Home Blog Page 1235

Učešće JP „Vojvodinašume“ na „Bodrog Festu“

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

JP „Vojvodinašume“ – turistička agencija „Vojvodinašume-turist“ i šumsko gazdinstvo Sombor kao upravljač SRP „Gornje Podunavlje“, učestvovali su u programu trinaestog po redu festivala „BODROG FEST 2017 “ u Bačkom Monoštoru. Mnogobrojni posetioci su u toku dva dana, 11. i 12. avgusta, imali priliku da upoznaju bogato kulturno-istorijsko nasleđe sela, kao i prirodna bogatstva njegove okoline, posebno Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“, koji zajedno čine značajnu turističku destinaciju ovog dela Vojvodine.

U petak 11. avgusta na lokalitetu ekocentra Karapandža, u saradnji sa ekološkim udruženjem Kamp „Zelena priča“ iz Sombora, održana je jednodnevna radionica za grupu dece somborskih osnovnih škola, koja sažima ekološke, jezičke, psihološke, kreativne i sportske sadržaje prilagođene uzrastu dece polaznika. Na početku prepodnevnog dela radionice u učionici na otvorenom, deca su kroz izlaganje Biljane Latić dipl. biologa, referenta za zaštićena područja i životnu sredinu u ŠU Bački Monoštor, upoznata sa rezervatom, opštim podacima, režimima zaštite, vrstama biljaka i životinja koje nastanjuju rezervat, posebno sa ugroženim vrstama ističući njihov doprinos bogatstvu i raznovrsnosti područja. U nastavku su deca, kroz rad u malim grupama, uz koordinaciju svojih edukatora prošli kroz niz „igara“ kojima su na kreativan i spontan način, ali kroz pažljivo osmišljene i vođene aktivnosti podsticani da razmišljaju na ekološki način. Nakon pauze za ručak i odmor, tokom poslepodnevnog dela ekoradionice, deca su u pratnji vodiča u zaštićenom području Miće Veljkovića, šetnjom prošla kroz šumski deo kružne staze Karapandža, koja je opremljena info tablama, odmorištem i osmatračnicom za ptice. Vodič je decu upoznao sa raznim zanimljivostima edukativnog karaktera, o čuvanju i obnavljanju šuma hrasta, graba, topole, lekovitosti pojedinih vrsta (bela vrba, kopriva, gavez), kao i delovima nekih biljaka koja se mogu koristiti u ljudskoj ishrani. Po povratku iz „šumske šetnje“ deca su bila u prilici da se okupaju u Bajskom kanalu, a nakon toga i da probaju „eko čaj“ pripremljen od upravo ubranih semenki koprive tokom šetnje kroz šumu. U Bačkom Monoštoru je u petak tokom večeri održano takmičenje u pripremi ribljeg paprikaša, uz učešće brojnih ekipa lokalnih kulinara i gostiju.

Drugog dana festivala na monoštorskoj centralnoj ulici, na štandovima se organizuju degustacije i prodaja najraznovrsnijih lokalnih proizvoda: nošnje, starih zanatskih proizvoda za domaćinstvo, vina, rakija, meda i pčelinjih proizvoda, kolača, pečene ribe, začinske paprike kao i nadaleko čuvenih suhomesnatih proizvoda pripremljenih od raznih vrsta mesa uključujući i divljač.

JP ,,Vojvodinašume” je na sopstvenom štandu promovisalo prirodna bogatstva zaštićenih prirodnih dobara kojima upravljaju, uz poseban akcenat na Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“. Kroz štampani materijal, brošure, kataloge, karte predstavljena su bogatstva zaštićenih područja i njihov potencijal za održivi ekoturizam. Zainteresovanim posetiocima štanda predstavljene su i mogućnosti za lov u lovištima Preduzeća.

