Home Blog Page 1272

Data saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za MHE „Ćelije“

Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray
Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine donelo je Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje MHE „Ćelije“, sa mašinskom zgradom i priključkom u katastarskoj opštini Majdevo, grad Kruševac, instalisane snage 3,4MW.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Protiv ovog Rešenja nije dopuštena žalba. Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog rešenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

KINA ILI INDIJA: Ko će zauzeti lidersku poziciju u obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto – ilustracija: Pixabay

Kina i Indija predstavljaju dve najveće ekonomije u razvoju današnjice. Istovremeno, njihove industrije se primarno oslanjaju na fosilna goriva. I dok Kina poslednjih decenija sagoreva najviše uglja na svetu, Indija je trenutno na ovoj “crnoj” listi rangirana kao treća.

Ove dve zemlje se usput utrkuju i u razvoju obnovljivih energetskih resursa. U ovom trenutku Indija proizvodi oko 32 GW električne energije iz vetra i 12 GW pomoću Sunca. Od ukupne proizvodnje koja iznosi 320 GW, obnovljivi izvori energije u ovoj zemlji predstavljaju oko 17%, izuzimajući široko zastupljenu hidroenergiju.

Poređenja radi, Kina ima 140 GW iz energije vetra, i u ovom pogledu je daleko ispred Indije, ali je procenat energije proizvedene na ovaj način mnogo manji, imajući u vidu da troši ukupne kapacitete od 1646 GW, pet puta više nego Indija.

I dok se Kina trenutno nalazi u blagom vođstvu, Indija hvata zalet za narednih 10 godina. Koja će od ove dve zemlje izbiti u prvi plan u sektoru zelene energetike?

Obe zemlje objavljuju petogodišnje planove za ekonomski razvoj jos od 1951. godine, pa su najnoviji planovi Kine objavljeni za period 2016-2020, dok je kod Indije to vremensko razdoblje od 2017-2022. U okviru ovih planova su izdvojeni izveštaji i buduće investicije energetskog sektora. S obzirom na to da su periodi planiranja ove dve zemlje vremenski usklađeni, to daje mogućnost upoređivanja njihovih energetskih strategija.

Foto – ilustracija: Pixabay

Nacrt planova Vlade Indije potvrđuje strategiju brzog širenja obnovljivih izvora. Naime, cilj je da još 175 GW iz obnovljivih izvora bude instalirano do 2022. godine, što znači dodatnih 100 GW solarne energije i 60 GW energije vetra. U periodu od pet godina, to će dovesti do desetostrukog rasta korišćenja solarne energije, što je ekvivalentno godišnjem rastu od 60%, dok će se kapacitet vetroenergije udvostručiti.

Nacrt planova takođe predviđa da će do kraja 2027. godine Indija imati kapacitete od 275 GW iz obnovljivih izvora energije. Poređenja radi, energetski planovi Kine, najavili su kapacitet od 110 GW solarne i 210 GW vetroenergije.

Ove dve zemlje uporedo rade i na slabljenju pozicije uglja kao energenta na tržištu. U Indiji će se do 2022. godine iz uglja proizvoditi 248,5 GW energije, a Kina je takođe postavila stroga ograničenja u proizvodnji energije iz fosilnih goriva, pa će iz uglja dobijati kapaciteti od 1.100 GW.

Sa planiranim proširenjem obnovljivih izvora energije, u Indiji će energija dobijena iz nefosilnih izvora iznositi 47% do 2022.

Smanjenje upotrebe fosilnih goriva se u Kini odvija nešto sporije, pa će do kraja 2020. godine 39% električne energije u zemlji će biti proizvedeno iz nefosilnih izvora.

Dakle, ukoliko se sve bude odvijalo prema postojećim planovima, Indija će veći deo energetskih potreba zadovoljavati iz obnovljivih izvora, i imaće značajno smanjenje emisija CO2, ali će svakako energija proizvedena iz obnovljivih izvora biti manja od jedne trećine energije dobijene na isti način u Kini.

Izvor: thewire.in

PLUTAJUĆA BAŠTA: Zašto i naše reke ne bi izgledale ovako? (FOTO) (VIDEO)

Foto: print screen / youtube / Mary Mattingly
Foto: Print Screen/Youtube/Mary Mattingly

Ovog proleća vodama Njujorka pluta prostor na kom se uzgaja drveće, voće i povrće sa različitih podneblja. Ova nesvakidašnja bašta se prostire na staroj barci, na oko 4000 kvadratnih metara i otvorena je za posete javnosti, a istovremeno može da primi sedamdesetpetoro ljudi.

Projekat je rezultat saradnje više umetnika i ekologa i zamišljen je tako da posetioci uživaju u zelenoj oazi, a da usput sami uberu plodove artičoke, paradajza, špargle ili jabuke.

Autor ove interaktivne izložbe, Meri Metingli, navodi da ciljevi projekta prevazilaze atraktivnu izložbu, koju bi ljudi posetili radi zabave, već je namera da se na ovaj način probudi svest o značaju ekoloških bašti i ostrva, i da se promeni generalna situacija sa postojanjem zelenih površina u urbanim sredinama.

Tokom poseta, volonteri i autori projekta organizuju različite ekološke radionice i predavanja o značaju ovakvih samoodrživih farmi, u nadi da će podstaći slične projekte za unapređenje životne sredine.

Više informacija o plutajućoj bašti “Swale” možete saznati u sledećem video snimku:

PONOSNI NOSIOCI ZELENE ZASTAVE – Pirotska Osnovna škola “Sveti Sava” (FOTO) (VIDEO)

Foto: svetisavapirot.edu.rs

Drugu godinu zaredom, Osnovna škola “Sveti Sava” iz Pirota pridružila se akciji sadnje drveća pod nazivom ENO Tree Planting Day. Ova akcija sprovodi se u školama, u preko 160 zemalja širom sveta.

Foto: svetisavapirot.edu.rs

Nastavnice razredne nastave i engleskog jezika, Marija Nikolić i Marija Gerov Stojanović, sa svojim učenicima su zasadile četiri sadnice smreke.  Ovo drveće pridružiće su drvoredu koji već broji pet miliona biljaka, zasađenih u nadi da će pomoći očuvanju prirode i zaštiti životne sredine.

Foto: svetisavapirot.edu.rs

Uz trud i kreativnost, prilikom sprovođenja ove akcije, nastavnice su uspele da na svoje učenike prenesu ljubav prema prirodi i svest o važnosti očuvanja životne sredine.

Foto: svetisavapirot.edu.rs

 – Obeležavanje dana sadnje stabala, pored važnosti očuvanja okoline, podstiče nas i na saradnju i umrežavanje između škola iz čitavog sveta – poručile su ove nastavnice.

Izvor: svetisavapirot.edu.rs

 

Ko je za strože propise o upravljanju otpadom – jug ili sever Evrope?

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Članice Evropske unije sa juga više nego nordijske zemlje podržavaju stroža pravila EU o upravljanju otpadom, pokazao je novi izveštaj ekoloških organizacija. Snažniju podršku reciklaži daju zemlje koje zapravo zaostaju po tom pitanju – Grčka, Rumunija i Španija, najviše joj se protive Danska i Finska a brojne članice EU se još uvek nisu izjasnile u vezi sa ovom problematikom.

Ekološke nevladine organizacije Evropski biro za ekologiju (EEB), Prijatelji Zemlje Evropa i Nula otpada Evropa zajedno su obavile istraživanje u kojem su građane EU pitale da li podržavaju predlog da se politika upravljanja otpadom pooštri.

Stručnjaci za upravljanje otpadom srešće se pretposlednje nedelje maja u Briselu a do kraja istog meseca trebalo bi da budu pokrenute konsultacije između Evropske komisije, Parlamenta i Saveta o novim propisima na tom planu.

Prema podacima za 2014, 55 miliona ljudi ili 9,6% populacije EU ne može da priušti kvalitetan obrok svaki dan. Pored toga, podaci za 2015. ukazuju da je 118,8 miliona ljudli ili 23,7% građana EU u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Istovremeno su podaci o bacanju hrane više nego alarmantni.

Procenjuje se da se u EU svake godine baci 88 miliona tona hrane i, ako se smesta nešto ne preduzme, do 2020. će na otpadu završavati 126 miliona tona, navodi se u izveštaju tri nevladine organizacije objavljenom 16. maja.

Evropski parlament je sa ciljem da ubrza tranziciju na cirkularnu ekonomiju u martu usvojio povećanje udela otpada koji se reciklira na 70% do 2030. sa 44% danas.

Kada je reč o hrani koja se baca, evropski zakonodavci predložili su da se bacanje smanji za 30% do 2025. i za 50% do 2030. u odnosu na 2014.

Pored toga, evroposlanici traže da se 80% ambalažnog otpada reciklira i da na deponijama završava samo 5% otpada.

Istraživanje je pokazalo da članice koje se snažnije protive merama za cirkularnu ekonomiju “nisu dežurni krivci”, odnosno one sa juga Unije.

– Ambicioznu reformu propisa EU o upravljanju otpadom napadaju brojne zemlje. Ako u pregovorima prevlada regresivna pozicija, planovi za ubrzanje tranzicije na cirkularnu ekonomiju u narednim godinama biće zaustavljeni – upozoravaju iz ekoloških nevladinih organizacija.

Prema izveštaju, među članicama koje se najviše protive predlozima su Danska i Finska na koje se uglavnom gledalo kao na one koje predvode u politici upravljanja otpadom.

Primedbe na predloge imaju i Mađarska, Litvanija i Letonija koje takođe kategorički odbacuju ambicioznije ciljeve.

Istovremeno Britanija, Nemačka, Poljska, Irska, Slovenija i Hrvatska nisu otkrile svoje pozicije. Time se samo potvrđuje problem koji već dugo postoji sa transparentnošću a koji se pojavljuje u pregovorima između članica, kao i između članica i institucija. Zbog toga se, kako navodi EEB, podižu barijere između građana EU i njihovih nacionalnih vlada a to je i u suprotnosti sa naprednim i transparentnim stavom usvojenim u Parlamentu.

Očekuje se da zemlje poput Češke, Italije, Švedske, Portugalije, Luksemburga i Slovačke eventualno podrže cilj za reciklažu 65% otpada ali da se usprotive nekim drugim planovima, uključujući za obavezno ponovno korišćenje materijala.

S druge strane, zemlje koje zaostaju na planu upravljanja otpadom, poput Grčke, Rumunije i Španije, zalažu se za “snažniju podršku recikliranju, smanjenje otpada, pripremu za ponovno korišćenje i bolje razvrstavanje otpada”.

U grupi “naprednih zemalja” koje podržavaju reforme su i Francuska, Belgija i Holandija.

Pjotr Barčak, stručnjak za upravljanje otpadom u EEB, odgovorio je na pitanje portala EurActiv.com šta stoji iza stava nordijskih zemalja da se “mnoge nordijske zemlje protive višim ciljevima za recikliranje i smanjenje otpada jer to znači manje otpada koji ostaje a one moraju da pune skupe spalionice koje su izgradile”.

Barčak je dodao da cilj cirkularne ekonomije nije da spaljuje vredne sirovine i proizvode.

 – Cilj je da se smanji količina otpada tako što će se produžiti vek proizvoda njihovom ponovnom upotrebom i vraćanjem sekundarnih sirovina nazad u ekonomiju – rekao je Barčak.

Izvor: euractiv.rs

Otvorena nova bioenergana u Glini

Foto – ilustracija: Pixabay

U Glini je otvoreno novo kogeneracijsko postrojenje na bazi drvne biomase kao i novi pogon za proizvodnju brodskog poda i keramičkih pločica grupacije Sherif, odnosno njene fabrike “Drvni centar Glina“. Drvni centar se nalazi na području posebne državne zaštite, detaljno su obnovljene stare industrijske hale, a kompanija konstantno ulaže u unapređenje proizvodnje, što dokazuje i ova nova investicija. Drvni centar Glina već ima instaliranu energanu na biomasu jačine 1,2 MW električne i 4,5 MW toplotne energije, koja snabdeva njihove pogone, zatvor u Glini i druge javne objekte u tom gradu.

 – Nova energana, biće višestruko jača, snage oko 5 MW električne i 12 MW toplotne energije, te će prvenstveno služiti za proširenje kapaciteta za sušenje drva i za novi pogon više finalizacije proizvoda za industriju nameštaja, što će rezultirati i novim radnim mestima – rekao je Elmor Baraković, direktor Drvnog centra Glina.

Grupacija Sherif ostvaruje godišnji prihod od 490 miliona kuna, ima 350 zaposlenih, što firmu svrstava u red najvećih drvoprerađivača u ovom delu Evrope, a krajem prošle godine dobila je priznanje kao vodeći predstavnik u top pet evropskih izvoznika hrastove građe u Vijetnam.

Izvor: energetika-net.com

 

Švajcarci glasaju na referendumu za OIE

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani Švajcarske će ove nedelje izaći na referendum i odlučivati o vladinom planu da napusti razvoj nuklearne energetike u korist obnovljivih izvora energije.

Vlada desnog centra planira obustaviti gradnju novih nuklearki, a postojećih pet, kao i najstariji reaktor Beznau 1, trebalo bi zatvoriti na kraju njihovog tehnički sigurnog rada. Prošle godine Švajcarci su na referendumu odbacili predlog o ubrzanju odustajanja te zemlje od nuklearne energije.

Švajcarska pretenduje da poveća instalaciju projekata na fotonapon, vetar, biomasu, hidroenergiju i geotermalnu energiju, ali potrošači bi to trebali platiti 439 miliona evra godišnje. Gotovo istovetna suma izdvojiće se iz postojećeg poreza na fosilna goriva kako bi se za 43 odsto smanjila potrošnja energije u zgradama do 2035. godine u odnosu na nivo iz 2000. godine.

Trenutno, obnovljivi izvori energije čine manje od 5 odsto u proizvodnji energije, u poređenju sa 60 odsto energije proizvedene u hidroelektranama i 35 odsto u nuklearkama. Novi zakon pretpostavlja povećanje proizvodnje iz OIE sa postojećih 2.831 GWg godišnje na najmanje 11.400 GWh do 2035. godine.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Milici Šarić istraživanja o energetskom sektoru donela nagradu EU za najboljeg mladog novinara u 2016. godini

Foto: CINS
Foto: CINS

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), Milica Šarić, proglašena je danas za najbolju mladu novinarku 2016. godine, po oceni žirija koji dodeljuje nagradu Evropske unije (EU) za istraživačko novinarstvo u Srbiji.

Šarićeva je ovu nagradu dobila za istraživanje o izgradnji novog bloka termoelektrane Kostolac B i proširenje kopa uglja Drmno za koje je Srbija uzela kredit od kineske Eksim banke i gde će se nastaviti sa proizvodnjom električne energije sagorevanjem lignita.

– Ovo istraživanje skreće pažnju na to kako je ova investicija u potpunom skladu sa inostranim, zakonima NR Kine i u neskladu sa domaćim. Ovo istraživanje Milicu svrstava u najbolje po svakom kriterijumu i zavredela je nagradu i van kategorije mladosti – rekla je predsednica žirija, novinarka Ljubica Gojgić na dodeli nagrada.

Nagrada u kategoriji “najbolja priča mladog istraživačkog novinara” ove godine dodeljena je prvi put.

Ovo je treća nagrada za novinare CINS-a u proteklih mesec dana, nakon što je redakcija dobila European Press Prize za seriju tekstova o korupciji i organizovanom kriminalu, dok su Nezavisno udruženje novinara Srbije i Američka ambasada nagradili istraživanje Anđele Milivojević o plagiranom doktoratu Jorgovanke Tabaković kao najbolju online istraživačku priču godine.

Osim Milici Šarić, dodeljene su još dve nagrade EU. Prvu nagradu za istraživačko novinarstvo dobila je novinarka Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE) Maja Živanović, za seriju tekstova o poslovanju i dugovima društvenog preduzeća Novi Sad Gas. Drugu nagradu je dobio novinar Dragan Gmizić, za dokumentarni film “Ravnica bez ptica”, realizovan u okviru Greenfield Produkcije, emitovan na TV N1 u avgustu 2016.

Konkurs je bio otvoren za istraživačke priče, objavljene 2016. godine, o društvenim temama u vezi sa zloupotrebom moći i osnovnih ljudskih prava, korupcijom i organizovanim kriminalom u Srbiji, a sa kojima javnost na drugi način ne bi bila upoznata.

Nagradu je ustanovio Generalni direktorat za proširenje Evropske komisije u skladu sa Strategijom za proširenje EU “koja prepoznaje izraženu potrebu za obezbeđivanjem slobode govora u medijima, kao i za podršku istraživačkom novinarstvu u praćenju reformskog procesa i održavanju istorijskog zamajca ka pridruživanju EU”.

Izvor: www.cins.rs

Podgorica dobija Eko-efikasnu zgradu

Foto: mrt.gov.me
Foto: mrt.gov.me

U cilju intenziviranja aktivnosti predviđenih u okviru projekta izgradnje Eko-efikasne zgrade u Podgorici, delegacija Ministarstva održivog razvoja i turizma i Direkcije javnih radova Crne Gore boravi u radnoj poseti Republici Italiji.

Prvog dana posete održan je sastanak sa predstavnicima Ministarstva zaštite životne sredine, kopna i mora Republike Italije, prilikom čega su razmenjene informacije o ključnim tekućim aktivnostima u okviru realizacije projekta, sa fokusom na definisanje prioritetnih aktivnosti u narednom periodu.

Glavna aktivnost na sastanku u Rimu predstavljaće izrada tenderske dokumentacije za II fazu izgradnje Eko-efikasne zgrade. Takođe, tokom drugog dana radne posete planirano je revidovanje Plana rada, na osnovu čega će se pristupiti realizaciji koraka ključnih za implementaciju projekta koji je potvrda unapređenja bilateralne saradnje Crne Gore i Republike Italije u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Izgradnja Eko-efikasne zgrade u Podgorici predstavlja jedan od najznačajnijih projekata u okviru bilateralne saradnje dve države, a njegova realizacija biće dodatan impuls njenom unapređenju.

izvor: mrt.gov.me

Sandra Jovićević

Turska i Srbija unapređuju saradnju u oblasti energetike

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić primio je novoimenovanog ambasadora Republike Turske u Srbiji, Nј.E. Tanžua Bilgiča.

Sastanak je organizovan na inicijativu ambasade Republike Turske, povodom 22. Svetskog naftnog kongresa, koji će, od 9. do 13.jula biti održan u Istanbulu, pod pokrovitelјstvom tamošnjeg Predsedništva. Cilј posete ambasadora Bilgiča, između ostalog, bio je da prenese poziv koji je turski ministar energetike i prirodnih resursa Berat Albajrak, uputio srpskom kolegi Antiću.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sa turskim ambasadorom razgovarao je o unapređenju ukupnih ekonomskih odnosa dve zemlјe, a posebno onih u oblasti energetike.

Odnosi dve države su u uzlaznoj liniji kako politički, tako i ekonomski, što se ogleda u konstantnom rastu turskih investicija u Srbiju, kazao je ministar Antić, koji se, tokom susreta, osvrnuo na svoju posetu Turskoj, u kojoj je, pre dve godine prisustvovao početku izgradnje gasovoda TANAP u gradu Karsu, u blizini tursko – gruzijske granice.

Amabasador je naglasio veliki interes turskih kompanija za povećanje investcija u Srbiju u svim oblastima i mišlјenja je da je energetika sektor koji je tamošnjim ulagačima posebno interesantan i kojem može intenzivno da se sarađuje. On je kazao da je, u tom smislu, učešće ministra Antića na Svetskom naftnom kongresu sjajna prilika za organizaciju bilateralnog susreta srpskog ministra energetike sa novim ministrom energetike i prirodnih resursa Turske – Beratom Albajrakom.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Pepeo sa EPS-ovih deponija biće korišćen za izgradnju puteva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Ugovor za korišćenje 3.630 tona pepela za izgradnju autoputa između Beograda i Čačka, na Koridoru 11, potpisan je danas u Vladi Srbije, saopštio je ministar energetike i rudarstva, Aleksandar Antić, na zasedanju skupštine udruženja ECOBA u Beogradu i dodao da je to donacija Elektroprivrede Srbije.

Ministar je kazao da su ovo samo prvi koraci jer na deponijama ima oko 200 miliona tona pepela, a godišnje se proizvede dodatnih šest miliona tona. Podsetio je i da je Vlada 2015. donela uredbu kojom se definišu načini korišćenja pepela i dodao da je važno to što je “put Vlade Srbije usmeren ka tome da pepeo dostigne status sirovine kao što je u Evropi i širom sveta”.

Vršilac dužnosti direktora EPS-a Milorad Grčić istakao je da je ovaj dan važan za EPS, ali i za celu srpsku privredu.

 – EPS ima za osnovnu delatnost proizvodnju električne energije, ali njena proizvodnja je 70% iz uglja, i zato ima toliko pepela na deponijama, i zahvaljujući Vladi i uredbi iz 2015. taj pepeo počinje da se koristi u izgradnji puteva – rekao je Grčić.

On je dodao da su od 2015. do danas, EPS i resorno ministarstvo uspeli da isposluju korišćenje pepela sa dve termoelektrane, što je veliki napredak.

– Srbija nije dovoljno tržište za količine koje imamo i zato ističem da smo počeli izgradnju luke na Dunavu, što je važno za rečnu komunikaciju u budućem transportu pepela – istakao je Grčić.

Predsednik udruženja ECOBA, Ivan Skidmor, rekao je da je EPS član ovog udruženja od 2010. godine, i da je ovo druga poseta Srbiji posle 2011. godine.

– Možda će kada dođemo sledeći put za pet godina korišćenje pepela biti povećano – naveo je Skidmor i dodao da se zajednički radi na standardizaciji, kako bi se postigla veća komercijalna korist za sirovine dobijene iz uglja.

Izvor: www.ekapija.com

U aprilu proizvodnja ispod planirane u NE Krško

Foto: nek.si
Foto: nek.si

NE Krško je u aprilu proizvela 498217,3 MWh bruto električne energije na izlasku generatora, odnosno 472754,1 MWh neto električne energije.

U aprilu je proizvodnja bila za 4,5 odsto ispod planirane, faktor raspoloživosti bio je 96,8 odsto, dok je faktor iskorišćenja bio 98,6 odsto. Elektrana je radila unutar ograničenja tehničkih specifikacija, a svi sigurnosni sistemi bili su operabilni.

Najveća ukupna dopusna godišnja radioaktivnost u tekućim ispustima iznosi 45 TBq. Od toga je udeo za tritij u aprilu iznosio 0,472 odsto, a ukupni godišnji udeo do kraja aprila 0,988 odsto. Za ostale radionuklide, čija je dopusna godišnja radioaktivnost 100 GBq, udeo u proteklom mesecu iznosio je 0,00038 odsto, a godišnje 0,00135 odsto.

Celogodišnji uticaj na stanovništvo zbog ispuštanja radioaktivnih materija ograničen je godišnjom dozom od 50 μSv za pojedinca iz kritične skupine stanovništva. Ocenjeni uticaj u aprilu iznosio je 0,14 odsto i 0,61 odsto godišnje doze od dopusne doze na udaljenosti od 500 m.

U tom je mesecu uskladišteno 6 paketa (1,248 m3) nisko i srednje radioaktivnog otpada, priopćeno je iz NEK-a.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Srbija prvi put obeležava Dan zmija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Pixabay

Povodom obeležavanja Dana zmija, Zavod za zaštitu prirode Srbije podržao je manifestaciju koju ovim povodom, u petak 19. maja 2017. godine, organizuje OŠ „Stojan Novaković“ za učenike šabačkih osnovnih škola.

U cilju upoznavanja učenika sa vrstama zmija u Srbiji, njihovim staništima, osobenostima, ugroženostima i pravilnom ponašanju u blizini ovih životinja, u prostorijama škole OŠ „Stojan Novaković“ iz Šapca, herpetolozi Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Udruženja „Zoo planet“ iz Niša, održaće obrazovni program „Znanjem protiv straha“.

Organizacijom obrazovnog programa o zmijama za učenike šabačkih škola, po prvi put u našoj zemlji biće obeležen Dan zmija.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Održan izazov „Samo ne autom“

Foto: klimatskepromene.rs
Foto: klimatskepromene.rs

U četvrtak, 18. maja, veliki broj organizacija u Beogradu se priključio izazovu „Samo ne autom“, koji za cilj ima promovisanje korišćenja alternativnih prevoznih sredstava pri odlasku na posao.

U akciji su aktivno učestvovali i službenici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne na čelu sa državnom sekretarkom Stanom Božović, udruženja „Bajsologija“ i „Ulice za bicikliste“, Fondacija Hajnrih Bel i UNDP. Učešćem u ovoj akciji jača se društveni kapital naše zajednice, unapređuje naše zdravlje, pokazuju praktične i korisne primene održive mobilnosti u urbanim sredinama.

Izazov „Samo ne autom“ se ove godine realizuje uz podršku projekta za „aklimatizaciju urbanog razvoja” (Lokalni razvoj otporan na klimatske promene), čiji je pokrovitelj Globalni fond za životnu sredinu (GEF), a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u saradnji sa Ministarstvom.

izvor: klimatskepromene.rs

Sandra Jovićević

Dan otvorenih vrata studijskog programa energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u Šibeniku

Foto: Pixabay

U Šibeniku u Hrvatskoj održan je Dan otvorenih vrata studijskog programa energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Kako je saopšteno, ovaj studijski program otvara niz mogućnosti za zaposlenje ili dodatno školovanje, a energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije su hit u Evropi i svetu i predstavljaju budućnost energetike.

U okviru Dana otvorenih vrata studijskog programa energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije održano je i predavanje Pogled u prošlost: „Elektroenergetski sistem Krka-Šibenik 1895“.

izvor: sibenik.hr

Sandra Jovićević

Vetroturbina napravila haos na autoputu (FOTO)

Foto: Youtube / Print Screen / ODN
Foto: Youtube / Print Screen / ODN

Nemački autoput bio je blokiran utorak prepodne, 16. maja, kada je na njega ispala vetroturbina iz vozila u kome je bila transportovana. Nesreća se dogodila na delu autoputa A33, kod Bilefelda.

Oštrica turbine zakucala se celom širinom autoputa, nanevši značajnu štetu, a u tom trenutku na nju je naleteo i kamion koji je bio u pratnji vozila koje je prevozilo vetroturbine.

Srećom, vozač kamiona nije povređen u incidentu, iako je vozilo teško oštećeno.

Nakon nesreće, autoput je bio zatvoren u oba pravca, što je izazvalo stvaranje kilometarskih kolona vozila.

Foto: Youtube / Print Screen / ODN

Kako prenosi britanski list, Telegraf, policija u izjavama za lokalne medije nije mogla na licu mesta da precizira način na koji će turbina biti uklonjena.

Nemačka je treći najveći proizvođač energije pomoću vetra na svetu, iza SAD i Kine. Više od 26.000 turbina proizvode 13 % električne energije u Nemačkoj.

Ova zemlja je uložila ogromna sredstva u energiju vetra, jer ima za cilj da proizvede 60 odsto električne energije iz obnovljivih izvora do 2050. godine. Prošle godine je proizvedena gotovo trećina električne energije iz zelenih izvora, pre svega pomoću vetrogeneratora i solarnih panela.

Izvor: telegraph.co.uk