Home Blog Page 1273

Da li ste spremni za IEEP 2017? Saznajte sve o najznačajnijoj konferenciji u regionu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Šesta regionalna konferencija pod nazivom “Industrijska energetika i zaštita životne sredine u zemljama Jugoistočne Evrope – IEEP 2017” biće održana od 21. do 24. juna 2017. godine, na Zlatiboru, u odmaralištu Ratko Mitrović.

Kako nam objašnjavaju čelnici Društva termičara Srbije, industrija u zemljama Jugoistočne Evrope ima slične probleme u vezi energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Preduzeća sa malom energetskom efikasnošću i sa zastarelim industrijskim postrojenjima, našla su se na otvorenom tržištu.

Učešće potrošnje energije u ukupnim troškovima preduzeća je toliko veliko da se svaka ušteda u ovoj oblasti direktno odražava na ukupnu produktivnost, a time i konkurentnost privrednog subjekta. Investicije u oblast racionalne potrošnje energije i zaštite životne sredine spadaju u veoma efikasna ulaganja. Investiciona sredstva za ovu oblast su, zahvaljujući brojnim fondovima međunarodnih institucija, dostupnija i znatno povoljnija od kredita poslovnih banaka.

– Zbog svega navedenog, potvrđeno je naše očekivanje da će teme konferencije pobuditi značajno interesovanje stručnjaka iz Istočne i Jugoistočne Evrope i šire. Na konferenciji će biti predstavljeno preko 80 radova autora iz 8 zemalja, koji će doći na konferenciju da razmene iskustva i informacije, prošire svoja naučna i tehnička saznanja, kako bi na najracionalniji način povećali u svojim zemljama energetsku efikasnost i zaštitili životnu sredinu – kažu organizatori.

Konferencija će biti povod za poslovne susrete sponzora i izlagača konferencije koji će industrijskim preduzećima predstaviti najnoviju tehnologiju koja doprinosi energetskoj efikasnosti i zaštiti životne sredine.

– Pozivamo vas da svojim aktivnim učešćem na IEEP konferenciji doprinesete ostvarenju njenih ciljeva – njihova je poruka.

Foto-ilustracija: Pixabay

OSNOVNI CILJEVI IEEP-a 2017

̵            Sagledavanje postojećeg stanja u tehničkom, tehnološkom, organizacionom i ekološkom smislu

̵            Analiza aktuelnih problema sa osvrtom na postojeću zakonsku i tehničku regulativu u Regionu u poređenju sa uslovima EU

̵            Pogled u budućnost – Pravci razvoja industrijske energetike sa osvrtom na najnovije smernice Evropske komisije

̵            Prikaz projekata smanjenja potrošnje energije i zaštite životne sredine

̵            Donošenje  zaključaka Konferencije

Photo – illustration: Pixabay

OSNOVNI SADRŽAJI IEEP-a 2017

̵            Naučno-stručni sadržaj: teme od posebnog naučnog i stručnog interesa

̵            Prateći stručni programi: stručni i poslovni razgovori, okrugli sto

̵            Prateći komercijalni programi: izložba, poslovne prezentacije, oglasni panoi – promocije i prezentacije opreme, proizvoda, aplikativnog softvera, publikacija

̵            Društveni program: koktel, banket, poslovni ručkovi, večere i kokteli koji omogućuju upoznavanje i zbližavanje učesnika

̵            Promocije obuhvataju sve aktivnosti koje svojim porukama i rezultatima povećavaju interesovanje za teme konferencije i stvaraju atmosferu u kojoj se donose odluke o učešću, odnosno potrebi angažovanja na konferenciji

Foto-ilustracija: Pixabay

TEMATSKE CELINE

  1. Energetska politika, zakonodavstvo i podsticaji

̵            Energetska politika zemalja regiona

̵            Nacionalni i regionalni programi energetske efikasnosti

̵            Podsticajne mere za unapređenje energetske efikasnosti

̵            Modeli finansiranja energetske efikasnosti

̵            Zakonska regulativa

  1. Energetska efikasnost i energetski menadžment u industriji i zgradarstvu

–           Energetska efikasnost i održivi razvoj industrijskih preduzeća

–           Energetski efikasne tehnologije

–           Problemi i mogućnosti korišćenja kogeneracije i trigeneracije

–           Korišćenje otpadne toplote i otpadnih materijala

–           Revitalizacija tehnoloških energetskih sistema u industrijskim preduzećima

–           Programi energetskog menadžmenta

–           Analize stanja i metode optimizacije u industrijskoj energetici

–           Merenje, upravljanje i vizuelizacija procesa

Foto-ilustracija: Pixabay
  1. Zaštita životne sredine i održivi razvoj

̵            Zaštita vazduha, vode i tla i održivi razvoj industrijskih preduzeća

̵            Tretman i korišćenje otpadnih materijala

̵            Studije uticaja na životnu sredinu, IPPC preporuke, BAT i BREF (najbolje raspoložive tehnologije)

̵            Primena međunarodnih standarda

̵            Ativnosti i inicijative u svetlu borbe protiv klimatskih promena

̵            Koncepti i projekti čistije proizvodnje

̵            Primena analiza životnog veka proizvoda

  1. Korišćenje obnovljivih izvora energije

̵            Korišćenje obnovljivih izvora energije

̵            Korišćenje otpadnih materija kao goriva u industriji

̵            Korišćenje lokalnih goriva

̵            Zamena goriva i korišćenje alternativnih goriva

  1. Posebne sesije

5a. Primeri dobre prakse i izvedenih rešenja povećanja EE i primene novih izvora energije

5b. Unapređenje obrazovanja u energetici i zaštiti životne sredine

Za više detalja o učesnicima i samom programu konferencije kliknite OVDE.

ZLATNA GAZELA 2017: Proglašene najuspešnije kompanije u Srbiji (FOTO)

Foto: www.bisnode.rs

U sredu, 17. maja, u Skupštini grada Beograda su proglašene Zlatna, Srebrna i Bronzana gazela Srbije u 2017, odnosno najuspešnije od najbrže rastućih kompanija u zemlji. Tri najbolje kompanije su izabrane između top 500 kompanija (prema Bisnode metodologiji), koje su u periodu od 5 godina (2011-2015.) udvostručile svoju prodaju i obezbedile čak 23.539 novih radnih mesta.

Gazele Srbije 2017” koje su osvojile priznanje za svoje poslovanje su Vega IT Sourcing d.o.o. Novi Sad (Zlatna gazela Srbije 2017), Termovent Komerc d.o.o. Beograd (Srebrna gazela Srbije 2017) i Jugotex d.o.o. Smederevo (Bronzana gazela Srbije 2017). Pored ove tri kompanije, u najuži izbor ušle su i kompanije Milanović Inženjering d.o.o. Cerovac i Jugo-Impex EER d.o.o. Niš, koje su dobile zahvalnice za učešće na projektu.

Priznanje “Zlatna gazela” je dodelio Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, istakavši važnost uspešnog poslovanja domaćih kompanija – “gazela”, koje su jedan od glavnih pokretača privrednog razvoja zemlje: Vega IT sourcing posluje sa odličnom A1++ bonitetnom ocenom i primer je preduzeća koje doprinosi privrednom razvoju zemlje i omogućuje uključivanje Srbije u međunarodne tokove tehnološkog razvoja.

