Home Blog Page 1167

Počelo otkopavanje uglja na novom kopu Polje G

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da je “Elektroprivreda Srbije” počela otkopavanje uglja na novom kopu Polje “G” u okviru RB “Kolubara”, čime se obezbeđuje stabilna proizvodnja električne energije u zimskoj sezoni.

Antić je istakao da je planirano da se na tom kopu godišnje proizvodi između 5 i 6 miliona tona uglja, uz ocenu da je taj kop važan za ukupan energetski sistem i proizvodnju uglja i struje. On je istovremeno ukazao na to da je to jedno od najboljih kolubarskih ležišta, pošto će se, kako je dodao, dobijati vrlo kvalitetan ugalj.

Vršilac dužnosti direktora JP “Elektroprivreda Srbije” Milorad Grčić rekao je da je Polje “G” jedno od važnih polja za budućnost, odnosno opstanak Kolubare, i dodao da će nove količine uglja osigurati nezavisnost i stabilnost elektroenergetskog sistema Srbije u budućnosti.

Da bi se došlo do uglja, od septembra, kada je počelo otvaranje Polja “G”, otkopano je više od dva miliona kubika otkrivke. Tokom radnog veka kopa biće otkopano i odloženo više od 43 miliona kubnih metara otkrivke, a u zoni ovog kopa nalazi se i približno 4,5 miliona kubika međuslojne jalovine. Preduslov za početak otvaranja Polja “G” i puštanje sistema za proizvodnju otkrivke u rad obezbeđen je izmeštanjem 2,6 kilometara korita reke Kolubare, što je uspešno završeno početkom jula.

Za kontinuiran i stabilan rad Polja “G” predviđeno je i da se do kraja 2018. godine izmesti i više od sedam kilometara Ibarske magistrale.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Razvoj, održivost i umrežavanje OCD u oblasti životne sredine u Srbiji

Organizacija za poštovanje i brigu o životinjama ORCA je realizovala u okviru CSOnnect programa podrške OCD u Srbiji projekat koji je doprineo demokratizaciji i razvoju civilnog društva, pružajući stručnu podršku stabilizaciji, organizacijskom i programskom razvoju udruženja.

U saradnji sa 13 partnerskih organizacija, ORCA je vodila otvorene postupke u kojima je angažovala javne autoritete u javnim diskusijama.

Takođe, je tokom projekta promovisana saradnja između različitih državnih sektora i sa različitim zainteresovanim stranama, a radilo se na stvaranju međusektorske koalicije, koja će pratiti pregovaranje u okviru Poglavlja 27, a naročito u oblasti zaštite prirode, klimatskih promena i upravljanja otpadom.
Održane su se sledeće inicijative i akcije: Unapređenje zaštite Šalitrene pećine; Zaštita staništa posebno ugrožene biljne vrste Erathis hyemalis; Čišćenje reke Jadar – povratak staništa dabru; Čišćenje Kambelevske reke; Evropski vikend posmatarnja ptica na Vlasinskom jezeru i Kampanja javnog zastupanja za ratifikaciju Sporazuma o zaštiti evropskih slepih miševa od strane Republike Srbije.Članovi konzorcijuma koji je predvodila Organizacija za poštovanje i brigu o životinjama – ORCA bili su: Ekološki pokret „Okvir života”, Udruženje „HаbiProt”, Ekološko društvo Dragačevo, Udruženje građana „Eko-kampus”, Udruženje „Pavlos”, Udruženje građana „Forum za održivi razvoj”, Udruženje za razvoj organske proizvodnje „Biobalkan”, Planinarsko društvo „Oštra čuka”, Udruženje mladih – Sokobanja „UM”, Udruženje za zaštitu, odgoj i proučavanje životinja „ZooPlanet”, Agro-turističko-ekološko udruženje „Za Jelašnicu”, Udrženje Ruralni centar „Sova” i Društvo istraživača „Vladimir Mandić-Manda”.Projekat Organizacije za poštovanje i brigu o životinjama – ORCA je trajao godinu dana, a realizovan u okviru Programa podrške organizacijama civilnog društva u Srbiji u oblasti životne sredine – CSOnnect, koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Delegacija Narodne skupštine Republike Srbije na sastanku Parlamentarnog plenuma Energetske zajednice u Beču

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Delegacija Narodne skupštine Republike Srbije u sastavu Žarko Mićin i Snežana R. Petrović, učestvovala je 19. decembra na sastanku Parlamentarnog plenuma Energetske zajednice koji je održan u Beču.

Na sastanku je usvojen preliminarni Poslovnik, kojim je predviđeno da su članovi Plenuma nacionalne delegacije, sastavljene od po dva člana i dva zamenika iz parlamenata država članica Energetske zajednice, i članovi Evropskog parlamenta u jednakom broju kao i članovi iz nacionalnih parlamenata.

Predsedavanje Plenumom je rotirajuće i pripada parlamentu države koja predsedava Ministarskim savetom Energetske zajednice.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač predstavio je program rada Energetske zajednice za 2018. godinu.

Na sastanku je razmotren i usvojen prvi izveštaj Parlamentarnog plenuma o sigurnosti snabdevanja energijom u regionu Energetske zajednice, koizvestilaca Leva Pidlisetkija (Ukrajina) i Klica Tirmea (Evropski parlament).

Delegacija Narodne skupštine Republike Srbije je podnela šest amandmana na Nacrt izveštaja, od kojih su tri usvojena u celosti, dok su dva usvojena uz određene izmene, kao rezultat kompromisa diskusije o amandmanima.

Milisav Pajević

Održana obuka o energetskom menadžmentu u Kruševcu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle nedelje je u Centru za stručno usavršavanje u Kruševcu održana dvodnevna obuka za sve korisnike Informacionog sistema za energetski menadžment (ISEM) u objektima od javnog značaja, koji su u nadležnosti grada Kruševca.

Tokom obuke, 92 korisnika iz osnovnih i srednjih škola, dečijih vrtića, gradskih uprava, javnih – komunalnih preduzeća, mesnih kancelarija, kulturnih institucija sa teritorije grada Kruševca osposobljeno je za korišćenje i unos podataka u Informacioni sistem za energetski menadžment (ISEM). Polaznici obuke su lica zadužena za unos podataka, koji se odnose na potrošnju i troškove za energiju, energenate i vodu u objektima za koje su nadležni, kao i da analiziraju unete podatke i kreiraju jednostavnije izveštaje.

Olivera Drenovac, pomoćnik gradonačelnika za životnu sredinu, održivi razvoj i energetiku naglasila je da se grad Kruševac aktivno uključio u sprovođenje obaveza lokalnih samouprava, a koje su propisane Zakonom o energetici Republike Srbije. U proteklih par godina zahvaljujući podršci, koju Ministarstvo rudarstva i energetike preko Fonda za energetsku efikasnost pruža lokalnim samoupravama dobili smo sredstva za energetsku sanaciju OŠ „Dragomir Marković“, a zahvaljujući sredstvima iz drugog javnog poziva, koji delom finansira i UNDP upravo počinjemo sa radovima na energetskoj sanaciji višenamenskog objekta OŠ „Dragomir Marković“ područno odeljenje u Trmčaru. Takođe, sredstvima Kancelarije za javna ulaganja izvode se radovi na rekonstrukciji osnovnih škola „Nada Popović“ i „Jovan Jovanović Zmaj“, tako da će i u tim školama doći do velikog povećanja energetske efikasnosti objekata, a samim tim i do pozitivnih ekoloških efekata, ali i smanjenja troškova u budžetu grada.

Bratislav Đorđević, energetski menadžer grada Kruševca, naglasio je da je Kruševac među prvim gradovima u Srbiji čiji su krajnji korisnici iz javnih zgrada obučeni za korišćenje ISEM- a. Ova obuka nam puno znači, jer će kolege iz ustanova koje su budžetski korisnici, kada dobiju račun biti u obavezi da podatke unesu u bazu, a gradska uprava će već narednog meseca imati uvid u sve račune, uvideti da li negde ima povećane potrošnje i odmah preduzimati potrebne korektivne mere, rekao je on. To će sigurno doprineti smanjenju računa za energiju ili vodu, jer dosadašnja iskustva u primeni ovog sistema pokazuju da samo redovno praćenje potrošnje u javnim objektima može da dovede do ušteda od čak 10 odsto, smatra Đorđević.

izvor: krusevac.rs

Sandra Jovićević

Počinju energetski pregledi objekata u Staroj Pazovi

Foto: rtv.rs

Kako bi se uspostavio regionalni sistem podrške energetskoj efikasnosti u korišćenju obnovljivih izvora energije u Sremu, Regionalna razvojna agencija u saradnji sa sremskim opštinama uz finansijsku podršku švajcarske Agencije za razvoj sprovodi niz aktivnosti uoči energetskih pregleda javnih objekata na teritoriji opštine.

Energetski pregledi zgrada sprovode se radi utvrđivanja činjenica o tome koliko javni objekti na mesečnom nivou potroše struje, vode, gasa i koliki ih to košta, a zatim kako poboljšati energetsku efikasnost u smislu podsticanja korišćenja obnovljivih izvora energije.

U opštini Stara Pazova energetski pregledi biće sprovedeni u zgradi opštine, dve osnovne škole u Staroj Pazovi, kao i u osnovnim školama u Vojki i Novoj Pazovi.

Projekat „Uspostavljanje regionalnog sistema podrške razvoju energetske efikasnosti korišćenja obnovljivih izvora energije u Sremu” sprovodi Regionalna agencija Srem koji je sa 200 hiljada švajcarskih franaka podržala švajcarska Kancelarija za razvoj i saradnju.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

Opština Stanari izdvaja 205.000 KM za zaštitu životne sredine u 2018. godini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Skupština opštine Stanari usvojila je budžet za iduću godinu koji iznosi 8.991.798 KM.

Kako je navedeno, planirani iznos od naknada za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije za narednu godinu je 5.900.000 KM, od čega će, prema usvojenom programu, na primarne infrastrukturne radove biti izdvojeno 2.880.000 KM, kapitalne infrastrukturne projekte 465.000 KM, finansiranje ustanova od značaja za lokalnu zajednicu 940.000 KM.

Za zaštitu životne sredine planirano je 205.000 KM, a 720.000 KM za nabavku postrojenja i opreme, kao i kapitalne pomoći.

izvor: srna.rs

Sandra Jovićević

Banjaluka dobija bike sharing sistem

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Automatski sistem iznajmljivanja javnih bicikala – bike sharing, trebalo bi da počne sa radom na proleće iduće godine u Banjaluci, kao prvi sistem te vrste na prostoru Republike Srpske.

Slaviša Sandić, načelnik Odeljenja za saobraćaj i puteve u Gradskoj upravi Banjaluke izjavio je da je za sada planirano da u prvoj fazi, na području grada budu instalirane četiri lokacije sa ukupno 30 bicikala, koje će biti opremljene odgovarajućim terminalom i sistemom za iznajmljivanje i parkiranje bicikala. Korisnici će moći da se registruju putem interneta, mobilnom aplikacijom, direktno na terminalu ili dolaskom u prostorije Odeljenja za saobraćaj i puteve Banjaluke.

Tihomir Dakić, član Centra za zaštitu životne sredine i aktivni biciklista, kaže da uvođenje bike sharing sistema predstavlja značajnu stvar, jer se Banjaluka, kao i drugi urbani gradovi, bori sa zagađenjem vazduha, gužvama u saobraćaju, nedostatkom parking mesta.

izvor: nezavisne.com

Sandra Jovićević

U planu skladištenje otpada u Loznici

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta preduzeće “Green Idea“ podnelo zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja električnog i elektronskog otpada, otpadnih vozila, olovnih akumulatora, otpadnih ulja i drugih vrsta opasnog tečnog otpada, kao i tretmana otpadnih vozila u Loznici.

Ministarstvo zaštite životne sredine dalo je saglasnost na predmetnu studiju, a nosilac projekta je dužan da pri radu predmetnog projekta, u svemu ispoštuje mere zaštite životne sredine utvrđene u predmetnoj studiji, kao i uslove nadležnih organa i organizacija.

