Home Blog Page 1230

Srbija ima dovoljno električne energije

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je za Pink da zahvaljujući značajnoj proizvodnji uglja, Srbija ovog leta ima dovoljno struje da pokrije ukupnu potrošnju, ali i određene viškove za izvoz.

Kako je naveo, sušno leto povećalo je probleme u regionu, što je izazvalo deficit u hidrološkoj proizvodnji električne energije i dovelo do manjka u regionu i značajnog povećanja cene struje na berzi. Prema njegovim rečima Srbija je bila dobro pripremljena za takve scenarije i iskoristila je činjenicu da ima masovnu proizvodnju uglja, pre svega u Kolubari.

On je naveo da je prošle godine avgustovska cena struje bila oko 30 evra, a da je ove godine 60 evra. Dodao je i da je Srbija u julu i prvoj polovini avgusta izvezla struju od oko 160.000 MWh električne energije i prodala je na berzi za nešto manje od 10 miliona evra.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

U BiH oko 40 odsto zagađenja dolazi iz saobraćaja

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema nekim procenama, na čitavom prostoru Federacije BiH oko 40 osto izvora zagađujućih materija koje nepovoljno utiču na kvalitet vazduha dolazi od saobraćaja, izjavila je za Fenu federalna ministarka ekologije i turizma gospođa Edita Đapo.

Kako je navela, kada govorimo o zagađenju iz saobraćaja, primećujemo da imamo povećan broj vozila, nedovoljno stroge propise za kontrolu automobila, neodgovarajuće održavanje vozila, nekvalitetne provere emisija na tehničkom pregledu vozila, neizgrađenu putnu infrastrukturu, izostanak efikasnijeg regulisanja saobraćaja na postojećim saobraćajnicama, jer se zastojima u saobraćaju emituje veća količina zagađujućih materija, neadekvatan javni gradski prevoz, nedostatak parking mesta, kao i nekvalitetna goriva. Napomenula je da se ne raspolaže sa preciznim parametrima stanja okoline uzrokovanim opterećenjem od saobraćaja, te dodala da postoje podaci o emisijama zagađujućih materija iz saobraćaja dati kroz godišnje izveštaje koje radi Federalni hidrometeorloški zavod, nadležna institucija za monitoring kvaliteta vazduha u FBiH.

Istakla je da je jedino Kanton Sarajevo uradio analizu koja pokazuje izvore zagađujućih materija u vazduhu i po njihovoj analizi 50 odsto zagađenja dolazi iz privatnih ložišta, 30 odsto od industrije i 20 odsto iz saobraćaja. Đapo je podsetila da je Strategija zaštite okoline FBiH, donesena za period od 2008. do 2018. godine identifikovala mere i aktivnosti smanjivanja zagađivanja vazduha od saobraćaja u gradovima koje podrazumevaju i regulisanje uvoza polovnih vozila i osiguranja kvaliteta tečnih naftnih goriva što je nadležnost ministarstva na nivou države. Takođe, strategijom je predviđeno regulisanje sadržaja sumpora u motornim gorivima, energetska efikasnost novih vozila u prodaji, kao i zabrana prometa olovnih benzina, uvođenja mehanizama plaćanja naknada u zavisnosti od vrste motora, starosti vozila i vrste goriva, te stimulisanje javnog prevoza.

Po njenim rečima, još ne postoje propisi kojima bi se stimulirala nabavka i korišćenje vozila na gas, odnosno električni pogon, ali postoje inicijative i radimo na iznalaženju mogućnosti za stimulaciju nabavke ekoloških vozila.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Poseta mališana Parku prirode „Jegrička“

Foto: vodevojvodine.com

Park prirode „Jegrička“ posetila su deca iz Opštine Ranilug sa Kosova i Metohije.

Tokom posete, 42 dece imalo je priliku da pogleda prezentaciju Jegričke, provoza se katamaranom po rečici i učestvuje u ekološkim radionicama. Poseti su prisustvovali predstavnici ŠOSO „Dr Milan Petrović“, Udruženje građana CIOR, Opština Temerin i JVP „Vode Vojvodine“.