Posetioci Bodrog festa su se na štandu JP Vojvodinašume mogli prijaviti za neke od aktivnosti koje su se odvijale tokom popodneva u šumi SRP „Gornje Podunavlje: vožnja konjskom zapregom, vožnja biciklima ili šetnja šetnom stazom Štrbac uz pratnju čuvara specijalnog rezervata.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

Film o Koviljsko-petrovaradinskom ritu – spot trećeg takmičarskog dana festivala “Green movie” na Nišvilu

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Filmovi koji su bili planirani da se emituju trećeg dana Nišvila u okviru programa Green movie u subotu 12. avgusta, usled odlaganja programa celog festivala zbog jakog nevremena koje je pogodilo Niš, bili su predstavljeni sutradan po nastavku programa Nišvila.

Za najbolji spot (promotivni film o prirodi) trećeg takmičarskog dana progrma „Green movie, posetioci Nišvila mogli su glasati nakon emitovanja na Movie (Street) stage-u, u nedelju 13. avgusta u periodu od 21 do 22 sata, sedam spotova: „Dunav“ (Turistička organizacija Srbije), Resavska pećina (JP „Resavksa pećina“), „Zamisli“ (IUCN), „Prstenovanje ptica“ (JP „NP Palić-Ludaš“), „Koviljsko-petrovaradinski rit“ (Pokrajinski zavod za zaštitu prirode), „Cerjanska pećina“ (Direkcija za izgradnju grada Niša), „Deliblatska peščara“ (JP „Vojvodina)

Po izboru publike za spot trećeg takmičarskog dana programa festivala Green movie izabran je film autora Olivera Fojkara „Koviljsko petrovaradinski rit“.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Pokrenut postupak zaštite SRP „Zeleniče”

Foto: wikipedia.org
Foto: Wikipedia

Ministarstvo zaštite životne sredine obaveštava javnost o postupku pokretanja zaštite prirodnog područja I kategorije, kao Specijalni rezervat prirode „Zeleniče”.

Prirodno područje koje se predlaže za zaštitu je jedino prirodno stanište reliktne biljne vrste lovorvišnja (zeleniče) u Srbiji. Nalazi se u jugoistočnoj Srbiji, između Vlasotinca i Crne Trave, na severozapadnoj padini planine Ostrozub, na nadmorskoj visini od 1200 do 1300 m.

SRP „Zeleniče” obuhvata ukupno 38,815 ha i teritorijalno pripada opštinama Crna Trava i Leskovac. Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, sve površine u zaštićenom području su u državnoj svojini.

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja SRP „Zeleniče” svrstava se u I kategoriju – međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja. Na celokupnoj površini zaštićenog područja utvrđuje se režim zaštite I stepena.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži područje SRP „Zeleniče” je ekološki značajno područje na prostoru Republike Srbije pod rednim br. 86 – „Zeleničje” i identifikovano područje u okviru međunarodne ekološke mreže Emerald (RS0000048).

Za upravljača SRP „Zeleniče” Zavod za zaštitu prirode Srbije predlaže Javno preduzeće „Srbijašume” iz Beograda.

Postupak zaštite prirodnog područja pokrenut je dana 19. juna 2014. godine, kada je Zavod za zaštitu prirode Srbije dostavio studiju zaštite ministarstvu nadležnom za poslove zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Zbog topljenja večnog leda na Arktiku oslobodiće se metan

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Među mnogobrojnim problemima koji bi mogli biti izazvani globalnim zagrevanjem jedan bi mogao značajno izmeniti prirodnu sredinu na Arktiku. Naime, iz morskih dubina će na površinu uskoro izbiti milioni kubnih metara metana.

Stručnjaci Tomskog politehničkog univerziteta otkrili su da je u blizini obale Rusije na Ledenom okeanu značajno porastao proces topljenja podvodnog večnog leda. Sam po sebi, proces topljenja podvodnog večnog leda potpuno je bezopasan. Međutim, dalji prirodni mehanizmi koje on može sa sobom povući smrtonosni su za prirodu: na površinu bi mogle izbiti ogromne rezerve smrtonosnog gasa metana.

