Home Blog Page 1205

Ublažavanje klimatskih promena moguće samo zajedničkim naporima

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić poručio je da je borba za ublažavanje posledica klimatskih promena veoma složena, a da će rezultata biti samo ako su svi udruženi. On je to rekao na tribini o klimatskim promenama čiji je domaćin bio nemački ambasador u Beogradu Aksel Ditman, na kojoj su učestvovali i učenici „Nemačke škole“ u Beogradu i „Prve beogradske gimnazije“ i predstavili projekte iz zaštite životne sredine i klimatskih promena koje su realizovali u svojim školama.

Ivan Karić je istakao da se borba za ublažavanje klimatskih promena mora voditi na svim nivoima. Nema ozbiljnog efekta ako se radi samo na lokalnom ili nacionalnom nivou, već mora i regionalno, naglasio je on, dodajući da Ministarstvo zaštite životne sredine zato pokušava da organizuje regionalne planove i projekte i da je u tom smislu već počelo saradnju sa kolegama iz regiona.

Klimatske promene se mogu ublažiti ozbiljnim intervencijama pre svega kroz energetsku efikasnost, zelenu ekonomiju i inovacije, kao i pošumljavanje kao najpraktičniji i najjeftiniji način, rekao je Ivan Karić. On je naglasio da se moraju saslušati nove ideje mladih ljudi, jer je budućnost upravo na njima. Pohvalio je zainteresovanost koju su učenici „Nemačke škole“ u Beogradu i „Prve beogradske gimnazije“ pokazali za klimatske promene i zaštitu životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Unaprediti saradnju u životnoj sredini Srbije i Turske kroz razradu konkretnih projekata

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je sa turskim ministrom zaštite životne sredine i urbanizma Mehmetom Ožasekijem.

U bilateralnom susretu dvojice ministara naglašeno je da postoji veliki prostor za unapređenje saradnje u oblasti zaštite životne sredine i u tom smislu je predloženo formiranje komisije dva ministarstva koja će razraditi konkretne oblasti i projekte za saradnju.

Turski ministar životne sredine i urbanizma uputio je poziv ministru Trivanu da poseti Tursku. Oba sagovornika su istakla da Srbiju i Tursku vežu duboki odnosi i istorijska povezanost.

Ministar Trivan je preneo turskom kolegi da su prioriteti našeg ministarstva prečišćavanje otpadnih voda, upravljanje otpadom, remedijacija zemljišta i pošumljavanje kao najjeftiniji i najpraktičniji metod za ublažavanje klimatskih promena. On je pozvao investitore iz Turske da ulažu u poslove u oblasti životne sredine u Srbiji.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

SAŠA CVETOJEVIĆ: Tesla je mnogo više od automobila, to je tehnologija na točkovima

Foto: Private archive
Foto: Privatna arhiva

Sa uspešnim hrvatskim preduzetnikom, Sašom Cvetojevićem razgovarali smo o tesli, najpopularnijem elektromobilu na svetu, njegovom prošlogodišnjem putovanju teslom po Evropi, ovogodišnjem učestvovanju na takmičenju EV Trophy, kao i o razlikama između vozila na klasičan i električni pogon.

Saša Cvetojević je sa 18 godina osnovao svoju prvu firmu Insako za transport i logistiku, koju i danas uspešno vodi. Jedan je od mlađih hrvatskih milionera koji svoj novac često investira u dobre ideje i kompanije. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu a nakon toga je na Medicinskom fakultetu završio postdiplomske studije iz menadžmenta u zdravstvu. Spada u najuticajnije ljude u Hrvatskoj koji putem medija i društvenih mreža neprestano ukazuje na stvari koje bi trebalo poboljšati u zemlji.

O njegovim uspesima i dobrim primerima prakse mogla bi da se napiše jedna obimna knjiga, a mi smo ga zamolili da nam prenese deo svog iskustva kada su u pitanju električni automobili.

EP: S obzirom na činjenicu da ste pre tri godine bili prvi vlasnik tesle u Hrvatskoj, možete li nam reći zašto ste baš izabrali ova kola?

Saša Cvetojević: Izabrao sam teslu, jer je tesla bila više od samog automobila. A to važi i danas. Tesla je svojevrsni „statement“ vremena koje dolazi, to je tehnologija na točkovima. To što se radi o električnom automobilu predstavlja
samo početak, a nikako kraj priče. Električni automobili, osim što su daleko efikasniji u upotrebi, značajno manje zagađuju okolinu i omogućavaju potpunu promenu koncepta korišćenja i upotrebe automobila. Oni utiču na stvaranje potpuno novog ekosistema.

EP: Koliko je bila razvijena mreža punjača u Hrvatskoj u vreme kada ste kupili auto i da li je sada bolje?

Saša Cvetojević: Kad sam kupio prvu teslu, punjača je bilo vrlo malo, tek nešto više nego što ih je trenutno u Srbiji. Ipak, trebalo bi imati na umu da je električnom automobilu svaka utičnica punjač. Samo je pitanje brzine punjenja, ali i u vezi s tim postoji dosta predrasuda. Danas u Hrvatskoj imamo tri Tesla super brzih punjača, jedan samo što se nije otvorio, i još su dva u gradnji. Osim toga, imamo dvadesetak Tesla destinacijskih punjača i još oko 200 ostalih punja- ča, raznih snaga. Nedostaju brzi punjači na autoputevima, koji bi i ostalim elektroautomobilima omogućavali prelazak većih razdaljina. Slovenija je tu dobar primer, jer na ve- ćini benzinskih stanica uz autoputeve postoje brzi punjači.

Foto: Privatna arhiva

EP: Da li je eko-mobilnost i dalje privilegija bogatih?

Saša Cvetojević: Nije. Znam dosta ljudi koji su svoje automobile konvertovali na struju, od fijata do čak buba ili trabanta. Sad ih voze po gradu ili na kraćim međugradskim relacijama i to je vrlo isplativo. Tesla je auto visoke klase, ali trend dolaska novih modela u srednjoj klasi je sve očigledniji. Očekujem već za dve do tri godine velike promene u srednjoj, a i nižoj cenovnoj kategoriji vozila na struju. Auto na struju, uz pretpostavku snižavanja cena baterija tempom koji je sad već uočljiv, te razvoja mreže brzih punjača, za nekoliko godina trebalo bi da postane čak jeftiniji od uporednih vozila na „klasičan“ pogon.

EP: Ima li smisla voziti elektroautomobil u Hrvatskoj s obzirom na to da gotovo 50 odsto energije dolazi iz termoelektrana i nuklearnih elektrana?

Saša Cvetojević: Naravno da ima smisla. Čak i da je 100 odsto energije iz termoelektrane, efikasnost potrošnje elektromotora, uz korišćenje struje u „off peak“ periodima u kojima ionako mreža ima viškove struje, dobro je rešenje i ekološki i finansijski. Ipak, trebalo bi gledati i malo unapred. Obnovljivi izvori imaju sve više udela u proizvodnji, a sama Tesla jamči da je sva struja koju isporučuju na svojim super brzim punjačima kupljena isključivo od onih koji je proizvode iz obnovljivih izvora.

EP: Da li vi kao uspešna javna ličnost možete da utičete na stavove običnog čoveka?

Saša Cvetojević: Naravno, i to vidim svakog dana. Ljudi se javljaju, pitaju… Menjaju neke svoje navike, ako imaju nekog ko im iz ličnog primera može posvedočiti i preneti svoja iskustva. S obzirom na to da s Teslom nemam nikakav
poslovni odnos, nikad nisam dobio ni cent, a nema izgleda za to ni u budućnosti, mislim da je to što pišem i radim potpuno verodostojno. Jednostavno, smatram da su električni automobili budućnost – mi koji imamo više novca i određenog uticaja – trebalo bi to i da pokažemo primerom, a ne samo rečima. Primera radi, svi mi koji smo prvi korisnici, platili smo te automobile mnogo više nego što će oni kasnije koštati. Mi smo platili i plaćamo troškove razvoja od kojih će kasnije, širenjem broja proizvođača i modela, zatim ekonomijom obima, stići jeftiniji i dostupniji modeli.

EP: Prošle godine krenuli ste svojim autom na putovanje kroz Evropu i ukupno prešli oko 10.000 km. Da li ste imali poteškoće tokom putovanja? Osim u Srbiji, da li ste još negde imali problema sa punjenjem svog automobila?

Ukoliko želite da saznate iskustvo Saše Cvetojevića sa putovanja teslom kroz Evropu, pročitajte intervju sa njim u našem novom broju biltena EKO-MOBILNOST, koji je izašao u julu ove godine.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Uređena javna površina u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U naselju Podrum u Leskovcu proteklog vikenda uređena je javna površina.

Kako se navodi u saopštenju grada Leskovca, uređeno je igralište u ovom naselju i prostor oko njega. Rekonstruisani su rekviziti, uklonjen otpad i pokošena trava.

Akciju su organizovali JKP Komunalac, JKP Grdelica i kompanija Por Verner Veber.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Uskoro počinje program Energy Wood III

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Direktor Direktorata za energetsku efikasnost Crne Gore gospodin Marko Radulović izjavio je za Vikend novine da će treća faza programa Energy Wood, koji omogućava podizanje beskamatnih kredita za kupovinu i ugradnju sistema za grejanje na pelet i briket, početi u naredne dve nedelje.

On je istakao da su formalne procedure oko izbora partnera na programu završene i da će sve uskoro biti spremno za početak nove faze Energy Wood-a. Ministarstvo ekonomije će ubrzo potpisati sporazume o saradnji na ovom programu sa šest distributera/instalatera koji su se prijavili na nedavni javni poziv, kao i sa četiri banke koje su dostavile pismo zainteresovanosti za učešče u programu. Kako je naveo, za ovaj program će biti izdvojeno 85.000 evra, umesto prvobitno planiranih 50.000 evra, zbog velikog interesovanja građana i dobrih postignutih rezultata. U planu je ugradnja oko 150 sistema za grejanje na moderne oblike biomase, a u prethodne dve faze ugrađeno je ukupno 775 sistema za grejanje na pelet i briket.

Energy Wood program omogućava građanima podizanje beskamatnih kredita za ugradnju sistema za grejanje na moderne oblike biomase u iznosu do 3.500 evra, sa periodom otplate do pet godina. Ciljevi programa Energy Wood su i smanjenje rizika za ulazak finansijskih institucija u novi segment tržišta, podsticanje razvoja partnerstava između komercijalnih banaka i distributera opreme za grejanje na biomasu, kao i smanjenje ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte kroz ugradnju sistema grejanja na biomasu.

izvor: cdm.me

Sandra Jovićević

Povećan uvoz ruskog gasa u Mađarsku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na međunarodnom skupu o energetici koji je održan u Moskvi sastali su se predstavnik Gasproma Aleksej Miler i mađarski ministar spoljnih poslova Péter Szijjártó.

Ovom prilikom je bilo reči o ruskom izvozu gasa u Mađarsku kao i o tranzitu gasa preko Mađarske u treće zemlje. Takođe je objavljeno kako je u prvih devet meseci 2017. godine Gasprom izveo u Mađarsku 5,5 milijardi metara kubnih gasa, što je za 1,2 milijardi gasa ili za 26,9 odsto više u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Dve su strane takođe razmatrale i planove mađarskih operatora o razvoju gasnog sistema.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

U Srbiji sve bolja naplata poreza u oblasti životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vrednost prihoda od poreza u oblasti životne sredine u Srbiji u 2015. je povećana 2,3 puta u odnosu na 2008. godinu, a prosečan godišnji rast tih prihoda bio je 12,5%, saopštio je 9. oktobra Republički zavod za statistiku. Najveći udeo u porezima u oblasti životne sredine imali su energetski porezi.

Prihodi od poreza u oblasti životne sredine u 2015. su iznosili oko 167,2 milijarde dinara i bili su za 9,4% veći nego 2014. godine.

Najveće učešće u strukturi tih prihoda imale su kategorije energetski porezi i porezi iz oblasti saobraćaja, 86,7% odnosno 7%, dok su porezi na zagađenje i porezi na korišćenje resursa učestvovali sa 4,2% odnosno 2,1%.

Najveći deo poreza u 2015. godini platili su proizvođači 61,1%, dok je učešće domaćinstava kao potrošača u ukupnim prihodima iznosilo 38,8%.

Prosečno godišnje učešće prihoda od poreza u oblasti životne sredine u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 2008. do 2015. godine iznosilo je 3,4%.

U 2015. godini je učešće tih prihoda u BDP-u iznosilo 4,1%, a u ukupnim prihodima od poreza i socijalnih doprinosa 11,1%.

Porezi u oblasti životne sredine su jedan od ekonomskih instrumenata za kontrolu zagađenja i upravljanje prirodnim resursima koji za cilj imaju uticaj na ponašanje proizvođača i potrošača, navodi se u saopštenju Zavoda za statistiku.

Počeli radovi u okviru prekograničnog projekta ForestFlow

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

JP „Vojvodinašume“ je učesnik u projektu IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija. Projekat Forest protects from floods (ForestFlow) traje već godinu dana i obuhvata čitav niz aktivnosti koje se odnose na pomoć Srbiji i Hrvatskoj u oporavku nakon poplavnog talasa u poplavljenim područjima.

Deo projektnih aktivnosti obuhvata i obnovu objekata oštećenih u poplavama u pograničnoj oblasti šumskog basena Spačva-Bosut u Sremskom okrugu i Vukovarsko-srijemskoj županiji. U vezi sa prethodnim, na području ŠG „Sremska Mitrovica“ započeti su radovi na rekonstrukciji deonice puta dužine 3929 m od magistralnog puta prema graničnom prelazu do ulaza u šumu Puk.

Istovremeno sa rekonstrukcijom puta, započeti su i radovi na uređenju dela kanalske mreže u tom području i to kanala II i III reda hidromeliracionog sistema Lipac podsistema Obošnica, a projektom je planirano i postavljenje automatske vodomerne stanice na Bosutu kod mesta ulivanja Studve u Bosut. Radovi uređenja kanalske mreže i rekonstrukcije puta započeti su u skladu sa predviđenim terminima i dinamičkim planom, a od njihove realizacije imaće koristi kako JP „Vojvodinašume“ i JVP „Vode Vojvodine“ za potrebe vršenja svojih delatnosti, tako i lokalno stanovništvo koje živi u blizini područja gde se izvode radovi.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

POČEO JE WORLD SOLAR CHALLENGE: Uskoro ćemo saznati koji je najbrži auto na solarni pogon (FOTO)

Foto: World Solar Challenge
Foto: World Solar Challenge

Trka Svetski solarni izazov (World Solar Challenge) u kojoj se 42 automobila na solarni pogon trkaju preko 3.000 kilometara kroz pustinjske delove Australije počela je je u nedelju u Darvinu.

Očekuje se da će trka od Darvina, na severu Australije, do Adelejda, na jugu, za većinu vozila trajati oko nedelju dana, uz brzine od 90 do 100 kilometara na sat, pri čemu će jedino napajanje imati od sunca, piše Glas Amerike.

Učesnicima je dozvoljeno da voze svakodnevno od 8 do 17 časova, a noć provode tamo gde zaustave vozilo.

Rekord trenutno drži japanski univerzitet Tokai, koji je 2009. trku završio za 29 sati i 49 minuta.

U testovima pred ovogodišnju trku je najbolji rezultat postigao belgijski tim, ali se i tim Nuon sa holandskog univerziteta Delft, vladajući šampioni, ne odriču titule.

Foto: World Solar Challenge

Trka se održava na svake dve godine a u ovoj će učestvovati timovi iz preko 40 zemalja. Prvi put je održana pre 30 godina.

Foto: World Solar Challenge

Svetski solarni izazov postao je globalna demonstracija inovacija na polju korišćenja solarne energije i učesnici prikazuju izume koji bi jednog dana mogli da postanu ključni za komercijalnu proizvodnju vozila na solarni pogon.

Održana konferencija Our Oceans 2017 na Malti

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Od 5. do 6. oktobra 2017. godine na Malti se održala globalna Konferencija na visokom nivou Our Oceans 2017 pod pokroviteljstvom poverenika Evropske komisije za ekologiju, pomorstvo i ribarstvo, Karmenu Vella. U ime Ministarstva zaštite životne sredine i energetike Hrvatske na Konferenciji je učestvovao Igor Kreitmeyer, pomoćnik ministra za zaštitu prirode.

Teme o kojima se raspravljalo uključivale su morska zaštićena područja, održivo ribarstvo, zagađenje mora i uticaj klimatskih promena na morsku sredinu, s fokusom na prioritet delovanja na Mediteranu, Atlantskom i Indijskom oceanu. Cilj Konferencije je bio sagledati dosadašnji napredak u ispunjenju prethodno preuzetih obaveza za morska zaštićena područja, održivo ribarstvo, zagađenje mora i uticaj klimatskih promena na morsku sredinu, identifikovati moguća rešenja i preuzeti nacionalne obaveze koje države planiraju ispuniti, a koje su iznete na Konferenciji.

Pomoćnik ministra Kreitmeyer predstavio je prethodno usaglašene nacionalne obaveze u sledećem periodu, s obzirom na dostizanje ciljeva koji doprinose održivom upravljanju morskim zaštićenim područjima i održivom ribarstvu.

Jadransko more predstavlja jedan od najvrednijih i biordiverzitetom najbogatijih ekosistema Republike Hrvatske i stoga je ulaganje u njegovu zaštitu i održivo upravljanje prepoznato kao prioritet. Republika Hrvatska je, u okviru procesa zaštite i očuvanja morskog biodiverziteta, usmerena na razvoj mehanizama upravljanja ekološke mreže Natura 2000, ali i na sprovođenje obaveza preuzetih iz međunarodnih konvencija i sporazuma po pitanju očuvanja morskog biodiverziteta.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

EMS dodelio stipendije srednjoškolcima (FOTO)

Foto: EPS
Foto: EMS

Predstavnici EMS AD svečano su uručili 15 stipendija  učenicima iz sedam srednjih elektrotehničkih škola iz više gradova u Srbiji. Reč je o školama: Nikola Tesla, Stari grad i Rade Končar iz Beograda, Srednjo-tehnička škola iz Sombora, Mašinsko-elektrotehnička škola iz Bora, škola Nikola Tesla iz Niša i Prva tehnička škola iz Kruševca.

Pravo učešća na konkursu za godišnju stipendiju u visini od 80.000 dinara imali su učenici treće godine koji se školuju za elektrotehničare energetike. Glavni cilj projekta je unapređenje srednjoškolskog obrazovanja u Srbiji kroz direktnu pomoć učenicima koji su odabrali da im buduće zanimanje bude u oblasti energetike.

„Elektromreža Srbije je društveno odgovorna kompanija koja pokušava da doprinese unapređenju obrazovanja i trudi se da pomogne mladim i talentovanim ljudima. Svesni smo da ulaganjem u mlade ulažemo u budućnost, ne samo EMS-a, već i naše zemlje. Na ovaj način motivišemo i usmeravamo buduće stručnjake iz oblasti energetike“ – izjavila je Jelena Matejić, vršilac dužnosti direktora EMS AD.

Tokom perioda primanja stipendije učenici će realizovati praksu u određenoj organizacionoj jedinici EMS AD, a svoja znanja i iskustvo će im nesebično prenositi njihovi mentori, kao i ostale kolege. Stipendisti imaju i mogućnost da na kraju školovanja pronađu i odgovarajuće zaposlenje u kompaniji ukoliko bude potreba za novim kadrovima.

ALEKSANDAR ANTIĆ I PETER SIJARTO: Srbija i Mađarska će intenzivirati zajedničke aktivnosti, kako bi osigurale sigurnost snabdevanja gasom (FOTO)

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se danas sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske, Peterom Sijartom, koji boravi u jednodnevnoj poseti Srbiji.

Ministri su, tom prilikom, razgovarali o unapređenju saradnje dve zemlje u oblasti energetike, sa posebnim akcentom na modalitete sigurnog snabdevanja gasom.

Na sastanku je konstatovano da je, u narednom periodu, neophodno intenzivirati zajedničke aktivnosti, kako bi se usaglasila strategija sigurnog snabdevanja gasom, uključujući i moguću izgradnju novih gasno-transportnih sistema koji bi, između ostalog, povezali i Srbiju i Mađarsku.

Foto: mre.gov.rs

(Ministarstvo rudarstva i energetike)

Ruski gas može poskupeti na 200 dolara za evropsko tržište

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska kompanija Gasprom saopštila je da je moguće povećanje prosečne izvozne cene gasa za Evropu na 200 dolara za 1.000 kubnih metara gasa do kraja godine.

Predstavnik Upravnog komiteta Gasproma gospodin Aleksandar Medvedev izjavio je da je na tržištu cena već iznad 200 dolara za 1.000 kubnih metara gasa, tako da se i Gaspromova prosečna cena može približiti ovom nivou.

Gasprom je prethodno prognozirao da će prosečna izvozna cena gasa za Evropu dostići 180 dolara za 1.000 kubnih metara, a generalna direktorka kompanije Gasprom eksport, Elena Burmistrova, izjavila je u septembru da bi cena mogla dostići 190 dolara.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održana konferencija o upravljanju otpadom u Novom Sadu

Foto: rtv.rs

Konferencija Upravljanje otpadom u Srbiji po evropskim standardima u organizaciji udruženja Inženjeri zaštite životne sredine održana je krajem prošle nedelje u Master centru Novosadskog sajma.

Kako je ovom prilikom istaknuto, upravljanje otpadom u Srbiji postaje goruća tema, s obzirom na činjenicu da postoji više od četiri hiljade divljih deponija. Divlje deponije nastaju na mestima na kojima neorganizovano počinje da se odlaže otpad, a za njihovo uklanjanje nadležni su komunalna policija i komunalna inspekcija.

Kao primer izdvojena je deponija koja se nalazi na Klisi u Novom Sadu i koja nije sanitarna, a rešenje za ovu i druge divlje deponije jeste da se uskoro nađe adekvatna lokacija na kojoj će se nalaziti regionalna deponija. Planom za izgradnju regionalne deponije predviđen je završetak radova do 2022. godine.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

RENAULT: Do 2022. godine polovina vozila biće električna ili hibridna

Foto: EP
Foto: EP

Francuska automobilska kompanija Reno objavila je da će polovina njenih modela biti električna ili hibridna do 2022. godine.

Kako kažu, kompanija uveliko investira u “robotizovana” vozila koja imaju povišen stepen autonomije.

Iz kompanije je saopšteno da će ponuditi osam potpuno električnih i 12 hibridnih vozila do 2022. godine, prenosi agencija AP.

(AP)

Posetili smo kongres “Održiva arhitektura – energetska efikasnost” (FOTO)

Foto: Eko kuća
Foto: Eko kuća

Tokom petka i vikenda, posetili smo međunarodni kongres Održiva arhitektura – Energetska efikasnost, koji je održan u prostorijama Jugoslovenske kinoteke u Beogradu.

Pojam održivosti danas se naširoko koristi u svetu, i prožima se kroz različite oblasti inženjerstva, a njegova suština se ogleda u preklapanju ekonomije, sociologije i ekologije. Primenjena u arhitekturi, odživost podrazumeva tranziciju iz antropične arhitekture, karakteristične za brojne metropole, ka arhitektonskim rešenjima koja uključuju upotrebu prirodnih i recikliranih materijala, novih oblika i obnovljivih izvora energije, a primena ovih rešenja smanjuje zagađenje, čuva resurse i prirodu.

Foto: EP

Kao jedan od pionirskih događaja u našoj zemlji posvećenih ovom aspektu energetske efikasnosti i održivog razvoja, kongres je učesnicima pružio priliku da se upoznaju sa svetskim aktuelnostima u arhitekturi kroz održiv i ekološki pristup dizajnu i projektovanju. Otvorivši kongres pred punim holom Kinoteke, u petak u večernjim časovima, glavni organizator i naš poznati arhitekta, Vladimir Lovrić, predstavio je goste i predavače na kongresu. Poznata imena iz sveta arhitekture koja su za vikend gostovala u Beogradu su: Einar Jarmund iz Norveške, Mischa Witzman iz Francuske, Georg W. Reinberg iz Austrije, Taro Tsuruta iz Velike Britanije, Hans Murman iz Švedske, László Földes iz Mađarske, Alessio Battistella iz Italije, Kristoffer Tejlgaard iz Danske, Petra Ostanek iz Slovenije, Ljubomir Miščević iz Hrvatske, a jedan od predavača bio je i Dušan Ignjatović sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Foto: EP

Tokom izlaganja i radionica, učesnici su imali priliku da od predavača čuju informacije o zgradama otpornim na klimatske promene, primeni prirodnih izolatornih materijala poput čička, konceptu zajedničkog stanovanja u slučaju vanrednih situacijama i pasivnim kućama. Takođe, bilo je reči o primeni energetske efikasnosti u arheološkom nalazištu Lepenski Vir, ali i o prvim pasivnim kućama, sagrađenim 1981. u Jugoslaviji.

Foto: EP

Tokom trajanja kongresa, akcenat je bio na obrazovanju mladih – studenata i diplomaca arhitekture, koji su uvidelu da je ekologija održiv izbor za budućnost. Međutim, u Sali Kinoteke mogle su se ovih dana sresti i arhitekte sa višegodišnjim iskustvom, koji su u konceptu održivosti prepoznali ljubav prema prirodi.

(M.N)