Foto: vando.rs

– Srpske gazele mogu da računaju na podršku Privredne komore Srbije koja postaje njihov hub za dalji rast i razvoj. Razvijamo najsavremenije alate za podršku brzorastućim kompanijama i unapređujemo dijalog sa državom i lokalnom samoupravom radi otklanjanja prepreka na koje privreda nailazi u poslovanju, da bi sadašnje gazele bile još dinamičnije i kako bi više bilo novih gazela. Organizujemo i podržavamo projekte koji promovišu poslovni uspeh na duže staze, zasnovan na inovacijama, modernim tehnologijama, stalnom unapređenju poslovanja i upravljanja i usavršavanju proizvoda i usluga prema zahtevima tržišta. Takvim kompanijama poklanjamo posebnu pažnju zbog njihovog doprinosa ukupnom ekonomskom razvoju – rastu bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, ali i zato što su dobri primeri, najbolji podsticaj i ohrabrenje za nove uspešne biznis priče. Što više budemo imali gazela, to će nam i privreda biti zdravija, jača i konkurentnija – kaže Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije.

Foto: Vando.rs

Dobitnik “Zlatne gazele”, kompanija Vega IT Sourcing, osnovana je 2008. godine i bavi se izradom softverskih rešenja – od izrade prototipa i arhitekture rešenja, preko testiranja, do asistencije pri migraciji i održavanja. U periodu 2011-2015, kompanija je zabeležila indeks rasta 5,35, a u 2016. godini ostvarila je prihode u visini od 519 miliona RSD, dok udeo izvoza u prihodima iznosi 100%. Svoje proizvode i usluge plasira na tržišta Velike Britanije, Holandije, Belgije i Švajcarske. Kolektiv danas broji 120 zaposlenih, što ukazuje na rast za skoro 40 procenata u odnosu na 2015. godinu. Kompanija je u prethodnoj godini otvorila kancelariju i u Zrenjaninu i podržala otvaranje tri partnerske firme.

Ovo priznanje, kojim međunarodna kompanija Bisnode nagrađuje najuspešnije domaće kompanije, dodeljeno je po drugi put u Srbiji.

Rumunija otkrila novo gasno polje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rumunski Romgaz otkrio je najveće gasno polje u državi u poslednjih 30 godina, koje bi zadovoljilo nacionalne potrebe za gasom za oko tri godine.

Polje Caragele prostire se na površini od 35 km, u njemu su procenjene zalihe od 25 do 27 miliona metara kubnih gasa, a proizvodnja će započeti 2019. godine, objavio je Romgaz. Ove godine biće izbušeno još šest novih bušotina, a proizvodnja bi mogla rasti.

Ukupna investicija procenjuje se na 140 miliona evra, od čega će 40 miliona evra biti investirano ove godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U planu regionalna konferencija o obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U sredu 17. maja 2017. godine održana je 16. sednica Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

U okviru sednice, između ostalog odlučeno je da će biti prihvaćen poziv za posetu Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u junu 2017. godine, a izabrana je i četvoročlana delegacija.

Takođe, članovi Odbora prihvatili su i Inicijativu za organizovanje regionalne konferencije za obnovljive izvore energije, koja bi bila održana u Narodnoj skupštini Republike Srbije početkom juna ove godine.

izvor: parlament.gov.rs

Sandra Jovićević

U planu tretman neopasnog otpada u Zemunu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu Zahteva za dopunu Rešenja o izdavanju dozvole za skladištenje i tretman neopasnog otpada od strane „PAPIR SERVIS FHB“ d.o.o. Beograd.

Aktivnosti koje ovaj operater preduzima su upravljanje neopasnim otpadom – skladištenje i tretman neopasnog otpada (otpadna plastika). Kompleks na kom se skladišti i tretira neopasan otpad se nalazi na lokaciji u Zemun polje.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 29.05.2017. godine. Uvid u podnete Zahteve za dopunu Rešenja o izdavanju dozvole za skladištenje i tretman neopasnog otpada, može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Pale cene gasa i električne energije u Evropskoj uniji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Cene električne energije u domaćinstvima u zemljama Evropske unije u proseku su padale za 2,3 odsto u periodu između druge polovine 2015. i druge polovine 2016. godine, a sada prosečno iznose 20,5 evra za 100 kWh.

U istom periodu cene gasa za domaćinstva pale su za prosečno 10,5 odsto na 6,4 evra po 100 kWh. Najveći pad cena električne energije zabeležen je u Holandiji, a najveći pad cena gasa beleži se u Hrvatskoj i Bugarskoj.

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je cena gasa u drugoj polovini 2016. godini iznosila 3,1 evra po 100kWh, dok je gas u istom periodu najjeftiniji bio u Bugarskoj.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Niži troškovi električne energije u osam osnovnih škola u Kragujevcu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradsko veće Kragujevca dalo je saglasnost Gradskoj upravi za upravljanje projektima, održivi i ravnomerni razvoj na zaključenje ugovora sa Preduzećem za projektovanje i inženjering E – PROJECTING MM iz Kragujevca o isporuci i ugradnji opreme za kompenzaciju reaktivne energije u pet objekata.

Ugovorom su obuhvaćene četiri osnovne i srednje škole na teritoriji grada Kragujevca, i to Prva Tehnička škola; Politehnička škola – Objekat 1 i 2; Škola sa domom učenika za decu oštećenog sluha i Osnovna škola „Svetozar Marković“ .

Vrednost ugovora je 483.000 dinara sa PDV – om, a na taj način obezbediće se ušteda u troškovima električne energije u objektima osam osnovnih škola na teritoriji grada Kragujevca.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Nikšić razvija održivi transport

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Nikšiću u Crnoj Gori postavljena su prva parkirališta za bicikle na četiri lokacije.

Reč je o projektu „Velonik“ koji je realizovala Nevladina organizacija „Biciklo.me“, a finansijska sredstva obezbedila je nikšićka Pivara, koja zadnjih pet godina finansijski nagrađuje najbolje projekte iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine.

U okviru projekta, u zgradi Tehnopolisa održana je i tribina na temu Nikšić kao biciklistički grad, a sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine u Skupštini opštine gospodin Nebojša Adžić ocenio je da je ovako nešto nedostajalo gradu. Kako je istakao, jedno od strateških opredeljenja je razvoj održivog grada koji uključuje i održivi transport gde biciklizam zauzima značajno mesto. Prema njegovim rečima, ovako će se omogućiti velikom broju ljubitelja biciklizma u Nikšiću da na povoljnim lokacijama mogu da parkiraju bicikla, ali i da promovišu taj vid saobraćaja i način života.

Izvršni direktor NVO Biciklo.me gospodin Blažo Crvenica je kazao i da im je cilj da i tribinom koju organizuju kao pobednici Pivarinog konkursa, okupe predstavnike lokalnih vlasti, nevladinog sektora, privrede i građane zainteresovane za biciklizam. On je najavio da će organizovati i veliku biciklističku vožnju, koju su pokrenuli prošle godine pod nazivom „Critical mass“.

Menadžerka korporativnih komunikacija Pivare „Trebjesa“ gospođa Natalija Milić izjavila je da im je cilj promovisanje biciklizma, najviše radi ekologije i zdrave životne sredine, kao i zdravih stilova života. Ona je podsjetila da su prvi konkurs za finansiranje projekata nevladinih organizacija pokrenuli 2011. godine i ocenila da su i ovog puta dobili respektabilnog partnera, organizaciju „Biciklo.me“ iz Podgorice, koja je u protekle dve godine mnogo radila na poboljšanju biciklističke infrastrukture u tom gradu.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević

20 miliona evra za finansiranje obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Fond Green for Growth (GGF) i UniCredit banka potpisali su ugovor o kreditu u iznosu od 20 miliona evra namenjenom za finansiranje projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ovaj ugovor predstavlja početak saradnje dve vodeće institucije koji, pored finansiranja, podrazumeva i tehničku pomoć GGF Fonda u delu tehničke verifikacije i praćenja projekata.

Putem dugoročnog finansiranja po veoma povoljnim uslovima, kredit GGF-a će omogućiti ovoj banci da potvrdi poziciju jednog od vodećih igrača kada je u pitanju finansiranje obnovljivih izvora energije i da istovremeno osnaži unapređenje ovog sektora, koji je u Srbiji tek u razvoju. Takođe, na ovaj način je još jednom potvrđena strategija da kroz svoje poslovne aktivnosti kontinuirano teži da pruži podršku zaštiti životne sredine i da nastavi da ulaže u obnovljive izvore energije. U toku 2016. godine, izloženost UniCredit Grupe u sektoru obnovljive energije premašio je iznos od 9,4 milijarde evra.

Predsedavajući Upravnog odbora GGF fonda Kristofer Nouls je izjavio da novo partnerstvo sa UniCredit Bankom GGF fondu nudi mogućnost da, kroz dugoročno finansiranje, po konkurentnim uslovima, pomogne razvoju sektora obnovljivih izvora energije u Srbiji, kao i da pruži podršku misiji Fonda i promoviše ovaj sektor i energetsku efikasnost na tržištima na kojima je prisutan.

U vezi sa potpisivanjem ovog ugovora, Enriko Verdoša, član Izvršnog odbora UniCredit Banke Srbija odgovoran za Korporativno i investiciono bankarstvo je izjavio da su ponosni što nas je GGF Fond prepoznao kao partnera, spremnog da, kroz praćenje investicija u domenu obnovljivih izvora energije, doprinese daljem razvoju ove oblasti u Srbiji. Naše dugogodišnje iskustvo, sposobnost da pratimo kompleksne transakcije i finansiranje prilagodimo specifičnim zahtevima klijenata, svakako će doprineti da kroz sredstva obezbeđena ovim kreditom pružimo podršku kako postojećim, tako i novim klijentima.

izvor: seebiz.eu

Sandra Jovićević

Sunce navodnjava šargarepu

Foto: Privatna arhiva

Sušni, vreli, letnji dani više neće brinuti Marka Čarnića, povrtara iz Begeča, pored Novog Sada. Za Čarnića, jednog od najvećih proizvođača šargarepe, ne samo u Srbiji, već i u regionu, od sada radi i sunce. Deo njegovih oranica zasejanih šargarepom, zaliva se sistemom za navodnjavanje, koji pokreće solarna energija. Ovaj sistem je prvi ove vrste u Srbiji. Marko Čarnić objašnjava, dok pokazuje sistem sa 27 solarnih panela postavljenih odmah uz magistralni put, da obrađuje oko 200 hektara na kojima šargarepa zauzima najveći deo, gotovo 120 hektara, i godišnje na tržište plasira oko 7.000 tona ovog povrća. Povrtarske kulture skladišti u modernoj hladnjači, nedavno sagrađenoj, kapaciteta 6.000 tona.

 – Istina, od suše nisam nikada strahovao, jer su mi sve njive pokrivene sistemima za navodnjavanje koje pokreću dizel agregati – ističe Čarnić.

 – Ovaj sistem, međutim, posmatram kao investiciju u budućnost, koja će efekte pokazivati i više od 20 godina, jer se njime postižu značajne uštede, pre svega u gorivu. Time postajemo konkurentniji, a to je izuzetno značajno kada nam predstoji smanjenje carinskih zaštita i dolazak proizvoda iz EU na naše tržište.

Marko Čarnić objašnjava, kako će se investicija od 28.000 evra isplatiti za najviše tri godine i kako je u finansiranju, ali i pronalaženju kompanije koja se bavi projektovanjem i instaliranjem sistema za navodnjavanje putem solarne energije, imao maksimalnu podršku ProCredit banke. Za sada, ovaj sistem zaliva 6 hektara, a vrlo brzo će se sistem proširiti i na susednu njivu, tako da će pokrivati ukupno 14 hektara.

Janko Medveđ, njegov kolega, takođe veliki proizvođač šargarepe iz istog mesta, koji ovo povrće gaji na oko 130 hektara, takođe razmišlja o postavljanju ovakvog sistema, ali ima i određene dileme.

 – Najveći problem bi mi mogla predstavljati njegova mobilnost – kaže Medveđ.

 – Da bih imao dobre rezultate, moram da poštujem plodored, odnosno, ne mogu na njivi da gajim samo povrtarske culture koje zahtevaju zalivanje. Samim tim, bilo bi dragoceno da mogu da ga preselim, ali u svakom slučaju, videću kakva će biti Markova iskustva, pa ću i ja odlučiti.

Sistem za navodnjavanje, koji je podigao Čarnić snage je 7,5 kW i može dnevno da ispumpa 500 kubnih metara vode. Svaki sistem se inače posebno projektuje u zavisnosti od potreba poljoprivrednika i može se kontrolisati daljinski, putem internet konekcije. Paneli nisu osetljivi na udarce, a kompletan sistem u narednih 25 godina traži minimalno ulaganje u održavanje.

Ova priča izašla je u biltenu Energetskog portala broj na temu “Obnovljivi izvori energije“, koji je izašao 1. juna 2016. godine.

Rusija dodatno osigurava nuklearne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska vlada je posebnom odlukom povećala sigurnosne zone oko nuklearnih elektrana radi njihove zaštite od terorizma, a ujedno je time obuhvatila i druge objekte vezane za nuklearnu tehniku.

Tom se odlukom proširuje sigurnosna zona oko svih elektrana, a posebno oko reaktora i skladišta nuklearnog otpada, nuklearnih materijala i drugih izvora radijacije.

Odluka obuhvata svih deset ruskih nuklearnih elektrana i nuklearne naučno-istraživačke institute i centre širom zemlje, javlja ruska novinska agencija TASS.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Predstavljen Informacioni sistem za životnu sredinu Crne Gore

Foto: epa.org.me
Foto: epa.org.me

U Crnoj Gori je 16. maja 2017. godine održan završni Visibility event projekta „Uspostavljanje i razvoj informacionog sistema životne sredine”, u cilju predstavljanja koncepta Informacionog Sistema za životnu sredinu (EIS), odnosno njegovih funkcionalnosti i glavnih osobina.

Informacioni sistem životne sredine Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, kao korisniku, pruža pouzdane i blagovremene informacije o životnoj sredini. EIS ima dvojni fokus; kao prvo, da pruži podršku izveštavanju kada su u pitanju informacije koje se zahtevaju u prioritetnim setovima podataka u skladu sa Evropskom mrežom za obaveštavanje i posmatranje u oblasti zaštite životne sredine EIONET (zagađenost vazduha, kvalitet vazduha, promene klime, biodiverzitet, vode i otpad). Sa druge strane, ovaj informacioni sistem fokusira se na obradu nacionalnih indikatora (NI) za životnu sredinu u Agenciji, koji uz navedene EIONET oblasti, takođe obuhvataju zemljište, ribarstvo i poljoprivredu, kao i sektorske pritiske na životnu sredinu kao što je energetika, turizam i saobraćaj.

Projektom je predviđena ocena postojećeg stanja, integrisanje postojećih, kao i razvoj novih baza podataka i aplikacija, kojima će biti obuhvaćeni svi segmenti rada Agencije.

Informacioni sistem zaštite životne sredine pokriva širok spektar sektora životne sredine. To uključuje aktivnosti u raznim oblastima, od prikupljanja, skladištenja i obrade podataka do diseminacije informacija u formi dokumenta, izveštaja, servisa itd.

Projekat „Uspostavljanje i razvoj informacionog sistema životne sredine“ finansiran od strane Evropske unije, implementirala je kompanija Teched – savetodavne usluge, sa sedištem u Zagrebu.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

„Elektroprivreda“ Republike Srpske prodaje električnu energiju na srpskoj berzi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Preduzeće „Elektroprivreda“ Republike Srpske od 7. marta do 16. maja 2017. godine na berzi električne energije u Srbiji prodalo je 86.445 MWh električne energije čime je ostvarilo prihod od 3.372.099 evra.

Kako je saopšteno, „Elektroprivreda“ Republike Srpske je postala član organizovanog veleprodajnog tržišta električne energije u Srbiji radi povećanja mogućnosti za trgovinu električnom energijom, prvenstveno prodajom viškova električne energije na transparentan način u skladu sa praksom i standardima EU.

Dugoročni plan berze električne energije je da se izvrši spajanje sa mađarskom berzom električne energije, čime bi se za ERS otvorile dodatne mogućnosti za prodaju viškova električne energije na najlikvidnijem organizovanom tržištu u ovom delu Evrope.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Osnovci iz Vrbasa učestvovali u ekološkoj igri „Igraj za energiju”

Foto: vrbas.net
Foto: vrbas.net

Timovi osnovnih škola iz Vrbasa bili su danas deo društvene igre i kviza znanja „Igraj za energiju”, osmišljene da na zabavan način uči decu o osnovnim pojmovima energetske efikasnosti i pruži im praktične savete za svakodnevnu primenu.

Nadmetanje u Osnovnoj školi „Svetozar Miletić” organizovali su Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – GIZ, i Kancelarija za energetski menadžment opštine Vrbas.

Senior projekt menadžer gospođa Svjetlana Đokić izjavila je da je ova igra nastala u okviru projekta srpsko-nemačke saradnje „Energetska efikasnost u zgradarstvu”, koji ima za cilj da kroz različite inicijative unapredi zakonodavni okvir u Srbiji, podrži lokalnu samoupravu u procesu primene zakonskih propisa, uspostavi sistem za upravljanje podacima i konstantno unapređuje znanje i kapacitet stručnjaka u ovoj oblasti. Baveći se ovom tematikom već skoro devet godina, shvatili smo da je ljudima prva asocijacija na energetsku efikasnost najčešće skupa investicija. U stvarnosti, unapređenje energetske efikasnosti znači pronalaženje najboljeg i najisplativijeg načina kako da uz minimalna ulaganja dobijemo najveće uštede. Neke od mera su vrlo jednostavne, ne predstavljaju trošak i mogu doneti velike uštede. Zato smatramo da sve počinje od najmlađih, kroz igru i zanimljive primere deca uče o glavnim pojmovima energetske efikasnosti i dobijaju praktične savete koje mogu da primene u svakodnevnom životu. Upravo zato kroz škole i gradove Srbije organizujemo takmičenje u ovoj zanimljivoj igri.

Sanja Korać iz Kancelarije za energetski menadžment opštine Vrbas istakla je da je kviz i učešće u društvenoj igri deo šireg sporazuma o saradnji između Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju – GIZ, i opštine Vrbas iz koje je kao konkretna i važna dobit za lokalnu samoupravu iznedren Lokalni akcioni plan za energetsku efikasnost u stambenom sektoru. Kako je navela, društvena igra i kviz je najbolji način da se mladi upoznaju sa merama i načinima unapređenja energetske efikasnosti. Kancelarija za energetski menadžment sprovodi više edukacija te vrste i naše je iskustvo da su one najučinkovitije ako se sprovode u mlađem uzrastu.

U društvenoj igri učestvovali su učenici škola „Svetozar Miletić”, „Bratstvo-jedinstvo”, „Petar Petrović Njegoš” i „20. oktobar” iz Vrbasa.

izvor: vrbas.net

EU parlamentarci zahtevaju podršku energetskoj budućnosti jugoistočne Evrope

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predstavnici šest političkih parlamentarnih grupa EU su nedavno u Briselu potpisali zajedničko pismo za potpredsednika Evropske komisije za Energetsku uniju Maroša Šefčoviča i komesare za klimu i proširenje EU, Migela Arijas Kanjetea i Johanesa Hana, tražeći njihovu podršku radi obezbeđivanja implementacije Uredbe o mehanizmu monitoringa gasova sa efektom staklene bašte (MMR), strategije nisko-ugljeničnog razvoja i jačanje saradnje na polju energije u jugoistočnoj Evropi.

Imajući u vidu da Energetska zajednica, uz podršku Evropske komisije, trenutno radi na merama stupanja MMR uredbe na snagu u zemljama koje su njene članice, parlamentarci zahtevaju od komesara da:

– Politički značaj ovog procesa prenesu na najviši nivo kako bi se osiguralo da se sve administrativne prepreke za realizaciju MMR uredbe uklone;

– Evropska komisija i Energetska zajednica uspostave resurse koji su neophodni za podršku uspostavljanju sistema zasnovanog na institucionalnom okviru kako bi MMR postao stvarnost;

– Evropska komisija podržava Energetsku zajednicu kada je u pitanju jačanje regionalne saradnje na polju klimatske akcije, prenošenja i sprovođenja EU klimatske pravne tekovine i time što će obezbediti nastavak Regionalne pristupne mreže za životnu sredinu i klimu (ECRAN) uz uključivanje Sekretarijata Energetske zajednice;

– Evropska komisija i Energetska zajednica podržavaju držanje klimatskih tema u svim relevantnim ministarstvima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Svoje zadovoljstvo povodom inicijative evropskih parlamentaraca je izrazio Garet Tankosić-Keli, predsednik Fondacije SEE Change Net.

– Ovo je jako značajna inicijativa jer pokazuje da predstavnici iz najrazličitijih političkih partija, od zelene preko liberalne do hriščćanskih demokrata, nisu zaboravili na građane Jugoistočne Evrope jer traže podršku od najviših nivoa Evropske komisije da bi nam pomogli da postanemo nisko-ugljenično društvo što znači čistiji vazduh, više radnih mesta i EU standard – istakao je on.

Pismo su potpisali Tanja Fajon, Tonino Pikula i Anelise Dods (S&D), Urlike Lunaček, Klod Turmes i Benedek Javor (Greens/EFA), Edvard Kukan i Alojz Peterle (EPP), Monika Makovei (ECR) i Dimitrios Papadimulis (GUE/NGL).

Vreme je da „Vlasina” bude proglašena za zaštićeni predeo izuzetnih odlika

Foto: Wikimedia/Vl
Foto: Wikimedia/Vl

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine oglasilo je Javni uvid o nacrtu uredbe i studiji zaštite o proglašenju predela izuzetnih odlika „Vlasina”.

Područje Predeo izuzetnih odlika „Vlasina”, koje se predlaže za zaštitu, nalazi se u jugoistočnoj Srbiji najvećim delom na teritoriji opštine Surdulica i zauzima površinu od 12. 228,1020 ha, a neznatnim na teritoriji opštine Crna Trava, odnosno 512,7985 ha.

Javni uvid će se održati od 17. maja do 6. juna 2017. godine, a nacrt uredbe o proglašenju Predela izuzetnih odlika „Vlasina” i studija zaštite sa kartografskom dokumentacijom, koje je na osnovu ovlašćenja iz čl 102. i 103. Zakona o zaštiti prirode izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd, biće izloženi na javni uvid svakog radnog dana od 9 do 14 časova u prostorijama Zavoda za zaštitu prirode i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Javna rasprava i javna prezentacija dokumenata o zaštiti biće održana u ponedeljak, 22. maja 2017. godine, sa početkom u 12 časova u prostorijama opštine Surdulica.

Foto: eko.minpolj.gov.rs

U javnoj raspravi učestvuju fizička lica i predstavnici pravnih lica koji su podneli primedbe u pisanom obliku u toku trajanja javnog uvida, koji usmeno mogu obrazložiti podnete primedbe. O svakoj podnetoj primedbi obrađivač dokumenata o zaštiti javno iznosi svoj stav.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević