene značajne uštede u javnom sekoru.

Gospođa Virani izjavila je da je ovaj projekat nastavak saradnje između UNDP-a i Kantona Sarajevo, kao i da je neophodno smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte kako bi se osiguralo komforno okruženje.

U saopštenju Kantona Sarajevo istaknuto je da je nedavno počela realizacija projekta „Institucionalizacija energetskog upravljanja i akcioni plan energetske efikasnosti u Kantonu Sarajevo“ čiji je cilj izrada Studije stanja energetske efikasnosti i potencijala za njeno povećanje, izrada Akcionog plana energetske efikasnosti za period od 2016. do 2020. godine, kao i izrada 15 energetskih audita za odabrane javne objekte. Projekat „Institucionalizacija energetskog upravljanja i akcioni plan energetske efikasnosti u Kantonu Sarajevo“ sprovodi se u okviru prvog dela projekta „Zeleni ekonomski razvoj“.

Vrednost projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ koji se odnosi na povećanje energetske efikasnosti javnih objekata u Kantonu Sarajevo iznosi 1,2 miliona KM, tačnije oko 613500 evra. U planu je da 700 hiljada KM (oko 357 hiljada evra) izdvoji Kanton Sarajevo, a 500 hiljada KM (oko 255 hiljada evra) UNDP.

Sandra Jovićević

foto: vlada.ks.gov.ba

EBRD obezbedila kredit za izgradnju dalekovoda između Albanije i Makedonije

Evropska-banka-za-obnovu-i-razvoj

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je obezbedila kredit u iznosu od 37 miliona evra za izgradnju dalekovoda između Makedonije i Albanije kojim bi trebalo da bude poboljšana efikasnost mreže makedonskog operatera prenosnog sistema električne energije (MEPSO).

Kako je istaknuto u saopštenju, kredit će biti iskorišćen za izgradnju makedonskog dela 400kV dalekovoda od Bitolja do albanske granice sa trafostanicom u Ohridu. MEPSO će osigurati da prenos električne energije bude energetski efikasan i da budu korišćene najbolje moguće tehnologije.

Direktor EBRD za Zapadni Balkan gospođa Holger Muent izjavila je da je ova investicija značajna za razvoj regionalnih tržišta električne energije i promovisanje energetske sigurnosti. Dodala je da je se očekuje da projektom bude povećano korišćenje obnovljivih izvora energije i budu smanjeni operativni troškovi u okviru ova dva sistema električne energije.

Projekat izgradnje energetske interkonekcije između Makedonije i Albanije deo je inicijative Evropske komisije da se uspostavi prenos električne energije između Bugarske, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Italije, uključujući i podmorski kabal ispod Jadranskog mora, navedeno je u saopštenju Evropske banke za obnovu i razvoj.

Sandra Jovićević

foto: glassrbije.org

Konkurs za dodelu sredstava za realizaciju projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine raspisao je 9. decembra 2015. godine javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima.

Kako je navedeno u konkursnoj dokumentaciji, pravo učešća imaju nosioci registrovanih poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine u cilju realizacije projekata primene solarne energije u zalivnim sistemima. Sredstva mogu biti iskorišćena za nabavku i montažu novih solarnih sistema za navodnjavanje, a ukupan iznos opredeljenih sredstava je 9851956 dinara. Maksimalni iznos sredstava po projektu iznosi 800 hiljada dinara.

Rok za podnošenje prijava je 18. decembar 2015. godine.

Konkursnu dokumentaciju možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Na Polju D proizvedeno 11,3 miliona tona lignita

polje d rbkolubara.rs

Iz RB „Kolubara“ saopštili su da je Površinski kop Polje D 7. decembra 2015. godine ispunio plan proizvodnje uglja za 2015. godinu prema rebalansu.

Kako je navedeno iz Službe za koordinaciju proizvodnje, ukupno je iskopano 11.382.000 tona lignita, a očekuje se da do kraja 2015. godine bude iskopano oko 12 miliona tona lignita.

