Home Blog Page 1197

MAKEDONIJA: Skoplje dobilo prvi elektropunjač

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Skoplje je dobilo svoj prvi e-punjač za električne automobile, a auto je na punjenje prva dovezla evropska komesarka za transport Violeta Bulc. Ona je dovezla je električni automobil od hotela Meriot, gde se održava Samit100 poslovnih lidera, do hotela Park.

Projekta EDISON eCity je jedan od najznačajnijih regionalnih projekata u oblasti ekološkog transporta.

Potpredsednik Upravnog odbora Samita100 poslovnih lidera i predsednik Upravnog odbora slovenačke kompanije Hidria, koji je jedan od tvoraca i glavnih pokretača EDISON projekta, rekao je novinarima da je glavni cilj tog projekta proširivanje električne čiste mobilnosti u regionu.

“Posle e-Beograda u aprilu ove godine (kada je otvoren e-punjač) i e-Celja u septembru, u Skoplju simbolično otvaramo prvi 22-kilovatni punjač koji istovremeno može da puni dva električna vozila. Istovremeno Jurop kar zajedno sa Edisonom tu počinje sa prodajom električnih vozila”.

Seljak je naveo da će početkom 2018. godine staviti prvo električno vozilo na raspolaganje građanim Skoplja za testiranje.

“Ovim smo dali simobličan korak i dali podsticaj svima ostalima da nam se pridruže tim ciljevima za zelenu mobilnost regiona”.

Automobil može na tom mestu da se napuni strojom za oko tri sata.

Seljak kaže da ima puno kandidata za sledeći grad koji će dobiti e-punjač u okviru projekta EDISON, kao što su u Sloveniji – Kopar, Nova Gorica, Novo Mesto i Velenje.

Prema njegovim rečima, Ljubljana je odlučila da će staviti električne autobuse iz EDISON-a u grad od 2020. godine.

“Radimo i na svetskoj inovaciji na području magnetnog induktivnog bežičnog punjenja sa kojim imamo za cilj da praktično eliminišemo veliki broj baterija iz električnih kola, i na da punimo kola direktno iz samog puta, što će biti svetska novost iz regiona”, dodao je Seljak.

EDISON platforma je nastala u Sloveniji 2015. godine kao rezultat humanitarne inicijative kada su za potrebe dece sa invaliditetom u rent-a-car usluge uvedena električna vozila, modela BMWi13, čime je uspostavljena prva ekološka ekonomija deljenja.

To je jedan od najbrže rastućih svetskih ekonomskih trendova.

Nakon instaliranja 10 stanica za napajanje električnih vozila u Sloveniji ta inicijativa je predstavljena u okviru Samita100 u Sarajevu 2016. godine, sa planom da se uvede elektrifikacija puta u dužini od 2.400 km, koji povezuje sve veće regionalne gradove, od Ljubljane preko Zagreba i Beograda do Skoplja, Tirane, Prištine i zatim Dubrovnika, Splita, Zadra i Kopra.

(Agencije)

NIJE NI TRAMVAJ, NI VOZ, NI AUTOBUS, A NEMA NI VOZAČA: U Kini predstavljeno revolucionarno autonomno vozilo za gradski prevoz (VIDEO)

Foto: PrintScreen: Twitter/China Xinhua News
PrintScreen: Twitter/China Xinhua News

Prvi svetski autonomni železnički tranzitni sistem počeo je probno da saobraća u jednom gradu u provinciji Hunan u Kini.

Njegova specifičnost je što nema klasične šine već se kreće duž belih linija na putu, koje kontrolišu stotine senzora. Tramvaj koristi gume, pa je vožnja kao autobusom.

Električna vozila saobraćaju na autonomnom železničkom sistemu, a to urbano prevozno sredstvo opisuje se kao nešto između autobusa, voza i tramvaja.

Kompozicija od tri vozila duga je 32 metra i može da preveze 300 putnika. Trenutno saobraća na trasi dugoj 3,1 kilometar sa četiri stajališta.

Opremljen je senzorima koji očitavaju dimenzije puta, a maksimalna brzina mu je 70 kilometara na čas.

Sistem je razvila kineska kompanija koja proizvodi ključne delove za super brze kineske vozove.

Ovo prevozno sredstvo biće pušteno u redovan saobraćaj sledeće godine.

