Home Blog Page 1248

Oduzeta dozvola za skladištenje otpada privrednom društvu YUCRON

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao pravni sledbenik Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, na osnovu člana 67. stav 6. Zakona o upravljanju otpadom objavljuje obaveštenje o oduzimanju Dozvole za skladištenje neopasnog otpada na lokacijama u Negotinu i Kragujevcu privrednom društvu „YUCRON“ d.o.o. Niš, sa sedištem u Nišu.

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, zabranjuje dalji prijem otpada u skladište otpada i obavezuje da se primene obavezne mere zaštite životne sredine, zdravlja ljudi i materijalnih dobara po prestanku rada i obavljanja aktivnosti upravljanja otpadom u skladištu otpada.

Više informacija o ovoj odluci možete dobiti ako klinete na sledeći LINK.

MAJA TODOROVIĆ: Mašinski fakultet se oduvek bavio energetskom efikasnošću, a sada obučavamo i energetske menadžere

Photo: EP
Foto: Privatna arhiva

U junu prošle godine počela je sa radom organizacija za obuku energetskih menadžera i ovlašćenih energetskih savetnika, odnosno započete su obuke za energetske menadžere. Prvi polaznici su stekli potrebna znanja i o zakonskim okvirima Sistema energetskog menadžmenta i standardu ISO 50001:2012. Zakon o efikasnom korišćenju energije (Sl.glasnik RS 25/2013) je predvideo da postoje organizacije koje mogu da sprovode obuke za energetske menadžere. Kada je konkurs raspisan 2015. godine, na osnovu dostavljene dokumentacije o tehničkim i kadrovskim potencijalima, doneta je odluka da Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu postane ovlašćena organizacija.

Centar je deo Projekta „Pomoć za unapređivanje sistema energetskog menadžmenta u svim sektorima potrošnje energije u Republici Srbiji”. Ovaj projekat, od kraja 2013. godine, zajedno realizuju Ministarstvo rudarstva i energetike i Japanska agencija za međunarodnu saradnju (Japan International Cooperation Agency – JICA). Na otvaranju Centra za energetsku efikasnost u oktobru 2016. godine , ministar rudarstva i energetike, gospodin Aleksandar Antić, podsetio je da se Srbija obavezala da do 2018. godine smanji ukupnu potrošnju energije za devet odsto. Tom prilikom je naglasio da je proteklih godina ostvarena ušteda od skoro šest odsto. Povodom svih ovih noviteta, imali smo čast da porazgovaramo sa zamenicom rukovodioca Centra- gospođom, profesorkom i doktorom nauka Majom Todorović. Proces nije lak, ali, kako kaže naša sagovornica, preduzimaju se pravi koraci.

EP: Moglo se čuti povodom otvaranja Centra za energetsku efikasnost da je za Srbiju značajnija ušteda energije, nego investicije u nove energetske objekte. Kako Vi lično gledate na otvaranje ovog centra?

Maja Todorović: Mašinski fakultet se oduvek bavio energetskom efikasnošću, pogotovo Katedre čije su matične naučne oblasti usko vezane za energetiku. Lično sam angažovana na Katedri za Termotehniku, a uža struka mi je grejanje i klimatizacija. Kao obrazovna institucija, mi smo i ranije imali osnovan jedan regionalni centar za energetsku efikasnost, što nas čini prepoznatljivom institucijom u ovoj oblasti. Možda je iz tog razloga Ministarstvo odlučilo da Centar za energetske menadžere i ovlašćene energetske savetnike bude otvoren ovde. Mi smo se i javili na poziv koji je Ministarstvo raspisalo, a odnosio se na dodeljivanje ovlašćenja za obuke energetskih menadžera.

Sam zakon o efikasnom korišćenju energije je predvideo uvođenje sistema energetskog menadžmenta. Taj sistem je organizovan po ugledu na sistem koji postoji u Japanu. Tako da je Vlada Japana, ponudila našem ministarstvu izvesnu podršku u uvođenju tog sistema, preko angažovanja JICA, japanske agencije za međunarodnu saradnju. U skladu sa tim donet je i Pravilnik koji se odnosi na same obuke. Pravilnikom je definisan svaki tip obuke. Imamo energetske menadžere za opštinsku energetiku, za industrijsku energetiku i energetiku zgrada.