Direktor Polja D gospodin Dragan Arsenijević istakao je da je bilans ispunjen u vrlo teškim tehničkim uslovima, uz veliko zalaganje zaposlenih, dobru koordinaciju sa pogonom Suva Separacija ogranka „Prerada“ i uz dodatno angažovanje radnika „Pomoćne mehanizacije“.

Sandra Jovićević

foto: rbkolubara.rs

Centar za upravljanje otpadom Marišćina počinje sa radom punim kapacitetom početkom 2016. godine

mariscina mzoip.hr

Predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i prirode Hrvatske, Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i Hrvatske agencije za ekologiju i prirodu obišli su 9. decembra 2015. godine Centar za upravljanje otpadom Marišćina.

Savetnik minisra zaštite životne sredine i prirode Hrvatske gospođa Irena Relić izjavila je ovom prilikom da je centar Marišćina prvi centar u Hrvatskoj u kojem se po visokim ekološkim standardima otpad razvrstava i obrađuje. Kako je istakla, centar je otvoren pre oko četiri meseca, a do sada je prerađeno oko 5 hiljada tona otpada i proizvodi se gorivo iz otpada. Gospođa Relić je dodala da je u centru za upravljanje otpadom Marišćina zaposlen 21 radnik, a kada pogon bude radio u potpunosti biće 57 zaposlenih.

Centar je počeo sa probnim radom 30. jula 2015. godine, a očekuje se da će početi da radi punim kapacitetom do proleća naredne godine, što će omogućiti sanaciju i zatvaranje 8 odlagališta otpada u Primorsko-goranskoj županiji, navedeno je u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine i prirode Hrvatske. Vrednost Centra za upravljanje otpadom Marišćina iznosi 277 miliona kuna, odnosno oko 36,2 miliona evra, a sredstva za njegovu izgradnju obezbeđena su uz pomoć Evropske unije (70 odsto), Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske i jedinica lokalne samouprave.

U planu je da u Republici Hrvatskoj bude izgrađeno 13 centara za upravljanje otpadom.

Sandra Jovićević

foto: mzoip.hr

1,2 miliona KM za povećanje EE u Kantonu Sarajevo

energetska efikasnost

U četvrtak 10. decembra 2015. godine ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite životne sredine Kantona Sarajevo gospodin Čedomir Lukić potpisaće sporazum o podeli troškova na projektu „Zeleni ekonomski razvoj“ sa zamenikom rezidentne predstavnice UNDP-a gospođom Zahirom Virani.

Sporazum će biti potpisan za deo pojekta „Zeleni ekonomski razvoj“ koji se odnosi na povećanje energetske efikasnosti javnih objekata u Kantonu Sarajevo. Očekuje se da u okviru projekta bude povećana energetska efikasnost javnih objekata, smanjena potrošnja toplotne energije rekonstrukcijom sistema grejanja, ali i da će biti otvorena nova zelena radna mesta.

Vrednost projekta iznosi 1,2 miliona KM, tačnije oko 613500 evra. U planu je da 700 hiljada KM (oko 357 hiljada evra) izdvoji Kanton Sarajevo, a 500 hiljada KM (oko 255 hiljada evra) UNDP.

Sandra Jovićević

foto: energetska-efikasnost.me

EBRD podržava energetski sektor Srbije

Evropska-banka-za-obnovu-i-razvoj

Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srbiju gospodin Daniel Berg izjavio je za internet magazin Serbia Energy da pomenuta institucija ne planira da uđe u vlasničku strukturu EPS-a.

Gospodin Berg je istakao da EBRD želi da pomogne EPS-u kada je reč o restrukturiranju i sanaciji posledica od poplava iz 2014. godine. Dodao je da je cilj poslednjeg zajma koji iznosi 200 miliona dolara da pomogne JP „Elektroprivreda Srbije“ da dostigne dugoročne ciljeve razvoja kao što su komercijalizacija, podizanje standarda korporativnog upravljanja, povećanje energetske efikasnosti.

Kako je istakao, EBRD će podržati i dalje reforme energetskog sektora u Srbiji, a što će doprineti razvoju liberalizacije energetskog tržišta, regionalne integracije i povećanju prekogranične distribucije i trgovine električnom energijom.

Sandra Jovićević

foto: glassrbije.org

Održano savetovanje IT EKO

slika it_html_m65059ac4

Od 7. do 8. decembra u Sava Centru u Beogradu, održano je 1. Savetovanje ”IT EKO 2015”- “Informacione tehnologije, razvoj i primena u unapređenju životne sredine”. Skup je održan u organizaciji Udruženja klaster komore za zaštitu životne sredine i održivi razvoj uz podršku Agencije za zaštitu životne sredine, Instituta “Mihajlo Pupin”, Gdi GISDATE, MapSofta, Livone i VEKOM-a.

Savetovanju su prisustvovali predstavnici privrede, naučnih institucija i renomirane firme – lideri u oblasti informacionih tehnologija i GIS tehnologija.

Skup je pozdravio Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije.

Predstavljeni su rezultati rada, sistemi upravljanja proizvodnim procesima u energetici, rudarstvu, savremeni trendovi u GIS tehnologijama i njihova primena, veb aplikacije za obradu podataka, kao i primena informacionih tehnologija u zaštiti životne sredine.

Za napredak privrede i društva u celini veoma je važan tehnološki razvoj, kao i njegova primena. Ukoliko privreda nije zastupljena na informacionim tenologijama nema privrednog napretka ni razvoja ekonomije. Danas je to sredstvo koje nam pomaže da efikasnije koristimo radne procese u cilju povećanja efikasnosti rada, povećanja produktivnosti rada, utiče na napredak društva i podizanje kvaliteta života.

U ovu oblast je potrebno mnogo više ulagati, kao što se ulaže u drugim zemljama regiona i u svetu,jer predstavlja fundamentalni osnov za razvoj drustva u celini, istakla je Ljiljana Tanasijević ispred Udruženja klaster komore za zaštitu životne sredine i održivi razvoj.

Za savetovanje je izdat CD Zbornik sa prezentacijama, katalogiziran u Narodnoj biblioteci Srbije, prezentovano 37 saopštenja, a u toku dvodnevnog skupa prisustvovalo je oko 90 učesnika.

Saopštenje za javnost

Kina postaje najveće svetsko tržište električnih automobila

elektricni auto

Kineska asocijacija za proizvodnju automobila saopštila je da će prodaja električnih automobila u Kini u 2015. godini biti između 220 i 250 hiljada čime će Kina postati najveće tržište električnih automobila na svetu, preneli su mediji.

Od januara do oktobra 2015. godine prodaja ovakvih automobila u Kini porasla je za 290 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno prodato je 171145 električnih automobila. Razlog za povećanje prodaje je davanje subvencija za kupovinu električnih automobila.

Zamenik generalnog sekretara Kineske asocijacije za proizvodnju automobila gospodin Xu Yanhua izjavio je da će prodaja električnih automobila u svetu u 2015. godini dostići oko 600 hiljada, a očekuje se da će u SAD-u biti prodato oko 180 hiljada ovakvih automobila.

Sandra Jovićević

foto: električni-avtomobili.si

U planu izgradnja dve MHE u Jablanici u BiH

mhe

U opštini Jablanica u Bosni i Hercegovini u planu je izgradnja dve male hidroelektrane.

Načelnik Jablanice gospodin Salem Dedić izjavio je za Klix.ba da je kompanija „Eko-wat“ dobila od opštine koncesije za izgradnju dve male hidroelektrane, ali i sve potrebne dozvole za realizaciju projekata. Istakao je da je neophodna još ekološka dozvola koju izdaje Federalno ministarstvo ekologije i turizma, a nakon njenog dobijanja može se krenuti u realizaciju projekata.

Dve male hidroelektrane, MHE „Pačići“ i MHE „Zlate“ trebalo bi biti izgrađene na reci Doljanici u opštini Jablanica, a vrednost investicija procenjuje se na oko 10 miliona KM, odnosno oko 5,1 milion evra. MHE „Pačići“ trebalo bi da ima instalisanu snagu od 1,31MW, a očekuje se da prosečna godišnja proizvodnja električne energije bude oko 6,55GWh električne energije. U planu je da MHE „Zlate“ bude instalisane snage od 3,12MW, dok bi godišnja proizvodnja električne energije trebalo da bude 13,614GWh.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Akcija recikliranja u „Tempo“ hipermarketima

reciklazno postojanje

Od 10. do 13. decembra 2015. godine u „Tempo“ hipermarketima koji se nalaze na Adi, Kvantašu i Vilinim vodama u Beogradu biće organizovana akcija sakupljanja ambalažnog otpada.

Svi potrošači koji donesu 25 komada ambalažnog opada tokom trajanja akcije dobiće vaučer koji će moći da iskoriste za dobijanje novogodišnjeg paketića kod promotera.

Promoteri će od 10. do 11. decembra 2015. godine biti dežurni od 14 do 20 časova, a od 12. do 13. decembra od 10 do 15 časova.

U okviru akcije u subotu 12. decembra 2015. godine u restoranu „Tempo hipermarketa“ na Adi biće odigrana i dečja predstava „Prljavo i čisto nije isto“.

Reciklažnu akciju organizuje kompanija „Sekopak“ i „Tempo“.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Ekološka pametna tabla za decu

adesign-21

Vaspitačice Ljiljana Reljić i Snežana Cvetković iz Šapca dobile su nagradu za ekološko inovativno rešenje za svoj dizajn didaktičko-edukativne table za decu od strane organizacije „A Design award and competition“.

Nagrada im je dodeljena u kategoriji ekoloških proizvoda, a pametne table su dizajnirane po uzoru na Montesori principe. Napravljene su od recikliranih materijala i povećavaju svest o zagađenju i zaštiti životne sredine. Predstavljaju savremeno didaktičko sredstvo za igru, a pomažu deci da stiču nova znanja, veštine i pojmove.

Na ovogodišnji konkurs za dizajn koji organizuje „A Design award and competition“ prijavljeno je preko 6200 projekata, a nagradu su osvojili 836 iz 83 zemlje.

Sandra Jovićević

foto: illusion.scene360.com

Povećana svest o ulaganju u energetsku efikasnost

Predstavljenje rezultata istrazivanja ProOptimist Indeks 2016_1ProCredit banka je danas predstavila rezultate istraživanja ProOptimist Indeks 2016. koje je sprovela u saradnji sa agencijom GFK. Ovo istraživanje se sprovodi treću godinu zaredom i pokazalo je da indeks poslovnog optimizma malih i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika raste u odnosu na prošlu godinu. Naime, 52,7% domaćih firmi je pokazalo pozitivan stav o poslovnoj klimi u odnosu na prošlogodišnji rezultat koji je iznosio 46,7%. I jedne i druge firme smatraju da će proces uzimanja kredita biti lakši sledeće godine, a da će kamate biti niže. Najveći izazovi su slaba prodaja, slaba naplata potraživanja, porezi i regulativa države. Ona preduzeća koja planiraju investicije, kažu da će investirati u mašine, opremu i vozila.
Značajno se povećala svest o važnosti ulgaganja u energetsku efikasnost kod domaćih kompanija. Prošle godine je procenat iznosio 33%, a ove godine je porastao na 44% i to posebno kod kompanija koje sarađuju sa Nemačkom. Istraživanje je, inače, sprovedeno na 540 malih i srednjih preduzeća, na teritoriji Republike Srbije.

Igor Anić_Član Izvršnog odbora ProCredit banke u SrbijiSpecijalno za Energetski portal gospodin Igor Anić, član Izvršnog odbora ProCredit banke rekao je da je 75 miliona evra plasirano kroz kredite za energetsku efikasnost u protekle 3 godine.

– ProCredit banka je pre 7 godina bila pionir, a sada je lider u plasiranju kredita za energetsku efikasnost, i smatram da je privreda prepoznala značaj ovakvih investicija. Rezultata nema odmah, ali na duži rok se povećava konkurentnost preduzeća u različitim segmentima privrede. Kao banka, u mogućnosti smo da savetujemo, procenimo i na kraju finansiramo energetski efikasna rešenja – kaže gospodin Anić i dodaje da ProCredit banka finansira 20% – 30% takvih rešenja u Srbiji. Najčešće se finansira procesna oprema, proizvodni ciklus, biogasna postrojenja, solarne elektrane.

Vesna Vukajlović

Opštine Ada i Inđija dobile sredstva za izradu novih istražno-eksploatacionih bušotina

psemr

Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine 9. decembra 2015. godine objavio je odluku o dodeli bespovratnih finansijskih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja raspoloživih hidrotermalnih resursa – izrada novih istražno-eksploatacionih bušotina.

Bespovratna podsticajna sredstva u iznosu od 13950000 dinara odobrena su opštini Inđija i opštini Ada. Opština Inđija dobila je 4 milionja dinara, dok je opštini Ada dodeljeno skoro 10 miliona dinara za izradu novih istražno-eksploatacionih bušotina.

Podsetimo, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine raspisao je 18. novembra 2015. godine javni konkurs za sufinansiranje realizacije projekata korišćenja raspoloživih hidrotermalnih resursa – izrada novih istražno-eksploatacionih bušotina. Pravo učešća na konkursu imale su jedinice lokalne samouprave sa teritorije AP Vojodine. Ukupan iznos za raspodelu sredstava bio je 20 miliona dinara, dok je maksimalni iznos sredstava po projektu 10miliona dinara. Zainteresovane lokalne samouprave mogle su konkurisati samo sa jednim projektom.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Potrebne izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom u Republici Srpskoj

srebrenka golic novosti rs

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske gospođa Srebrenka Golić izjavila je da su neophodne izmene i dopune Zakona o upravljanju otpadom, kako bi bila uređena oblast ambalaže i ambalažnog otpada, kao i naknade za opterećivanje životne sredine tim otpadom.

Kako je istakla, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom ima za cilj normiranje osnovnih pitanja i obračuna, kao i plaćanje naknada za ambalažni otpad. Podsetila je i da je Uredba o naknadama za opterećivanje životne sredine ambalažnim otpadom proglašena neustavnom.

Gospođa Golić je izjavila da je propisan pravni osnov donošenja posebnog propisa Vlade kojim će biti utvrđeni koeficijenti za ponovno iskorišćavanje i reciklažu po vrstama ambalaže, kao i ciljevi upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, zatim postupak utvrđivanja visine naknade i donošenje upravnog akta kojim se konstatuje visina naknade. Ona je naglasila značaj odredaba kojima se propisuje namena finansijskih sredstava koja nastaju uplatom naknade za evidentiranje, naknade za opšte ciljeve i naknade za specifične ciljeve na račun budžeta Republike Srpske. Istakla je da je definisan i pojam operatera kao pravnog lica koje je ovlašćeno od strane resornog ministarstva za obavljanje delatnosti upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom. Dodala je i da su propisani uslovi poslovanja operatera koje se zasniva na odredbama pomenutog zakona, a kojima je propisan način izdavanja dozvole operateru za upravljanje otpadom, kao i slučajevi kada se dozvola oduzima.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Promocija reciklaže i kompostiranja u Bosni i Hercegovini

rtrs.tv reciklaza

U četiri osnovne škole u opštini Dervente u Bosni i Hercegovini u okviru projekta „Smanjimo i reciklirajmo“ održana su predavanja o reciklaži i kompostiranju otpada. Predavanja je realizovao Centar za lokalni i regionalni razvoj Derventa uz podršku Centra za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost i opštine Derventa.

U saopštenju Centra za lokalni i regionalni razvoj Derventa istaknuto je da je cilj predavanja bio aktiviranje rada članova saveta učenika, kao i članova ekoloških sekcija u oblasti životne sredine, a sa posebnim osvrtom na reciklažu i kompostiranje. Navedeno je i da su učenici upoznati sa procesom reciklaže i kompostiranja, a dobili su i posebne brošure koje sadrže informacije o načinu razdvajanja otpada, reciklaži, kompostiranju i pravilnom zbrinjavanju otpada.

U planu je da Centar za lokalni i regionalni razvoj Derventa organizuje akciju sakupljanja PET ambalaže u saradnji sa osnovnim školama u opštini Derventa i komunalnim preduzećem „Komunalac“.

Sandra Jovićević

foto: rtrs.tv