Kako je saopšteno, na ovaj način nastavlja se sa edukacijom o ovom dragocenom prirodnom bogatstvu koje se nalazi nadomak Novog Sada, a koje poseduje 76 vrsta vodenih i močvarnih biljaka i 198 vrsta ptica, 20 vrsta riba i brojne sisare.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

I.D. BUZZ: Simpatični Volkswagen Microbus stiže na ulice (FOTO) (VIDEO)

Foto: Volkswagen
Foto: Volkswagen

Iako smo godinama mogli da vidimo samo kao koncept, električni VW mikrobus, u retro hipi-stilu, uskoro će postati svima dostupno vozilo.

Koncept koji se zove I.D. Buzz početkom ranije ove godine prikazan je na manifestaciji Detroit Auto Show, ali niko nije očekivao da će se jednog dana zaista i proizvoditi iako se govorilo kako direktor brenda Herbert Dies pokušava da progura ovaj projekat.

Kompanija Volkswagen je najavila da će konačno i ozbiljno započeti rad na ovim električnim vozilima 2022. godine.

I.D. Buzz će se zasnivati na novoj platformi za električna vozila pod imenom “modularen elektrifizierungsbaukasten” koja je debitovala u januaru 2016. na CES-u.

Foto: Volkswagen

I.D. Buzz će imati pogon sa četiri tačke, sa dva prednja i dva električna motora na zadnjoj osovini od 374 KS, prenosi portal kliX.

Foto: Volkswagen

Kada stigne u proizvodnju, trebalo bi da sadrži sedišta koja je moguće menjati, kao i mogućnost autonomne vožnje nivoa “3”. Ovo nije potpuna autonomija, jer vozilo još uvek zahteva da se za vozačevim sedištem nalazi čovek koji će obratiti pažnju dok I.D. Buzz upravlja, blokira i ubrzava.

U toku izgradnja VE „Mesihovina” u Tomislavgradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tomislavgrad bi krajem ove godine trebao dobiti svoju prvu vetroelektranu koja će se prostirati na dužini od 22 kilometra. Reč je o prvom energetskom projektu vetroenergije u Bosni i Hercegovini koji nosi naziv VE „Mesihovina”.

Prema informacijama iz „Elektroprivrede HZ HB”, koja je investitor ovog projekta vrednog oko 81 milion evra, u toku je izgradnja temelja za vetroagregate, izgradnja kanala za polaganje interne kablovske mreže i polaganje kabla između vetroagregata. Takođe, vrši se prevoz komponenti vetroagregata, te su ovih dana započeli radovi na montaži prvih vetroagregata.

Vetroelektrana „Mesihovina” nalazi se u centralnom delu opštine Tomislavgrad. Imaće 22 vetroagregata tipa SWT-2.3-108 ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje oko 165 GWh električne energije. Očekuje se da će napajati energijom oko 27.500 domaćinstava, a puštanje u pogon planirano je krajem 2017. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Nedopustivo je da se u Srbiji prečišćava samo 8 odsto otpadnih voda

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je u intervjuu agenciji Beta da su zaštita voda i prečišćavanje otpadnih voda jedan od najvećih problema Srbije i da će to biti prioritet.

Kako je naveo, situacija u tretmanu otpadnih voda je veoma loša. U Srbiji se prerađuje samo 8 odsto otpadnih voda, što je nedopustivo. Prema njegovim rečima, u Srbiji ima 44 postrojenja za preradu otpadnih voda od kojih samo 32 funkcionišu, a od toga samo nekoliko radi adekvatnim kapacitetom i u potpunosti prečišćava otpadne vode. Ministar dodaje da tek 55 odsto stanovništva ima priključak za kanalizaciju. Od 450 naselja u Srbiji koja imaju više od dve hiljade stanovnika, procenat priključenosti na kanalizaciju je 72 odsto, što je svetski prosek, ali u naseljima koja imaju manje od dve hiljade stanovnika broj onih koji su priključeni na kanalizaciju pada ispod pet procenata. Ministar Trivan ističe da će deo sredstava za rešavanje problema otpadnih voda stići iz Evropske unije, koja je za te namene predvidela oko 160 miliona evra do 2020. godine. On je podsetio da se projekti za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda spremaju u nekoliko gradova, a da je najdalje u tome odmakao Beograd, kome su potrebna i najveća sredstva. Beograd ima završen projekat čija realizacija košta milijardu evra, uloženo je do sada oko 200 miliona evra u pripremne radove koji su već obavljeni, rekao je ministar. Za što bolje obavljanje ovog posla u svim mestima gde je to potrebno, on je najavio da će njegovo ministarstvo formirati poseban sektor koji će se baviti isključivo pripremanjem takvih i sličnih projekata, koji će pomagati pre svega lokalnim samoupravama.

Ministar Trivan istovremeno očekuje da će država novoosnovanom Ministarstvu zaštite životne sredine pomoći davanjem podsticajnog budžeta za narednu godinu. Istakao je da očekuje da budžet bude veći od 5 milijardi dinara, koliko je ove godine izdvojeno za životnu sredinu. Mnogo više novca, procenjuje se oko 15 milijardi evra, kako je dodao, biće potrebno u naredne dve do tri decenije za rešavanje svih ekoloških problema i potreba Srbije, uključujući i adaptaciju na klimatske promene. Deo potrebnih sredstava uložiće država, deo međunarodna zajednica, a deo inostrani investitori, među kojima bi mogli da budu i američki, rekao je ministar Trivan i dodao da bi delegacija američkih privrednika koji posluju u oblasti zaštite životne sredine trebalo do kraja godine da poseti Srbiju.

Srbija ima potrebe za investicijama, a investitori iz SAD su izrazili spremnost da dođu. Zainteresovani su za ulaganje u upravljanje otpadnim vodama i otpadom, zaštitu prirode i druge oblasti, mogu da nam donesu nova znanja i moderne, čiste tehnologije, rekao je on naglašavajući kako neće dozvoliti da Srbija postane groblje prljavih tehnologija, bez obzira na potrebu za industrijskom i tehnološkom tranzicijom privrede.

Ministar Trivan je istakao je da se Srbija ozbiljno bavi izradom plana adaptacije na klimatske promene, kao i akcionim planom za tu adaptaciju i da će jedno od ključnih sredstava u toj borbi biti pošumljavanje. Pošumljavanje je najjednostavniji, najefikasniji i najjeftiniji način borbe protiv klimatskih promena, naglasio je on i istakao da će novo ministarstvo koristiti dobra iskustva Beograda koji je za samo šest godina pošumio oko 750 hektara.

Što se tiče zaštite prirode i zaštićenih prirodnih područja, ministar Trivan je najavio da ministarstvo već radi na proširivanju zaštićenih dobara. Srbija po biološkoj raznolikosti spada među 40 najvažnijih područja na svetu i to je naša obaveza, poručio je on. Prema njegovim rečima, Srbija će u narednom periodu morati da donese još oko 90 akata i propisa iz oblasti životne sredine, kako bi do kraja uskladila svoje zakonodavstvo sa onim u Evropskoj uniji. Do sad je mnogo urađeno, ali sad počinje prelomni trenutak za početak završne faze poslova u vezi sa Poglavljem 27 o zaštiti životne sredine,rekao je ministar Trivan.

Kako bi se očuvala životna sredina, on je najavio da će kontrole ekološke inspekcije biti intenzivirane i da bi broj inspektora morao da bude povećan. Inspektori će više obilaziti preduzeća i pojedince sa zadatkom da im objasne koje su sve njihove obaveze, jer se ispostavilo da mnogo njih to zapravo i ne zna. Opominjaće i proveravati da li su problemi sanirani, a onda će se, bez izuzetaka, ići na kazne za sve koji ne poštuju zakone, poručio je ministar Trivan.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Gradi se prva solarno-metanska elektrana

Foto: NAWMA
Foto: NAWMA

U blizini australijskog grada Adelejda bi uskoro trebalo da bude puštena u rad jedinstvena hibridna elektrana koja će istovremeno generisati energiju iz sunčevih zraka i onu dobijenu sagorevanjem metana nastalo razgradnjom otpada.

Sva proizvedena električna energija biće dalje distribuirana kroz elektroenergetski sistem ove zemlje. Kako se navodi, iz sagorevanja metana trebalo bi da se na godišnjem nivou dobije oko 11.000 MW/h električne energije godišnje, što je dovoljno za snabdevanje 1.800 domaćinstava, dok će se iz vrele vode koja će se dobijati sa farme solarnih kolektora ukupne površine 5.000 m2 proizvoditi 2.000 MW/h električne energije godišnje, što dovoljno za snabdevanje 300 porodica.

U projektu još učestvuju i australijske kompanije Joule Energy i LMS Energy, koje će ugovoriti komercijalne ugovore za isporuku električne energije u javnu mrežu. Nova elektrana je u skladu s ciljem Južne Australije da do 2025. godine ostvari 50 odsto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i planovima Adelejda da do iste godine postane prvi grad na svetu sa nultim karbonskim otiskom.

Sve toplija leta su izvesna budućnost, očekujte da bude i 55 stepeni

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kada tokom vrućih letnjih dana živa u termometru popne preko 40 Celzijusovih stepeni, svi imamo utisak da ćemo izludeti. Međutim, to nije ništa prema onome što nas čeka u budućnosti.

Naime, prema novoj italijanskoj studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports, u narednim decenijama možemo očekivati da temperatura leti ide i iznad 55 stepeni. Čak i mi koji živimo u Evropi.

Ovaj scenario proizlazi iz analize o interakciji vlažnosti vaduha i toplote koju je sproveo Zajednički istraživački centar Evropske komisije. Projekcija se ne odnosi samo na temperaturu, već i na odnos visine temperature i vlage.

Prema tvrdnjama stručnjaka, toplotni talasi iznad 40 stepeni uz pojačan nivo vlažnosti, mogu se javiti i svake dve godine, uz ozbiljne rizike za zdravlje ljudi, posebno u istočnoj Aziji i na istočnoj obali SAD.

To je scenario koji predviđa povećanje globalne temperature od dva stepena u u odnosu na predindustrijsko doba. Parski klimatski sporazum se upravo zalaže za to da uradimo sve što je moguće da smanjimo emisiju štetnih gasova, kako bismo snizili temperature za ta dva ključna stepena.

Foto-ilustracija: Pixabay

No, ukoliko ne preduzmemo ništa, temperature će i dalje da nastave da rastu. Istraživači su procenili da bi se sa povećanjem od 4 stepeni u mnogim delovima sveta, uključujući i Evropu, moglo svedočiti super toplotnim talasima koji prelaze čak 55 stepeni.

Prijavite se na foto-konkurs u čast Dana evropske saradnje i osvojte lepe nagrade

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zajednički sekretarijat programa Interreg-IPA CBC Mađarska-Srbija organizuje foto-konkurs „Lepi prizori pograničnog regiona Mađarske i Srbije”, od 8. avgusta do 10. septembra 2017. godine, u okviru ovogodišnje proslave Dana evropske saradnje. Najbolje fotografije će biti nagrađene i prikazane na izložbi na otvorenom u centru Segedina i u štampanom kalendaru Programa za 2018. godinu.

Pogranični region Mađarske i Srbije, koji je ujedno i Programska oblast Interreg-IPA programa prekogranične saradnje Mađarska-Srbija, uključuje županije Čongrad (Csongrád) i Bač-Kiškun (Bács-Kiskun) u Mađarskoj i Vojvodinu u Srbiji (okruge: Zapadna Bačka, Severna Bačka, Južna Bačka, Severni Banat, Srednji Banat, Južni Banat i Srem).

Sa ciljem da podstakne građane da aktivno učestvuju u proslavi Dana evropske saradnje, Program poziva fotografe entuzijaste i profesionalce, koji su punoletni (starosne dobi 18 godina i više), da učestvuju na konkursu sa svojim fotografijama koje prikazuju lepote pograničnog regiona Mađarske i Srbije, uključujući njegovu prirodu i pejzaže, ili prizore sela ili gradova, uključujući njihove znamenitosti.

Autorima tri najbolje fotografije biće dodeljeni vredni i praktični promotivni pokloni Programa, a uz još devet odabranih fotografija, nagrađene fotografije će biti prikazane na izložbi na otvorenom, kojom će biti obeležen Dan evropske saradnje. Foto izložba će biti održana u drugoj polovini septembra 2017. godine, na poznatom Segedinskom šetalištu Kolčej ulici (Kölcsey utca), u partnerstvu sa Regionalnim centrom umetnosti – REÖK.

Autorima  12 najboljih fotografija takođe biće odato priznanje time što će  fotografije biti objavljene u štampanom kalendaru za 2018. godinu, koji će do kraja ove godine biti podeljen brojnim partnerskim organizacijama Programa, uključujući Evropsku komisiju, vladine institucije Mađarske i Srbije, kao i brojne neprofitne organizacije iz obe države koje sprovode zajedničke projekte u okviru ovog Programa.

Za učešće na Foto konkursu, fotografije se dostavljaju Zajedničkom sekretarijatu Programa u elektronskoj formi na sledeću adresu elektronske pošte: ecday@interreg-ipa-husrb.com u periodu od 8. do 28. avgusta 2017. godine. Autori dostavljaju po jednu fotografiju uz dodatne podatke: ime i prezime autora, kontakt informacije i kratak opis fotografije.  Da bi se kvalifikovali za učešće, autori fotografija moraju poštovati priložene Uslove učešća Foto konkursa.

Fotografije koje ispunjavaju formalne kriterijume po pitanju tehničkih specifikacija i sadržaja biće istovremeno postavljene u album Foto konkursa na Fejsbuk stranici Programa.

Glasanje za najbolje fotografije će biti organizovano u periodu od 1. do 10. septembra 2017. godine. Žiri Foto konkursa, koji čine stručni član Žirija, fotograf Čaba Voroš (Csaba Vőrős) i dva predstavnika Upravljačkog tela i Nacionalnog tela Programa odabraće prvonagrađenu i drugonagrađenu fotografiju. Trećenagrađena fotografija biće odabrana javnim glasanjem na Fejsbuk stranici Programa, kao fotografija sa najviše glasova putem opcije „sviđa mi se“ (like). Žiri Foto konkursa takođe će odabrati preostalih devet fotografija koje će biti prikazane na izložbi na otvorenom u Segedinu i objavljene u kalendaru Programa za 2018. godinu.

Imena autora pobedničkih fotografija na Foto konkursu, kao i datumi održavanja foto izložbe biće objavljeni 12. septembra 2017. godine na internet stranici i Fejsbuk stranici Programa, a autori 12 najboljih fotografija će biti nagrađeni na događaju organizovanom povodom otvaranja izložbe.

Jedna od upečatljivih karakteristika pograničnog regiona Mađarske i Srbije je zajedničko prirodno, istorijsko i kulturno nasleđe dve susedne države. Istovremeno, jedan od prioriteta Programa je stimulisanje saradnje u oblasti turizma i očuvanja kulturnog nasleđa. Ovi elementi su poslužili kao inspiracija za ovogodišnje obeležavanje Dana evropske saradnje.

Dan evropske saradnje obeležava se svake godine 21. septembra i danima oko tog datuma, kada se proslavljaju dostignuća u oblasti teritorijalne saradnje u različitim regionima Evrope, uključujući susedne zemlje EU.

Pomračenje Sunca veliki izazov za solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani severnoameričkog kontinenta će u ponedeljak, 21. avgusta, usred bela dana ostati na tri minuta u potpunom mraku zbog totalnog pomračenja Sunca. S obzirom na to da se pojedine oblasti SAD i Kanade umnogome oslanjaju na solarnu energiju, postavlja se pitanje kako će to uticati na rad elektrana koje rade na sunčev pogon.

Kako se očekuje, predstojeće pomračenje će uticati na rad čak 1900 američkih sunčanih elektrana. Ipak, američki operater NERC objavio je da, uprkos svemu, neće doći do većih poteškoća u elektroenergetskom sistemu jer će ova prirodna pojava intenzivno zahvatiti samo jedan manji pojas u kom su dominantne solarne elektrane.

Tokom ta tri sata, dok Mesec bude lagano prelazio preko nama najbliže zvezde, najviše će biti pogođeno 17 elektrana u istočnom Oregonu, dok će proizvodnja struje stotina elektrana ukupne snage 4 GW u Severnoj Karolini i Džordžiji biti ugrožene 90 odsto.

Da bi ispunili potrebe potrošača, električna energija za ovaj period moraće da bude proizvedena iz drugih izvora.

TC-X: Električni bolid koji obara rekorde (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/FALFAQ

U profesionalnim trkama, kad je u pitanju ubrzanje, bolidi s klasičnim motorima su još uvek nedodirljivi. Ipak, električni rivali su im sve bliži.

Poslednji primer dolazi iz Švedske, sa staze u Malmeu, gde je danski tim “True Cousins” svojim bolidom poi imenu TC-X oborio novi rekord.

Osminu milje, odnosno nešto više od 200 metara prešao je za 4,89 sekundi. Pritom je kroz cilj prošao brzinom od 233 km/h.

Vlasnici električnih vozila mogli bi da zarađuju predavanjem električne energije u mrežu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji su saopštili da bi vlasnici električnih vozila u Evropi mogli zarađivati čak i do 1.300 evra godišnje samo na osnovu predaje viška električne energije iz baterija svojih vozila u javnu elektroenergetsku mrežu pri parkiranju vozila radi punjenja na punionicama.

Rezultati istraživanja koje su u Danskoj sproveli Nissan i Enel pokazali su kako bi baterije električnih vozila mogle pomoći u uravnotežavanju proizvodnje i potrošnje električne energije i time vlasnicima vozila pružiti dodatne prihode. Ali rešenja za povezivanje električnih vozila sa elektroenergetskom mrežom predstavljaju novi veliki problem za elektroenergetske kompanije, posebno za operatore elektroprenosnih i elektrodistribucijskih sistema koji su već sada u problemu zbog preuzimanja sve većih količina električne energije iz vetroelektrana i solarnih elektrana u sistem. Dakle, u trenutku kada broj električnih vozila bude dovoljno velik, biće važno voditi računa o tome kada se i kako ona radi punjenja priključuju na elektroenergetsku mrežu.

Kada je reč o pomenutom istraživanju, Danska je odabrana zato što Nissan, koji na čak 100 vozila širom Evrope sprovodi razna istraživanja, upravo u Danskoj ima vozila koja su opremljena sistemom koji omogućava dvosmeran tok električne energije.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

U julu u Podgorici vazduh čist

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Analize vazduha u julu, mesecu sa rekordnim brojem požara na teritoriji glavnog grada, nisu pokazale povećan stepen štetnih materija. Iako, prema subjektivnom osećaju Podgoričana vazduh nije bio čist, a često se moglo primetiti i kako vetar nanosi pepeo, zagađujuće čestice nisu bile prisutne u povećanoj meri.

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je izveštaj o kvalitetu vazduha tokom prethodnog meseca, koji pokazuje da su sve vrednosti merenih čestica bile u granicama normale. Sve jednočasovne srednje vrednosti azot-dioksida tokom merenja u julu mesecu su bile ispod propisane granične vrednosti. Sve srednje dnevne vrednost suspendovanih čestica PM10 tokom meseca jula su bile ispod propisane granične vrednosti, navodi se u izveštaju koji je za Agenciju radio Centar za ekotoksikološka istraživanja (CETI).

Koncentracija PM10 čestica, čija je propisana granična vrednost za srednju dnevnu vrednost 50 mikrograma po metru kubnom, bila je najviša tokom 21. jula 2017. godine i iznosila je 49,46 mikrograma po metru kubnom.

Međutim, tokom prethodnog meseca nije mereno prisustvo benzena, a u izveštaju se navodi da je razlog kvar na mernom instrumentu. Tokom čitavog mjeseca nije redovno mereno ni prisustvo azotnih oksida i ugljen-monoksida u vazduhu. Sa merenjima azotnih oksida i ugljen-monoksida je prekinuto 10. jula, zbog redovnog godišnjeg servisa i umeravanja mernih instrumenata, precizirano je u mesečnom izveštaju.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

U toku pregovori o Sporazumu o slobodnoj trgovini Severne Amerike (NAFTA)

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

SAD, Kanada i Meksiko su u sredu započeli sa prvim krugom ponovnih pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini Severne Amerike (NAFTA).

Kako je saopšteno, potrebno je modernizovati ovaj sporazum koji je star 23 godine, ili osmisliti odredbe koje će zaštititi digitalnu trgovinu, trgovinu uslugama, e-trgovinu, poboljšati carinske procedure, zaštititi intelektualno vlasništvo, poboljšati energetske odredbe, pojačati pravila vezana za transparentnosti.

Očekuje se da pregovori traju do kraja ove nedelje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Nastavljena gasifikacija u Kantonu Sarajevo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na području Mesne zajednice Dobroševići u Bosni i Hercegovini u četvrtak su nastavljeni radovi na gasifikaciji naselja Ahatovići, Dobroševići i Bojnik. Ovo je jedna od najzahtevnijih faza jer je ova trasa gasovoda osmišljena na način da prolazi ispod trase autoputa.

U protekle dve faze izgrađena je distributivna gasna mreža u dužini od oko 2.500 metara, te je postavljena regulaciona stanica. Realizacijom planirane izgradnje u 2017. godini se omogućava snabdevanje prirodnim gasom izgrađene mreže i priključenje velikog broja novih korisnika na ovom području opštine Novi Grad Sarajevo. Dužina ove deonice je oko 700 metara, a po završetku radova na njoj izvršiće se spajanje sa već položenom gasnom mrežom, što će omogućiti da do početka sezone grejanja svi građani mogu podneti zahtev za priključenje svojih objekata na novoizgrađenu gasnu mrežu.

Ovaj deo gasovoda će zapravo biti i deo budućeg prstena koji je u tehničkom smislu značajan za povezivanje Ilijaša i Hadžića, ta je ova mreža samim tim od velikog značaja za gasni sistem Kantona Sarajevo u celini.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Gazprom povećava izvoz gasa kroz Turski tok

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska kompanija Gasprom će povećati izvoz prirodnog gasa za korisnike Turskog toka u odnosu na period od 1. januara do 15. avgusta ove godine, saopšteno je iz ovog preduzeća.

U saopštenju se navodi da će se izvoz gasa povećati za područje Turske, kao i južne i jugoistočne Evrope. Izvoz gasa u Tursku u odnosu na prošlu godinu će se povećati za 22,4 odsto, u Grčku za 13,2 odsto, u Srbiju za 40,8 odsto, u Bugarsku 11,1 odsto, dok će se izvoz u Mađarsku povećati za 24,4 odsto, prenosi TASS.

Gasprom je povećao izvoz gasa u zemlje koje ne pripadaju Zajednici nezavisnih država na 179,3 milijarde metara kubnih, što je za 12,5 odsto više u odnosu na prošlu godinu, a izvoz gasa do kraja godine mogao bi preći 180 milijardi metara kubnih.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević