Home Blog Page 1221

MILAN MANOJLOVIĆ: Električni bicikl je idealno prevozno sredstvo za one koji žive i rade u gradu

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Da je s dobrom idejom moguće napraviti energetski efikasan proizvod, koji će najpre oduševiti domaće kupce, a potom i ceo svet, dokaz je tim „E prime“ koji je od zabave napravio fenomenalan posao. Kada pitate ljude koje je im je omiljeno prevozno sredstvo za kraće destinacije, mnogi će reći da je to bicikl. Kada ste na biciklu, nema gužve u prevozu, nema izgubljenog vremena u traženju parkinga, može se stići maltene svuda, a užitak u vožnji i korist od fizičke aktivnosti je nemerljiv. Ipak, bicikl se uglavnom koristi samo rekreativno, ali ne i za odlazak na posao. Ruku na srce, nije baš umesno da se pojavite na svom radnom mestu obliveni znojem i zadihani.

Međutim, ako imate maštu i preduzetnički duh, uz malo predznanja o tehnici, i ovaj problem ćete prevazići. Jednostavno, napravićete električni bicikl! Baš sa tom vizijom, ekipa mladih ljudi okupljena oko projekta E prime prionula je na posao. Od prvih modifikovanih električnih bicikala nastao je uspešan domaći brend. O ovim modernim gradskim biciklima rekao nam je više Milan Manojlović, jedan od članova E prime tima.

EP: Čini se da kod nas ni obični bicikli nisu dovoljno popularni, kako to da ste se vi zainteresovali baš za električne? Ko je od vas došao na ideju da su upravo e-bicikli prava stvar? Da li vas je vodila ljubav prema biciklima, inovacijama ili naprosto dobar osećaj za biznis?

Milan Manojlović: S obzirom na to da živimo u Beogradu, u kome je iz dana u dan sve teže kretati se automobilom i naći parking mesto, a na običnim biciklima nismo mogli da idemo na posao, jer bismo dolazili zajapureni i zadihani, što poslovno okruženje svakako ne trpi, rešili smo da nešto preduzmemo.

Pošto smo svi u timu veliki zaljubljenici kako u bicikle, tako i u sva ostala vozila, iz entuzijazma smo napravili nekoliko probnih električnih bicikala, kako bismo se mi sami koristili njima za svakodnevne potrebe i smanjili troškove za prevoz.

Foto: E prime

Pre tri godine izradili smo prve modele, a onda smo ponovo počeli da imamo probleme s kašnjenjem na posao. I to ne zbog gužve u prevozu ili na parkingu, već zato što bi nas drugi učesnici u saobraćaju često zaustavljali i raspitivali se o biciklima koje vozimo. Onda smo shvatili da moramo da se uozbiljimo i počnemo da proizvodimo električne bicikle. Naravno, razvoj i testiranje modela, kao i izrada alata za proizvodnju, trajali su maltene dve godine.

EP: Recite nam nešto više o biciklima E Prime. Za početak, opremljeni su svim i svačim i lako ih je voziti. Ali, da li ih je teško nositi uz stepenice?

Milan Manojlović: E-prime bicikli su dizajnirani, konstruisani i proizvedeni u Srbiji. Kako bismo ih prilagodili potrebama kupaca dizajnirali smo širok dijapazon opreme i opcija, tako da se naši bicikli mogu koristiti i za rekreaciju i za dnevne potrebe, kao i za poslovne svrhe. Kupci su najčešće zainteresovani za startovanje bicikla otiskom prsta, GPS praćenje, alarm, hidraulične kočnice… Naše bicikle je moguće nositi uz stepenice, ali ih je svakako mnogo lakše popeti liftom. Svakom modelu je moguće skinuti bateriju i puniti je u stanu, bez prisustva bicikla, tako da u mnogim slučajevima i ne morate da ga nosite uz stepenice. Takođe, naše bicikle je moguće napuniti za sat vremena.

Foto: E prime

EP: Koji model predstavlja vaš glavni proizvod? Koliko je brz i koji mu je domet?

Milan Manojlović: Naš glavni model je eXperience. Možemo se pohvaliti jedinstvenim dizajnom koji nije viđen ni kod jednog svetskog proizvođača. U zavisnosti od odabira motora i baterije, može se kretati brzinom od čak 70 km/h i imati domet do 200 km samo jednim punjenjem.

EP: Da li su bicikli E Prime više namenjeni za vožnju po gradu ili van uređenih staza?

Milan Manojlović: Modeli koji su trenutno u prodaji namenjeni su pre svega gradskoj vožnji, ali ih je moguće voziti i po umereno teškim stazama van puta.

EP: Razvoj industrije elektromobilnosti mahom koči baterija. Kako ste vi rešili taj problem?

Tajnu E prime baterija možete saznati u intervjuu koji je Milan dao za naš bilten EKO-MOBILNOST.

(Energetski portal)

Hrvatska elektroprivreda ne odustaje od povraćaja ulaganja u Termoelektranu Gacko

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ako se u naredna tri meseca ne uspostavi mirno rešenje problema između Hrvatske elektroprivrede (HEP) i BiH, moglo bi da dođe do arbitražnog spora, jer Hrvatska smatra da je došlo do povrede stečenih prava u vezi s predratnim ulaganjima u termoelektranu (TE) Gacko.

Hrvatska traži odštetu od 100 miliona evra za predratna ulaganja u TE Gacko, tačnije ona iz 1983. godine. Prema rečima nacionalnog ombudsmana BiH, Mlađena Mandića, spor nije sličan sporu sa Slovenijom, nego je isti. Naime, u spomenutom sporu Slovenija od BiH traži naplatu osnovnog duga za ulaganja u RiTE Ugljevik i to od 1.359.645.000 KM, što znači da bi u slučaju da dobije presudu u svoju korist, taj iznos s kamatama prelazio tri milijarde KM. No, Mandić pojašnjava da se radi o istom ulaganju i u slučaju RiTE Ugljevik i u slučaju TE Gacko. Kaže da je u slučaju Gacko, Hrvatskoj predloženo da se spor odloži za još tri meseca, odnosno da se ide na mirno rešavanje, što je Hrvatska i prihvatila.

– U toj fazi, u rešavanju sporova učestvuje samo TE Gacko, odnosno rukovodstvo Gacka i HEP. Prema mom mišljenju, pravna osnova njihove tužbe ne stoji –  rekao je za Avaz Mandić.

Napominje da to nije štetno za BiH iz više razloga. Kao prvi navodi to da je u vreme ulaganja u TE Gacko sve bila jedna država.

– Taj spor nema međunarodni element, to su bile republike jedne države. Nakon 90-ih godina postale su samostalne. HEP to sada pokušava predstaviti kao međudržavni spor, a to nije to ustvari. Spor se rešava, odnosno promatra, u vreme nastajanja spora, dakle u 1983. godini, aočnije od 1981. do 1983, kada se gradila TE Gacko – objašnjava Mandić.

Ističe da je tada bio drugačiji pravni sistem, odnosno da su bili samoupravni sporazumi i društveni dogovori.

 – Znači, nije bilo klasičnog ugovora i nema međunarodnog elementa. Pred arbitražnim sudom u Vašingtonu država može tužiti samo privatno lice, a ovde država tuži državu. Prema tome, mislim da na sudu u Vašingtonu neće biti te arbitraže – zaključuje Mandić, i dodaje da ne zna da li će biti neka druga arbitraža u Parizu ili Beču. Još imamo tri meseca mirnog rešavanja spora.

Izvor: energetika-net.com

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode učestvuje na manifestaciji Dani evropske baštine

Foto: pzzp.rs

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode zajedno sa Muzejom Krajine iz Negotina učestvuje u manifestacije Dani evropske baštine.

Ove godine Dani evropske baštine u Srbiji biće obeleženi temom „Kulturno nasleđe i priroda” sa ciljem da se, tokom trajanja najvećeg evropskog festivala kulturnog nasleđa, ukaže u kojoj meri naše okruženje oblikuje naš način života, ali i naše živote u celini. Princip neodvojivosti kulturnog i prirodnog nasleđa prepoznao je i Unesko kroz Konvenciju o zaštiti svetke kulturne i prirodne baštine.

Publici u Negotinu Zavod će se predstaviti izložbom fotografija Stene – skrivene boje i oblici autora Darka Timotića i dokumentarno – prirodnjački filmom Dunav reka života autora Olivera Fojkara.

Otvaranje izložbe je 21. septembra 2017. godine u 19 časova a nakon otvaranja biće održana projekcija filma.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

U toku CIGRE savetovanje u BiH

Photo: Pixabay

U nedelju 17. septembra 2017. godine u Neumu u Bosni i Hercegovini počelo je 13. savetovanje Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog veća za velike električne sisteme (BHK CIGRE).

Photo: Pixabay

Na skupu je rečeno da Bosni i Hercegovini treba osmišljena i ambiciozna energetska politika koja će stvoriti uslove da energetski sektor bude generator ubrzanog ekonomskog razvoja zemlje. Ukazano je na važnost učešća struke i javnosti u kreiranju mera za razvoj elektroenergetskog sektora, ali i ukupnog razvoja BiH. Rečeno je i da je u BiH usvojen set zakona kao osnova za strateški razvoj energetskog sektora sa vizionarskim pogledom do 2030. godine, odnosno 2050. godine.

Savetovanju prisustvuje oko 500 naučnih i stručnih učesnika iz zemlje i inostranstva, biće predstavljeno 158 stručnih referata i održano više prezentacija.

Savetovanje se završava 21. septembra 2017. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Nova ekološka akcija uređenja grada u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U opštini Leskovac organizovana je akcija čišćenja grada.

Ovom prilikom je uređena javna površina kod zgrade Tri šešira – pokošena je trava, uklonjeni su šiblje, rastinje i građevinski i komunalni otpad.

Akciju su organizovali JKP Komunalac i Komunalna policija uz podršku kompanije Por Verner Veber.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Otvoren tvining projekat CRO SEVESO u Hrvatskoj

Foto: azo.hr
Foto: azo.hr

Krajem prošle nedelje službeno je otvoren twinning projekat „Unapređenje sistema praćenja hemikalija i opasnih materija, integracija Seveso baze podataka u Informacioni sistem zaštite okoline (ISZO) kao jedinstveni centralni Seveso informacioni sistem“ (CRO SEVESO) koji realizuje Hrvatska agencija za ekologiju i prirodu (HAOP) u saradnji stručnjacima iz Italije i Austrije.

Svrha projekta je jačanje kapaciteta i efikasnosti Republike Hrvatske u području zaštite okoline i ublažavanja klimatskih promena unapređenjem sistema upravljanja, praćenja i preciznijeg izveštavanja o hemikalijama, emisijama, opasnim materijama i nesrećama, nadogradnja i integracija postojeće Seveso baze podataka u Geografski informacioni sistem (GIS) u okviru Informacionog sistema zaštite okoline (ISZO).

Vrednost projekta je 900.000 evra, od čega 95 odsto finansira Evropska unija u okviru Prelaznog instrumenta, a 5 odsto sufinansira Republika Hrvatska.

izvor: azo.hr

Sandra Jovićević

Hrvatska obeležila Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine i energetike u Zagrebu je održan edukativno-zabavni program sa ciljem podizanja svesti u javnosti o važnosti očuvanja ozonskog omotača.

U okviru programa izvedene su edukativne predstave za decu koja su se mogla fotografisati sa maskotama Ozonkom i Ozončicom, učestvovati u igrama, kvizovima i drugim aktivnostima.

Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača obeležava se globalno svake godine 16. septembra, od kada je 1987. godine usvojen Montrealski protokol o materijama koje oštećuju ozonski sloj. Ove godine ujedno se obeležava i tridesetogodišnjica Montrealskog protokola koji danas broji 197 zemalja članica i koji je najuspešniji međunarodni sporazum kojim je omogućeno spašavanje ozonskog omotača od negativnih posledica ljudskog delovanja. Prema procenama UN-a, za 30 godina sprovođenja Protokola smanjena je potrošnja 98 odsto materija koje oštećuju ozonski sloj.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača je Briga za sav život pod suncem.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Održana Reciklažna subota u Kragujevcu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U subotu 16. septembra 2017. godine u Kragujevcu održana je Reciklažna subota.

Građani Kragujevca su na tri lokacije u gradu mogli da donesu staklenu ambalažu za reciklažu, a svi koji su doneli više od tri kilograma nagrađeni su poklonom.

Akciju su organizovali JKP Čistoća iz Kragujevcu i Sekopak.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Tivat ekološkim aktivnostima obeležio početak Evropske nedelje mobilnosti

FOTO: LUŠTICA BAY
FOTO: LUŠTICA BAY

U Tivtu u Crnoj Gori prošlog vikenda je počelo obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti aktivnostima u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti.

U subotu su tivatski mališani obišli opožarena područja na poluostrvu Luštica gde su imali edukativni čas sa vatrogasacima o posledicama vatrene stihije koja je letos pogodila taj deo tivatske opštine. Ovom prilikom je obeležen i početak pošumljavanja poluostrva Luštice sađenjem divljeg šipka. Takođe, oko stotinu mališana, roditelja i nastavnika, u društvu predstavnika Luštice Bay, opštinskog Zelenog tima i vatrogasnih društava, očistili su i plažu Pecka ili Velja spila. Akciji su se pridružili volonteri iz Budve i okolnih gradova kao i ronioci klubova Neptun i Arsenal koji su čistili morsko dno.

Obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti nastavljeno je planinarskom turom za građane po Vrmcu, koja je organizovana u saradnji sa planinarskim klubovima „Vjeverica“ iz Kotora i „Subra“ iz Herceg Novog.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Uklonjena prva vetroelektrana sagrađena na moru

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Danska energetska kompanija DONG Energy u potpunosti je uklonila postrojenje VE Vindeby.

U pitanju je prva “offshore” vetroelektrana, koja je sagrađenja kao demonstracioni projekt s ciljem dokazivanja mogućnosti proizvodnje električne iz energije vetra u pučinskim postrojenjima.

Međutim, nakon 25 godina rada, dotrajalo je svih 11 vetrogeneratora. U skladu s time, uklonjene su lopatice, gondole i stubovi, a betonski temelji su demontirani.

Neki od ovih delova biće ponovo upotrebljeni u nekim drugim projektima, a jedna turbina biće izložena u Muzeju energije u Bjerringbro u Danskoj.

Tokom 25 godina, elektrana je proizvela ukupno 243 GWh električne energije. Svaka vetroturbina imala je nominalnu snagu od 0,45 MW, bila je visoka 37,5 m, dok je dužina lopatica bila 17 m.

Izvor: energetika.ba

Crna Gora i Kina sarađuju u oblasti zaštite životne sredine

Foto: epa.org.me
Foto: epa.org.me

Direktor Agencije zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore Nikola Medenica i generalni direktor Pekinškog opštinskog biroa za zaštitu životne sredine Fang Li potpisali su Memorandum o razumevanju i saradnji između Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Pekinškog opštinskog biroa za zaštitu životne sredine, o bilateralnoj saradnji na projektima.

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji uspostavlja se adekvatan pravni okvir u jačanju različitih oblika aktivnosti, koje su definisane kao prioritetne. U prvom redu, odnosi se na podršku i saradnju u oblastima koje se odnose na održivi razvoj; praćenje kvaliteta vazduha, prevenciju i kontrolu zagađenja; prevenciju i kontrola zagađenja zemljišta; monitoring voda, sprečavanje i kontrola zagađenja; sprovođenje ekoloških propisa; sprovođenje međunarodnih ugovora.

Potpisivanjem memoranduma, obe strane su se složile oko podsticanja bliske saradnje za uspostavljanjem mehanizama konsultacija, studijskih poseta, kao i za održavanje konsultativnih sesija i posebnih programa razmene.

Nakon potpisivanja memoranduma predstavnici Pekinškog opštinskog biroa za zaštitu životne sredine posetili su Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine, gde su od strane direktora agencije i njegovih saradnika upoznati sa nadležnostima Agencije i njenim kadrovskim kapacitetima. Ovom prilkom, Fang Li je učesnike sastanka upoznao sa aktuelnim ekološkim problemima u njegovoj zemlji, koji se u prvom redu odnose na zagađenje vazduha, uticajem na zdravlje, ekološkim merama i standardima koji se primjenjuju u NR Kini. Gospodin Li je uputio poziv Agenciji da njeni predstavnici, a polazeći od uspostavljene saradnje, posete Peking u cilju razmene iskustava i budućih zajedničkih projekata.

izvor: epa.org.me

Sandra Jovićević

Deponija „Možura“ počeće sa proizvodnjom energije

Foto: DOO MOŽURA
Foto: DOO MOŽURA

Predsednik opštine Bar gospodin Radomir Novaković posetio je preduzeće „Možura“ koje upravlja istoimenom deponijom.

Kako je saopšteno iz ovog preduzeća, sanitarna deponija „Možura“ ove i naredne godine modernizuje svoje kapacitete i priprema se za proizvodnju energije. Istaknuto je da odlično funkcioniše postrojenje za aspiraciju, transport i sagorevanje deponijskog biogasa na eko baklji, što je prva faza projekta. Postrojenje je početkom godine pušteno u rad i svi ekološki standardi su na zadovoljavajućem nivou. Projekat je koštao oko 300.000 evra, a počele su aktivnosti za drugu fazu – izgradnju postrojenja za kogeneraciju, odnosno pretvaranje energije biogasa u toplotnu i električnu energiju.

Kako je tokom posete deponiji rečeno, početkom 2018. godine planira se realizacija investicije za prečišćavanje procednih voda, za šta je već urađena studija izvodljivosti sa odabirom najbolje tehnologije. Istaknuto je i da je u toku postupak nabavke drobilice za kabasti otpad, kao i da poseduju drobilicu za zeleni otpad.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Novi Sad dobija solarnu rasvetu

Foto: rtv.rs

U Kongresnom centru Novosadskog sajma prošle nedelje predstavljen je projekat „Obnovljiva solarna energija“ (Renewable Solar Energy – R-SOL-E) koji ćе biti rеalizovan u okviru prekograničnе saradnjе Srbije i Hrvatske preko IPA projekta EU.

Kako je saopšteno, projеkat jе vrеdan oko milion еvra, s tim da 85 odsto finansira EU, a 15 odsto grad. Novom Sadu jе odobrеno oko 496.000 еvra, dok ćе iz vlastitog budžеta izdvojiti 76.000 еvra.

Konkrеtan rеzultat projеkta bićе instaliranjе 100 svеtiljki kojе sе snabdеvaju solarnom еnеrgijom i to u dеlovima grada u kojima nijе mogućе priključiti javno osvеtljеnjе na distributivni еlеktroеnеrgеtski sistеm zbog nеpristupačnosti lokalitеta.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

Kina planira da do 2020. godine uvede upotrebu bioetanolskog goriva u čitavoj zemlji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kina do 2020. planira korišćenje bioetanolskog goriva u celoj zemlji. To su sredinom nedelje objavili Nacionalno ministarstvo za razvoj i reforme i Nacionalna uprava za energetiku.

– Kina nastoji da podstakne upotrebu biogoriva koje je obnovljivo i samim tim dobro za životnu sredinu, ali i da bude prikladno za visoku tehnologiju. Bioetanolsko gorivo je idealna alternativa za fosilna goriva –  izjavio je neimenovani viši zvaničnik Nacionalne uprave za energetiku.

Svake godine više od 40 zemalja i regiiba potroše otprilike 600 miliona tona etanolskog goriva što čini oko 60 odsto ukupne svetske potrošnje, prenosi CRI.

Kina je treći po veličini proizvođač bioetanola i svake godine potroši skoro 2,6 miliona tona. Benzin pomešan s etanolom čini jednu petinu ukupne godišnje potrošnje benzina u ovoj zemlji.

Sudeći prema planu, Kina do 2020. godine ima za cilj da izgradi napredan system tečnog biogoriva i da stavi u opticaj ogledna postrojenja koja bi bila u mogućnosti da proizvedu 50.000 tona celuloznog etanola godišnje.

Kina je još 2004. godine pokrenula pilot-program proizvodnje etanola iz kukuruza kao deo nastojanja da se smanji emisija štetnih gasova i podstakne upotreba novih vidova energije.

Sigurnost snabdevanja gasom je sve važnije pitanje u čitavoj Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Države Evrope trebalo bi u budućnosti da budu efikasnije u rešavanju problema u snabdevanju prirodnim gasom, zahvaljujući novom mehanizmu o kojem je Evropski parlament glasao 12. septembra.

Prirodni gas ima sve veći udeo u ukupnoj energetskoj potrošnji Evrope u zadnjih dvadeset godina (nauštrb manjem udelu nafte i uglja) i na njega otpada gotovo četvrtina ukupne potrošnje, naročito za grejanje i električnu energiju domaćinstva.

Naravno, razlike postoje od zemlje do zemlje. Na primer, gas igra veću ulogu u Holandiji, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu nego u Švedskoj, Estoniji i Finskoj, dok je Malta tek ove godine dobila prvi terminal za ukapljeni zemni gas (LNG), a Kipar tek počinje s istraživanjem podzemlja.

EU uvozi dve trećine prirodnog gasa, bilo gasovodima ili dostavom brodovima putem LNG-a. Više od trećine uvezenog gasa dolazi iz Rusije, a zatim su tu Norveška, Alžir i Katar. Većina zemalja EU-a u potpunosti su ili delom zavisne od uvoza, a uglavnom zavise od jednog konkretnog dobavljača, najčešće Rusije, prenosi CroEnergo.

Upravo je ta zavisnost od samo jednog izvora ili samo jednog načina dostave opasna za zalihe, bilo zbog mogućnosti tehničkih poteškoća i nesreća, bilo zbog političkih odnosa i problema, kao kod sukoba Rusije i Ukrajine (tranzitne zemlje) oko cena 2006. i 2009 godine.

Industrija čokolade uništava šume

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svetska industrija čokolade kriva je za katastrofalno uništavanje prašuma u zapadnoj Africi, gde se šume krče radi proizvodnje kakaa. Trgovci koji prodaju kakao velikim prehrambenim kompanijama kupuju proizvode nelegalno uzgajane u zaštićenim oblastima Obale Slonovače, gde su površine pod prašumama smanjene za više od 80% od 1960. godine.

Nelegalni kakao se u lancu snabdevanja meša s “čistim” zrnima, što znači da bi najprodavanije čokoladice mogle sadržati “prljavi” kakao, pošto više od 40% kakaa u svetu dolazi iz Obale Slonovače, navodi britanski Gardijan.

U tekstu se navodi da su novinari lista putovali Obalom Slonovače i zabeležili račišćavanje prašuma radi plantaža kakaa – sela i poljoprivrednici su zauzeli nacionalne parkove koji bi trebalo da budu zaštićeni, dok zvaničnici zaduženi za očuvanje životne sredine primaju mito da ne kontrolišu snabdevanje kompanija koje ne interesuje poreklo kakaa.

U zahtevu Gardijana za komentar, komercijalne kompanije nisu negirale optužbe da je kakao zasađen sa obešumljenih površina prošao kroz njihov lanac snabdevanja, mada svi navode da rade naporno da u njihovim proizvodima ne bude “prljavog” kakaa.

Oko 70% svetskog kakaa proizvodi oko dva miliona poljoprivrednika u pojasu od Sijera Leonea do Kameruna, ali su Obala Slonovače i Gana dva najveća svetska proizvođača, dok su istovremeno i najveće žrtve deforestacije.

Obala Slonovače najbrže među afričkim zemljama gubi šumske površine – sada je manje od 4% zemlje pod prašumom, dok je nekada bila četvrtina.

Sve veća potražnja u svetu za čokoladom znači da, ako se ništa ne preduzme, do 2030. više neće biti šume u Obali Slonovače, navela je ekološka organizacija Moćna Zemlja (Mighty Earth) koja je 13. septembra objavila istragu o krčenju šuma zbog čokolade.

Naučnici kažu da je kakao “čudovište koje će samo sebe uništiti”. Poljoprivrednicima će na kraju nedostajati drveće koje seku i spaljuju, pošto njihova senka štiti biljke kakaa tokom sušnih sezona, sve intenzivnijih zbog krčenja šuma.

Velike kompanije su navele da su svesne problema deforestacije radi proizvodnje kakaa i kažu da su posvećene rešavanju problema.

Predstavnik Marsa rekao je da ta kompanije želi da “pronađe najbolji načina da se okonča krčenje i uništavanje šuma u globalnom lancu snabdevanja kakaom”, ali i dodao da je održivi kakao preveliki izazov za svaku kompaniju pojedinačno, zbog čega se Mars udružuje s ostalima u industriji kako bi se rešio problem.

Nestle je naveo da se “protivi uništavanju prašuma i tresetišta širom sveta”, jer smatra da je to jedan od najvećih ekoloških izazova s kojim se svet suočava.

Predstavnica Mondeleza, koji između ostalog pravi “Milku”, rekla je da ta kompanija aktivno radi na sprečavanju deforestacije.

Kompanija Herši (Harshey) navela je da joj je cilj da do 2020. koristi 100% odsto održivi kakao, dok je trgovačka kompanija Bari Kalbo navele da im je cilj da do 2025. prodaje samo kakao koji nije s obešumljenih površina.

Izvor: euractiv.rs