(izvor: B92)

Aleksandar Antić: Srbija će postati ozbiljan igrač na tržištu električne energije (FOTO)

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da je potrebna zajednička regionalna politika i saradnja kroz regionalne projekte u energetici, koji treba da obezbede energetsku sigurnost država.

“Trebalo bi više da sarađujemo i da tražimo dodirne tačke kroz regionalne projekte interkonekcije“, rekao je Antić na Srpskom ekonomskom forumu u Beogradu.

Prema njegovim rečima, Srbija u tom pravcu razvija svoje prioritete, a najveći izazov je sigurno snabdevanje gasom.

“Uložili smo mnogo napora i mogu da kažem da smo na dobrom putu i da imamo nekoliko važnih projekata”, kazao je ministar rudarstva i energetike.

Ministar energetike Aleksandar Antić izjavio je da je za Srbiju projekat izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom jedan od prioriteta i najznačajniji zajednički projekat koji će EU, preko IPA fondova, podržati sa skoro 50 miliona evra.

“Mi smo se izborili za daleko veće učešće EU kroz IPA za 2017. godinu i u decembru očekujemo da to bude usvojeno – 49,6 miliona evra kao grant za podršku tom projektu, koji je prepoznat kao projekat od zajedničkog interesa za EU”, istakao je Antić.

Kako je rekao, taj projekat se u mandatu ove i prethodne vlade realizuje u nivou najviših prioriteta.

“Pre nego što smo mi počeli time da se bavimo, govorilo se o malom doprinosu EU za njegovu realizaciju. Pretpostavljam da je to bio ključni problem, jer taj projekat zaslužuje daleko veću podršku i kad je srpska deonica u pitanju”, odgovorio je Antić na pitanje – zašto se toliko dugo, gotovo 10 godina, čeka na taj projekat.

Foto: mre.gov.rs

On je dodao da su dva projekta rangirana kao glavni prioriteti – interkonekcija Grčka-Bugarska i interkonekcija Bugarska -Srbija.

“Ta dva projekta moraju da se realizuju u nekoj dinamici sa realizacijom projekta Južni gasni koridor i LNG terminali. U svakom drugom slučaju – to bi bile samo cevi kroz koje ne bi imalo šta da poteče”, kazao je ministar rudarstva i energetike, Aleksandar Antić.

Da bi projekat interkonekcije sa Bugarskom imao smisla, bila su potrebna dva elementa – da obezbedimo ozbiljnu finansijsku podršku kakvu su dobili Bugari – i mi smo se za to izborili i da se razvije projekat interkonekcije Grčka-Bugarska,” zaključio je on.

Osim toga, kako je istakao, ozbiljno se razmatra i interkonekcija sa Rumunijom.

“Turski tok je takođe jedan od projekata koji se ozbiljno razvija. Mi taj projekat ozbiljno razmatramo i kalkulišemo”, rekao je Antić.

Foto: mre.gov.rs

Srbija, kako je dodao, ima i veliki broj projekata u oblasti obnovljivih izvora energije.

Prema njegovim rečima, u različitim fazama izgradnje je 500 megavata iz obnovljivih izvora energije, najviše iz vetra.

“Srbija će postati ozbiljan igrač na tržištu električne energije. To će biti još jedan od segmenata regionalne saradnje”, kazao je srpski ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

On je istakao i da je jedno od posebnih pitanja regionalne saradnje i izrada regionalne berze električne energije.

(Ministarstvo rudarstva i energetike)

Beč dobija 1.000 stanica za punjenje električnih vozila

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Do 2020. godine u Beču će biti postavljeno 1.000 novih stanica za automobile na električni pogon, a projekat je delimično finansiran i učešćem građana.

Prvih 230 stanica biće izgrađeno do sredine 2018. godine. U svakom od 23 bečka okruga prvo će se izgraditi 5 stanica za brzo napajanje kapaciteta za dva električna automobila snage 11 kW. Ostale stanice biti će postavljene do 2020. godine, navodi se u saopštenju EUROCOMM-a. Novi sistem bi trebao omogućiti jednostavno i brzo punjenje koje će prilagoditi sam korisnik. Takođe će biti moguće koristiti aplikaciju koja daje informacije o napunjenosti vozila, računajući preuzetu količinu i vreme punjenja.

Izgradnju javne mreže za punjenje sprovodi bečko preduzeće za snabdevanje energijom Wien Energie koje sada pojedincima nudi priliku za ulaganje u projekat u obliku kupona za punjenje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Poseta Italijanskog nacionalnog instituta za životnu sredinu i istraživanje

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

U Agenciji za zaštitu životne sredine održan je sastanak sa stručnjacima Italijanskog nacionalnog instituta za životnu sredinu i istraživanje (ISPRA) koji su u poseti Republici Srbiji u okviru podrške Italijanskog Ministarstva životne sredine, kopna i mora kroz projekat Podrška regionu Zapadnog Balkana u primeni Multilateralnih sporazuma u oblasti životne sredine kroz jačanje institucionalnog okvira i izgradnju kapaciteta. Projekat pruža stručnu i finansijsku podršku u okviru UN Environment/GEF projekta Unapređenje međusektorskog upravljanja zemljištem kroz smanjenje pritisaka na zemljište i planiranje korišćenja zemljišta.

Italijansko ministarstvo životne sredine, kopna i mora je obezbedilo pomoć Agenciji kroz podizanje kapaciteta zaposlenih i nabavku potrebne opreme za ispitivanje zemljišta i izrade Informacionog sistema zemljišta. U okviru ove posete u periodu od 24. do 26. oktobra 2017. godine realizuje se i terenski obilazak bivših hemijskih industrija Zorka – Obojena metalurgija u Šapcu i Viskoza u Loznici sa uzorkovanjem zemljišta. Cilj terenskog obilaska je realizacija programa preliminarnih istraživanja, kao i prikupljanje svih relevantnih i dodatnih informacija neophodnih za izradu planova karakterizacije ovih napuštenih lokacija.

U toku terenske posete u Šapcu pridružiće se i grupa međunarodnih medija u poseti Republici Srbiji u vidu pripreme za predstojeću Skupštinu UN za životnu sredinu (UNEA) koja ove godine ima poseban fokus na smanjenje zagađenja planete Zemlje.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Održan dijalog o životnoj sredini i lokalnom razvoju

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministarstvo za zaštitu životne sredine, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i Stalna konferencija gradova organizovali su skup „Dijalog o životnoj sredini i lokalnom razvoju – Planiranje i prioritizacija projekata na lokalnom nivou“.

Cilj skupa je bio da se lokalne samouprave upoznaju sa prioritetima Ministarstva zaštite životne sredine i da se kroz reformski proces koji sprovodi Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave pruži podrška opštinama i gradovima kako bi mogle da daju svoj pun doprinos ispunjavanju obaveza u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji, kao i da unaprede svoje usluge koje pružaju građanima u oblasti žaštite životne sredine.

Ministar Trivan, istakavši da je pitanje životne sredine, pitanje budućnosti naše zemlje, rekao je da svi moramo zajedno raditi na rešavanju tih pitanja. On je dodao da Ministarstvo zaštite životne sredine i donosioci odluka u svim opštinama i gradovima moraju zajedno raditi na menjanju trenutnog stanja, koje je alarmantno. Nacionalni ciljevi postoje u ovoj oblasti, a ključno je da se dogovorimo kako ćemo ih sprovesti. Prioriteti su otpadne vode, komunalni otpad, remedijacija zemljišta i pošumljavanje. U preradu otpadnih voda u narednih 25 do 30 godina po procenama kojima rasplažemo moramo da uložimo između 4,5 i 5 milijardi evra, izjavio je Trivan. Kako je naveo, tih 5 milijardi evra potrebno je uložiti za izgradnju 300 postrojenja za preradu otpadnih voda, dok ih Srbija u ovom trenutku ima samo 18.

Ministar Ružić je rekao da je zaštita životne sredine jedan od ključnih ciljeva koje želimo da dostignemo. Cilj kojem težimo je da se 50 odsto komunalnog otpada iskoristi, što predstavlja veliku razvojnu šansu. Građevinski otpad predstavlja veliki resurs za razne infrastrukturne projekte, a strategija EU ka Zelenoj ekologiji otvoriće nova radna mesta, naglasio je ministar Ružić.

Tanja Miščević, šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, istakla je da pitanje životne sredine nije pitanje samo za Srbiju već za ceo region i Evropu. Naglasila je da moramo vrlo ozbiljno ući u raspravu nekoliko ključnih pitanja kao što su otpadne vode, nelegalne deponije, neiskorišćavanje otpada, kontaminacija zemljišta i energetska efikasnost. Prema njenim rečima, da bi projekti sa EU bili sprovedeni za manje od 3 godine, neophodno je da se ubrza dobijanje dozvola, potvrda, licenci koje obezbeđuju lokalne vlasti, jer u praksi one oduzimaju mnogo vremena.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

ELEKTRIČNI TRAKTOR IDVORSKY: Naša ideja za održivu budućnost

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Put koji su kao tim Dalibor Marković, Nikola Popov i Ivan Jovanov prošli od prvog pomena električnog traktora do danas prožet je borbom, učenjem, istraživanjem, zadovoljstvom, ushićenjima i razočaranjima, zabludama i otrežnjenjima, pobedama i porazima. Sve što jedan kreativan proces stvaranja startapa i inovacije podrazumeva

Poslednjih decenija, svet sve više uviđa koliko je važno smanjiti emisiju štetnih gasova u atmosferu, kako u oblasti industrije, tako i u sektoru saobraćaja. Takođe, raste i broj ljudi koji se, zbog zdravlja, okreću proizvodnji organske hrane, bez upotrebe pesticida i drugih hemikalija. Ali, šta vredi i najsavršenije organsko seme i minimalno tretiranje voća i povrća, kada se zemlja obrađuje poljoprivrednom meha nizacijom koja iz svojih auspuha u vazduh, zemlju i vodu ispušta tone izduvnih gasova nastalih sagorevanjem najčešće nečiste nafte i drugih goriva?

Tri mladića iz Srbije – Dalibor Marković, Nikola Popov i Ivan Jovanov – našli su način kako da doskoče ovom problemu. Oni su pokrenuli startap projekat „Idvorsky Electric” kroz koji su na međunarodnom takmičenju predstavili potpuno električni laki traktor. Električni traktor ne samo da je energetski efikasan, već je i potpuno ekološki.

U tekstu iz našeg biltena EKO-MOBILNOST imate jedinstvenu priliku da upoznate tim nazvan po srednjem imenu i rodnom mestu našeg svetski prizna tog naučnika Mihajla Idvorskog Pupina.

Foto: Privatna arhiva

Kako je sve počelo?

Jednom prilikom krajem 2015. godine, trojica prijatelja i kole ga elektroinženjera živo su diskutovali o profesiji i budućno sti. Plima duha preduzetništva svojstvena njihovoj generaciji i zajednička želja da se bave inovacijama, nadahnuli su njihov razgovor. Tehnološki svet, a posebno njima blisko parče tog sveta grmelo je od uzbudljivih dešavanja i novotarija.

Slika budućnosti koju nova tehnologija svakodnevno donosi više se nije zasnivala samo na slici superračunara, interneta, pametnih telefona, umreženih spravica i virtuelne realnosti. Neprestana, takoreći goruća potreba čovečanstva za čistom energijom, kao i svest o održivom razvoju uveli su u veliki teatar inovacija i „njihovu granu”, elektroenergetiku.

Glavni protagonista ove filozofije, Ilon Mask, dostignuća njegove kompanije „Tesla” i celokupni savremeni trend razvoja električnih vozila posebno su ih fascinirali.

– Nikola, u tom trenutku sveži doktor nauka iz našeg društva, tokom diskusije je pomenuo da su ga cesti problemi sa starim očevim traktorom na porodičnom imanju podstakli na razmišljanje o električnoj verziji lakog traktora. Ova Nikolina zamisao ubrzo nas je potpuno obuzela, a širu okolinu do te mere zainteresovala – ispričao nam je Ivan Jovanov, jedan od trojice umova koji stoje iza ovog projekta.

Posebno nas je fascinirao Ilon Mask i dostignuća njegove kompanije „Tesla“

A svojom idejom, uz samo par meseci razrade, kao jedi ni tim iz regiona pod nazivom „Idvorsky Electric”, završili su u finalu eminentnog startap takmičenja na UniverzitetuStenford, u okviru globalnog samita preduzetnika koji je lično svojim prisustvom upriličio i podržao tadašnji predsednik SAD, Barak Obama.

– Nakon ovog sjajnog iskustva i povratka iz San Franciska, brzo smo zaključili da je neophodno da „pivotujemo” sa prvobitne ideje s kojom smo otišli u Ameriku, a čija zamisao je bila da vršimo elektrifikaciju starih, postojećih traktora. Nakon dubljeg zarona u ovu multidisciplinarnu problematiku shvatili smo da, iako je tehnički moguće postojeće dizel traktore preraditi u električne, ovakav model krajnjeg proizvoda nikako ne bi postigao ekonomsku održivost niti uporedivi funkcionalni kapacitet standardnog traktora – kaže Ivan i dodaje:

– Moderno tržište zahteva da cilj svake inovacije ili transfera tehnologije mora biti ne samo unapređena funkcionalnost proizvoda ili neke osobine, poput uticaj na životnu sredinu, već i njegova jasna ekonomska isplativost. Električni automobili su, kao pioniri elektrifikacije vozila, uspešno pridobili kupce. Čak i one rane, skupe verzije, iako vrlo nepouzdane i sa izraženom osobinom range anxiety*, pronašle su svoje bogate kupce i eko‑entuzijaste koji su električne automobile prepoznali kao vesnike održive budućnosti ili vrstu statusnog simbola. S druge strane, budući korisnik električnog traktora, kao i bilo kog drugog sredstva za rad, mora na prvom mestu imati nedvosmislene ekonomske benefite kao osnovni uslov za razmatranje kupovine i korišćenje takvog proizvoda. Svakako ne treba sumnjati da i među poljoprivrednicima ima elitista i onih koji rano usvajaju promene, ali se svakako ne bi trebalo oslanjati samo na taj momenat pri pozicioniranju električnog traktora na tržište.

Foto: Privatna arhiva

Cela zamisao o konstrukciji ovog traktora zasnovana je na poletu tehnologije razvijane za potrebe razvoja električnih automobila. Međutim, ova varijacija na temu električnih vozila – kao i druge koje su uz automobile već zaživele, po put električnih kamiona i autobusa – zahteva potpuni razvoj i prilagođeni dizajn nove tehnologije električnog powertrain‑a za potrebe pogona konkretnog vozila. Ovaj izazov ne bi podrazumevao isključivo inženjering samog električnog traktora već i osvrt na stvaranje čitavog koncepta korišćenja ovog traktora (infrastrukture načina punjenja, održavanja, finansijskog modela, i ekonomije korišćenja i dr.) s obzirom na to da na tržištu ovakvi proizvodi još uvek ne postoje.

– Uz naš, gotovo ogroman napor, kao i savete dobrih ljudi sličnog entuzijazma, profesionalaca iz oblasti poljoprivrede, mašinstva i tehnologije, uspeli smo da postavimo hipotezu održivog modela električnog traktora, nakon značajnog vremena provedenog u istraživanju i radu na izradi baznog inženjeringa – objašnjava Ivan.

Detaljno modelovanje i puna analiza tehničko‑ekonomske održivosti koncepta su postali projektni zadatak ozbiljne studije izvodljivosti. Proporcije i širina izazova ovakvog projekta prevazilaze moći trojice entuzijasta. Samo studija izvodljivosti zahteva posvećen tim stručnjaka raznih specijalnosti, organizaciju i sredstva za njen razvoj koja se procenjuju na iznos od oko 120.000 evra.

– Finalni razvoj, dizajn, detaljno projektovanje, prototipi organizacija proizvodnje električnog traktora za sada su daleki san, s obzirom na to da ulaganja u ovakve projekte,čak u znatno stimulativnijim okruženjima za razvoj, prevazilaze sume od desetine, pa čak i stotine miliona dolara – realan je Ivan.

Dalji put ovog projekta je kritičan i veoma neizvestan, ali tim Idvorsky ne gubi nadu.

– Moraju se obezbediti ne samo novac već i širi društveni uslovi da ovakav projekat doživi svoju materijalizaciju u Srbiji. Naš doprinos da upalimo iskru svakako nije dovoljan. Ipak, on je generisao dragoceno znanje i iskustvo kojima pripada budućnost tako da naš napor ne bude uzaludan.

priredile: Tamara Zjačić i Vera Rakić

* range anxiety – termin koji se koristi za problem postizanja kilometraže kod električnih automobila jednim punjenjem trakcione baterije

Ovaj tekst prvi put je objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, objavljenom u julu 2017. godine.

Znate li koje su države najveći zagađivači zemljine orbite?

Foto: NASA
Foto: NASA

Oko Zemlje kruži jako mnogo raznoraznog otpada, a za veliku većinu su odgovorne Rusija i Sjedinjene Države, izveštava Business Insider.

Od sveg smeća koje leti orbitom oko Zemlje 95 posto dolazi od ljudske aktivnosti: pokvareni sateliti, iskorišteni delovi raketa, instrumenti koje su izgubili kosmonauti itd.

Rusija je odgovorna za najviše sa 6.515 objekata (3.961 veliki objekat), dok je SAD odgovoran za njih 6.211 (3.999 velikih objekata). Kina je na trećem mestu s 3.839 predmeta, uključujući 3.475 velikih objekata.

Slede Francuska (547), Japan (266) i Indija (202).

(Agencije)

Svetske metropole potpisale deklaraciju o dostizanju nulte emisije CO2 do 2030. godine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnici 12 velikih gradova uključujući Pariz, Los Anđeles, Meksiko Siti i London, potpisali su u ponedeljak u Parizu deklaraciju kojom se obavezuju da će čuvati životnu sredinu i težiti “nultim emisijama” CO2 do 2030. godine.

London je već preduzeo konkretan potez tako što su uveli uveo gotovo dvostruko veći namet za najstarije automobile koji žele da uđu centar grada.

U deklaraciji, čija je svrha ublažiti posledice klimatskih promena, a potpisanoj u sklopu sastanka mreža gradova C40, gradonačelnici su obećali da će “od 2025. zajedno s partnerima kupovati samo autobuse s nultim emisijama i pobrinuti se da veliki deo njihovih gradova do 2030. postanu područja s nultim emisijama”.

Potpisnici deklaracije su gradonačelnici Londona, Pariza, Los Anđelesa, Barselone, Kjota, Vankuvera, Meksiko Sitija, Kopenhagena, Ouklenda, Sijetla, Milana i Kejp Tauna. Podržava ih i Tokijo, koji se za bolju zaštitu životne sredine bori još od 1990.

Istaknuli su da imaju viziju “budućnosti u kojoj su hodanje, biciklizam i deljenje prevoza glavni načini kretanja gradskog stanovništva”. Obavezali su se da će im dati prioritet, smanjiti broj vozila koja najviše zagađuju vazduh i postupno napustiti korišćenje vozila na fosilna goriva.

Na konferenciji za novinare, gradonačelnik Los Anđelesa Erik Garseti istakao je da će više od 382 američkih gradova, i demokratskih i republikanskih, sprovesti Pariski sporazum o klimi iako ga je američki predsednik Donald Tramp odbacio.

“To je 77 miliona Amerikanaca”, rekao je on.

Gradonačelnik Ouklenda Fil Gof upozorio je da su klimatske promene “najveća pretnja okolišu, ekonomska pretnja i pretnja dobrobiti čoveka.”

S tim u vezi, gradonačelnik Londona Sadiki Kan objavio je da London od ponedeljka uvodi gotovo dvostruko veći namet za najstarije automobile koji žele ući u gradsko jezgro. Automobili registrovani pre 2006.  moraće umesto 11,5 funti za to doplatiti još 10 funti.

“Vazduh je loš, ali je i ubica. U Londonu ima dece sa slabije razvijenim plućima. Odrasli pate od raznih bolesti uzrokovanih lošim kvalitetom vazduha, od astme do demencije i moždanih udara”, rekao je Kan za Rojters.

C40 okuplja 91 grad iz celog sveta u cilju borbe protiv klimatskih promena.

Mreža je u Parizu organizirala dvodnevni skup “Together4Climate” (Zajedno za klimu) na kojem su učesnici razmenili ideje o stvaranju čišćih, zdravijih i održivijih zajednica, podsticanju zelene ekonomije i inovacija.

Hrvatska ima 1.310 postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije od 20. oktobra 2017. godine u Hrvatskoj je u sistemu podsticane proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora ukupno 1310 takvih postrojenja, a njihova ukupna snaga iznosi 720,44 MW.

Najviše je solarnih elektrana kojih ima ukupno 1.222, a njihova snaga iznosi 51,48 MW. Najveću ukupnu snagu imaju vetroelektrane: 474 MW, a takvih postrojenja je do sada izgrađeno u sistemu podsticaja 20. Malih hidroelektrana u sistemu podsticaja je 12 i njihova ukupna snaga je 4,48 MW, elektrana na biomasu je 17 sa ukupnom snagom 35,95 MW, a elektrana na biogas je 31 sa ukupnom snagom 35,73 MW. Tu su i dve elektrane na deponijski i gas iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa ukupnom snagom 5,5 MW i 6 gasnih kogeneracionih postrojenja ukupne snage 113,29 MW.

Ovome treba dodati još 85 postrojenja ukupne snage 377,83 MW sa kojima je ugovor o povlašćenom otkupu proizvedene električne energije sklopljen, no još uvek nisu puštena u pogon. Od toga je 8 solarnih elektrana ukupne snage 1,97 MW, četiri male hidroelektrane ukupne snage 2,24 MW i jedna geotermalna elektrana snage 10 MW. Tu su čak 43 elektrane na biomasu ukupne snage 78,84 MW, 21 elektrana na biogas ukupne snage 20,79 MW i 8 vetroelektrana ukupne snage 264 MW.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Objavljen izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2016. godine. Izveštaj sadrži analizu rezultata merenja koja su se sprovodila u okviru državne i lokalnih mreža za monitoring kvaliteta vazduha u Republici Srbiji tokom 2016. godine.

U Izveštaju je data, saglasno postojećoj važećoj regulativi, jedina zvanična ocena stanja kvaliteta vazduha u Republici Srbiji zasnovana na rezultatima referentnog automatskog monitoringa. Izveštaj sadrži i prikaz trenda kvaliteta vazduha po zonama i aglomeracijama u Republici Srbiji i indikatore izloženosti gradskog stanovništva delovanju ozona i suspendovanih čestica PM10.

Bitni delovi i konstatacije iz ovog Izveštaja biće sadržani u Izveštaju o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2016. godinu. Kompletan Godišnji Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2016. godine možete preuzeti na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

U Hrvatskoj potpisano 224 ugovora za povećanje energetske efikasnosti

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru poziva Energetska obnova višestambenih zgrada do 23. oktobra 2017. godine potpisano je ukupno 224 ugovora o dodeli bespovratnih sredstava iz Evropskog fonda za regionalni razvoj, saopštilo je Ministarstvo građevinarstva i prostornog uređenja Hrvatske.

Poziv Ministarstva bio je otvoren za prijave u razdoblju od 17. oktobra 2016. godine do 31. januara 2017. godine, a u sklopu poziva je primljeno 649 prijava od kojih kriterijume zadovoljava njih 596. Iznos ukupne investicije je preko milijardu kuna, a više od 560 miliona kuna čine bespovratna sredstva Evropskog fonda za regionalni razvoj.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: mgipu.hr

Sandra Jovićević

Monitoring vode od izuzetne važnosti

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od 23. do 24. oktobra 2017. godine u Beogradu se održava međunarodni skup TAIEX Workshop on Environmental Monitoring.

U okviru skupa predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine imaju tematske prezentacije o dosadašnjim postignućima i pravcima daljeg razvoja monitoringa kvaliteta voda pod nazivom Monitoring in Serbia, state-of-art and plans for improvement – lessons learned.

Kako je saopšteno, potreba za monitoringom fizičko-hemijskih, hemijskih i bioloških pokazatelja u okviru sistema upravljanja vodama je osnovno polazište za utvrđivanje uspešnosti politike zaštite voda od zagađivanja. Utemeljenost političkih odluka je stoga povezana sa pouzdanošću programa monitoringa. Agencija za zaštitu životne sredine počev od 2012. godine sprovodi monitoring kvaliteta površinskih voda u skladu sa zahtevima Okvirne direktive o vodi EU (WFD 2000/60/EC).

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Održana konferencija Na putu ka EU i zdravoj životnoj sredini

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine, Goran Trivan učestvovao je na konferenciji Na putu ka EU i zdravoj životnoj sredini, koju organizuje Centar za evropske politike (CEP).

Ministar Trivan je na samom početku istakao značaj saradnje sa nevladinim sektorom, pohvalivši istraživanje Centra za evropske politike i drugih nevladinih organizacija koje su učestvovale u njegovoj izradi. Dodao je da se za ekologiju izdvaja 0,2 odsto BDP Srbije, što je premalo, a istakao je i da sva sredstva koja se prikupljaju od zelenih naknada moraju ući u budžete ministarstva i organa zaduženih za životnu sredinu na lokalu. Ministar je dodao da EU mora više pomoći u oblasti zaštite životne sredine i omogućiti Srbiji mekši pristup fondovima kojima se pristupa kasnije.

Sem Fabrizi, šef delegacije EU u Srbiji istakao je da je ponovna operacionalizacija i uspostavljanje Zelenog fonda u njegovom punom kapacitetu izuzetno značajno. On se nada da će se zeleni novac zaista koristiti za namene i pitanja u životnoj sredini. Takođe je, istakao da IPA mehanizam stoji na raspolaganju za finansiranje projekata u ovoj oblasti i da bi voleo da ima više novca za projekte u zaštiti životne sredine. Na kraju se dotakao klimatskih promena i istakao da je EU izuzetno zadovoljna jer je Srbija među prvim zemljama u svetu i prva zemlja u regionu ratifikovala Pariski sporazum i usvojila svoje Nacionalne obavezujuće ciljeve u pogledu remisije SO2 gasova. Pohvalio je i ulogu NVO i saradnju sa njima.

Tanja Mišević, šef pregovaračkog tima Srbije za pristupanje EU rekla je da je poglavlje 27 jedno od objašnjenja zašto su Srbiji potrebne evropske integracije. Dodala je da je Srbija na pola puta kada je reč o ovom poglavlju, kao i da je veoma bitno napraviti dobru početnu poziciju za pomenuto poglavlje.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Počela realizacija projekta Duboka prerada

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić ocenio je da početak realizacije projekta Duboka prerada predstavlja veliki dan za NIS i Srbiju, ističući da će ta investicija našoj zemlji omogućiti energetsku stabilnost i sigurnost.

Antić je, na svečanosti povodom obeležavanja početka projekta u Rafineriji Pančevo istakao da je izgradnja postrojenja važna za razvoj i povećanje BDP-a. Projekat ima snažnu ekonomsku komponentu, rekao je ministar i ukazao na to da će se sada steći uslovi za prestanak proizvodnje mazuta i da će derivati biti čistiji.

Predsednik Gaspromnjefta Aleksandar Djukov rekao je da će Rafinerija Pančevo po završetku projekta biti u rangu sa svetskim rafinerijama i dodao da nema sumnje u to da će projekat biti uspešno realizovan bez obzira na to što je reč o komplikovanom i krupnom projektu. Djukov je istakao da će realizacija investicija učvrstiti poziciju NIS-a, i podsetio na to da je od 2009. godine do sada uloženo više od 2,5 milijarde evra u razvoj te kompanije, što joj je omogućilo da postane jedan od energetskih lidera u regionu. Takođe, početak projekta pokazuje ozbiljnost namera Vlade Srbije i NIS-a u realizaciji razvojne politike, naveo je on, najavivši ujedno nova ulaganja Gaspromnjefta.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Lisnata subota u Dunavskom parku

Foto: pokretgorana.org
Foto: pokretgorana.org.rs

U subotu 21. oktobra 2017. godine održana je još jedna ekološka radionica za decu „Sasvim prirodna subota“.

Učesnici radionice su istraživali boje i oblike jesenjeg lišća Dunavskog parka, upoznali se sa različitim vrstama biljaka koje tamo rastu, a od sakupljenih plodova i listova izradili su šumu na papiru. Sledeća radionica biće održana u Spensu sa početkom od 10 i 30 časova.

Sasvim prirodna subota predstavlja niz ekoloških radionica za decu od 6 do 10 godina u okviru kojih najmlađi uče o ekologiji, zaštiti životne sredine i svetu koji ih okružuje. Organizator radionica je Pokret gorana Novog Sada.

izvor: pokretgorana.org.rs

Sandra Jovićević