EP: Šta su tačno zaduženja energetskog menadžera, da li se ove licence obnavljaju i za kakve poslove su nakon obuke spremni energetski menadžeri?

Maja Todorović: Energetski menadžer treba da doprinese jednom sinhronizovanom, metodičnom pristupu u praćenju tokova energije u svojoj oblasti. Tačnije, oni po zakonu treba da prate potrošnju kod velikih potrošača.U industriji, opštinama, zgradarstvu… On treba da sistematizuje podatke o tokovima energije i potrošnji energije na odgovarajući način. Potrebno je i da uradi godišnji ,energetski balans o čemu će obavestiti Ministarstvo. Na osnovu bilansa može da se uradi godišnji program unapređenja energetske efikasnosti. Energetski menadžer može, u svojoj oblasti ili firmi, da predloži mere koje će rezultirati uštedom energije. To je osnovni zadatak menadžera. A sa druge strane, Ministarstvo će imati precizne informacije o potrošnji energije, imajući u vidu sve mere koje treba da budu uvedene. Ne samo da se prati ukupna potrošena energija, već po vrsti, nameni i energentima koji se koriste.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP: Srbija je na listi zemalja koje neefikasno troše energiju u samom vrhu. Da li uz ovu novu instituciju Energetskog menadžera možemo da očekujemo napredak i promenu u realnim okvirima?

Maja Todorović: Proces nije lak. On je započeo još 2009. godine kada je uveden Zakon o planiranju i izgradnji u oblasti energetike zgrada. Uvođenjem člana 4. postala je obaveza uvođenje energetskih sertifikata za zgrade, ili kako ih zovemo popularno: energetskih pasoša. Kada tako posmatramo, urađeno je već dosta kampanja u tom procesu. Pretežno je akcenat bio na rezidencialnom sektoru, iako bi lider u tom pogledu trebalo da bude javni sektor. Svakako je dosta urađeno. Tu je i značajna podrška Ministarstva građevinarstva i infrastrukture, zatim nemačke agencije za međunarodnu saradnju i razvoj GIZ-a. Rađene su u međuvremenu i studije o energetskoj efikasnosti u zgradarstvu.

Jednu takvu studiju finansirala je Svetska banka. Kod nas je najveći problem upravo razviti modele finansiranja projekata unapređenja energetske efikasnosti.

Treba obezbediti različite modalitete, kako bi različiti subjekti mogli da nađu onaj koji im najviše odgovara. I naravno, treba podstaknuti razvoj ESCO kompanija koje pružaju energetske usluge. Tako da u startu ne morate da uložite sredstva, već ESCO kompanija ulaže sredstva umesto vas, a naplatiće svoje usluge iz ušteda koje je ostvarila iz projekata koji je finansirala. Ti modeli finansiranja nisu kod nas na dovoljno visokom nivou razvijeni i mislim da bi država morala da ramotri i još neke podsticajne mere. Na primer: smanjene carinske stope za opremu i uređaje koji doprinose smanjenoj potrošnji energije.

EP: Već su prošla tri kruga obuke od osnivanja Centra, koliko trenutno ima energetskih menadžera u Srbiji, na koji način se zainteresovani kandidati prijavljuju za obuku?

Maja Todorović: Mi smo u junu 2016. sproveli prvu obuku, ona je bila namenjena opštinskoj energetici. Tada smo imali 40 polaznika. U jednom ciklusu obuke koji traje 6 dana, mi možemo imati najviše 40 polaznika. To je maksimum i zbog ograničavajućih kapaciteta za praktični deo nastave. U oktobru je ponovljen ciklus za opštinsku energetiku, imali smo 3 ciklusa za industriju i u februaru 2017. prvi ciklus za energetske menadžere u zgradarstvu. Za opštinsku obuku energetiku ukupno smo imali 70 polaznika, za industrijske menadžere oko 100, i jedna grupa od 40 polaznika je prijavljena za energetske menadžere u zgradarstvu. Nakon završene obuke, polaznici su u obavezi da urade samostalni rad.Tačnije moraju da urade plan i program energetske efikasnosti, a to prati njihov mentor. Nakon tog dela, smatra se da su uspešno završili obuku i mogu da polažu ispit. Posle položenog ispita, mi rezultate prosleđujemo ministarstvu, a nakon toga kandidati apliciraju za licencu kod Ministarstva. Videćemo da li će se obnavljati licenca. Kad je reč o prijavljivanju kandidata, Ministarstvo je održalo redovne seminare obaveštavajući one koji su zakonski obveznici ovog sistema da će se obuke organizovati. Trenutno je Mašinski fakultet jedina institucija koja je dobila ovlašćenje. Mi imamo i na našem sajtu objavljene pozive za obuku, pa opštine i zainteresovane kompanije mogu poslati kandidate. Zakon je definisao da su obveznici veliki potrošači. Za opštine je kriterijum broj stanovnika, a za industrijska postrojenja količina potrošene energije.

Intervju vodila: Vesna Vukajlović

Ovaj intervju prvobitno je objavljen u biltenu Energetskog portala broj 7, pod nazivom Energetska efikasnost, koji je izašao 1. aprila 2017. godine.

Nakon čišćenja brane, Zaječarci će uživati na čistoj i uređenoj Popovoj plaži (FOTO)

Foto: Zajecar.info
Foto: Zajecar.info

Popova plaža u Zaječaru ovih dana dobija novi izgled. Završeno je čišćenje i postavljanje brane. Postavljeni su suncobrani i uređeni pločnici.

Radnici Sportsko poslovnog centra „Timok“, JKP Vodovod, Javnog komunalno-stambenog preduzeća „Kraljevica“, JKP Higijena sa građanima Zaječara očistili su branu na Timoku, nakon čega je podignuta.

Počeo je sa radom i vodoskok u samom Timoku, piše portal Zajecar.info.

Popova plaža u Zaječaru polako vraća svoj stari izgled, na zadovoljstvo svih građana Zaječara, koji će posle dužeg vremena ponovo moći da uživaju u njenim čarima.

Foto: Zajecar.info

Kompanija Innogy razvija mrežu stanica za punjenje električnih automobila u Kaliforniji

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetski mediji su saopštili da je nemačka energetska kompanija Innogy osnovala američku podružnicu koja će se baviti razvojem mreže stanica za punjenje električnih vozila u Kaliforniji.

Nova firma pod nazivom Innogy E-Mobility US trebalo bi da postane glavni konkurent američkoj kompaniji ChargePoint.

Kompanija Innogy još od 2015. godine učestvuje u poslovanju sa električnim vozilima u SAD-u, kada je započeta saradnju sa Univerzitetom Kalifornije u San Dijegu (UCSD). Firma je do sada širom sveta otvorila oko 5.700 stanica za punjenje električnih automobila i među najvećim je njihovim operatorima u Evropi.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana konferencija „Energetska efikasnost u javnom sektoru“

Foto: vojvodina.gov.rs
Foto: vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić otvorio je uvodnu konferenciju „Energetska efikasnost u javnom sektoru“ i rekao da je njen cilj stvaranje komunikacionih kanala između Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i opština i gradova na teritoriji Vojvodine u ovoj oblasti, kao i izrada mape energetske efikasnosti objekata javne namene te najavio mogućnost formiranja budzetskog energetskog fonda na nivou Pokrajine.

Kako je naveo, postizanjem ušteda na energentima kroz povećanje energetske efikasnosti i formiranjem jednog energetskog fonda koji je planiran u budućnosti, sigurno ćemo rasteretiti lokalne budžete i sredstva će lokalnim samoupravama ostati za neke druge namene u oblasti obrazovanja, infrastrukture, sporta. On je naveo da veliki broj lokalnih samouprava danas nema precizne podatke o potrošnji energenata i najavio sistematsku aktivnost na izradi baze podataka o stanju objekata javne namene kad je reč o energetskoj efikasnosti. Prema Grbićevim rečima, stvaranjem tih komunikacionih kanala ostvariće se takođe mogućnost za apliciranje za sredstva EBRD, IFC, pojedinih ambasada, EU fondova, gde postoje određeni grantovi za mere usmerene na poboljšanje energetske efikasnosti.

Predsednik opštine Vrbas Milan Glušac rekao da se već više godina u ovoj opštini sprovodi čitav niz mera koje se tiču energetske efikasnosti i da se uspeh vidi. Vlada Švajcarske je opštinu prepoznala kao dobrog partnera i dala 1,6 miliona franaka za optimizaciju javnih objekata – za četiri škole i četiri predškolske ustanove. Glušac je naveo da je opština na svim objektima javnih ustanova uspela da sa minimalnim sredstvima napravi veliku energetsku efikasnost, pa i na samoj zgradi opštine, gde automatizacijom kotlova uspevaju da uštede više od milion dinara na godišnjem nivou.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

U planu izgradnja MHE „Ušće“

Photo: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta MHE „Ušće“.

Projekat se odnosi na izgradnju male hidroelektrane, brane, mašinske zgrade i pratećih objekata na reci Studenici, instalisane snage 1,514 u Ušću na teritoriji grada Kraljeva, a nosilac projekta je HIDRO STENA Kraljevo.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva  zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja. Protiv ovog Rešenja nije dopuštena žalba. Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog rešenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Varaždin dobio reciklažno dvorište (FOTO)

Foto: MZOIP.hr
Foto: MZOIP.hr

Potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske Predrag Štromar, ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok otvorili su u ponedeljak u Varaždinu reciklažno dvorište na Motičnjaku vrednosti 4,5 miliona kuna.

Reciklažno dvorište je sa 43 odsto sufinansirao Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.

Ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić naglasio je kako su osigurana EU sredstva za realizaciju projekata iz oblasti upravljanja otpadom, a upravo je u toku javni poziv za sufinansiranje izgradnje reciklažnih dvorišta. Ministar Ćorić je pozvao jedinice lokalne samouprave da pripreme dokumentaciju i prijave se na javni poziv, kako bi iskoristili bespovratna sredstva koja su im na raspolaganju.

Foto: MZOIP.hr

Potpredsednik Vlade Štromar rekao je da Varaždin ide prema tome da postane zeleni grad, a još će veći pomak na tom putu biti kada Regionalni centar za upravljanje otpadom Piškornica u Koprivničko-križevačkoj županiji potpuno profunkcioniše.

– Moramo učiniti sve kako bi Varaždin i sve ostale opštine i gradovi severa ostali čisti, kako ne bi uništavali okolinu – rekao je Štromar te dodao da Hrvatska napokon ima plan upravljanja otpadom i vreme je da se počnu koristiti finansijska sredstva koja nam se nude iz evropskih fondova.

– U fondovima ima izuzetno mnogo novca, a ima i dosta projekata što se tiče opština, gradova i županija, takođe i Hrvatskih voda. Ali zadnje dve godine nismo mogli koristiti ta sredstva jer je bilo dosta netrpeljivosti oko toga kako bi trebalo taj plan da izgleda, ko će biti nosilac, kako će se realizovati. Sada smo uredili ministarstvo i mislim da neće biti tih problema, da ćemo početi da funkcionišu kao svaka normalna država i da ćemo koristiti sva sredstva koja nam stoje na raspolaganju – izjavio je Štromar u Varaždinu, gde je s ministrom Ćorićem i gradonačelnikom ČEHOK otvorio reciklažno dvorište u blizini istočnog ulaza u grad.

Foto: MZOIP.hr

Čehok je rekao da Varaždin dosad nije imao takvo reciklažno dvorište.

– Nažalost, i u Hrvatskoj ih je premalo. Ovo će omogućiti svim našim građanima da se više ne moraju brinuti gde će s baterijama ili limenkama od boje koja se sasušila, ili s glomaznim otpadom iz kuća, na primer nameštajem, ili sa 200 kilograma građevinskog otpada ako neko preuređuje stan – rekao je gradonačelnik, ističući da je za građane zbrinjavanje otpada u reciklažnom dvorištu besplatno.

Čehok je najavio gradnju sortirnice otpada na susednom placu, s obzirom na veličinu grada još jednog reciklažnog dvorišta ili moguće varijante – ‘mobilnog reciklažnog dvorišta’ te kompostane. Gradonačelnik Varaždina rekao je kako veruje da će se s Ministarstvom zaštite životne sredine do kraja godine dogovoriti model zbrinjavanja više od stotinu hiljada tona baliranog otpada odloženog na južnom ulazu u grad, što je preduslov da Varaždin postane zeleni grad.

Foto: MZOIP.hr

U varaždinskom reciklažnom dvorištu građani mogu ostaviti pedesetakvrsta otpada koji je propisan Pravilnikom o upravljanju otpadom, o čemu će ih dodatno izvijestiti iz Čistoće, komunalnog preduzeća koje njime upravlja.

Francuska polako odustaje od nuklearki

Foto: Wikimedia/Stefan Kühn
Foto-ilustracija: Pixabay

Gotovo trećina nuklearnih reaktora u Francuskoj bi mogla da bude zatvorena prema planu za smanjenje proizvodnje električne energije iz nuklearnih centrala, izjavio je francuski ministar za zaštitu životne sredine Nikola Ilo.

Prethodni francuski parlament, predvođen socijalistima, usvojio je 2015. godine zakon kojim se zvanični Pariz obavezao na smanjenje udela nuklearne energije u energetskom miksu sa postojećih 75 odsto na 50 odsto do 2025. godine, podseća agencija Frans pres.

– Moramo shvatiti da ćemo za postizanje tog cilja morati da zatvorimo izvestan broj reaktora. To će čak možda biti 17 reaktora, ali to moramo da razmotrimo – izjavio je Ilo za radio RTL.

Francuska ima 58 nuklearnih reaktora kojima upravlja državna kompanija EDF, a zvanični Pariz godišnje zaradi oko tri milijarde evra od izvoza električne energije u susedne zemlje.

Najveći broj tih postrojenja je izgrađen tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka.

Zbog klima-uređaja smo oborili letnji rekord u potrošnji električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tropske temperature utiču na veću upotrebu klima uređaja i potrošnju električne energije, a sistem „Elektroprivrede Srbije“ sigurno i stabilno snabdeva električnom energijom građane i privredu.

Potrošnja električne energije približila se rekordima potrošnje u režimu hlađenja, jer su procene da bi potrošnja danas mogla da dostigne 91 milion kilovat-sati, što je za oko 20 odsto više od prosečne dnevne potrošnje u julu.

Tokom jučerašnjeg dana, pri maksimalnoj temperaturi od 38,2 stepena Celzijusa u Beogradu, „Elektroprivreda Srbije“ je kupcima isporučila 86 miliona kWh.

Stigao je prvi mobilni telefon koji radi bez ikakve baterije (FOTO) (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/Paul G. Allen School
PrintScreen: YouTube/Paul G. Allen School

Inženjeri Vašington univerziteta predstavili su javnosti funkcionalni prototip mobilnog telefona koji radi bez baterije. Njihovo rešenje se, umesto na povećani kapacitet baterije za što dužu autonomiju, oslanja na prikupljanje energije iz okoline.

Ovaj prototip to čini uz pomoć male ćelije koja je u stanju da proizvede električnu energiju iz radio talasa ili svetlosti sunca – izvora koji su prisutni u skoro bilo kojem delu sveta.

Maleni čip veličine zrna pirinča na ovaj način može da proizvede i oko 3,5 mikrovata snage, što je dovoljno za obavljanje osnovnih funkcija ovog energetski izuzetno efikasnog telefona.

Obavljanje glasovnih telefonskih poziva izvodljivo je ukoliko je neki odašiljač elektromagnetnih talasa, poput bazne stanice, na udaljenosti od najviše 9,4 metra, ili ako postoji dovoljno snažan izvor svetlosti.

Komunikacija se za sada može uspostaviti sa baznom stanicom udaljenom najviše 15 metara, što je dovoljno za dokaz kako koncept funkcioniše – u priloženom videu inženjeri su pokazali kako su ostvarili poziv putem Skype-a, ali preko posebne bazne stanice koju su takođe izradili sami.

“Telefon bez baterije” se za sada sastoji tek od 1 jednostavne štampane pločice i izrađen je od standardnih komponenti. Za biranje brojeva koristi kapacitivne tastere, a postoji moguićnost priključivanja standardnih slušalica sa mikrofonom.

U  budućnosti bi trebalo da se razvije e-ink ekran kao i mogućnost enkripcije podataka i komunikacije.

Srbija i Bugarska razvijaju zajedničke projekte u sferi energetike, a najvažnija nam je svima gasna interkonekcija (FOTO)

Foto: Srbija.gov.rs
Foto: Srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić i ministar energetike Bugarske Temenuška Petkova ocenili su danas da je saradnja dveju zemalja na visokom nivou, pogotovo u energetskom sektoru, gde se planiraju novi zajednički projekti.

Na sastanku su razmatrani zajednički projekti koji su u toku, a pre svega izgradnja gasnog interkonektora Bugarska–Srbija, uz podsećanje na to da je ove godine u Sofiji potpisan Memorandum o razumevanju za realizaciju tog projekta.

Sagovornici su naglasili da će izgradnja gasnog interkonektora između Bugarske i Srbije poboljšati snabdevanje gasom u čitavom regionu.

Petkova je informisala Antića o razvoju projekta bugarskog gasnog čvorišta, čija će izgradnja doprineti diversifikaciji gasnog snabdevanja i uveliko razviti tržište gasa u regionu.

U razgovoru je istaknuto da će izgradnja bugarskog gasnog čvorišta omogućiti da se dodatne količine gasa iz novih izvora, uključujući potencijale Južnog gasnog koridora, Turskog toka, kao i LNG terminala u regionu, usmere ka Srbiji i drugim državama Jugoistočne Evrope.

Takođe, postignut je dogovor o tome da se sve aktivnosti izvode koordinirano, a iz tog razloga je danas potpisan Memorandum o razumevanju za koordinisani razvoj gasno-transportnih sistema na teritoriji Republike Srbije i Republike Bugarske, uz poštovanje evropskog zakonodavstva i pravila EU.

Memorandum su potpisali direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović i predstavnik bugarske firme „Bulgartransgas“.

Antić i Petkova su ocenili da je saradnja dveju država na visokom nivou, da se ukupni odnosi dodatno razvijaju i da će one u narednom periodu imati veći broj zajedničkih projekata, pre svega u oblasti energetike.

HRVATSKA: Bukove šume na listi UNESKO-a

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Hrvatska se 7. jula zajedno sa još 9 zemalja – Albanijom, Austrijom, Belgijom, Bugarskom, Italijom, Rumunijom, Slovenijom, Španijom i Ukrajinom – upisala pomoću proširene serijske nominacije “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope” na Listu svetske baštine UNESKO-a, saopšteno je iz hrvatskog Ministarstva zaštite životne sredine i energetike.

Proširenje nominacije uključilo je 63 područja bukovih šuma od čega je Hrvatska učestvovala sa tri područja, u nacionalnim parkovima Severni Velebit i Paklenica. Reč je o 1289,11 hektara bukove šume koja se u Nacionalnom parku Severni Velebit nalazi u Strogom rezervatu “Hajdučki i Rožanski kukovi” i 2031,87 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica.

Značaj predloženih starih bukovih šuma u ​​nacionalnim parkovima Severni Velebit i Paklenica temelji se na njihovoj autentičnosti, geografskom položaju, starosti i veličini. Ovaj upis na Listu svetske baštine predstavlja treće proširenje. Prve su na Listu svetske baštine “Iskonske bukove šume Karpata” upisale Slovačka i Ukrajina još 2007. godine.

Proširenje prekogranične serijske nominacije usledilo je 2010. godine, upisom nemačkih drevnih bukovih šuma na Listu svetske baštine. Ono se odvijalo uz preporuku Odbora za svetsku baštinu da se upisanom prekograničnom dobru pridruže ostale zemlje kako bi se dobio celovit prikaz stanja bukovih šuma u ​​različitim uslovima okoline, s ciljem zaštite jedinstvenog šumskog ekosistema.

Foto – ilustracija: Pixabay

Treće, odobreno proširenje rezultat je međunarodnog istraživačkog projekta koji je Austrija pokrenula 2012. godine. Kroz projekat dobijena je lista od 126 područja značajnih drevnih bukovih šuma Evrope od kojih je 63 odabrano za nominaciju. Uključivanjem 63 nova područja na Listu svetske baštine dobijena je celovitost područja koje ima izuzetnu univerzalnu vrednost i dokaz je postglacijalnog širenja kao i prirodnog, nesmetanog razvoja ekosistema bukovih šuma Evrope.

Sve države uključene u nominaciju pokazale su izuzetnu posvećenost zajedničkoj saradnji i izražena je zajednička namera za očuvanje i održivo upravljanje bukovim šumama. Upis na Listu svetske baštine potvrda je da se prirodnim lepotama Hrvatske upravlja na najbolji mogući način sa ciljem zaštite za buduće naraštaje i da je Hrvatska je po biodiverzitetu i prirodnim lepotama među najbogatijim evropskim državama, zaključuje se u saopštenju.

Izvor: energetika-net.com

Postavlja se HVDC dalekovod od Norveške do Nemačke (FOTO)

Foto: Tennet.eu
Foto: Tennet.eu

U avgustu bi trebalo da počnu radovi na prvom delu NordLink interkonekcijskog HVDC kabla, dužine 600 km, ključnog za transport zelene energije u Norvešku i Nemačku, gde je glavnina potrošnje.

Taj kabl će omogućiti dotok električne energije za 600.000 domaćinstava.

Biće postavljen ispod zemlje, a radove izvodi norveška kompanija Statnett.

NordLink kabl finansiraće se zajmom EIB-a vrednim 300 miliona evra.

Gradnja počinje u Volesfjordu, na jugu Norveške, a kabl će biti sproveden kroz danske vode i zaći će 100 km u teritoriju Nemačke.

Ista ova kompanija planira da postavi i dva podmorska kabla snage 1,4 GW, jedan prema Nemačkoj, a drugi prema Britaniji između 2020. i 2021. godine, a ovaj projekat koštaće dve milijarde evra.

HAPPY HONEY: Prva urbana košnica u centru Beograda (FOTO)

Foto: Promo
Foto: Promo

U četvrtak, šestog jula u Dizajn inkubatoru “Nova Iskra”, instalirana je prva urbana košnica u našem glavnom gradu.

U ulici Gavrila Principa, pred stotinu ljubitelja pčela, hrane i dizajna, organizovana je i degustacija inovativnih proizvoda iz startapa Happy Honey, koji kombinuju sirov med sa voćem i ostalim dodacima.

Nova Iskra već duže vreme pokreće različite inicijative, pored urbane bašte, gde se nalazi preko 50 biljaka iz različitih delova sveta, ovo je još jedan od pokazatelja da radno mesto u centru grada može biti u dodiru sa prirodom.

Košnica je donacija pčelara iz Ražnja, Marka Mijajlovića, koji ističe da od pčela možemo naučiti ceo životni ciklus, od toga ko je vodilja u roju do zajedničke navke hrane i proizvodnje čistog meda.

Foto: Promo

Događaj je podržalo Beogradsko udruženje pčelara.

U mnogim zemljama je sve prisutniji tred uzgoja pčelarstva u urbanim sredinama. Najizraženije urbano pčelarstvo se razvija u velikim gradovima Severne Amerike kao i u velikim gradovima u Evropi, primer su košnice koje se nalaze na zgradi Evropske agencije za zaštitu prirodne sredine u Kopenhagenu, kao i u Berlinu na zgradi parlamenta.

Foto: Promo

Beograd počinje da prati te trendove i uskoro ćemo viđati košnice i na ravnim krovovima našeg grada.

Pretpostavlja se da su gradovi dobar prostor za život pčela jer hrane imaju u izobilju zbog gradskih parkova i zelenih površina na kojima se ne upotrebljavaju pesticidi kao što se tretiraju komercijalna poljuprivredna gazdinstva. Beč je dom mnogih rojeva pčela i do sada ih je izbrojano oko 5000 o kojima brine 600 pčelara.

Foto: Promo

Osim toga što su nezamenjljiva karika u zdravom ekosistemu i oprašivači većine biljaka koje čine našu ishranu , pčele su visoko organizovane zajednice od kojih možemo mnogo da naučimo ne samo o prirodi i važnosti biodiverziteta već i o rukovođenju, višim ciljevima zajednice, komunikaciji i produkciji vrhunskih proizvoda.

Košnica u Novoj Iskri će važan deo prirode postaviti na vidljivo mesto  i u kontakt sa korisnicima i posetiocima kako bi nas podsetila i naučila da ova mala, vredna stvorenja imaju nezamenjljivu ulogu u našim užurbanim životima.

Foto: Promo

Nova iskra je jedinstveno mesto susreta vodećih kreativnih profesionalaca, i kompanija otvorenih ka inovativnim pristupima poslovanju i razvoju proizvoda.

Osnažuje kreativce, preduzetnike i frilensere i pomaže razvoj novih ili već postojećih biznisa kroz pristup koji je utemeljen na ljudima uključenim u proces i dizajn metodologiji. Ovaj proces uključuje edukativne programe, povezivanje profesionalaca, mentorstvo i kreiranje novih inicijativa.

Foto: Promo

Happy Honey startap je novi brend, sto posto prirodan proizvod, bez zagrevanja i dodataka, umereno sladak pa ga mogu jesti i deca i odrasli. Sirov med je samo jedna od prednosti ovog proizvoda a voće (liofilizovano) i organski kakao i đumbir su tu za savršenu boju i neobično dobar ukus.

Najveći evropski zagađivači vazduha su termoelektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Termoelektrane na ugalj odgovorne su za većinu zagađenja vazduha u Evropi, dok je Britanija među najvećim zagađivačima, saopštila je Evropska agencija za zaštitu životne sredine.

Balkan planira da gradi termoelektrane na ugalj, ali da li one krše nove standarde EU?

Prekomerna zagađenost vazduha u zemljama Zapadnog Balkana

Kako piše u izveštaju objavljenom u nedelju uveče, elektrane odgovorne za najveće ispuštanje zagađenog vazduha i vode u Britaniji, koja ima ukupno 14 elektrana. Nemačka je na drugom mestu sa sedam, dok za njom slede Francuska i Poljska sa po pet termoelektrana.

– Agencija je ispitala emisije iz 35.000 industrijskih jedinica u 2015. godini – kada su registrovani poslednji raspoloživi podaci – uključujući petrohemijske rafinerije i jedinice za preradu metala iz 28 država članica EU, ali i Islanda, Lihtenštajna, Norveške, Švajcarske i Srbije.

Agencija navodi da je “EU ostvarila dobar napredak ka ciljevima klimatske i energetske politike između 2020 i 2030”. Ona, ipak, naglašava da ugalj ostaje najviše korišćeno gorivo u velikim postrojenjima – elektranama, rafinerijama, velikim hemijskim fabrikama i čeličanama – uprkos tome što se sve manje količine koriste u poslednjim godinama.

Ugalj je još uvek odgovoran za najveće ispuštanje ugljen-dioksida, sumpor-dioksida i azot oksida u okolinu, iako su neke elektrane u značajnoj meri poboljšale svoje ekološke standarde u poslednjim godinama, prenosi Associated Press.

Održana rasprava o Strategiji niskokarbonskog razvoja Hrvatske

Foto: zelena-akcija-hr
Foto: zelena-akcija-hr

U ponedeljak je u Zagrebu u Hrvatskoj održana javna rasprava o Strategiji niskokarbonskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine sa projekcijom do 2050. godine.

Kako je saopšteno, na raspravi je rečeno kako će najveći izazovi u realizaciji Strategije biti promena u načinu proizvodnje energije, proizvodnje hrane i transportu i kako smanjiti emisije iz tih sektora. Niskokarbonska strategija trebala bi biti krovna strategija iz koje proizilaze sve ostale sektorske strategije uz redovan monitoring napretka smanjenja emisija. U ovoj su strategiji ponuđena tri scenarija: nastavak dosadašnjeg načina razvoja, postupna tranzicije i snažna tranzicije.

Istaknuto je i da je pozitivno to što Strategija daje jasne obrise vizije napuštanja fosilnih goriva, govori o važnosti zelenih poslova i štednju energije vidi kao novi izvor energije. Takođe, pozitivno spominje komunalnu energiju i decentralizaciju energetskog sistema.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević