Home Blog Page 1307

Završena druga faza sanacije postrojenja za preradu vode u Leskovcu

gradleskovac.org gradiste

Gradonačelnik Leskovca gospodin Goran Cvetanović, direktor JKP „Grdelica gospodin Zoran Jović i direktor Direkcije za urbanizam i izgradnju grada Leskovca gospodin Milenko Milenković obišli su postrojenje za preradu vode u Gradištu.

Ovom prilikom je rečeno da je nedavno završena druga faza radova na sanaciji postrojenja za preradu vode u Gradištu tako da stanovnici Grdelice i okolnih mesta neće imati problema sa snabdevanjem. Istaknuto je da se potreba za dogradnjom pomenutog postrojenja javila zbog promena u slivnom području uzvodno od zahvata, ali i zbog višegodišnje eksploatacije postrojenja koje je u funkciji od 1976. godine.

U saopštenju Leskovca navedeno je da je projektnu dokumentaciju za sanaciju postojećeg taložnika i filterske stanice izradila Direkcija za urbanizam i izgradnju grada Leskovca, a vrednost radova u prvoj fazi iznosila je 2,5 miliona dinara. Prva faza sanacije započeta je 2014. godine, a izvođač radova bila je kompanija „Crna Trava“, a sa drugom fazom započelo se 2015. godine. Vrednost radova u drugoj fazi iznosila je 11,6 miliona dinara, a izvođač radova bila je kompanija „Hidrokontrol“ iz Niša.

Završetkom druge faze sanacije postrojenja za preradu vode u Gradištu obezbeđeno je nesmetano vodosnabdevanje za 15 hiljada stanovnika, navodi se u saopštenju grada Leskovca.

Sandra Jovićević

foto: gradleskovac.org

Sastanak povodom projekta prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Kruševcu

krusevac.rs sastanak otpadne vode

Sredinom prošle nedelje u opštini Kruševac održan je sastanak povodom realizacije projekta „Prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda“.

Gradonačelnik Kruševca gospodin Dragi Nestorović izjavio je da je projekat „Prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda“ jedan od investiciono najznačajnijih projekata čija je ukupna vrednost 23.846.000.

Projekat je podeljen u dve komponente – izgradnju kolektorske i kanalizacione mreže i izgradnju postrojenja za prečišćavanje, navedeno je u saopštenju grada Kruševca. Kolektorsku i kanalizacionu mrežu čini 18 glavnih projekata, a u prvoj grupi realizuje se njih 7 od strane izvođača radova konzorcijuma „Telekomunikacija“ i SADE. U drugoj grupi nalazi se 11 projekata za 4 seoska naselja sa primarnim i sekundarnim vodovima.

Vrednost postrojenja za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda iznosi 14.895.487 evra, a zauzimaće površinu od oko 6,1 hektara. Izvođač radova je kompanija JV AKTOR S.A. – LAD Group – Waterleau Group NV, a očekuje se da će radovi početi u junu 2016. godine, dok će postrojenje biti završeno naredne godine. Sredstva za finansiranje obezbedila je Vlada Republike Srbije (95 odsto) kroz kredit KfW banke i JKP „Vodovod“ (5 odsto).

Na sastanku se razgovaralo i o projektima čvrstog otpada za šta je Vlada Nemačke obezbedila sredstva u iznosu od oko milion evra.

Sastanku su prisustvovali predstavnici grada Kruševca, Nemačke razvojne banke (KfW), konsultantske kuće „Gauf“ i JKP „Vodovod“.

Sandra Jovićević

foto: krusevac.rs

Radovi na izgradnji kolektora u Subotici biće završeni do kraja juna 2016. godine

subotica.rs kolektor

Predstavnici grada Subotice, JKP „Vodovod i kanalizacija“ i GP „Graditelj NS“ obišli su radove na izgradnji Kolektora II, koji se izvode u okviru realizacije Projekta unapređenja vodnih sistema grada Subotice, saopšteno je iz grada Subotice.

Gradonačelnik Subotice gospodin Jene Maglai izjavio je da su radovi na izgradnji Kolektora II na Trgu kralja Tomislava završeni pre predviđenog roka, a da je do sada izvršeno oko 95 odsto radova na Kolektoru II. On je istakao i da se očekuje da će svi radovi biti završeni do kraja aprila 2016. godine, umesto do kraja decembra, kako je planirano. Naveo je i da su završeni radovi na izgradnji Kolektora VII, na izgradnji Centralnog magistralnog vodovoda izvedeno je 98 odsto radova, a polovina radova je završena na povezu Istočnog i Zapadnog magistralnog vodovoda. Dodao je da se očekuje da će svi radovi biti završeni do kraja juna 2016. godine.

Gospodin Maglai je istakao i da je 8. februara 2016. godine javno oglašen tender Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za izgradnju postrojenja za kondicioniranje, rezervoara i crpne stanice na drugom Centralnom kompleksu vodosnabdevanja grada – Vodozahvatu II. Dodao je da je vrednost projekta preko 3 miliona evra.

Podsetimo, radovi na izgradnji Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici započeli su u aprilu 2015. godine, a ugovor za realizaciju projekta potpisan je krajem septembra 2014. godine. Ugovorom je predviđeno da radovi na izgradnji Kolektora II, Kolektora VII i Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici budu završeni za 23 meseca. Vrednost ovog projekta iznosi nešto više od 5,1 miliona evra, a realizovaće se u tri faze. Izgradnja ova dva kolektora i centralnog vodovoda deo je „Projekta unapređenja vodnih sistema grada Subotice“ koji se finansira uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Prva etapa radova obuhvata izgradnju Kolektora II, Kolektora VII i Centralnog magistralnog vodovoda; druga izgradnju vodovoda u Lošinjskoj ulici i povezanog kraka, a treća izgradnju fabrike vode „Vodozahvat II“. Krajem 2017. godine trebalo da budu završeni svi projekti koji se tiču magistralnog vodovoda u Subotici, a ukupna vrednost radova iznosi 25 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: subotica.rs

Putin i Orban o projektima u oblasti energetike

putin_orbanPremijer Mađarske Viktor Orban nalazi se u zvaničnoj poseti Moskvi. On će sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom razgovarati o zajedničkim projektima dve zemlje u sferi energetike.
Kako je saopštila pres slušba Kremlja, tokom predstojećeg susreta predsednika Rusije Putina i premijera Mađarske Orbana planirano je da teme razgovora budu unapređenje bilateralnih odnosa, uključujući realizaciju sporazuma postignutih pre tačno godinu dana 17. februara za vreme posete predsednika Rusije, Budimpešti.
“Na dnevnom redu sastanka su perspective daljeg razvoja trgovinsko- ekonomskih veza ,unapređenje zajedničkih projekata u oblasti energetike I visokoh tehnologija, saradnja u kulturnoj i humanitarnoj sferi.”- piše u saopštenju Kremlja.

http://rs.sputniknews.com

Vetropark „Trusina“ biće pušten u rad 2017. godine

vetropark

U Nevesinju u Republici Srpskoj u toku je izgradnja vetroparka „Trusina“ za koji je koncesiju dobila kompanija „Eol prvi“.

Predstavnik kompanije „Eol prvi“ gospodin Zlatko Mandžuka izjavio je da će elektrana umesto planiranih 51MW imati 49,5MW. Kako je istakao, biće postavljeno 15 turbina pojedinačne instalirane snage oko 3,3MW, a čija će visina biti 84 metra. Dodao je da će turbine isporučiti danska kompanija „Vestas“.

Vrednost projekta iznosi oko 145 miliona KM, od čega će 87 odsto sredstava obezbediti britanska kompanija „Kermas“, 10 odsto kompanija „Eol prvi“, a ostatak opština Nevesinje. Očekuje se da će sledeće godine početi montaža turbina, kao i da će vetropark biti priključen na mrežu.

Podsetimo, koncesija za izgradnju vetroparka dodeljena je kompaniji „Eol prvi“ iz Nevesinja 2012. godine, a strateški partner na ovom projektu je kompanija „Kermas“ iz Velike Britanije.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

U aprilu usvajanje Akcionog plana energetske efikasnosti za Mostar

Konferencija EE Sarajevo 2014.-4bd1743e mostar.ba

U petak 12. februara 2016. godine u Mostaru u Bosni i Hercegovini održan je okrugli sto o energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije i zaštiti životne sredine.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine Hercegovačko-neretvanske županije gospodin Jerko Pavličević izjavio je novinarima da je cilj održavanja okruglog stola o izradi Akcionog plana energetske efikasnosti za grad Mostar sagledati energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u javnim ustanovama. On je istakao da je bitno razvijati svest javnosti o potrebi zaštite životne sredine koja utiče na održivi razvoj.

Predstavnik Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) gospodin Brajan K. Schjertzer dodao je da je okrugli sto o izradi Akcionog plana energetske efikasnosti za Mostar veoma bitan, kao i da će se Mostar izradom pomenutog plana pridružiti mnogim evropskim gradovima koji se bore za smanjenje emisije ugljen dioksida i uštedu energije.

Savetnik gradonačelnika Mostara gospođa Radmila Komadina istakla je važnost projekta CB-GREEN, a govorila je i o merama energetske efiaksnosti koje Mostar preduzima u poslednjih par godina.

Na skupu je istaknuto da se očekuje da Akcioni plan o energetskoj efikasnosti grada Mostara bude usvojen u aprilu 2016. godine.

Okrugli sto o energetskoj efikasnosti, obnovljivim izvorima energije i zaštiti životne sredine održan je u okviru projekta CB-GREEN čiji je cilj zaštita životne sredine i održivo korišćenje prirodnih resursa u graničnim područjima Zadarske i Hercegovačko-neretvanske županije.

Sandra Jovićević

foto: mostar.ba

Moguće smanjenje cene gasa za distributivna preduzeća u FBiH

gasovod novosti.rs

Nadzorni odbor kompanije „BH-Gas“ doneo je odluku o smanjenju cene gasa za distributivne kompanije sa 640KM na 550KM za hiljadu kubnih metara gasa.

Odluka je prosleđena Federalnom ministarstvu energetike, rudarstva i industrije koje će dati svoje mišljenje, a mišljenje ćedostaviti i Federalno Ministarstvo trgovine nakon čega će predlog o smanjenju cene gasa za distributivne kompanije biti dostavljen Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.

Predstavnici kompanije „BH-Gas“ saopštili su da, u slučaju da do smanjenja gasa dođe, umanjenje cene gasa će se retroaktivno obračunati distributivnim preduzećima od 1. januara 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

U planu izgradnja kogeneracionog postrojenja na biomasu u BiH

biomasa

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je prethodnu saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole privrednom društvu „Natron-Hayat“ iz Maglaja za izgradnju kogeneracionog postrojenja na biomasu, preneli su mediji.

Kako je saopšteno, izgradnja kogeneracionog postrojenja na biomasu „TG 4“ planirana je u opštini Maglaj. Postrojenje bi trebalo da ima snagu od 35MW, a očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 30 hiljada MWh toplotne energije i 64.152,00MWh električne energije.

Kao gorivo za postrojenje koristiće se drvna biomasa, odnosno kora jele, bora i smrče.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

U planu druga faza sanacije jalovišta nekadašnjeg rudnika u Stolicama

jaloviste blic.rs

Stručnjaci Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ rade na projektu kompletne sanacije brane nekadašnje flotacije rudnika „Stolice“, preneli su mediji.

Predsednik opštine Krupanj gospodin Rade Grujić izjavio je da je vrednost radova na brani oko milion evra, dok će 600 hiljada evra biti uloženo u čišćenje korita reke i zemlje oko njega.

Podsetimo, nakon majskih poplava 2014. godine i formiranja klizišta pukle su tri brane u opštini Loznica i jalovina iz nekadašnjeg rudnika istekla je i ulila se u reku Korenita. Krajem maja iste godine uspešno je zaustavljeno dalje izlivanje jalovine, ali je do ponovnog izlivanja došlo već u julu 2014. godine. Poslednje izlivanje jalovine iz nekadašnjeg rudnika u Stolicama dogodilo se krajem septembra 2014. godine, kada je analizom uzoraka sa četiri bazne stanice potvrđeno prisustvo olova, kadmijuma, gvožđa, cinka, bakra, žive, antimona, arsena i mangana u Drini. Nakon toga, sredinom oktobra 2014. godine Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije objavila je rezultate analiza vode iz reke Drine koji su potvrdili prisustvo teških metala u ovoj reci.

Krajem novembra 2014. godine završena je prva faza sanacije jalovišta nekadašnjeg rudnika u Stolicama. Radnici RTB „Bor“ izgradili su pet brana za filtriranje vode iz jalovišta, dve brane za prihvat i odvod bujičnih voda i 1300 metara kanala za prihvat voda.

Sandra Jovićević

foto: blic.rs

Preko 8 miliona KM za podsticanje proizvodnje iz OIE i efikasne kogeneracije u FBiH

oie economy.rs

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donela je odluku o ukupnom iznosu sredstava, odnosno potrebnom iznosu naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracijei jediničnom iznosu naknade za podsticanje proizvodnje električne enrgije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2016. godinu.

Kako je saopšteno, ukupan iznos sredstava za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije za 2016. godinu iznosi 8.354.254 KM. Jedinični iznos naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije iznosi 0,001 KM/kWh bez PDV-a, a primenjivaće se od 1. januara 2016. godine.

Sredstva koja će biti prikupljena na osnovu ove naknade predstavljaju prihod Operatera za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju, a namenjena su za isplaćivanje podsticajnog dela iz zagarantovane cene za proizvedenu električnu energiju privilegovanih proizvođača, finansiranje troškova rada Operatora i pokrivanje troškova uravnoteženja elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u vrednostima planirane i proizvedene električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju.

Sandra Jovićević

foto: economy.rs

izvor: fena.ba

Uskoro početak druge faze kapitalnog remonta u TE „Morava“

te morava tent.rs

Direktor TE „Morava“ gospođa Marija Stevanović izjavila je za Tanjug da je započeta priprema za drugu fazu kapitalnog remonta u TE „Morava“.

Kako je gospođa Stevanović istakla, remont će trajati 6 meseci, a obezbediće siguran i pouzdan rad ove termoelektrane u narednih 10 godina. Pored standardnih remontnih aktivnosti biće izvedeni i investicioni poslovi većeg obima kao što su zamena ložišta kotla membranskim i rekonstrukcija elektrofiltera, odala je gospođa Stevanović. Navela je da je u planu i zamena ventila srednjeg pritiska, izrada projekta, nabavka i montaža linije hemijske pripreme kondenzata i zamena sistema za proizvodnju tehnološke vode za kotao, kao i nabavka i ugradnja novih generatorskih zaštita i rekonstrukcija proizvoda napona 0,4KW.

Ona je podsetila da je prošle godine obavljena prva faza kapitalnog remonta koja je trajala oko 5 meseci. U okviru ovog projekta uloženo je oko 10 miliona evra, a angažovano je oko 50 domaćih i stranih kompanija.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

Borba protiv hidrocentrala na Korani

Rastoke_(1),_Slunj,_CroatiaGrad Slunj, nekoliko opština i ekološko udruženje „Eko-pan“ iz Karlovca opet će tražiti izmene i dopune prostornog plana Karlovačke županije, ako bude plan u Županijskoj skupštini izglasan zajedno s dve lokacije za moguću gradnju hidrocentrala na Korani, najavilo je udruženje za zaštitu okoline “Eko-pan”. To se udruženje oglasila saopštenjenjem. Dok se Županijski zavod za prostorno uređenje na konferenciji za novinare prošle nedelje, obratio i sumirao javnu raspravu o predlogu prostornog plana Karlovačke županije. Predlog bi u aprilu trebalo da se nađe pred županijskim poslanicima. Autori predloga prostornoga plana rekli su da se udovoljilo zahtevima, pa neće biti moguće graditi nove hidrocentrale, osim pet započetih i još dve na Korani, Barilović i Lučica, čija gradnja je predviđena ranijim dokumentima.

“Udruženje “Eko-pan” će se boriti da se i te dve lokacije promene. Pošto nije započeta gradnja, a HEP ima stav da im one nisu potrebne, nema razloga da taj prostor ostane rezervisan za gradnju hidrocentrala”, ističe se u saopštenju koje je potpisao voditelj “Eko-panovog” programa “Pravo okoliša” gospodin Denis Francišković. On navodi da u „Nacrtu strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske“, koji je prošlog leta sastavio “Hrvatski zavod za prostorni razvoj Ministarstva graditeljstva”, piše kako se “prihvata” predlog Grada Slunja. Da se briše da je to “lokacija za prioritetni smještaj novih energetskih građevina”. Taj dokument međutim nije uspeo da dođe na dnevni red u prošlom sazivu Sabora i još nije izglasan.

Kad bi Sabor usvojio tu novu strategiju, Karlovačka županija se ne bi više mogla pozivati na stare dokumente i prestala bi opasnost da će neko zatražiti i pribaviti dozvole za gradnju te dve hidrocentrale na Korani, objasnio je za Hinu gospodin Francišković. On kao pogrešnu tezu odbacuje da je gradnja hidrocentrale u Lučici važna i zbog obrane od poplave nizvodno od Karlovca. Činjenicu da su pri izradi novih dokumenata i „Hrvatske vode“ prihvatile zahtev Grada Slunja da se iz planova gradnje hidroelektrana izbaci Lučica, gospodin Francišković tumači kao njihovu potvrdu da ta akumulacija odnosno brana nije važna za zaštitu od poplava.

Izvor: www.nacional.hr

Moguće snabedevanje Srbije gasom iz SAD-a preko terminala na ostrvu Krk

gas_madrid ec.europa.eu

Potpredsednik Skupštine Srbije gospodin Vladimir Marinković izjavio je za RTV da su prilikom nedavnog boravka delegacije Srbije u Sjedinjenim Američkim Državama započeti dogovori o uključivanju američkih kompanija u snabdevanje gasom Srbije preko gasnog terminala koji se nalazi na ostrvu Krk u Hrvatskoj.

Gospodin Marinković je istakao da je ovom prilikom rečeno da je u planu poboljšanje kapaciteta gasnog terminala na ostvru Krk u Hrvatskoj i pravljenje interkonekcije sa Hrvatskom kako bi Republika Srbija američki gas dobijala preko pomenutog terminala. Naveo je da bi putem ovog terminala Republika Srbija dobijala jeftin američki gas.

Dodao je i da su u toku pregovori o gasnoj interkonekciji sa Bugarskom i Grčkom za dopremanje gasa tom rutom čime bi se doprinelo energetskoj stabilnosti Republike Srbije.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu

Deponija u Vinči veliki ekološki problem za celu Srbiju

deponija vinca kurir.rs

Analitičar zaštite životne sredine gospodin Zoran Karić izjavio je za Betu da deponija u Vinči predstavlja veliki ekološki problem za Beograd i Republiku Srbiju.

Kako je istakao, veliki procenat otpada koji se nalazi na deponiji je organskog porekla i privlači ptice koje bi mogle da prenesu zarazu. Dodao je da bi grad Beograd trebalo da angažuje neke ornitološke organizacije koje bi radile monitoring deponije, kao i da bi trebalo da se utvrdi da li ptice koje se hrane na deponiji privlače zarazu.

Gospodin Karić je podsetio i da je u toku raspisivanje tendera za uređenje deponije u Vinči.

Sandra Jovićević

foto: kurir.rs

Povećati energetsku efikasnost i iskorišćenje energije iz obnovljivih izvora

parlament gov rs tomic solano

U petak 12. februara 2016. godine održan je sastanak između predsednika Odbora za privredu, regionalni razvoj, turizam i energtiku i Parlamentarnog foruma za energetsku politiku Srbije gospođe Aleksandre Tomić i stalnog predstavnika UNDP-a gospođe Irene Vojačkove Solano.

Gospođa Tomić je ovom prilikom predstavila aktivnosti koje su postigle tri neformalne parlamentarne grupe: Parlamentarni forum za energetsku politiku Srbije, Ženska parlamentarna mreža i Zelena poslanička grupa. Kako je istakla, Narodna Skupština radi na povećanju svesti javnosti o značaju energetske efikasnosti, a u prethodnom periodu dodeljeni su energetski pasoši Domu Narodne Skupštine, Palati Srbije i zgradi Vlade Republike Srbije. Navela je da se uz pomoć ovih energetskih pasoša može unaprediti energetska efikasnost kako bi se ostvarila ušteda energije i do 30 odsto. Dodala je i da je pokretanje teme o energetskoj efikasnosti ukazalo i na potrebu donošenja novog zakona o inženjerstvu.

Gospođa Solano je istakla da Narodna Skupština mora uzeti učešće u povećanju energetske efikansosti kako bi dala primer lokalnim samoupravama, a dodala je i da je potrebno povećati iskorišćenje energije iz obnovljivih izvora, ali i kapacitet elektrana koje rade na biomasu u Republici Srbiji.

U okviru sastanka dogovorena je i izrada zajedničkog plana saradnje između Narodne Skupštine i UNDP-a.

Sandra Jovićević

foto: parlament.gov.rs

Suspendovan program SAD za klimu, Obama nezadovoljan

439989-20130802-115906-640x360-600x337Američki predsednik Barak Obama okarakterisao je odluku Vrhovnog suda SAD da suspenduje ambiciozni program zaštite klime kao „neobičnu“, ali i poručio da to ne znači kraj borbe. Plan za smanjenje emisija u termoelektranama ključna je mera koju je Vašington predložio uoči konferencije o klimi u decembru 2015. u Parizu. Iz Bele kuće ipak poručuju da suspenzija plana neće omesti ispunjavanje cilja koji su podnele SAD, druga zemlja u svetu po količini emisija gasova sa efektom staklene bašte. Obama je 11. februara govorio o „šamaru“ koji mu je zadala najviša sudska instanca suspendujući program za klimu, u prvom obraćanju po objavljivanju odluke suda. „Znam da su neki rekli ‘Vrhovni sud je ukinuo Propis o čistim termoelektranama’. To nije tačno, i ne obeshrabrujte ljude”, rekao je američki predsednik.

Sud je privremeno obustavio plan za čistu energiju koji je napravila Američka agencija za zaštitu životne sredine i kojom je termoelektranama naloženo drastično smanjenje emisija ugljen dioksida za 32% do 2030. u poređenju sa 2005. To je ključna obaveza koju su SAD preuzele u okviru priprema za klimatsku konferenciju u Parizu, na kojoj je sredinom decembra 195 zemalja usvojilo sporazum o zaštiti klime. „Ovom odlukom zapravo je rečeno ‘sačekajte da razmotrimo legalnost’ plana“, rekao je Obama, dodajući da njegov tim ima puno poverenje u pravnu zasnovanost plana. Najvišoj sudskoj instanci obratilo s 27 saveznih država, uglavnom onih gde su na vlasti republikanci. Zahtev je bio da se plan privremeno suspenduje do donošenja konačne odluke. Prema mišljenju stručnjaka, odluka se može očekivati tek 2017. „Vrhovni sud je učinio nešto neuobičajeno”, rekao je Obama govoreći o odluci koju je sa iznenađujućom brzinom izglasalo pet od devet sudija. Obamini protivnici iz redova republikanaca, koji imaju većinu u Kongresu, smatraju da nema dokaza za klimatske promene i dovode u pitanje ulogu ljudskih delatnosti u zagrevanju planete. „Neki ljudi će konstantno odlagati napore i zadržavati nas u gradovima sa starim zagađujućim energijama i ekonomskom strategijom zasnovanom na ugljen dioksidu od kojeg ne možemo da se udaljimo”, rekao je Barak Obama.

Bela kuća je još 10. februara, dan nakon odluke Ustanog suda, saopštila da može da ispuni obaveze u skladu sa klimatskim sporazumom iz Pariza uprkos sudskoj odluci. Kako je preneo Rojters, portparol Bele kuće Erik Šulc rekao je novinarima na brifingu da je to samo deo plana SAD za borbu sa klimatskim promenama. Dugotrajno produžavanje poreskih olakšica za obnovljive energije koje je odobreno u 2015. nastaviće da daje zamah prelasku energetike na čistije izvore energije, rekao je Šulc. „Uključivanje poreskih kredita imaće više uticaja kratkoročno gledano nego Plan za čistu energiju“, rekao je on. Dodao je da američka vlada razgovara sa partnerima i da su diplomate razumele složeni proces donošenja odluka u SAD.

www.euroactiv.rs