Home Blog Page 1227

POSLEDICE URAGANA HARVI: Očekuje se rast cena nafte, gasa, ali i hrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ovih dana, SAD je pogodio jedan od najžešćih uragana u skorijoj istoriji. Analitičari procenjuju da će posledice ove elementarne nepogode američku ekonomiju koštati preko 40 milijardi dolara, s direktnim gubicima većim od 20 milijardi.

Na berzama se narednih nedelja očekuju osetni poremećaji. Mnoge rafinerije su zatvorene, a gotovo petina proizvodnje nafte i gasa u Meksičkom zalivu je obustavljena. Pritom su snažni udari vetra i poplave prisilili na hiljade ljudi da napuste svoje domove.

Oluja je poharala jugoistočni Teksas i Meksički zaliv, udarivši u središte energetske industrije SAD-a, područje na kojem se nalazi gotovo polovina američkih rafinerijskih kapaciteta i petina proizvodnje nafte. Očekuje se da će zatvaranje rafinerija prouzrokovati trenutni snažniji skok cena gasa na američkom tržištu.

Hjuston, gde je voda preplavila saobraćajnice, takođe je sedište jedne od najvećih američkih luka. To je četvrti najveći grad u SAD, a dobit od okonomije u ovom gradu godišnje premašuje 500 milijardi dolara.

– Cene gasa u SAD porasle su oko 10 odsto od početka oluje, a očekuje se da u Teksasu u naredne dve nedelje dođe do skoka od još 20 ili 30 odsto. S obzirom na to da su isporuke pšenice i soje zaustavljene ili uspoprene, i hrana će poskupeti – ističe glavni ekonomista konsultantske kuće RSM US Džozef Brusuelas.

Prvi semafor na solarno napajanje u Moskvi

Foto-ilustracija: Youtube / PrintScreen
Foto-ilustracija: Youtube / PrintScreen

Prvi semafor koji koristi solarnu energiju postavljen je u Moskvi, saopšteno je iz servisa za medije Centra za organizaciju saobraćaja.

Šef Centra, Vadim Jurjev, izjavio je da novi sistem uključuje dva nezavisna izvora energije, a to su generator vetra i solarna baterija.

– Semafori koji koriste alternativne izvore energije bili bi sjajno rešenje u organizaciji saobraćaja u udaljenijim delovima Moskve, gdje je problematično brzo spojiti objekte na gradske izvore struje – izjavio je Jurjev.

U saopštenju Centra dodaje se da će zbog sistema koji uključuje dva nezavisna izvora energije napajanje biti moguće ne samo leti, već i u toku oblačnih, zimskih dana.

Izvor: energetika.ba

Zbog plavih pasa zatvorena fabrika u Mumbaju (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/Daily Sun SA
PrintScreen: YouTube/Daily Sun SA

Na ulicama grada Mumbaja u Indiji nedavno su se pojavili potpuno plavi psi. Najpre se mislilo da su psi obojeni zarad nekog turističko-umetničkog projekta, a onda je užasna istina izašla na videlo.

Reagovali su i zaštitnici životinja koji su ustanovili da je plava boja uzrok stravičnog zagađenja reke Kasadi koja protiče kroz grad. Ulični psi u Mumbaju često piju vodu iz reke, a neretko njome i plivaju u potrazi za hranom.

Reka Kasadi je zbog otpadnih voda i teških hemikalija koje u nju ispuštaju velike kompanije u ovom gradu toliko ugrožena, da se slobodno može reći da je ova situacija prava ekološka katastrofa koja pogađa stanovnike i životinje koje žive u njenoj blizini, piše Daily Sun, prenosi Pet magazin.

Ustanovljeno je da je psima dlaka dobila plavu boju nakon što su bili u kontaktu s kontaminiranim vodama. Kod jednog psa je utvrđena teška infekcija očiju. Nažalost, nekoliko plavih pasa već je uginulo, a strahuje se da će broj otrovanih životinja biti i veći.

Lokalne organizacije za zaštitu prirode i životinja zahtevale su od lokalnih zvaničnika da izvrše pritisak na kompanije koje nezakonito odlažu otpad.

Arati Čauhan, službenik za zaštitu životinja izjavio je da je bio šokiran što je do sada krzno pet uličnih pasa dobilo plavu boju zbog teškog zagađenja reke i zahtevao da se s praksom izlivanja teških hemikalija odmah prestane.