Ove uznemirujuće nalaze naučnika potvrđuju i podaci koje su prikupili tokom arktičke ekspedicije sprovedene 2016. godine, zajedno sa naučnicima sa Pacifičkog okeanološkog instituta, Instituta za okeanologiju i Instituta za atmosfersku fiziku.

Najnoviji podaci o stanju podvodnog večitog leda bazirani su na činjenici da je osnovni deo leda u priobalju Istočnog Arktika čitav, što isključuje mogućnost destabilizacije hidrata metana koji se nalaze ispod njega. Međutim, nedavna merenja su pokazala da se topljenje večnog leda zbiva mnogo brže, brzinom do 18 centimetara godišnje što garantuje formiranje kanala za izlazak gasa na površinu.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Slovenija isporučuje turbine za indijsku hidroelektranu

Photo-illustration: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Slovenski proizvođač energetske opreme Litostroj Power, deo češke grupe Energo-Pro, isporučiće dve turbine za HE Rongnichu u Indiji.

Kako je navedeno, pojedinačna instalirana snaga turbine je 55 MW, a turbine su tipa Pelton.

Hidroelektranu Rongnichu gradi Madhya Bharat Power korporacija.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Šumski požari opasnost za živi svet

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

Zbog višednevnih, ekstremno visokih temperatura i odsustva padavina, Javno preduzeće ,,Vojvodinašume” apeluje na građane da sprovode pojačane mere zaštite od požara.

Šumski požari predstavljaju izuzetno veliku opasnost za sav živi svet i za kratko vreme uzrokuju ogromne materijalne štete koje poprimaju dimenzije prirodne i ekološke katastrofe sa nenadoknadivim posledicama.

Prema zvaničnim statistikama u najvećem broju slučajeva upravo čovek svojom nepažnjom uzrokuje požar. U šumskom požaru ne strada samo imovina i vegetacija, nego i životinjski svet, a trajno se narušava i kvalitet zemljišta.

U proteklih četrnaest godina je samo na području kojim gazduje i upravlja JP ,,Vojvodinašume”, u ukupno 209 šumskih požara stradalo oko 1.422 hektara šuma i obraslog šumskog zemljišta.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

Zbog sankcija Rusiji mogla bi kasniti izgradnja gasovoda u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove proturuske sankcije koje je uveo SAD narušavaju kreditnu sposobnost Gazproma i nepovoljno utiču na rokove gradnje gasovoda Severni tok 2 i Turski tok, a Ukrajini otvaraju mogućnost povećanja prevoznih taksi za ruski gas, preneli su ruski mediji.

Krajem 2019. godine ističe Gazpromov ugovor sa Ukrajinom o protoku gasa, a Moody’s ocenjuje da bi američki zakon o sankcijama mogao oslabiti pregovaračku poziciju ruske kompanije u pregovorima o novim prevoznim tarifama.

Ukrajinci su nekoliko puta isticali da njihovi gasovodi nisu u zadovoljavajućem stanju, pri čemu je ukrajinski ministar energetike Igor Nasalik naznačio kako bi se Ukrtransgaz mogao suočiti s tehničkim problemima zbog smanjenja investicija u modernizaciju.

Za kraj avgusta dogovorene su konsultacije Evropske komisije i ruskog Ministarstva energetike o protoku gasa kroz Ukrajinu, ali je Evropska komisija predložila da se to odloži za oktobar.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Bolja kontrola kvaliteta vazduha u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Crnoj Gori je nedavno započela realizacija projekta poboljšanja kontrole vazduha.

U okviru projekta će se izvršiti revizija postojeće državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha i nabaviti nedostajuća merna oprema, proširiti postojeća mreža za još dva merna mesta i na taj način značajno unaprediti kvalitet i kvantitet podataka.

Vrednost projekta iznosi 1,1 miliona evra, a finansira ga Evropska komisija u okviru IPA programa.

izvor: rtcg.me

Izabran najbolji promo film drugog dana Nišvila

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Na drugom festivalskom danu u konkurenciji od 7 spotova publika je za najbolji izabrala promo film o Specijalnom rezervatu prirode „Uvac“.

Na Movie stage-u Nišvila, 11. avgusta, u periodu od 21 do 22 časa, emitovani su spotovi: „Uvac“ (Rezervat Uvac d.o.o.), Rezervat biosfere „Bačko Podunavlje“ (MAB komitet Srbije), Doživi Sjenicu (TO Sjenica), Tara (Nikola Lukičić), Nacionalni park Fruška Gora (Pokrajinski Zavod za zaštitu prirode), Đerdap – slepi miševi (J.P. „NP Đerdap“), Milenijumi (Narodni Muzej Aranđelovac).

Trećeg takmičarskog dana publika je birala najbolji spot od 7 novih filmova: Dunav (TO Srbije), Resavska pećina (JP „Resavska pećina“), Zamisli (IUCN), Prstenovanje ptica (JP „Palić-Ludaš“), Koviljsko-petrovaradinski rit (Pokrajinski Zavod za zaštitu prirode), Cerjanska pećina (Direkcija za izgradnju Grada Niša), Deliblatska peščara (JP „Vojvodinašume“).

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Počeo ekološki kamp „Sutjeska 2017 – dajmo šansu budućnosti“

Foto: rtrs.rs
Foto: rtrs.rs

Na Tjentištu je juče počeo petodnevni letnji kamp „Sutjeska 2017 – dajmo šansu budućnosti“, na kome učestvuje 180 učenika i nastavnika iz dve fočanske i četiri osnovne škole iz Bosansko-podrinjskog kantona.

Na kampu, koji se uz finansijsku podršku Ambasade SAD u BiH održava drugu godinu zaredom, deca će imati razne kreativne radionice o filmu, plesu, glumi, zaštiti životne sredine, prikupljaće biljke za herbarijum i insekte za insektarijum, a biće organizovani izleti i obilazak najlepših predela Nacionalnog parka „Sutjeska“.

Ukupna vrednost projekta je 31.535 dolara, od čega su sredstva Ambasade SAD-a 29.440 dolara, dook deo od 2.095 dolara sufinansira NP „Sutjeska“.

izvor: rtrs.rs

Sandra Jovićević

VELIKO GRADIŠTE: Uskoro bioelektrana u naselju Požeženo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Veliko Gradište uskoro dobija energetsko postrojenje na biogas u naselju Požeženo.

Nedavno je izrađen Plan detaljne regulacije, čiji je nosilac Opština Veliko Gradište. Kako je navedeno u spomenutom dokumentu, planirana je izgradnja postrojenja “kapaciteta 999 kWA aktivne snage, koja će se predavati u distributivni sistem”. Investitor radova je kompanija D&D Energy iz Beograda.

Električna energija će se proizvoditi sagorevanjem biogasa dobijenog od biomase primenom procesa anaerobne digestije. Uz električnu energiju, proizvodiće se i toplotna energija, kao i organsko đubrivo. Početna sirovina biće poljoprivredna biomasa, poreklom iz više lokalnih izvora.

Za odvijanje tehnološkog procesa proizvodnje električne energije iz biomase u kompleksu biogasnog postrojenja planirana je izgradnja skladišnih objekata u koje će se u kontinuitetu dopremati sirovina neophodna za tehnološki proces (silaža sirka, tečni stajnjak…). Planirani su i proizvodni objekti za pripremu i odvijanje tehnološkog procesa (digestori, fermentori…), kao i energetski objekti za smeštaj motora, generatora, uređaja, trafostanica.

Pored instalacija energetskog postrojenja na biogas, biće izgrađen i plato, pristupne saobraćajnice, radionice, servisi i hangari, kao i potrebni prateći sadržaji. U granice obuhvata plana ulazi i manji deo poljoprivredne površine sa velikom zonom poljoprivredne proizvodnje, na kojoj je planiran uzgoj biljaka za obezbeđenje biomase.

Opština Veliko Gradište je opredeljena za podsticaje ovog segmenta obnovljivih izvora energije, a razvoj ovih kapaciteta trebalo bi da doprinese supstituciji postojeće potrošnje, navodi se u tekstu plana koji je na javnom uvidu.

Izvor: ekapija.com

Javna rasprava o postrojenju za detoksikaciju otpadnih vozila sredinom septembra u Kruševcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta „NKM METALIS“ Kruševac, podneo zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu postrojenja za rasklapanje i detoksikaciju otpadnih vozila na katastarskoj parceli u Kruševcu.

Uvid u Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu može se izvršiti u prostorijama Ministarstva, u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja, kao i na službenom sajtu Ministarstva. Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu predmetne Studije svakog radnog dana i u prostorijama Gradske uprave Kruševac.

Dana 13. 09. 2017. godine sa početkom u 12 časova, u prostorijama Gradske uprave Kruševac, biće održana javna rasprava i prezentacija predmetne Studije.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

U toku radovi na potoku u Starim Banovcima

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

Radove na uređenju dela potoka Patka (Budovar) u Starim Banovcima, opština Stara Pazova, obišli su predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i vršilac dužnosti direktora JVP „Vode Vojvodine“, Slavko Vrndžić.

Potok Patka-Budovar protiče blizu Starih Banovaca, a osnovna namena mu je odvođenje suvišnih voda sa jugoistočne padine Fruške Gore, gde se sa Golubinačkim kanalom uliva u Dunav.

Projektnim rešenjem potrebno je zaštititi priobalje, izgraditi novu ustavu za odbranu priobalnog dela naselja od visokih voda Dunava. Procenjeno je da je uticaj Dunava na režim ovog vodotoka direktan i da postoji velika verovatnoća da bi branjeno područje Starih Banovaca bilo ugroženo jer bi voda iz Dunava kroz potok ulazila u samo naselje. Lokacija predviđene ustave, koja će sprečiti prodor dunavske vode, nalazi se u urbanom području- građevinskom reonu naselja Stari Banovci i komunalno je opremljena nadzemnim i podzemnim instalacijama, trotoarima i saobraćajnicama. Takođe, radiće se i na zacevljenju dela potoka u dužini od 150 metara, a u okviru ovih radova, demontiraće se postojeći mostovi, okolni teren biće iznivelisan i nasut odgovarajućim materijalom kako bi se formirale saobraćajnice. U delu ovog potoka postoji zaraslo, neuređeno i divlje priobalje koje je potrebno urediti i privesti nameni. Trenutno se na gradilištu obavljaju obimni zemljani radovi, posle kojih će uslediti postavljanje talpi, izgradnja kolektora i ustave.

Radovi vredni 48 miliona dinara, započeti su 1. avgusta, a trebalo bi da budu gotovi za 150 radnih dana. Inevstitor je JVP „Vode Vojvodine“, a izvođač radova VP „Galovica“, Zemun.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

Izabran najbolji spot dana o prirodi u okviru „Green movie” na Nišvilu

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Na Nišvilu je 10. avgusta 2017. sa početkom u 22 časa na “Movie (Street) Stage-u” u Niškoj tvrđavi, projekcijom prvih sedam spotova o prirodi započeo Prvi festival spotova o prirodi “Green movie” u organizaciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Istog dana u 14 časova cilj, program i sadržaj prvog festivala o prirodi i aktivnosti Zavoda za zaštitu prirode Srbije u okviru programskih celina Green zone i Info pult za prirodu prezentovani su na pres konferenciji održanoj u Medija centru Nišvila. Ovim povodom o značaju predstavljanja prirodne baštine naše zemlje i zaštite prirode u okivru programskih celina festivala govorio je mr Aleksandar Dragišić, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije. Koncept, program i organizaciju Prvog festivala spotova o prirodi „Green movie“ predstavio je Milivoje Krvavac, kao koordinator organizacije Festivala, dok je o aktivnostima Zavoda za zaštitu prirode Srbije u okviru festivalske zone „Green zone“ i „Info pult za prirodu“ govorio Danko Jović, rukovodilac Kancelarije Zavoda u Nišu. Značaj i dalje mogućnosti sardnje i predstavljanje prirode naše zemlje u okviru Nišvila naglasio je u svom obraćanju Dalibor Popović-Pop, predstavnik Nišvila.

Prvog dana festivala spotova o prirodi „Green movie“ emitovano je sedam spotova: „Biodiverzitet“ (Zavod za zaštitu prirode Srbije), „Gmizavci i vodozemci Đerdapa“ (JP „NP Đerdap“), Spomenik prirode „Bukovička banja“ (JKP „Zelenilo Aranđelovac), Tara (JP „NP Tara“), „Obedska bara“ (JP „Vojvodinašume“), i „Goč“ (Srboljub Jovanović).

Na osnovu glasova publike, za najlepše spotove prvog dana na „Green movie“, proglašeni su Tara i Park Bukovičke banje.

Svi gledaoci koji su glasali za najlepši spot dana dobili su prigodne nagrade u okviru festivalske zone Zavoda „Green movie“, gde su mogli pogledati izložbu fotografija zaštićenih područja.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Ekološke radionice u okviru FEP-a

Foto: fep.org.rs
Foto: fep.org.rs

U okviru Festivala ekološkog pozorišta, koji se održava od 18. do 20. avgusta u Bačkoj Palanci, biće održane i ekološke radionice za decu.

Radionica „Eko 3D igračke“ mališanima će pokazati kako od plastičnih čepova mogu napraviti nove igračke, a na pozorišnoj ekološkoj radionici će prisutni uz pomoć kamišabai tehnike proputovati kroz priču iz knjige za decu „Kako spasiti drvo“. Održaće se i ekološko-edukativna radionica „Oživimo šišarke“ koja za cilj ima upoznavanje dece sa različitim vrstama četinara, kao i radionica „Približimo se prirodi“.

Više informacija o radionicama možete pogledati na sledećem linku.

izvor: fep.org.rs

Sandra Jovićević

„Lajk za pametnu energiju” i u Trebinju

Foto: lajkzapametnuenergiju.ba
Foto: lajkzapametnuenergiju.ba

Na Trgu slobode u Trebinju, u sklopu kampanje „Lajk za pametnu energiju” održan je edukativno-zabavni događaj sa ciljem povećanja javne svesti o značaju energetske efikasnosti, očuvanja životne sredine i upotrebi obnovljivih izvora energije.

Profesor Atom, zaštitno lice kampanje je posetioce kroz „Virtual Reality” – VR igru odveo u virtuelni svet u kojem su na potpuno drugačiji način testirali svoje znanje o merama energetske efikasnosti, učili o pametnoj energiji i osvajali super nagrade.

Kampanja „Lajk za pametnu energiju” se realizuje u sklopu projekta „Zeleni ekonomski razvoj”, koji ima za cilj stvoriti povoljne uslove za investicije u projekte energetske efikasnosti, uvesti sistem energetskog menadžmenta u javnim objektima, povećati broj „zelenih radnih mjesta“, te doprineti razvoju tržišta i privrednom rastu i razvoju BiH.

Od 2013. godine, u okviru projekta „Zeleni ekonomski razvoj” implementirani su infrastrukturni radovi na ukupno 86 javnih objekata, koji su direktno uticali na poboljšanje uslova rada za preko 60.000 korisnika i zaposlenih. Smanjena potrošnja objekata u proseku je preko 50 odsto, dok je smanjena emisija CO2 preko 7.000 tona. Kreirano je preko 800 zelenih poslova, a ostvarene finansijske uštede u javnim budžetima na godišnjem nivou iznose preko 2.700.000 KM.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević