Home Blog Page 1187

JKP „Komunalac“ ima probleme sa nesavesnim građanima koji odlažu otpad u centru Inđije

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Po prijavi sugrađana da su nesavesni pojedinci istovarili otpad na nepredviđenoj lokaciji Javno komunalno preduzeće „Komunalac“ iz Inđije je izašlo na teren i očistilo smeće i bačeni šut u ulici Sonje Marinković, blizu autobuske stanice.

Druga lokacija u Inđiji na kojoj redovno nesavesni građani bacaju smeće je vikend naselje Breskvik kod Krčedina.

Svake nedelje JKP „Komunalac“ čisti divlju deponiju ali to očigledno neke ne pogađa. Očigledno da pojedinci ne žele ili neće da znaju da se tako zagađuje životna sredina i ugrožava zdravlje svih građana.

Nadležne u Inđiji zabrinjava odnos koji pojedinci imaju prema potrebi ostalog stanovništva za uređenim i čistim gradom.

Iz JKP „Komunalac“ ističu da svaki izlazak mehanizacije skupo košta poreske obveznike, a ta sredstva bi se mogla racionalnije i pragmatičnije iskoristiti.

Iz lokalne samouprave i JKP „Komunalca“ apeluju na građane da čuvaju opštinu od smeća i ne prave ruglo od mesta jer postoje tačno određene lokacije za deponovanje smeća.

Milisav Pajević

Sastanak Banatske platforme u vezi aktivnosti na praćenju pregovora u okviru poglavlja 11, 12 i 27

Foto: wikipedia.org
Foto: Wikipedia/Alexzr88

U Zrenjaninu je nedavno održan sastanak predstavnika 17 nevladinih organizacija, članica Banatske platforme na kojem su se dogovorile oko načina rada u narednih godinu dana, tema budućih radionica i zajedničkog delovanja u vezi učešća u pristupnim pregovorima Srbije i EU, ali i oko drugih oblika partnerstava i međusobne pomoći.

Težište aktivnosti je na praćenju pregovora u okviru poglavlja 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj, poglavlja 12 – fitosanitarna politika, veterina i bezbednost hrane, i poglavlja 27 -životne sredine i klimatske promene.

Banatska platforma je neformalna mreža čiji je cilj praćenje i učestvovanje lokalnih zajednica Banata u pregovorima Srbije i EU. To je način komunikacije između predstavnika lokalnih nevladinih organizacija (i lokalnih vlasti) i državnih organa koji učestvuju u pristupnim pregovorima.

Preko ove mreže, lokalne zajednice državnim organima upućuju mišljenja, komentare i preporuke, a od njih dobijaju informacije i dokumente.

Banatska platforma okuplja 27 NVO iz 16 opština i gradova Banata.

Milisav Pajević

Solarni parkovi u černobiljskoj zoni radijacije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pustoš oko nekadašnje Černobiljske elektrane u Ukrajini, poprišta najveće nuklearne katastrofe u ljudskoj istoriji, mogla bi da dobije novu namenu.

Iako se eksplozija sa mnogobrojnim direktnim i indirektnim ljudskim žrtvama dogodila davne 1986, poslednji reaktor stavljen je van snage tek 2000. godine. Sedamnaest godina kasnije, ukrajinske vlasti nastoje da ponovo “uključe” Zonu isključenja. Ona obuhvata oblasti oko Černobilja koje su pod uticajem radijacije.

Uprkos tome što je nivo zračenja znatno opao u poslednjih 30 godina, on i dalje čini nemogućim normalan privredni život. Procene naučnika su će stanje ostati nepromenjeno narednih nekoliko stotina godina. Ukrajinsko ministarstvo za zaštitu okoline je stoga svoj plan za oživljavanje ove teritorije zasnovalo na iskorišćavanju potencijala obnovljivih izvora energije, pre svega sunca.

U nastojanjima da Černobiljska zona prestane da bude “crna rupa” usred Ukrajine na više od 2.500 kvadratnih metara, vlada u Kijevu pokušava da privuče investitore za izgradnju solarnih parkova. Energetskim kompanijama priroda garantuje ogromnu količinu sunčevih zraka, a vlasti niske cene za najam zemljišta za gradnju “zelenih elektrana” i dobru cenu kilovat-sata (kWh) proizvedene energije. Podsticaj za investicije takvog tipa predstavlja i već izgrađena mreža dalekovoda koja je nekada prenosila struju iz Černobiljske elektrane u veće ukrajinske gradove.

Međutim, ulaganje u Černobilj sa sobom nosi i velike izazove. S obzirom na zračenje, radnici angažovani na postavci solarnih panela i kasnijem upravljanju njima, tamo će smeti da provode ograničen broj vremena. Kraće smene zahtevaće veću radnu snagu i višu cenu rada.

Na izgradnju fotonaponskih kapaciteta prvi se odvažio ukrajinsko-nemački konzorcijum koji čine kompanije Rodina enerdži grup i Enerparc. U ugovoru koji je konzorcijum potpisao sa vlastima garantuje im se isporuka električne energije za 15 evrocenti po kilovat-satu do 2030. godine, što je 40 odsto viša cena od gornjeg proseka cene u Evropi.

Interesovanje za Černobiljskim suncem tu ne jenjava. Francuski Engie sprovodi studiju izvodljivosti gradnje elektrane snage jednog gigavata, a interesovanje su pokazale i kineske kompanije GCL i China National Complete Engineering.

Ukoliko se ambicije vlasti iz Kijeva u potpunosti ostvare, Zona isključenja proizvodiće 2,5 GW električne energije, što je čak polovina nekadašnje proizvodnje Černobiljske nuklearne elektrane. Na taj način, Ukrajina bi znatno smanjila svoju energetsku zavisnost od Rusije što bi joj itekako išlo na ruku ako se uzme u obzir konflikt i napetost u međunarodnim odnosima dveju država.

Jelena Kozbašić

Električni automobili jeftiniji od dizelaša i benzinaca

Photo: Pixabay
Foto: Pixabay

Ukoliko želite da kupite auto u skorije vreme, a “električni” niste ni imali na umu, možda bi trebalo da ga uzmete u razmatranje. Ako ste, doduše, iz Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Teksasa ili Kalifornije (i naš portal čitate iz puke radoznalosti koliko smo mi na “brdovitom” Balkanu napredovali na polju zaštite životne sredine). Za ostale države ne možemo da garantujemo s obzirom da je istraživanje čije vam rezultate prenosimo sprovedeno samo u navedenim.

Istraživači su analizirali potpune troškove vlasništva nad automobilom u periodu od četiri godine, uključujući kupovnu cenu, amortizaciju, gorivo, osiguranje i održavanje. Došli su do saznanja da su električna vozila pristupačnija u odnosu na dizelaše i benzince na sva četiri ispitivana tržišta – tržištu UK, japanskom, teksaškom i kalifornijskom.

Pored toga što je električna energija kao pokretač jeftinija od dizela i benzina, jeftiniji su i troškovi održavanja. Motori su jednostavniji i pomažu pri kočenju auta, na taj način štedeći kočnice. Istraživanje je pokazalo da su na godišnjem nivou u UK, troškovi održavanja ovih automobila bili manji za 10 odsto u odnosu na njihova preostala dva konkurenta.

Ulogu u niskim cenama e-vozila imaju i vlade koje žele da ohrabre svoje stanovnike da izaberu zeleniji način transporta tako što im pružaju subvencije. Svoj maksimum dostižu u Sjedinjenim Američkim Državama, gotovo 6500 evra. Procene su da će do 2030. godine cena automobila na električni pogon pasti za 77 odsto što će ih učiniti najjeftinijom opcijom i bez uplitanja vlada.

Nije začuđujuće da je najveće i najbrže rastuće tržište elektičnih vozila kinesko. Suočeni sa ogromnim problemom zagađenja vazduha, Kinezi se sve češće odlučuju da se ulicama svojih gradova voze u električnim automobilima i autobusima što uživa i novčanu podršku vlade. Poredeći 2015. i 2016. godinu, upotreba vozila na električni pogon u Kini je porasla za 60,4 odsto.

Jelena Kozbašić

Naučnici otkrili novi metod merenja biodiverziteta šuma

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Produktivnost i stabilnost šumskih ekosistema zavisi od funkcionalnog diverziteta njihovih vrsta. Naučnici su razvili novi metod kojim bi mogli mapirati funkcionalni diverzitet šuma u novom obimu, ne mereći diverzitet pojedinačnih jedinki već čitavih zajednica.

Istraživanja su otkrila pozitivnu korelaciju između biljnog diverziteta i funkcionisanja ekosistema. Šume sa većim funkcionalnim diverzitetom su produktivnije i stabilnije tokom dužeg perioda. Takođe one su otpornije na klimatske promene, manje su podložne bolestima, najezdama štetočina, požarima i olujama.

Funkcionalni diverzitet biljaka se može direktno izmeriti mapiranjem određenih morfoloških i fizioloških karakteristika biljaka. U prošlosti, istraživači su morali da vrše merenja na svakoj biljci pojedinačno što je zahtevalo mnogo vremena, radne snage i rezultiralo je malom količinom podataka.

Istraživači sa Tehnološkog instituta u Kaliforniji razvili su novi metod za mapiranje diverziteta šuma iz vazduha. Ovaj metod testiran je u šumama u blizini Ciriha u Švajcarskoj.

Koristeći lasersko skeniranje, naučnici su izmerili morfološke karakteristike šumske krošnje kao što su visina krošnje, gustina grana i lišća. Ovi podaci ukazuju na to kako i u kojoj meri šuma koristi sunčeve zrake da apsorbuje ugljen dioksid iz vazduha. U krošnjama sa raznovrsnijom strukturom, sunčevi zraci se bolje rasipaju među lišćem omogućavajući efikasniju upotrebu svetlosti. Analizom kretanja svetlosti takođe se može utvrditi sastav pigmenta lišća kao i količina vode koju lišće sadrži. Ove fiziološke osobine pružaju nam bitne informacije o aktivnosti i zdravstvenom stanju drveća kao i to kako se biljke prilagođavaju na promene u klimi.

Ovim metodom možemo izmeriti i nadgledati diverzitet šuma što nam omogućava da pratimo promene na širem planu pa samim tim dobijemo i ključne informacije kada je reč o konzerviranju ekosistema. Ovaj sistem je dobra osnova za dalja istraživanja, koja bi nam u budućnosti mogla omogućiti da snimamo satelitom i  pratimo diverzitet na globalnom nivou.

Milan Zlatanović

Izvor: sciencedaily.com

 

 

 

 

U Srbiji ima do 100.000 tona opasnog otpada

Foto: miteco.rs
Foto: miteco.rs

U Srbiji ima do 100.00 tona opasnog otpada na 80 do 90 lokacija, istaknuto je na 5. Međunarodnom MITECO Forumu posvećenom cirkularnoj ekonomiji pod sloganom “Danas odgovorno. Sutra održivo”.

Rešavanje pitanja industrijskog otpada, posebno istorijskog opasnog otpada, nameće se kao jedno od prioritetnih, rekao je Miroslav Miletić, savetnik predsednika PKS. Sistemskim rešavanjem ovog pitanja doprinelo bi se efikasnom i efektivnom unapređenju postojećeg sistema upravljanja otpadom, rastu i jačanju konkurentske pozicije sektora industrije, smanjenju troškova proizvodnje i sveobuhvatnoj tranziciji ka zelenoj, energetski i sirovinski efikasnoj proizvodnji, istakao je Miletić. Istovremeno, otvorile bi se nove mogućnosti za brownfield investicije na ovim lokacijama, oživljavanje proizvodnje i otvaranje novih “zelenih” radih mesta.

Predsednik MITECO, koja je jedna od prvih i vodećih kompanija u Srbiji i regionu koja se bavi zbrinjavanjem industrijskog i opasnog otpada, Miodrag Mitrović rekao je da se tačne količine ne mogu znati, kao i da je uglavom reč o otpadu u propalim preduzećima o kojima niko ne vodi računa. Prema našim podacima, u Srbiji postoji između 80 i 90 lokacija, na svakoj lokaciji procenjujemo da ima 500 do 1.000 tona opasnog otpada. Ne zna se koliko je zemlja kontaminirana i tek treba da se izvrši ispitivanje”, rekao je Mitrović novinarima. Kako kaže, može se zaključiti da ako se računa da ima približno 100 lokacija sa potencijalnih 1.000 tona možemo doći do cifre od 100.000 tona opasnog otpada, preneo je Tanjug.

Ministarstvo za zaštitu životne sredine bi u 2018. godini trebalo da ima na raspolaganju 4,5 milijardi dinara, što je za oko dve milijarde više nego ove godine, izjavio je državni sekretar u tom ministarstvu Ivan Karić. Prioriteti će, kaže, biti rešavanje problema istorijskog zagađenja koje najviše opterećuje našu zemlju, zatim tretman otpadnih voda i aktivnosti u okviru pregovaračkog poglavlja 27. Naglasio je da će budžet za ekologiju, odnosno za to ministarstvo, biti prilično veći, s obzirom da će iznositi 0,4 odsto, dok je za 2017. bilo predviđeno 0,24 odsto. Karić je rekao da bi u 2018. trebalo da počne da funkcioniše Zeleni fond koji će rešavati ekološke probleme i izrazio očekivanje da neće služiti samo za subvencionisanje reciklaže, već za ulaganja u sanaciju životne sredine.

MITECO forum je okupio je i ove godine mnogobrojne domaće i strane eksperte koji diskutuju o pitanjima poslovnog ambijenta u Srbiji iz domaćeg i međunarodnog ugla i mogućnostima kreiranja politike životne sredine u skladu sa postulatima EU.

izvor: pks.rs

Sandra Jovićević

Podrska udruženju lokalnih ombudsmana u primeni Arhuske konvencije

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Udruženje Arhus centar iz Kragujevca, koje u okviru Mreže Arhus centara Srbije funkcioniše od 2012. godine, realizuje projekat “Podrška Udruženju lokalnih ombudsmana Srbije u primeni Arhuske konvencije“, uz podršku Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju – Misije u Srbiji.

U sklopu projektnih aktivnosti u Kragujevcu je organizovana dvodnevna konferencija – Lokalni zaštitnici građana (ombudsmani) i zaštita životne sredine. Pokrajinskom i lokalnim zaštitnicima građana i predstavnicima organizacija civilnog društva iz cele Srbije, biće predstavljeni različiti aspekti zaštite životne sredine, ali i značaj njihove uloge u zaštiti prava građana u ovoj oblasti.

Potpisivanjem Arhuske konvencije 2009. godine Srbija se obavezala da će omogućiti građanima pravo na pravnu zaštitu, pravo na dostupnost informacije i jače uključenje civilnog društva u proces donošenja odluka. Zbog toga, istakla je Olivera Zurovac Kuzman savetnica Misije OEBS – a u Srbiji, želimo da osnažimo lokalne zaštitnike, da oni budu spona koja će da izađe u susret građanima i pomogne im u ostvarivanju ljudskih prava vezanih za zaštitu životne sredine.

Grad Kragujevac ima usvojen Lokalni ekološki akcioni plan, Lokalni plan upravljanja otpadom i Strategiju održivog razvoja. U izradi ovih dokumenata i njihovu primenu uključene se sve relevantne javne, regionalne i finansijske institucije, predstavnici privatnog sektora i civilnog društva. Cilj grada Kragujevca kao i svih drugih lokalnih sredina jeste da se ekonomski razvija kako bi poboljšao i unapredio život svojih građana, istakla je Jasmina Predojević Simović pomoćnik graonačelnika za održivi i ravnomerni razvoj grada i saradnju sa udruženjima. Postojanje jednog ovakvog strateškog dokumenta razvoja govori i da smo svesni koliko je u toj našoj težnji važno da zaštitimo sredinu u kojoj živimo.

Imajući u vidu da su učesnici konferencije predstavnici relevantnih institucija kao i civilnog sektora, Jasmina Predojević Simović je izrazila nadu da će razmena iskustava doneti odgovore na pitanja i ukazati na propuste u implementaciji Arhuske konvencije i njenih osnovnih postulata, a to su pravo građana na informisanost, njihovo pravo da učestvuju u donošenju odluka o životnoj sredini i pristupa pravosuđu ako su ova dva prethodna prava povređena.

U ime Udruženja lokalnih ombudsmana Srbije, prisutnima se obratio Miladin Nešić koji je istakao da se zaštitnici građana u svom radu susreću sa brojnim problemima u oblasti zaštite životne sredine. Trudićemo se da rešimo sve ono što građane tišti, da neke stvari unapredimo i pomerimo sa mrtve tačke, pre svega kroz podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine.

Učesnike dvodnevne konferencije pozdravila je i Ketrin Gebrijel viša savetnica Odeljenja za demokratizaciju Misije OEBS –a u Srbiji, koja je pored ostalog istakla da snažan sistem zaštite životne sredine može da se implementira samo ako se u realizaciju uključe sve institucije, organizacije i građani.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Evropska komisija podržava održivi sistem energetske efikasnosti

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se sa Katarinom Maternovom, zamenikom direktora direktorata za proširenje EU.

On je ovom prilikom izjavio da Srbija može da očekuje snažnu podršku Evropske komisije i međunarodnih finansijskih institucija na uspostavlјanju održivog sistema energetske efikasnosti. Istakao je da se pitanje energetske efikasnosti i finansiranje tih projekata mora staviti u jedan sistem, navodeći da nije reč o obavezi koju Srbija mora da ispuni, već prilici da se nešto dobro uradi za zemlјu. Prvi prioritet nam je da ojačamo kapacitete i imamo tvining projekat sa nekom od zemalјa koja ima neophodna iskustva u toj oblasti. Očekujemo grant od 1,2 miliona evra za jačanje kapaciteta.

Navodeći da Srbija treba do 2018. godine da smanji potrošnju energije u odnosu na 2009. godinu za 9 odsto, Antić je rekao da se u velikoj meri u tome uspelo, ali je istakao da je to samo početak. Prema njegovim rečima, energetski menadžeri lokalnih samouprava i svih većih potrošača treba da prepoznaju “crne tačke” gradova, opština i kompanija i da razvijaju projekte enegretske efikasnosti. Na nivou lokalnih samoupra moramo da uđemo u sistem naplate toplotne energije prema utrošku, istakao je ministar Antić.

Maternova je kazala da danas nije bilo reči o uobičajenim temama kao što su interkonektori, diverzifikaciji već se, kaže, pričalo o najjeftinoj energiji koja se uopšte ne koristi. Ona je kazala da 34 odsto ukupne energije potroše zgrade, bilo da je reč o privatnim ili javnim, navodeći da se toplotna energija u Srbiji plaća po kvadratu, a ne po utrošku, pa se potrošači ne brinu koliko troše, jer će na kraju platiti isto.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Projekat Energy Barge

Foto: pixabay

Aktuelni projekat Energy Barge, kojim se podstiče korišćenje biomase kao i plovidba unutašnjim vodama, sprovodi se u okviru Transnacionalnog programa Dunav.

Lučka uprava Vukovar učestvuje u ovom projektu kao jedan od 15 partnera iz zemalja podunavske regije i zalaže se za veće korišćenje Dunava kao najprihvatljivijeg oblika transporta svih vrsta roba uključujući i biomasu.

– Kao partner koji promoviše veću zastupljenost unutrašnje plovidbe i takođe priprema planove za razvoj luka i pristaništa na Dunavu, naročito luke Vukovar na ovoj reci čiji tok u ukupnoj dužini od 137 km istovremeno pripada Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, smatramo da je od izuzetne važnosti prebaciti što je moguće više tereta sa drumskog i železničkog saobraćaja na reku – navode iz Lučke uprave Vukovara.

U skladu s tim, osnovni cilj projekta Energy Barge predstavlja spajanje sektora biomase i transporta unutrašnjim vodnim putevima, pogotovo Dunavom. U okviru projekta planira se održavanje B2B konferencije u Vukovaru, na kojoj bi se okupili predstavnici sektora biomase i logistike iz Hrvatske i Republike Srbije. Trenutno, u projektu nema direktnog predstavnika iz Republike Srbije, a u saopštenju Lučke uprave Vukovara navodi se da Srbija, kao i Hrvatska, ima veliki potencijal proizvodnje i korišćenja biomase.

B2B konferencija planirana je krajem 2018. godine/početkom 2019. godine i besplatna je za učesnike budući da je glavna namera da se predstavnici sektora biomase okupe na jednom mestu i razmene iskustva, znanja, poslovne ideje pa da na kraju i sklope poslove.

Sve dodatne informacije o projektu možete pogledati na linku.

Milan Zlatanović

Nova nada za Veliki koralni greben

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Otkriće od oko 100 zdravih grebena koji bi mogli potpomoći oporavak Velikog koralnog grebena pružili su nadu za njegovo preživljavanje.

Poslednjih godina prognoze naučnika kada je reč o Velikom koralnom grebenu postajale su sve pesimističnije jer su opasnosti koje ugrožavaju ovaj ekosistem postajale sve očiglednije. Prošle godine objavljena je studija koja je upozorila na najintenzivnije odumiranje Velikog koralnog grebena zbog tzv. “izbeljivanja” korala, fenomena koji je ubrzan efektima globalnog zagrevanja.

Ove godine, naučnicima je podignut moral. U istraživanju koje je objavljeno u časopisu “PLOS Biology” pronađeno je nekoliko koralnih sistema koji imaju kapacitet da potpomognu oporavak Velikog koralnog grebena.

“Pronalazak ovih stotinak grebena je kao otkriće kardiovaskularnog sistema Velikog koralnog grebena” rekao je ekolog, profesor Petar Mumbi, jedan od autora istraživanja.

Ovi korali su okarakterisani kao zdravi, što znači da su u regionima koji su relativno hladni i zaštićeni od koralnog izbeljivanja. Oni mogu proizvesti neophodne larve korala koje bi se kasnije prelocirale u ugrožene delove Velikog koralnog grebena. Kako su ovi grebeni dobro povezani sa ostatkom koralnog grebena morskim strujama, naučnici su procenili da bi mogli da snadbeju larvama skoro polovinu koralnog ekosistema.

Još jedna bitna stavka je ta da su ovi grebeni na mestima gde nema bodljikavih morskih zvezda koje predstavljaju prirodnog predatora koralima i igraju veliku ulogu u njihovom izumiranju.

Koliko god ove vesti bile optimistične, naučnici upozoravaju da nema prostora za opuštanje. “Nažalost, ova otkrića ne znače da je Veliki koralni greben bezbedan i da nema razloga za brigu”, rekao je rukovodilac istraživanja Dr Karlo Hok.

Pored poziva na ublažavanje efekata klimatskih promena, istraživanje ukazuje na to da je fokus konzervacije koralnog grebena u prošlosti bio pogrešan ali takođe pruža i nove smernice za očuvanje ovog bitnog ekosistema.

 

Milan Zlatanović

Izvor: independent.co.uk

U planu upravljanje opasnim otpadom u Vladimircima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nosilac projekta preduzeće PUTD Nedeljković d.o.o Provo podnelo je Ministarstvu zaštite životne sredine zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje postrojenja za skladištenje tečnog opasnog otpada koji nastaje pri servisiranju, baždarenju i čišćenju rezervoara za skladištenje naftnih derivata u opštini Vladimirci.

Ministarstvo zaštite životne sredine dalo je saglasnost na predmetnu studiju, a nosilac projekta je dužan da pri radu predmetnog projekta, u svemu ispoštuje mere zaštite životne sredine utvrđene u predmetnoj studiji, kao i uslove nadležnih organa i organizacija.

Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog obaveštenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Novim projektima unaprediti sistem za upravljanje otpadom

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je danas da naša zemlja godišnje stvara približno 2,4 miliona tona komunalnog čvrstog otpada, od čega se 800.000 tona može reciklirati.

Trivan je na konferenciji, na kojoj su predstavljena dva projekta – „Podrška razvoju strateškog okvira u oblasti upravljanja otpadom“ i „Projekat razvoja separacije otpada“, istakao da će Srbija zahvaljujući ovim projektima napredovati u ovoj oblasti. On je objasnio da je cilj projekata odvajanje reciklažnog materijala iz komunalnog i čvrstog otpada, ali i približavanje standardima EU u toj oblasti, uz ocenu da su ovi projekti sjajna prilika da se Srbija ozbiljnije pozabavi pitanjima upravljanja otpadom i otpadnim vodama.

Zamenik šefa Delegacije EU u Srbiji Mateja Norčič Štamcar istakla je da je pretvaranje otpada u resurs jedan od glavnih elemenata cirkularne ekonomije i da se na tome i u Uniji ozbiljno radi.

Kao deo zahteva Poglavlja 27 u okviru pregovora za pristupanje Evropskoj uniji, Srbija je u obavezi da uskladi domaće propise sa evropskim, odnosno da preduzme neophodne mere za obezbeđivanje efikasne implementacije i kontrole primene novih tekovina EU u oblasti zaštite zivotne sredine. Zbog toga se sprovodi projekat “Podrška razvoju strateškog okvira u oblasti upravljanja otpadom”, čije je predviđeno trajanje 24 meseca. Cilj ovog projekta je da se srpskoj administraciji pruži podrška za delotvorno upravljanje evropskim integracijama i pretpristupnom pomoći, kako bi se ubrzalo članstvo u EU.

Jedan od konkretnih ciljeva projekta jeste izrada nove nacionalne strategije upravljanja otpadom, koja će predstavljati osnovni dokument za dugoročno upravljanje otpadom. Strategija će se odnositi na period od 2019. do 2024. godine, a planira se i izrada nacionalnog plana upravljanja otpadom koji će bii sastavni deo strategije. Takođe, izradiće se i nacionalni program prevencije otpada, a očekuje se i razvoj seta ekonomskih instrumenata za implementaciju Plana upravljanja čvrstim komunalnim otpadom. Projekat “Podrška razvoju strateškog okvira u okviru u oblasti upravljanja otpadom” podržala je EU u iznosu od 1.500.000 evra kroz IPA pristupnu pomoć, Ministarstvo zaštite životne sredine, Agencija za životnu srednu Austrije i Švedske i Ministarstvo za životnu sredinu Litvanije.

Drugi projekat, “Projekat primarne separacije otpada” podržali su resorno ministarstvo, EU i Švedska, a on će pomoći uvođenje primarne separacije u četiri regiona sa sanitarnim deponijama kojima upravljaju javna preduzeća – Duboko, Pirot, Srem–Mačva i Pančevo. Zajedno ovi regioni prikupljaju više od 215.000 tona otpada godišnje, od čega može da se reciklira 70.000 tona. Ovaj projekat će pružiti tehničku pomoć u radu sa lokalnim vlastima na planiranju ili nadogradnji sistema primarne selekcije. Investicija će obezbediti neophodnu opremu, uključujući vozila za prevoz otpada, kontejnere i kante. Takođe, biće potrebno da lokalne vlasti sufinansiraju investicije u vidu lokalne infrastrukture i podizanja svesti javnosti. Cilj ovog projekta jeste da stopa reciklaže u četiri regiona poraste na 15 odsto u roku od dve godine nakon uvođenja, što bi značilo da više od 32. 000 tona reciklažnog materijala godišnje ne bi bilo deponovano u ovim regionima.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Uređene javne površine u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Krajem prošle nedelje u Leskovcu su održane ekološke akcije uređenja javnih površina.

Kako je saopšteno, očišćen je prostor oko Zelene pijace i javna površina oko dečjeg igrališta i vrtića u naselju Kumalak. Uklonjena je velika količina otpada i ofarbana ograda na mostu.

Akcije su organizovali JKP Komunalac i kompanija Por Verner Veber, a učešće su uzeli i stanovnici Leskovca.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

Sredstva i za ekološke projekte neformalnih grupa iz Šida, Subotice i Preševa

Sa info sesije o konkursu održane u Šidu foto: Fondacija Ana i Vlade Divac

Fondacija Ana i Vlade Divac objavila je 24. novembra novi konkurs „Možemo i mi“ za podršku najboljim projektima koji unapređuju kvalitet života i rešavaju probleme lokalnog stanovništva u opštinama Šid, Subotica i Preševo.

Novina je da projekte mogu predložiti, osim organizacija civilnog društva iz ove tri opštine, i neformalne grupe od petoro građana koji do sada nisu mogli da učestvuju na konkursima. Oblasti unapređenja života u lokalnim zajednicama nisu ograničene na aktuelnom konkursu pa svi zainteresovani žitelji i organizacije civilnog društva iz ove tri opštine mogu poslati svoje projekte kako iz oblasti kulture, obrazovanja, sporta tako i iz zdravlja i ekologije.

Ovaj konkurs traje do 20. januara i sprovodi se u okviru projekta „Podrška stanovništvu u zajednicama pogođenim izbegličkom krizom u Srbiji“ koji podržava Fondacija za otvoreno društvo. Neformalne grupe mogu dobiti do 200.000 dinara a organizacije civilnog društva do 700.000 dinara za projekte koji se sprovode na teritoriji opština Šid, Subotica i Preševo, a naročito će biti vrednovani oni predlozi koji podrazumevaju realizaciju u ruralnim sredinama, stvaraju prostor za zajedničke aktivnosti migranata i lokalnog stanovništva i u realizaciju uključuju veliki broj ljudi.

Najzdraviji način da stignete do cilja

Električni bicikl koji u našoj zemlji proizvodi „E prime” predstavlja idealno prevozno sredstvo za letovanje ili gradsku gužvu. Ovo savremeno vozilo dostupno je svim generacijama, dostiže idealnu brzinu i predstavlja pravo ekološko rešenje

Na našim ulicama sve češće viđamo električne bicikle za koje vam nije potrebna ni registracija, ni vozačka dozvola, a domet do 200 km sa jednim punjenjem nagoveštava da bi ovakvi bicikli mogli da zamene automobile koji su veliki zagađivači našeg životnog prostora.

Iz godine u godinu električni bicikl postaje sve popularniji, a jedinstven dizajn modela E prime zadovoljiće i potrebe najzahtevnijeg kupca.

Domaći proizvođač pobrinuo se da na tržište izbaci muški i ženski model, a oba se pokreću na otisak prsta. Pored vizuelno lepog izgleda bicikala, ovaj način prevoza štedi i dosta novca.

Zašto trošiti novac na gorivo kada imate potpuno ekološko prevozno sredstvo na baterije? Bez stresa i sa puno uživanja električni bicikl pruža vam bezbednu i ekonomski isplativu vožnju.

Salon „E prime” otvoren je na adresi Milutina Milankovića 1 na Novom Beogradu, a probnu vožnju možete zakazati pozivom na broj: 011 4320 100.

U ponudi „E prime” za sada je nekoliko modela koje možete kupiti na beskamatni kredit sa periodom otplate od 2 godine i mesečnom ratom od 55 evra.

Pozovite ih i zakažite probnu vožnju, a onda odaberite model koji vam najviše odgovara kako biste na zdrav način stigli do cilja.

Ovaj sadržaj je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

U Savi otkrivena visoka koncentracija antibiotika

foto: pixabay

 

Foto: pixabay

U opsežnom istraživanju koje su sproveli hrvatski naučnici dokazano je da otpadne vode iz dela hrvatske farmaceutske industrije dospevaju u Savu i sadrže visoke koncentracije makrolidnih antibiotika, najviše azitromicina i to do hiljadu puta više nego u komunalnim otpadnim vodama, što direktno utiče na sve veću pojavu rezistentnih bakterija u okolini. Ova visoka koncentracija antibiotika u vodi takođe uništava deo rečnog živog sveta kao što su alge, račići i embrioni riba.

Bakterijska rezistencija na antibiotike je jedan od najvećih javnih zdravstvenih problema današnjeg društva. Istraživanja pokazuju da je za sve veći broj bakterija otpornih na antibiotike delimično odgovorna sve veća prisutnost antibiotika u našem okruženju.

U sklopu projekta istraživanja uticaja industrijskih otpadnih voda na razvoj i širenje bakterijske rezistencije na antibiotike u prirodi, naučnici su analizirali uzorke otpadnih voda u dve hrvatske farmaceutske kompanije. Oni su prikupili uzorke prošle godine, tokom sva četiri godišnja doba. Osim uzoraka iz samih odvodnih cevi analizirane su i recipijentne vode, uzvodno i nizvodno od ispusta. Rezultati su pokazali prisustvo makrolidnih antibiotika u visokim koncentracijama i do 1000 puta večim nego u komunalnim otpadnim vodama.

“Naše analize su pokazale da su otpadne vode iz lokalnih hrvatskih farmaceutskih industrija, pogotovo one iz proizvodnje azitromicina, itekako zagađene antibioticima, ali i bakterijama rezistentnim na te antibiotike. Konkretno, tokom proleća i zime detektovali smo azitromicin u koncentraciji i do 4 miligrama po litri, što je jako puno, oko da puta više nego što imamo u našoj krvi dok pijemo antibiotik. U komunalnim otpadnim vodama koncentracije različitih antibiotika koji tao dospevaju putem urina uglavnom ne prelaze 10 mikrograma po litri, a mi smo u prikupljenim uzorcima izmerili i do 400 puta veće koncentracije”, rekla je Udiković Kolić sa instituta Ruđer Bošković

Naučnici upozorovaju na to da i dalje ne postoji zakonska regulativa o dozvoljenim koncentracijama antibiotika u vodama. Koncentracije izmerene u Savi su do 120 puta više od one za koju stučnjaci smatraju da su bezopasne za razvoj rezistentnih bakterija.

“Ne čudi stoga da je pronađena visoka koncentracija bakterija otpornih na antibiotik. “Neke bakterije su prirodno rezistentne na antibiotike i prisutne su u okolini čak i onda kada ta okolina nije bila izložena antibioticima. No, povećanim unosom antibiotika u okolinu remeti se prirodna ravnoteža, budući da antibiotici stvaraju selektivni pritisak na prirodnu mikrobnu populaciju pa onda osetljive bakterije bivaju ili ubijene ili inhibirane, a one koje su rezistente preživljavaju i namnožavaju se. Tako se pospešuje ne samo razvoj rezistencije, već i njeno širenje među bakterijama, uključujući i ljudske patogene, što onda predstavlja rizik za zdravlje ljudi”, ističe Udiković Kolić.

Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, tvrdi da su analize vode iz Save uzete na ulazu u Srbiju pokazale da nema povećane koncentracije antibiotika.

– Što se tiče reke Save, na ulaznom profilu iz Hrvatske radi se redovan monitoring i nisu detektovana nikakva odstupanja od uobičajenih vrednosti. Ako se to pojavi, Agencija će o tome obavestiti nadležno ministarstvo i druge institucije. U akcidentim situacijama delujemo na osnovu zahteva vodne inspekcije.

Milan Zlatanović