Reka Kasadi protiče pored industrijske zone Mumbaja u kojoj se nalazi više od 1.000 fabrika. Istragom se ustanovilo da je krivac jedna od fabrika koja proizvodi deterdžente, odnosno da je ona u reku ispustila farbu koja je psima dlaku ofarbala u plavo.

Fabrika je od juče zatvorena, a zvaničnici najavljuju da će svi odgovorni biti strogo kažnjeni.

U toku međunarodni kamp „Povratak Ibisa”

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Na području Specijalnog rezervata prirode „Obedska bara” u toku je 25. međunarodni volonterski ekološki radni kamp pod nazivom „Povratak Ibisa”, koji se u kontinuitetu održava od 1992. godine.

Ovogodišnji volonterski radni kamp, koji traje od 20. avgusta do 2.septembra 2017, neposredno organizuju Mladi istraživači Srbije i Udruženja građana „Zeleni pogled” iz Kupinova, uz partnersku saradnju sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, JP „Vojvodinašume”, Opštinom Pećinci i Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Na kampu na Obedskoj bari u 2017. učestvuju volonteri iz devet zemalja Evrope i Azije. Volonteri su pristigli iz Češke, Japana, Južne Koreje, Nemačke, Španije, Rusije, Italije, Belgije i Srbije. Na terenu se dnevno okuplja 20-ak učesnika, koji rade na revitalizaciji vlažnih livada, plitkih bara i pašnjaka, kroz uklanjanje invazivne i alohtone vegetacije, pre svega žbunja i niskog drveća. Cilj je da se ponovo otvore zarasla vodena-barska staništa, da se kreiraju pogodni uslovi za opstanak retkih biljnih i životinjskih vrsta i omogući nesmetan protok vode. U saradnji sa lokalnim stanovništvom i upravljačem Rezervata, radi se na ponovnom oživljavanju tradicionalnog stočarstva, kako bi se revitalizovane površine dugoročno sačuvale i održivo koristile na dobrobit lokalne zajednice. Lokaliteti gde će se provoditi većina radova tokom radnog kampa su depresije između srednjovekovne tvrđave Kupinik i crkve Majke Angeline kod Kupinova i ušće Revenice u Potkovicu Obedske bare, kod Obreža.

Učesnike volonterskog ekološkog kampa posetili su 23. avgusta 2017. predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine (Brankica Tabak, podsekretar) i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode (Biljana Panjković, direktorica, Slobodan Puzović i Vladimir Dobretić), zajedno sa predsednicom Opštine Pećinci Dubravkom Kovačević Subotički i njenim zamenikom Zoranom Vojkićem.

Podsekretar Brankica Tabak se zahvalila učesnicima kampa na dolasku i želji da pomognu očuvanju Obedske bare i istakla njihovu pozitivnu energiju. Biljana Panjković je naglasila višestruki značaj kampa, pre svega kroz pomoć retkim vrstama i staništima i kroz promociju naše prirodne baštine u zemljama iz kojih volonteri dolaze, uz isticanje da je rezultat višedecenijskog postojanja ekoloških radnih kampova to što se nakon 60 godina crni ibis ponovo vratio na Obedsku baru. Dubravka Kovačević Subotički je istakla da lokalna samouprava pruža punu logističku podršku organizaciji kampa, svesna značaja očuvanja i održivog razvoja područja Obedske bare, uz konstataciju da strani volonteri boraveći na teritoriji Opštine imaju priliku da se upoznaju sa njenim kulturnim i istorijskim nasleđem.

Predstavnici Pokrajinskog sekretarijata i Pokrajinskog zavoda posetili su i Vizitorski centar upravljača Rezervata ” JP „Vojvodinašume” kod Obreža, gde su ih Ivana Vasić i Ivana Lozjanin upoznale sa stanjem u zaštićenom području, projektima koji se trenutno provode na revitalizaciji ugroženih staništa i održivom razvoju turizma.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Održana Noć slepih miševa u Novom Sadu (FOTO)

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

U petak, 25. avgusta 2017. godine u arboretumu Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode je održana manifestacija: Međunarodna noć slepih miševa.

Cilj manifestacije je bio popularizacija i zaštita ovih letećih sisara, upoznavanje građana sa njihovim specifičnim načinom života, kao i razbijanje predrasuda, strahova i verovanja vezanih za slepe miševe.

Manifestaciju je posetilo više stotina mališana sa svojim roditeljima. Oni su imali prilike da uživaju u mnogobrojnim radionicama koje su pripremili stručni saradnici Pokrajinskog zavoda.

Najposećenije radionice su bile: Eholokacija (lavirint od bala sena), Upleti se – raspleti se, Šta je na jelovniku?, Naslikaj i ponesi, Napravi kućicu za slepog miša, Kviz o slepim miševima, Igra memorije…

Foto: pzzp.rs

Izvanredno predavanje na temu: „Značaj i zaštita slepih miševa” je održala dr Jadranka Delić, samostalni stručni saradnik Zavoda, a nakon toga je prikazan i dokumentarni film o slepim miševima Srbije „Leteće noćobdije” scenariste dr Milana Paunovića i reditelja Rajka Petrovića.

Foto: pzzp.rs

Inicijativa Međunarodne noći slepih miševa je nastala u okviru Sporazuma o očuvanju slepih miševa Evrope (1991), koji je deo međunarodne Konvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (poznatije kao Bonska konvencija), koja je u Srbiji stupila na snagu 1. marta 2008. godine.

Slepi miševi ili ljiljci (Chiroptera) pripadaju redu sisara koje izdvaja sposobnost aktivnog leta i eholokacije. Krila su im prekrivena kožom koja je čvrsto razapeta između dugih prstiju njihovih šaka i zglobova. Obično love noću, a odmaraju se tokom dana, viseći naglavačke u šupljem drveću, pećinama ili zgradama. Neke od vrsta slepih miševa preferiraju da žive potpuno sami, a neke u grupama od po više hiljada jedinki.

Slepi miševi su po svom ponašanju i izgledu jedna od najčudesnijih grupa živih bića na našoj planeti. Oni su jedinstvena grupa sisara koja poseduje sposobnost da aktivno leti. Slepi miševi čini skoro jednu četvrtinu ukupnog broja svih sisara na planeti. Ova visokoadaptivna grupa sisara naseljava skoro sva kopnena područja Zemlje, izuzev krajnjih severnih i južnih delova naše planete. Poznato je oko 1.100 različitih vrsta slepih miševa.

Na Evropskom kontinentu živi 52 vrste slepih miševa i sve vrste su u Evropi zaštićene. Kod nas u Srbiji je do sada otkriveno 30 vrsta slepih miševa i sve su strogo zaštićene

Foto: pzzp.rs

Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta. Odmarališta ili skrivališta slepih miševa su pećine i drugi podzemni objekti, šuplja stabla i građevine. Njihova najznačajnija boravišta su speleološki objekti kojih u Srbiji ima preko 1.000.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Povećan izvoz električne energije iz Rumunije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rumunija je ove godine povećala izvoz električne energije.

Kako je saopštilo rumunsko Ministarstvo energetike, u prvih sedam meseci 2017. godine izvoz električne energije povećan je za oko 60 odsto.

To pokazuje da je Rumunija postala neto izvoznik električne energije, što je moguće zbog ranije razvijenih različitih proizvodnih kapaciteta, preneli su rumunski mediji.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Stupila na snagu zabrana plastičnih kesa u Keniji

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

U Keniji je danas stupila na snagu zabrana proizvodnje, uvoza i korišćenja plastičnih kesa.

Kazne za one koji prekrše naredbu kreću se od 38 hiljada dolara do četiri godine zatvora.

Kamerun, Gvineja Bisao, Mali, Tanzanija, Uganda, Etiopija, Mauritanija i Malavi su države koje su već ranije ili uvele zakon ili usvojile predlog zakona o zabrani proizvodnje i uvoza plastičnih kesa.

izvor: rts.rs

Sandra Jovićević

Održana prezentacija brošure biološke raznovrsnosti Prokletija

Foto: nparkovi.me
Foto: nparkovi.me

U Centru za posetioce NP „Prokletije“ u Gusinju, u sklopu projekta prekogranične saradnje „Priroda bez granica“, održana je prezentacija brošure koja treba da predstavi biološku raznovrsnost regije Prokletija.

Na prezentaciji su učestvovali ljudi koji su radili na projektu i zvaničnici Opštine Plav, a vodili su je direktori projektne asocijacije Mikele Kardonaci i Alesandra Matilija.

Ova prezentacija treba da pokaže da granice ne smeju biti prepreka kada se radi o prirodi, već da se ta regija posmatra kao jedinstven prostor.

Projekat je finansijski podržan od Evropske komisije i Autonomne pokrajine Trentinj na severu Italije.

izvor: dan.co.me

Sandra Jovićević

U planu tretman opasnog otpada u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva, od strane preduzeća „INVESTFARM-IMPEX“ Beograd, za izdavanje dozvole za tretman opasnog otpada u mobilnom postrojenju

Aktivnosti koje gore pomenuto preduzeće preduzima je tretman organskih rastvarača u mobilnom postrojenju – destilatoru, marke D.W. RENYMANN ROTO-O-140 metodom destilacije.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 30 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Uvid u podneti Zahtev, može se izvršiti u Ministarstvu zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

EPS ulaže 800 miliona evra u hidroelektrane

Foto: EPS
Foto: EPS

Posle završetka svih revitalizacija hidroelektrana, očekuje se ukupno povećanje instalisane snage hidroelektrana za oko 166 MW, izjavio je direktor za strategiju EPS-a Aleksandar Jakovljević. Do sada je u revitalizaciju hidroelektrana i obnovljive izvore energije uloženo više od 200 miliona evra i do 2025. godine treba da bude uloženo još oko 600 miliona, rekao je Jakovljević na drugom međunarodnom zelenom forumu Elektroprivrede i zelena energija, u organizaciji Balkanmagazina i EPS-a, pod pokroviteljstvom Ministarstva za rudarstvo i energetiku.

On je istakao da sektor hidroenergije, takođe, spada u obnovljive izvore energije, ali i da će EPS do 2025. ukupno uložiti u razvoj više od dve milijarde evra kako bi megavate učinio zelenijim. Taj novac će otići u obnovljive izvore energije, povećanje efikasnosti, zaštitnu životne sredine i dekarbonizaciju. Imamo oko 3.000 MW hidroelektrana, prosečne starosti oko 45 godina koje zahtevaju značajne investicije da bi zadržali taj potencijal. Neke revitalizacije su završene, neke su u toku, a neke u planu. Kao efekat toga ćemo izaći sa dodatnih više od 160 megavata.

On je rekao da je glavni cilj revitalizacije da se hidroelektranama produži vek, ali da je zbog savremen tehnologije povećana i instalisala snaga. Podseća da su u fazi razvoja i projekti vetroparka u Kostolcu od 66 MW, kao i solarna elektrana koja se razvija, zatim projekti iz malih hidroelektrana.

Postoje i neki drugi projekti koje analiziramo – vetar i solar u širem reigonu Kostolca i neki drugi projekti iz hidrosektora. EPS ulaže značjana sredstva i u druge segmente održivog razvoja i više od 2 milijarde evra će u periodu do 2025. godine biti uloženo da bi neke druge megavate učnio zelenijim nego što su trenutno, naveo je Jakovljević.

Kaže i da su obnovljivi izvori energije u EU sa 20 odsto 2010. godine porasli na 28 odsto, kao i da je gas najviše pao u proizvodnji, dok je proizvodnja iz lignita ostala nepromenjena. Takav veliki rast proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije je nastao zahvaljujući najvećim delom subvencionisanju na razlicite načine. Prema njegovim rečima, po megavat satu se sa više od 30 evra evra subvencioniše u Nemačkoj, a kod nas 0,77 evra.

izvor: rs.seebiz.eu

Sandra Jovićević

Povećava se proizvodnja iz obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Pixabay

Udeo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji u Republici Srpskoj ima trend rasta i očekivano je da on sa 2,8 odsto u prošloj godini, već u 2018. poraste na 8,3 odsto, izjavio je u Beogradu izvršni direktor za tehničke poslove u Elektroprivredi Srpske Maksim Skoko.

On je, govoreći na Drugom međunarodnom zelenom forumu Elektroprivreda i zelena energija, naglasio da je ove godine udeo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji u Republici Srpskoj 5,75 odsto, a da postojeća infrastruktura i projekti koje tek treba realizovati garantuju da će on biti i veći. Kako je naveo, postoji 65 proizvođača čiji je proizvodni kapacitet 53,6 MW, što znači na trećini realizacije Akcionog plana za ovu oblast. Zaostaje se u energiji vetra i biomasi.

On je ukazao da su proizvođači obnovljive energije u Republici Srpskoj dobili niz podsticaja i pogodnosti za priključenje na električnu mrežu, te da se sva energija koja uđe u sistem naplaćuje od potrošača.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Hrvatska odobrila sredstva za 16 reciklažnih dvorišta

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Hrvatski ministar Tomislav Ćorić potpisao je odluku o finansiranju izgradnje sedam reciklažnih dvorišta u gradovima Sv. Ivan Zelina, Senju, Omišu, Pregradi i opštinama Brinje, Kapela i Jasenovac.

Prva dva Ugovora o dodeli bespovratnih sredstava potpisana su za projekte na području Sv. Ivana Zeline (2,03 miliona kuna EU sredstava) i Senja (3,87 miliona kuna EU sredstava), a uskoro se očekuje i potpisivanje ugovora sa drugim korisnicima. Za navedene je projekte osigurano 16,9 miliona kuna iz EU fondova, odnosno 85 odsto ukupne vrednosti projekata.

Projekti su odobreni u sklopu javnog poziva vrednog 144,5 miliona kuna za sufinansiranje gradnje reciklažnih dvorišta iz EU fondova za gradove i opštine. Jedinice lokalne samouprave dosad su prijavile 38 projekata za koje traže 96 miliona kuna EU sredstava. Ostali projekti još su u fazi evaluacija, a očekuje se i pristizanje novih prijava.

Kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 3,6 milijardi kuna za projekte upravljanja otpadom. Uz projekte reciklažnih dvorišta trenutno se sufinansiraju i sanacije odlagališta otpada i gradnje centara za upravljanje otpadom, a u planu je raspisivanje javnih poziva za sufinansiranje projekata sortirnica i postrojenja za obradu biootpada.

Na području Hrvatske dosad su otvorena 84 reciklažna dvorišta.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Ekologija i ekološka bezbednost globalno postaju najvažnije u vođenju politike

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je u intervjuu listu Politika da svaki „zeleni dinar“ od taksi i naknada mora da bude potrošen na životnu sredinu i da će Evropska unija to postavljati kao uslov. Ekologija nije trošak, nego investicija za budućnost. Poslove vredne oko 15 milijardi evra, koliko nam treba za životnu sredinu, obaviće radnici u Srbiji i bićemo u prilici da otvorimo hiljade novih radnih mesta, ističe ministar Trivan.

Na konstataciju novinara da su u prethodnih deset i više godina izvori pijaće vode uglavnom prodati strancima, ministar Trivan ukazuje da su krivci za to oni koji su prodavali taj resurs našeg opstanka i da će se prave posledice videti kada nastane doba nestašice vode zbog klimatskih promena. Rasprodaja pijaće vode ravna je nacionalnoj katastrofi i mislim da bi, koliko god je moguće, trebalo da nalazimo načine kako to da vraćamo, naglašava ministar Trivan.

On kaže da su uz pijaću vodu, najvažnija globalna pitanja hrana i energetska obezbeđenost država, kao i ekološka bezbednost industrijskih kapaciteta koji mogu biti zloupotrebljeni za subverzivne delatnosti i terorizam. Zato su ekologija i ekološka bezbednost dobile najvažnije mesto u vođenju politike mnogih država. Onaj stari novi svetski poredak zamenjen je novim, novim svetskim poretkom, gde armije više nisu glavno sredstvo prinude, već ekološki standardi koji su postali glavna batina u svetskim odnosima, ističe ministar Trivan.

On upozorava da niko ne može da sačuva svoju samostalnost ako nema resurse da bude samoodrživ i dodaje da Srbija to može, jer ima resurse.

Ističući da je ugalj naš najvažniji resurs i da gotovo čitava Srbija, od Beograda do Dragaša, leži na ovom resuru, on podseća da u energetskom bilansu ugalj učestvuje sa čak 99 procenata. Nemamo izbora, nego da se oslonimo na ugalj, ali mi ekolozi opominjemo da je to jedan od najprljavijih energenata, naglašava ministar Trivan i dodaje da su nam potrebne nove tehnologije, poput takozvane TRIG tehnologije kojom se iz uglja proizvodi gas. On poručuje da je potrebno pronaći način da nam ugalj ne prlja životnu sredinu i da je gas kao energent višestruko manji zagađivač.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Kina gradi plutajuće nuklearne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji su saopštili da je kineska nuklearnoenergetska kompanija CNNP najavila izgradnju čak 20 plutajućih nuklearnih elektrana za pokrivanje energetskih potreba na ostrvima i uz obale Južnokineskog mora.

Elektrane će biti postavljene na posebno izvedene barže, a snaga njihovog reaktora biće jednaka četvrtini uobičajenih, kopnenih reaktora. Barže i elektrane biće proizvedene u šangajskim brodogradilištima.

Prema rečima stručnjaka Nacionalnog instituta za proučavanje Južnokineskog mora (NISCCS), osim proizvodnje električne energije, elektrane će omogućiti i zaštitu okoline, praćenje vremenskih prilika i pomagati pri plovidbi, ali i istraživanju nafte i gasa.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Slovenci će plaćati i za 150 evra godišnje manji račun za struju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savez za zaštitu potrošača Slovenije sproveo je tokom juna i jula drugu aukciju za snabdevanje električnom energijom i gasom za potrebe hiljada slovenačkih potrošača koji su za to pokazali interes.

Alijansa je objavila tender u ime potrošača, gde su snabdevači ponudili energiju i tako je odabrana najbolja cena. Na taj način se već po drugi put postižu znatne uštede, a savez je sada započeo sa slanjem predračuna potrošačima s kalkulacijom najboljeg ponuđača.

U pitanju je preduzeće Gen Energija, koji je ponudio cenu od 0,03987 evra / kWh u jednoj tarifi, odnosno 0,02847 evra / kWh u nižoj tarifi i 0,04628 evra / kWh u višoj tarifi. Za gas, najbolja cena ostvarena na aukciji iznosila je 0,01590 evra / kWh.

U Savezu su izračunali da bi većina kupaca promenom snabdevača postigla uštedu od 50 do 150 evra godišnje, dok četvrtina može računati na uštedu od čak 150 evra godišnje uz ugovor na 12 meseci, u odnosu na dosadašnje troškove i to bez skrivenih troškova i kazni za raskid ugovora.

Za zajedničku licitaciju, do njenog održavanja, prijavilo se gotovo 13.000 kupaca, a novi se još javljaju i sada ih je 17.300, pa u Savezu misle da bi ukupne uštede s prihvatanjem cena iz aukcije (ako svi prihvate ponude), mogle iznositi i više od 1,8 miliona evra godišnje.

Na prvoj aukciji koja je 2014. organizovala Alijansa, 14.000 domaćinstava uštedelo je milion evra za električnu energiju. Ako kupac struje najbolju ponudu koju je dobio ZPS oceni povoljnijom, sklopiće u oktobru ugovor sa ponuđačem na godinu dana bez skrivenih troškova i kazne za otkaz ugovora.

Na slovenačkom tržištu postoji ukupno ukupno 16 trgovaca električnom energijom i 19 dobavljača gasa za privredu, prenosi Energetika-net. Predsjednica ZZPS-a Breda Kutin kaže da zadnjih godina broj promena dobavljača stagnira, a više od 20% potrošača vrlo je aktivno. Tri četvrtine domaćinstava uopšte nije promenilo snabdevača, a tu i leži najveći potencijal za uštedu.

Prelepi Orjen će uskoro postati zaštićeni park prirode

Foto: rtcg.me

Agencija za razvoj i zaštitu Orjena ubrzano radi na stvaranju uslova za što skorije formiranje preduzeća Park prirode Orjen, što će biti presudan korak ka efikasnoj zaštiti i valjanoj valorizaciji tog planinskog zaleđa.

Prema rečima eksperata iz Agencije za zaštitu životne sredine, Studija zaštite je u završnoj fazi i biće dostavljena do polovine septembra. To je osnovni dokument po kome će se na dalje sprovoditi sve aktivnosti na zaštiti Orjena. Samim činom formiranja Parka prirode podiće se atraktivnost celokupnog hercegnovskog zaleđa, a ciljanim delovanjem radiće se na povećanju posete Orjenu.

Potrebno je lokalnom stanovništvu predočiti sve pozitivne učinke formiranja parka, a u planu je uspostavljanje saradnje sa hercegnovskim školama u nameri da se pomogne organizacija edukativnih izleta, radi upoznavanja sa prirodnim karakteristikama Orjena.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević