Home Blog Page 1312

Krajem marta počinje sa radom postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu

img_7512-1_resize-2

U opštini Šabac u toku je obuka 16 radnika JKP „Vodovod Šabac“ za rad na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, saopšteno je iz opštine Šabac.

Direktor JKP „Vodovod Šabac“ gospodin Aleksandar Prodanović izjavio je da su u toku testovi sa bistrom vodom i obuka radnika koji će raditi na postrojenju. Naveo je da se trenutno obučava više radnika nego što je potrebno kako bi što više ljudi naučilo kako funkcioniše pomenuto postrojenje.

On je istakao da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu u toku, a da se njegovo puštanje u rad očekuje krajem marta 2016. godine. Dodao je da će njegovim puštanjem u rad biti rešen problem prečišćavanja otpadnih voda u Šapcu i prigradskim naseljima. Naveo je da je u planu i investicija u liniju mulja koja bi trebalo da bude realizovana u naredne dve godine, a vrednost investicije iznosiće 2,2 miliona evra. Sredstva će obezbediti grad Šabac i Republička direkcija za vode.

Menadžer projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda gospodin Imanuel Vorster naveo je da će obuka 16 radnika trajati dva meseca, a zaposleni će biti obučeni da rade sa mehaničkom i elektro opremom, kao i „skada“ sistemom.

Projekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Šapcu vredan je oko 20 miliona evra, a sredstva za njegovu izgradnju obezbeđena su uz pomoć IPA fondova Evropske unije.

Sandra Jovićević

foto: sabac.rs

RiTE „Ugljevik“ u januaru proizveo 166,84GWh električne energije

Foto: faktor.ba

faktor.ba rite ugljevik

Preduzeće RiTe „Ugljevik“ saopštilo je da je u januaru 2016. godine proizvedeno 166,84GWh električne energije, preneli su mediji.

U saopštenju je navedeno da je ovom proizvodnjom ispunjeno 99,42 odsto planirane mesečne proizvodnje, za šta je utrošeno 213.240 tona uglja.

Kako je istaknuto, u januaru 2016. godine na površinskom kopu „Bogutovo selo“ proizvedeno je 135 hiljada tona uglja, odnosno premašen je plan proizvodnje za 12,5 odsto, dok je plan otkrivke koji je iznosio 500 hiljada metara kubnih premašen za 26 odsto. Navedeno je i da je na depou preduzeća trenutno uskladišteno 164.150 tona uglja.

Izvršni direktor za tehnička pitanja RiTe „Ugljevik“ gospodin Dragan Miljanović izjavio je da je rad bloka termoelektrane stabilan, kao i da se proizvodnja na rudniku odvija kontinuirano i bez problema.

Sandra Jovićević

foto: faktor.ba

TE „Gacko“ u januaru premašila plan proizvodnje

te gacko energetika.ba

Izvršni direktor za proizvodnju električne energije i razvoj TE „Gacko“ gospodin Borivoje Vujičić izjavio je da je ova termoelektrana u januaru 2016. godine proizvela 149,44GWh električne energije, odnosno 3,44GWh više nego što je predviđeno.

Gospodin Vujičić je istakao da je za proizvodnju energije utrošeno oko 230 hiljada tona uglja i 626 tona mazuta. Naveo je da je termoelektrana na mreži bila ukupno 744 sata, kao i da se na deponiji ove termoelektrane nalazi oko 110 hiljada tona lignita.

Kako je dodao, plan proizvodnje za januar 2016. godine premašen je zbog dobre pogonske spremnosti TE „Gacko“.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

Zadar dobija podzemne kontejnere za odlaganje otpada

belami.rs podzemni kontejneri

U Zadru u Republici Hrvatskoj u planu je postavljanje podzemnih kontejnera.

Direktor kompanije „Čistoća“ iz Zadra gospodin Tomislav Ćurko izjavio je da bi u Zadru trebalo postaviti između 8 i 12 podzemnih kontejnera, ali da je potrebno definisati kakav otpad će se odlagati u njima, da li će biti reč o mešanom komunalnom otpadu, ili o reciklažnom otpadu. On je istakao da će kontejneri biti opremljeni softverom koji će meriti količinu otpada, ali i da će svaki građanin dobiti karticu za odlaganje otpada kako bi se izmerio volumen i količina otpada.

Projekat postavljanja podzemnih kontejnera za odlaganje otpada biće prijavljen Fondu za zaštiu životne sredine i energetske efikasnosti koji se bavi sufinansiranjem sličnih projekata. Vrednost projekta procenjenja je na 700 hiljada kuna, odnosno na preko 91 hiljadu evra.

Sandra Jovićević

foto: belami.rs

Grčka kompanija „Helektor“ zainteresovana za ulaganje u oblast upravljanja otpadom u Republici Srpskoj

otpad novosti.rs

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske gospođa Srebrenka Golić sastala se sa šefom Predstavništva Republike Srpske u Solunu gospodinom Aleksandrom Furlisom i direktorom za razvoj projekata grčke kompanije „Helektor“ gospodinom Dimitrisom Gramatasom.

Gospođa Golić je ovom prilikom istakla da će resorno ministarstvo u kratkom roku obezbediti sve podatke kada je reč o količinama otpada na regionalnim deponijama, a kako bi kompanija „Helektor“ kao potencijalni investitor u oblasti reciklaže predložilo ekonomski najisplativiju tehnologiju. Ona je izjavila i da je zakonski okvir u oblasti upravljanja otpadom u potpunosti usklađen sa evropskom legislativom. Govorila je i o drugom projektu upravljanja čvrstim otpadom koji podrazumeva izgradnju regionalnih sanitarnih deponija, ali ne i iskorišćenje komunalnog otpada kao sirovine za proizvodnju energije. Navela je da će se projekat finansirati sredstvima Svetske banke.

Gospodin Gramatas je u okviru sastanka istakao da je kompanija „Helektor“ zainteresovana za ulaganje u oblast upravljanja otpadom u Republici Srpskoj.

Grčka kompanija „Helektor“ bavi se upravljanjem i tretmanom čvrstog otpada i reciklažom. Poseduje tehnologije za tretman komunalnog otpada koji omogućava dobijanje sekundarnih, ekološki prihvatljivih goriva koja su zamena za pogonska goriva u industriji, dok se deponijski gas koristi za proizvodnju električne energije.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

izvor: nezavisne.com

Proglašeni pobednici foto konkursa „Morski otpad u Jadranu“

Dzelal-Hodzic-l

Organizatori foto konkursa „Morski otpad u Jadranu“ proglasili su pobednike pomenutog konkursa koji je završen 1. decembra 2015. godine.

Prvo nagrada dodeljena je gospodinu Dželalu Hodžiću, druga gospodinu Jasminu Redžepagiću, a dobitnik treće je gospodin Milorad Mitrović. Nagrađene fotografije biće izložene u Centru za edukaciju o klimatskim promenama i životnoj sredini u Podgorici.

Jelena Baćević iz Ekološkog pokreta „Ozon“ iz Nikšića saopštila je da je u okviru konkursa stiglo 34 fotografije, kao i da su organizatori zadovoljni ovakvim odzivom.

Predstavnici kompanije „Coca-Cola Hellenic“ izjavili su da je foto konkurs imao za cilj da ukaže na potrebu drugačijeg odnosa prema moru i obali, pre svega recikliranjem i pravilnim odlaganjem otpada.

Podsetimo, konkurs je raspisan 1. decembra 2015. godine, a imao je za cilj skretanje pažnje javnosti na problematiku morskog otpada.

Sandra Jovićević

foto: ozon.org.me

U rudnik i termoelektranu „Stanari“ uloženo oko 560 miliona evra

etf-stanari.net

Tehnički direktor TE „Stanari“ gospodin Savo Mirković izjavio je za „Dojče Vele“ da je sinhronizacija termoelektrane „Stanari“ na elektroenergetsku mrežu Bosne i Hercegovine protekla kako je i planirano.

Kako je istakao, probni rad i testiranje opreme je u prve tri nedelje januara izveden sa 50 odsto kapaciteta, biće snimljeni eventualni nedostaci, a zatim će se testiranje nastaviti sa 75 odsto i 100 odsto kapaciteta. Nakon dokazivanja traženih performansi počeće komercijalna proizvodnja, što se očekuje u drugoj polovini 2016. godine, dodao je gospodin Mirković.

On je izjavio i da rudnik „Stanari“ ne predstavlja opasnost po zaštitu životne sredine jer ugalj sadrži nizak procenat sumpora, od 0,13 odsto, kao i oko 10 odsto pepela. Dodao je da je dimnjak visok oko 150 metara, opremljen je sofisticiranim senzorima i sve je urađeno u skladu sa evropskim propisima.

Direktor kompanije EFT gospodin Vuk Hamović istakao je za „Dojče Vele“ da je u izgradnju TE „Stanari“ i ponovno pokretanje rudnika uloženo oko 560 miliona evra. Naveo je da su rezerve uglja procenjene na oko 100 miliona tona što je dovoljno da termoelektrana radi sledećih 30 do 40 godina, a da budu obezbeđene i dovoljne količine uglja za prodaju.

Podsetimo, instalisana snaga TE „Stanari“ je 300MW, a očekivana godišnja proizvodnja 2 miliona MWh električne energije. Investitor je kompanija EFT Group, a radove je izvela kineska kompanija „Dongfang Electric Corporation“.

Sandra Jovićević

foto: eft-stanari.net

Svetski dan vlažnih područja u Crnoj Gori

foto_epa_skadarsko_jezero

U Crnoj Gori 2. februara 2016. godine obeležava se Svetski dan vlažnih područja.

Predstavnici Agencije za zaštitu životnu sredinu Crne Gore saopštili su da je potrebna edukacija svih članova društva kako bi se doprinelo očuvanju vlažnih staništa. Istaknuto je da je prema istraživanjima Sekretarijata Ramsarske konvencije u periodu od 1900. godine do danas uništeno oko 64 odsto vlažnih područja, dok je u nekim regionima gubitak i veći, tako da je cilj Ramsarskog komiteta da se uspostavi globalno partnerstvo za obnovu vlažnih područja. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore će se priključiti ovom partnerstvu i nastojati da deluje na polju edukacije i polju propisivanja mera zaštite, identifikovanja i predlaganja novih područja u Crnoj Gori koja zaslužuju zaštitu.

Kako je istaknuto, slogan Svetskog dana vlažnih područja je „Močvare za našu budućnost“, a u Crnoj Gori postoje dva područja upisana u Ramsar listu. Skadarsko jezero je 1995. godine upisano na Ramsar listu kao međunarodno prepoznato područje, dok je od 2006. godine zaštićeno i u Albaniji. Tivatska solila su 2014. godine upisana na Ramsar listu.

Sandra Jovićević

foto: epa.org.me

Srbija se priprema uz podršku EU za otvaranje 27.poglavlja o zaštiti životne sredine

ekologija-475x317U petak 29. januara 2016. godine, Delegacija Evropske unije i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine obeležili su uspešan završetak projekta “Sprovođenje zakona u oblasti kontrole industrijskog zagađenja, sprečavanja hemijskih udesa i uspostavljanje EMAS sistema”. Projekat je trajao 3,5 godine u ukupnoj vrednosti 3 miliona evra, koji je finansirala Evropska unija. Cilj projekta bio je da pruži podršku u pripremi srpske industrije za ispunjavanje standarda EU za zagađenje i bezbednost, ali i kapacitet srpskih regulatora da podrži i nadgleda potreban proces prilagođavanja.

Na završnoj konferenciji projekta obratili su se gospođa Stana Božović, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, gospođa Mirjana Filipović, državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike i gospodin Ričard Maša, Šef sektora u Delegaciji Evropske unije u Republici Srbiji. Srbija trenutno finalizira akcione planove potrebne za otvaranje poglavlja životne sredine. Sposobnost zemlje da sprovede zakone u oblasti životne sredine je ključni kriterijum prilikom procene spremnosti za status kandidata i konačno članstvo u EU. U skladu sa postavljenim prioritetima zaštite životne sredine, projekat je osmišljen kako bi se postigla potpuna harmonizacija srpskog zakonodavstva sa IPPC / IED i Seveso direktivama.

Projekat je takođe pomogao uvođenje EU – Eko menadžmenta i šema provere (EMAS) u Srbiji(dobrovoljni sistem sertifikacije koji obeležava regulatorima i korisnicima primenu ekoloških standarda koji prelaze zakonske uslove (EMAS III (Uredba)). Usklađenost srpske industrije sa standardima EU za industrijske emisije je bio jedan od prioriteta projekta obzirom da su ovi standardi relevantni za oko 500 operatera u Srbiji, koji predstavljaju najvažnije industrijske sektore, kao što su energetika, mineralna, cementa, hemijska, industrija čelika i veliki obim poljoprivrede. Veliki broj operatera će morati da dostigne standarde EU do datuma pristupanja zemlje Evropskoj uniji, dok za neke operatere koji ispunjavaju određene kriterijume, Vlada može da pregovara takozvani “prelazni period”.

Prelazni periodi omogućavaju izabranim kompanijama da urade potrebne investicije za dostizanje standarda EU u ograničenom vremenskom periodu nakon datuma pristupanja EU. Projekat je ocenio investicione potrebe za izabrane operatere i pripremio je Plan sprovođenja specifičnih direktiva koji će se koristiti kao osnova za izradu dokumenata za pregovore o pristupanju i određivanje mogućih prelaznih perioda sa Evropskom komisijom. Konferencija je bila prilika da se predstave glavni rezultati i uticaj aktivnosti koje je sproveo projekat i da se diskutuje o trenutnom statusu implementacije i budućoj pregovaračkoj poziciji sa glavnim zainteresovanim stranama projekta: državna uprava na centralnom, regionalnom i lokalnom nivou , industrijski operateri i organizacije građanskog društva. Projekat je implementiran od strane Hulla&Co Human Dynamics KG (Austrija) u konzorcijumu sa četiri druge međunarodne konsultantske organizacije, Regionalni centar za životnu sredinu (Mađarska), RPS (Holandija), Pokret za životnu sredinu (Holandija) i Umweltbundesamt-Agencija za zaštitu životne sredine (Austrija).

www.europa.rs

U planu postavljanje LED rasvete u Pančevu

Pancevo-NOcu-1_MG_8189-2-300x200

Gradonačelnik Pančeva gospodin Saša Pavlov izjavio je za RTV Pančevo da su u toku pregovori sa izraelskom kompanijom „Smart LED“ o otvaranju fabrike za proizvodnju LED rasvete.

Kako je istakao, u fabrici će se proizvoditi LED rasveta po najnovijoj tehnologiji, a trebalo bi da zapošljava oko 200 radnika. Predviđena je i saradnja sa Elektrotehničkom i Mašinskom školom, iz koje bi trebalo da se regrutuju novi kadrovi.

Gospodin Pavlov je podsetio i da je kompanija „Smart LED“ donirala LED rasvetu koja je postavljena u ulici Maksima Gorkog u Pančevu, a naveo je i da postoji mogućnost javno-privatnog partnerstva između Pančeva i pomenute kompanije kako bi ceo grad bio pokriven LED rasvetom.

Sandra Jovićević

foto: pancevac-online.rs

„Gasprom“ ukida Turskoj popust na gas

gas_madrid ec.europa.eu

Turski mediji saopštili su da je ruska kompanija „Gasprom“ ukinula Turskoj popust na gas od 10,25 odsto.

Portal Gazeta.ru preneo je, poziovajući se na neimenovani izvor, da su pregovori o ukidanju popusta u toku, ali da konačna odluka još uvek nije donesena.

Turska novinska agencija Anadolija saopštila je da je u 2015. godini popust koristilo pet turskih kompanija. Kako je istakla, cena ruskog gasa u 2014. godini iznosila je za Tursku 374 dolara za hiljadu kubika gasa, dok je na početku 2015. godine cena gasa pala ispod 300 dolara za hiljadu kubika. Kompanije koje su koristile popust od 10,25 odsto gas iz Rusije su plaćale oko 260 dolara za hiljadu kubika.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu

izvor: energetika.ba

Objavljena publikacija „Indikatori šumovitosti u Srbiji prema CORINE Land Rover“

SerbianForestIndicators2016

Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije saopštila je da je objavila publikaciju „Indikatori šumovitosti u Srbiji prema CORINE Land Rover“.

Kako je saopšteno, publikacija je objavljena u saradnji sa stručnjacima „Visoke škole primenjenih studija“ iz Vranja, a nastala je kao rezultat saradnje Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije i Evropske agencije za zaštitu životne sredine CORINE Land Rover.

Rečeno je da su analizirane promene šumovitosti u periodu od 1990. do 2012. godine, a koje mogu biti veoma korisne svima koji se bave zaštitom životne sredine, zaštitom prirode, eksploatacijom prirodnih resursa, kao i šumarima i donosiocima odluka.

Publikaciju „Indikatori šumovitosti u Srbiji prema CORINE Land Rover“ možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: sepa.gov.rs

Javna konsultacija za Metodologiju određivanja troškova priključenja na sisteme za transport i distribuciju gasa

aers

Agencija za energetiku Republike Srbije saopštila je da je 29. januara 2016. godine objavljena javna konsultacija za dokument Metodologija za određivanje troškova priključenja na sisteme za transport i distribuciju prirodnog gasa.

Kako je istaknuto, pomenutom metodologijom određuju se način i bliži kriterijumi za obračun troškova priključenja objekta krajnjeg kupca i proizvođača prirodnog gasa, odnosno biogasa na sistem za transport prirodnog gasa, odnosno distributivni sistem, a u zavisnosti od mesta priključenja, odobrenog kapaciteta, potrebe za izvođenjem radova, potrebe za ugrađivanjem neophodne opreme, uređaja i materijala, kao i drugih objektivnih kriterijuma.

Primedbe i sugestije mogu se dostaviti do 18. februara 2016. godine.

Metodologiju za određivanje troškova priključenja na sisteme za transport i distribuciju prirodnog gasa možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: aers.rs

Izraelska kompanija gradi vetropark u Hrvatskoj

Photo: EP

vetrogenerator

Izraelska kompanija „Enlight Renewable Energy“ kupila je 90 odsto udela u projektu izgradnje vetroelektrane „Lukovac“ u Hrvatskoj.

Kako su preneli mediji, izraelska kompanija je kupila većinski deo ovog projekta za 8,3 miliona dolara, odnosno 7,6 miliona evra. Predstavnici kompanije „Enlight Renewable Energy“ saopštili su da traže partnere za izgradnju VE „Lukovac“ u koju će uložiti oko 63 miliona evra. Takođe je rečeno da je u planu da završna faza planiranja projekta bude gotova u prvoj polovini 2016. godine.

VE „Lukovac“ trebalo bi da bude izgrađena na području Splitsko-dalmatinske županije, a očekuje se da će imati snagu od 49MW.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

U toku izgradnja vetroparka kod Nevesinja u RS

vetropark

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske gospodin Petar Đokić izjavio je da će vetropark na planini Trusina kod Nevesinja biti završen do 2017. godine.

On je istakao da je konvcesija za izgradnju ovog vetroparka dodeljena kompaniji „Eol prvi“ pre nekoliko godina, a da je u poslednjih nekoliko meseci realizacija ovog projekta u toku. Naveo je da je pomenuti projekat od velikog značaja, kao i da je lokacija veoma pogodna za izgradnju vetroparkova.

Koncesija za izgradnju vetroparka dodeljena je kompaniji „Eol prvi“ iz Nevesinja 2012. godine, a strateški partner na ovom projektu je kompanija „Kermas“ iz Velike Britanije. Vetropark bi trebalo da ima 17 vetrogeneratora ukupne snage oko 51MW. Očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 160 hiljada MWh električne energije što je dovoljno za snabdevanje energijom oko 40 hiljada domaćinstava. Vrednost investicije trebalo bi da bude 150 miliona maraka, odnosno preko 76 hiljada evra, a puštanje u rad vetroparka očekuje se 2017. godine.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Energetski sektor će obeležiti naredne decenije u globalnoj ekonomiji

_DSC7794Sberbank trenutno u Srbiji ima 33 ekspoziture, 611 zaposlenih i blizu 69.000 klijenata. Reč je o finansijskoj instituciji koja u Rusiji posluje 170 godina i koja slovi za jednu od najuspešnijih banaka u svetu. Sberbank pruža usluge za fizička lica, ali i za mala, srednja i velika preduzeća o čemu smo razgovarali sa Vladimirom Boškovićem, direktorom sektora za poslove sa malim i srednjim preduzećima. Poseban akcenat smo stavili na činjenicu da je ova banka jedna od malobrojnih u Srbiji koja podržava projekte u vezi sa energetikom, zaštitom životne sredine i energetskom efikasnošću. Za Energetski portal Srbije iz prve ruke saznajemo kako jedna uspešna banka posluje u Srbiji i kavi su do sada projekti podržani.

EP: Zašto se Sberbank po Vašem mišljenju opredelila da podrži upravo projekte u vezi sa energetskom efikasnošću, zaštitom životne sredine i na taj način podstakne razvoj privrede u Srbiji?
Vladimir Bošković : Srbija kao zemlja sa veoma ograničenim energetskim resursima ima mnogo potencijala za uštede, a unapređenje energetske efikasnosti je jedan od preduslova energetske stabilnosti zemlje, kao i privrede u celini. Energetski sektor je odavno postao najprofitabilniji i najprivlačniji sektor za investiranje, pa je prema procenama međunarodnih finansijskih institucija, pored poljoprivrede, sektor koji će obeležiti naredne decenije u globalnoj ekonomiji. S obzirom na dosadašnje aktivno iskustvo u finansiranju u segmentu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, Sberbank Srbija u ponudi ima sve modele neophodne za finansiranje projekata u ovim segmentima dajući tako konkretan doprinos očuvanju životne sredine. U saradnji sa KfW-om (Nemačka razvojna banka) do sada smo realizovali 10 miliona EUR u više od 400 projekata iz namenske kreditne linije za unapređenje energetske efikasnosti. Mereno konkretnim učinkom, naš doprinos izražen u mernim jedinicama je skoro 20 miliona kWh godišnje uštede u potrošenoj energiji, kao i smanjenju emisije CO2 u iznosu od 11 hiljada tona godišnje.

EP: Kakvi su uslovi koje treba da ispuni privatno ili pravno lice da bi dobilo kredit u Sberbanci ?
Vladimir Bošković : S obzirom da se radilo o namenskoj kreditnoj liniji, za nas kao banku to je predstavljalo dodatni motiv da klijentima ponudimo daleko povoljnije uslove nego sto su to komercijalni, prosečni uslovi na tržištu. Jedini uslov za klijente je bio da svaka od investicija doprinese uštedi energije od minimum 20%, praćeno smanjenjem emisije CO2 u istom tom procentu. Fokusirani smo na privatni sektor, a krediti su namenjeni za podsticaj malih i srednjih preduzeća, kao i stanovništva. Najveći deo realizovanih projekata se odnosio na investicije u zgradarstvu, a nešto manji broj na zamenu opreme/ mašina u proizvodnim procesima i kupovinu vozila u sektoru usluga i transporta.
Imajući u vidu potencijale za investiranje, naši planovi su takođe usmereni ka javnom sektoru i lokalnim samoupravama. Razlog što do sada nismo realizovali više projekata u segmentu lokalnih samouprava leži pre svega u neadekvatnim modelima finansiranja, koji u skorijoj budućnosti mogu biti prevaziđeni definisanjem JPP-a (javno-privatno partnerstvo) kao adekvatnog modela finansiranja, koji bi bio prihvatljiv, kako za banke, tako i za ostale učesnike u partnerstvu. Pravni okvir odavno postoji, ali još uvek nedovoljan broj realizovanih projekata po ovom modelu je razlog veće opreznosti poslovnih banaka.

EP: Da li u direktnom kontaktu sa klijentima ili potencijalnim klijentima u Srbiji možete da saznate u kojoj meri shvataju problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena koje su ujedno i bile tema konferencije COP21 koja je nedavno održana u Parizu?
Vladimir Bošković : Kako smo jedna od prvih banaka na tržištu koja je počela sa kreditiranjem ovih projekata, naše glavne prednosti su: stečeno znanje i skustvo. Uz pomoć konsultantskih timova koji su bili sastavni deo realizacije kreditne linije sa KfW-om, primili smo određena znanja i ekspertizu neophodne za aktivniji pristup naših zaposlenih u prodaji, kako bi na pravi način uticali na podizanje svesti klijenata o značaju ulaganja u ove projekte. Zaposleni su prošli nekoliko nivoa obuke o energetskoj efikasnosti, a neki od njih su stekli i dodatna znanja pa smo oformili interni konsultanstki tim za energetsku efikasnost čija je primarna uloga bila procena usklađenosti projekata sa kriterijumima o finansiranju, kao i konstantno sticanje novih znanja o ovoj oblasti.
Vođeni iskustvom zemalja iz EU, ključni faktor je primena zakonske regulative koja će stvoriti pogodan teren za promociju i podstaći dalje investiranje u ovom sektoru. Očekujemo skoriju primenu niza zakonskih i podzakonskih akata koji su u postupku implementacije. Pomenuo bih samo neke od njih: najavljene izmene zakona o planiranju i izgradnji, puna primena energetske sertifikacije zgrada, primenu zakona o efikasnom korišćenju energije koji uvodi niz neophodnih mera za povećanje energetske efikasnosti (pre svega mislim na naplatu toplotne energije prema utrošku u sistemu daljinskog grejanja), uspostavljanje energetskog menadžmenta na nivou kompanija i lokalnih samouprava, kao i mnoge druge.
Kontinuirano radeći na podizanju svesti o energetskoj efikasnosti i značaju ovih investicija za životnu sredinu, odgovorno poslovanje potvrđujemo upravo ulaganjem u ove i slične projekte u oblasti energetike

Autor: Vesna Vukajlović