Na odluku o saglasnosti na predmetnu studiju nije dozvoljena žalba. Nosilac projekta i zainteresovana javnost mogu pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana prijema ovog obaveštenja, odnosno od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Završen projekat izgradnje vodovoda u naselju Sot

Foto: vojvodina.gov.rs
Foto: vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo mr Vuk Radojević boravio je u opštini Šid, gde je zvanično potvrdio kraj uspešne realizacije projekta „Izgradnja vodovoda u naseljenom mestu Sot“.

On je izjavio da je ovim projektom, naselju Sot obezbeđena vodovodna mreža u ukupnoj dužini oko 8 kilometara , koja se sastoji od 16 krakova i potisnog cevovoda od bunara do rezervoara za vodu.

Projekat u vrednosti preko 16 miliona dinara, zajednički su finansirali Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo sa preko 8 miliona, zatim Uprava za kapitalna ulaganja sa 7,5 miliona dinara, dok je preostali deo sredstava obezbedila opština Šid.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Povoljni uticaji vožnje bicikla po zdravlje prirode i društva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavno istraživanje pokazalo je da vožnja bicikla, čak i kao rekreativna aktivnost, ne samo da smanjuje pretnju od ozbiljnih bolesti već i produžuje životni vek. Naučnici sa Univerziteta u Glazgovu su pratili više od 263 hiljade ljudi iz Engleske, Škotske i Velsa. Grupu je činilo 52 odsto žena i 48 odsto muškaraca uzrasta od 40 do 69 godina. Istraživači su ispitanike podelili u pet grupa na osnovu toga na koji način idu na posao i vraćaju se kućama – peške, biciklom, vozeći se kolima ili javnim prevozom, kombinacijom hodanja i vožnje i kombinacijom bicikla i vožnje. Za vreme petogodišnjeg istraživanja otkriveno je da su osobe koje su koristile bicikl kao način prevoza u manjem riziku od kardiovaskularnih oboljenja, raka ili smrti iz bilo kojeg drugog razloga.

Pored pozitivnog uticaja na zdravlje ljudi, zamena automobila biciklima smanjuje gužve na parkinzima i zagađenje vazduha. Zbog navedenih razloga, u kampusu Harvardskog univerziteta postavljeni su sigurnosni kavezi za dvotočkaše i česme na kojima biciklisti mogu da speru blato sa točkova. Pored toga, oni mogu i da kupe kacige na popustu i dobijaju mesečnu nadoknadu za održavanje bicikala.

Valter Vilet, profesor epidemiologije i ishrane na Harvardskoj školi za javno zdravlje koji je i sam biciklista, rekao je da su prednosti redovne fizičke aktivnosti odavno poznate ali da strah od saobraćajnih nesreća umanjuje privlačnost ovog prevoznog sredstva među ljudima.

Pored harvardskog kampusa, i Holandija je primer dobrog tretmana korisnika bicikala. Bicikl predstavlja vid transporta čak jedne trećine stanovništva. Postoje odvojene biciklističke staze i parkinzi. Holandski saobraćajni zakoni biciklima daju prednost u odnosu na automobile, kamione i autobuse. Istraživači Univerziteta u Utrehtu su 2015. godine utvrdili da biciklizam u ovoj državi na godišnjem nivou spreči 6,5 hiljada smrtnih slučajeva i da produžava životni vek prosečnog Holanđanina za šest meseci.

Kako je Beograd u julu 2017. godine objavio Javni konkurs za izbor korisnika mesta za postavljanje stanica za iznajmljivanje bicikala na teritoriji grada Beograda i izrazio želju da popularizuje taj vid prevoza, možda smo na pragu da naša prestonica postane novi Amsterdam. Plan je da u narednih šest godina na 150 mesta u gradu budu napravljene biciklističke stanice za minimum 750 dvotočkaša, a od ukupnog broja 20 odsto biće na električni pogon. Konkursom je predviđeno da stanicu čini na određen način obeležena i uređena površina sa određenim brojem elemenata za kontrolisano preuzimanje i vraćanje bicikala, bicikli i informacioni pano. Gradonačelnik Beograda tom prilikom označio je bicikliste kao jedan od prioriteta Gradske uprave i najavio uređivanje 120 kilometara novih biciklističkih staza. Grad je u tom trenutku raspolagao sa 83 kilometra biciklističkih staza. U okviru projekta Beograd biciklom, osim stanica za javne bicikle, u planu je postavljanje 200 parkirališta, poput onih ispred Starog dvora ili na Terazijama. Najviše će ih biti na Novom Beogradu (47), Starom Gradu (20) i na Paliluli (18). Najmanje parkirališta za dvotočkaše imaće Zemun, sedam, i Čukarica, samo tri.

Pored vlasti, i građani se, najčešće preko društvenih mreža, spontano okupljaju i šire ideju o zaštiti životne sredine, zdravom životu i potrebi za čistijim vazduhom u gradovima. „Debeli biciklisti”, „Samo ne autom”, „Ulice za bicikliste” i „Kritična masa” su samo neke od mnoštva akcija koje smo Vam već predstavili u okviru teksta u izdanju EKO-MOBILNOST.

Jelena Kozbašić

Adnan Bosović: Balkan mora da ide u korak sa Evropom

Foto: JP Elektroprivreda BiH

Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini po pitanju elektromobilnosti, koliko su popularni energetski efikasni automobili i kakvo je stanje sa infrastrukturom punjača, objasnio nam je Adnan Bosović, diplomirani inženjer elektrotehnike i stručni saradnik za razvoj distributivnih, energetski efikasnih objekata pri Sektoru za strateški razvoj u JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo.

EP: Kada je e‐mobilnost u pitanju, kakva je trenutno situacija u BiH? Kolika je zastupljenost hibridnih, a kolika full‐electric automobila?

Adnan Bosović: Što se tiče situacije u BiH, iz godine u godinu koristi se sve veći broj hibridnih vozila koja su mnogo ranije došla na tržište. Ova vozila se, međutim, ne mogu puniti iz elektroenergetske mreže. Što se tiče čisto električnih vozila, JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo nedavno je kupila prva dva električna automobila u BiH i to Mitsubishi iMiEV i Volkswagen e‐Golf. Nemam informaciju o korišćenju plug‐in hibridnih električnih vozila u BiH. Postoji i vrlo mali broj prerađenih električnih vozila.

EP: Šta je, prema vašem mišljenju, razlog za to što broj ovih vozila u široj upotrebi baš i nije za pohvalu?

Adnan Bosović: Evidentno je da je tržište elektromobila u BiH još uvek u vrlo ranoj fazi razvoja. Međutim, kao i u ostalim sektorima, za očekivati je da će uz određeno kašnjenje i BiH dostizati stepen razvijenosti tržišta elektromobila kao u zemljama u zemljama EU. S obzirom na to da je prodajna cena elektromobila i dalje poprilično visoka, ključni preduslov za ovo je uvođenje podsticaja.

EP: Na koje sve prepreke nailaze kupci, ali i uvoznici, električnih automobila u vašoj zemlji?

Adnan Bosović: Što se tiče tržišta električnih vozila u BiH, za sada su prisutna dva brenda čija vozila je nabavila JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo. Tek se vrši oprema servisa i obuka servisera za održavanje ovih vozila. Kako kupci, tako i uvoznici teško dolaze na red za nabavku električnih vozila zbog ograničene ponude na tržištu i velikih narudžbina u zemljama EU. Druge prepreke za opšte korišćenje električnih automobila su nedostatak javne i privatne infrastrukture za punjenje i strah vozača od nestanka energije pre dostizanja svog odredišta zbog ograničenog dosega postojećih električnih automobila.

EP: Da li očekujete da BiH u skorije vreme obezbedi subvencije uvoznicima električnih i hibridnih vozila, kao i poreske olakšice vlasnicima ovakvih automobila?

Adnan Bosović: Smatram da bi svakako trebalo insistirati na uvođenju različitih podsticaja i olakšica, po uzoru na zemlje Evropske unije, jer je ovo ključni preduslov da se konačno krene sa značajnijom prodajom električnih automobila u Bosni i Hercegovini.

EP: Da li JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo vrši uticaj na promenu zakonskih regulativa koje se tiču pojednostavljivanja registracije električnih vozila?

Adnan Bosović: Do ovog trenutka je bilo rano krenuti sa ovakvim inicijativama, ali primećujemo da je javnost sazrela za pomake u ovom pogledu, te se u skorijoj budućnosti nadamo konkretnim koracima.

Photo: PE Elektroprivreda BiH

S obzirom na to da je prodajna cena elektromobila još uvek poprilično visoka, ključni preduslov za ovo je uvođenje podsticaja

EP: Kada očekujete da se u BIH izgradi infrastruktura, odnosno mreža stanica za punjenje?

Adnan Bosović: U BiH već postoji određeni broj punjača za električna vozila, prvenstveno u gradu Sarajevu. Dobar deo se odnosi na punjače u auto salonima, koje su namenjene za njihove vlastite potrebe. Prvu javnu stanicu za punjenje u BiH izgradio je 2016. godine Hotel Residence Inn Marriott u Sarajevu, ali ona je namenjena samo za goste hotela. Prva stanica za punjenje koju je izgradila JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo smeštena je ispred zgrade Direkcije, na adresi Vilsonovo šetalište 15 u Sarajevu. Punjač je u funkciji, a očekuje se uskoro i promocija. Punjenje će, do daljeg, biti besplatno za sve vlasnike elektromobila. U narednim godinama ćemo sigurno biti svedoci širenja mreže punjača i stanica za punjenje za električna vozila u BiH.

EP: Da li JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo planira da se poveže s međunarodnim koridorima, odnosno da omogući putnicima iz Evrope da bez poteškoća pune svoje elektromobile i u BiH?

Adnan Bosović: Ako BiH želi da se poveže sa međunarodnim koridorima kojima će saobraćati elektromobili, razvoj DC punjača velike snage je sigurno imperativ. Naravno da smo svesni značaja ovih stanica za punjenje, ali je još rano govoriti o konkretnim lokacijama i njihovom broju.

EP: Kada očekujte da će se stvari na Balkanu promeniti nabolje i koje je korake neophodno preduzeti?

Adnan Bosović: Vreme brzo prolazi i sektor elektromobilnosti se ubrzano razvija, tako da i Balkan mora da ide u korak sa Evropom, a to znači da bi trebalo da se uvedu podsticaji i različite olakšice, zatim da se investira u mreže punjača za električna vozila, kao i da se nabavljaju električni automobili.

EP: Koju količinu vozila postojeća struktura elektrodistributivne mreže može da izdrži?

Adnan Bosović: Mi smo radili detaljne analize uticaja punjenja elektromobila na naše elektrodistributivne mreže, a na osnovu njih je objavljeno nekoliko naučnih i stručnih radova. Rezultati pokazuju da okvirni procenti prodora elektromobila, od kojih se ne očekuju veći problemi, iznose 5–10 odsto. Ovo znači da distributivna mreža nije prepreka u početku za uvođenje elektromobila. Naravno, problemi se mogu pojaviti lokalno, na pojedinim mrežama, ali operateri distributivnog sistema imaju ustaljene načine povećanja kapaciteta svojih mreža. Naravno, za veći prodor elektromobila od 20–50 odsto mnogo toga se menja i problemi su veliki, a o toj temi postoji mnogo naučnih i stručnih radova.

Photo: PE Elektroprivreda BiH

EP: Koliki uticaj da se nešto promeni ima vaš tim stručnjaka za inovacije u ovom sektoru?

Adnan Bosović: Sektor za strateški razvoj u JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo između ostalog zadužen je za pilot projekte i uvođenje novih tehnologija u našu kompaniju, te je iz toga jasna i naša uloga u sektoru elektromobilnosti. Svoje aktivnosti realizujemo uz pomoć drugih sektora. Na primer, pilot‐projekat prve stanice za punjenje električnih vozila ne bi bilo moguće realizovati bez Sektora za opšte poslove i Elektrodistribucije Sarajevo. Razvoj tržišta elektromobila će sigurno potpomoći i mnogi drugi subjekti kao što su prodavci automobila, fondovi za zaštitu životne sredine, opštine, ministarstva i druge institucije.

EP: S obzirom na to da ste nedavno prikazali svoj prvi elektromobil, recite nam nešto o njemu? Koje su mu karakteristike, koju bateriju ima – koji mu je kapacitet? Koliko je dosad prešao? Da li ste razmišljali da mu na krov ugradite solarne panele?

Adnan Bosović: Do sad smo nabavili dva električna vozila za potrebe voznog parka JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo. Reč je o električnim vozilima Mitsubishi iMiEV i Volkswagen e‐Golf. Mitsubishi iMiEV je mali gradski automobil za 4 osobe sa snagom motora od 49 kW i baterijom kapaciteta 16 kWh, što omogućava maksimalni domet od 160 km. Volkswagen e‐Golf je električni automobil u kompakt klasi za 5 osoba sa snagom motora od 100 kW, baterijom kapaciteta 35,8 kWh i dometom od 300 km. Predviđena namena im je zasad lokalna vožnja u okruženju grada Sarajeva, za čim potrebu ima Direkcija kompanije u kojoj se i koriste. Automobili su serijski proizvedeni, pa ne razmišljamo o njihovom prepravljanju u smislu ugrađivanja solarnih panela.

Photo: Elektroprivreda BiH

Korišćenje prvog punjača kojeg je JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo postavila ispred svoje Direkcije potpuno je besplatno

EP: Recite nam nešto o punjačima na kojima radite, koje su snage, koliko su brzi?

Adnan Bosović: Prva stanica za punjenje koju smo instalirali opremljena je sa dva Mode 3 tip 2 konektora i predviđena za AC punjenje dva vozila sa maksimalnom snagom do 2×22 kW. Treba međutim istaći da snaga AC punjenja električnih vozila zavisi od snage ispravljača u električnom vozilu, koji je u stvari ograničava. Tako se Mitsubishi iMiEV sa naše stanice za punjenje puni snagom od 3,7 kW, a Volkswagen e‐Golf snagom od 7,2 kW.

EP: Pošto ste i sami imali prilike da se provozate elektromobilima, opišite nam svoj utisak.

Adnan Bosović: Imao sam priliku, naravno, da vozim naša nedavno kupljena električna vozila kao i neka vozila ranije prilikom poslovnih poseta zemljama regiona na temu elektromobilnosti. Najveća subjektivna razlika u odnosu na vozila s manuelnim menjačem je to što je u elektromobilima sve automatski. Pored toga, snažan utisak je na mene ostavilo veliko ubrzanje električnih vozila, ali i njihov neobično tih rad.

EP: Za kraj, imate li neku poruku za vozače‐zagađivače? Adnan Bosović Masovna upotreba električnih vozila je budućnost i na tom putu su sve razvijene zemlje Evrope i sveta. Prodajna cena jeste još uvek relativno velika, ali će sigurno padati sa većom serijskom proizvodnjom i razvojem tehnologija. Uvođenje podsticaja cenovno približava električna vozila običnom čoveku i stoga treba insistirati na njihovom uvođenju i u zemljama našeg regiona.

Interjvu vodila: Vera Rakić

Ovaj intervju je prvobitno objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

Dopunjena odluka o deponovanju smeća i korišćenja sredstava Fonda za zaštitu životne sredine u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Gradsko veće grada Leskovca juče je održalo sednicu.

Na ovoj sednici usvojeni su predlozi odluka o izmenama i dopunama predloga programa godišnjeg korišćenja sredstava Fonda za zaštitu životne sredine grada za 2017. godinu i izmena i dopuna predloga odluke o odobravanju finasijskih sredstava za finansiranje komunalne usluge deponovanja smeća, odnosno bezbednog odlaganja otpada kod kompanije PWW.

Pravni osnov za donošenje ovih odluka je usaglašavanje sa rebalansom budžeta, kazao je šef odeljenja za zaštutu životne sredine Srđan Đikić.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

Trajno rešavanje problema vodosnabdevanja u Užicu tokom 2018. godine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas da je resorno ministarstvo obezbedilo 280 miliona dinara za završetak rekonstrukcije fabrike vode u Užicu, čime će ovaj grad trajno rešiti pitanje vodosnabdevanja.

Mihajlović je, tokom obilaska postrojenja za prečišćavanje vode za piće “Petar Antonijević” na Cerovića brdu u Užicu, podsetila na to da je za godinu dana završena prva faza radova na rekonstrukciji i dogradnji fabrike vode, nakon koje je postrojenje za preradu dobilo veći kapacitet i još bolji kvalitet vode. Ona je najavila da će već u januaru biti raspisana javna nabavka za radove u drugoj fazi i izrazila očekivanje da će u februaru biti potpisan ugovor za izvođenje radova, koji će trajati približno osam meseci. Završetkom druge faze radova, kako je naglasila, kompletno će se rešiti problem snabdevanja vodom 70.0000 građana Užica i grad će ponovo moći da koristi vodu sa akumulacije Vrutci.

Prema njenim rečima, ukupna ulaganja u modernizaciju i izgradnju sistema vodosnabdevanja i kanalizacije u gradovima u Srbiji iznose više od 250 miliona evra. Takođe, kako je dodala, resorno ministarstvo će sa predstavnicima Grada Užica razgovarati i o zameni vodovodnih cevi, kao što je to rađeno i u drugim gradovima.

Gradonačelnik Užica Tihomir Petković izrazio je zahvalnost Mihajlović u ime svih građana Užica na podršci projektu i stalnom nadzoru, zahvaljujući kojem je prva faza radova završena za godinu dana. On je naglasio da je ovo prva rekonstrukcija postrojenja otkako je ono izgrađeno 1980. godine, i dodao da je, zahvaljujući podršci Vlade, kad se pojavio problem s algama u akumulaciji Vrutci obezbeđeno snabdevanje vodom sa Sušičkih vrela. U okviru druge faze, kako je objasnio, biće obezbeđen redovan monitoring vode, sanacija vodozahvata i izgradnja novog objekta sa tehnologijom filtriranja vode aktivnim ugljem, čime će voda sa akumulacije Vrutci moći da se ponovo koristi.

U prvu fazu rekonstrukcije i dogradnje postrojenja za prečišćavanje vode za piće “Petar Antonijević” u Užicu uloženo je 400 miliona dinara, od čega je 360 miliona dinara obezbedilo Ministarstvo, a 40 miliona Grad Užice. Radove je izvodilo preduzeće “Jedinstvo” iz Sevojna, a projekat je sačinio Institut “Jaroslav Černi”, navodi se u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Odlična proizvodnja energije ogranka HE Đerdap

Foto: djerdap.rs
Foto: djerdap.rs

Proizvodni kapaciteti Ogranka HE Đerdap 18. decembra 2017. godine sistemu su isporučili 32.418.000 kWh električne energije.

Od ostvarene proizvodnje HE „Đerdap 1“ proizveo je 25.184.000 kWh što je blizu ostvarenog rekorda 27. decembra 1982. godine kada je proizvedeno 26.120.000 kWh. Ovo je rezultat odlične pogonske spremnosti i dobre hidrologije. Rekord bi sigurno bio premašen da tokom noćnih sati nije smanjena proizvodnja sa 1.120 MWh na 820 MWh, radi sekundarne regulacije.

Pogonska spremnost agregata HE Đerdap 1 ( 4 revitalizovana i dva nerevitalizovana) je izuzetna i omogućava preradu u električnu energiju kompletnog dotoka Dunava (potencijal) kaže za EPS Energiju Radmilo Nikolić direktor za proizvodnju energije Ogranka HE „Đerdap“. Ovo je značajan rezultat s obzirom da je u prvih osam meseci ove godine na Dunavu zabeležena izuzetno loša hidrologija. Od septembra Dunav je naišao punom snagom i proizvodnja je u ovom mesecu prebačena za 41 odsto. U oktobru je proizvodnja veća za 30 odsto od predviđenog plana, dok je za novembar proizvodnja premašena za 35 odsto. Kulminacija prekoplanske proizvodnje došla je u decembru kada se očekuje prebačaj plana za čak 50 odsto. Ovom rezultatu takođe doprinosi i novi četvrti po redu revitalizovani agregat koji je sinhronizovan 17. oktobra ove godine.

Druga Dunavska elektrana od 11. decembra proizvodi više električne energije od godišnjeg plana, s obzirom da je tog dana proizvodnjom od 1.451.000 kWh ispunila godišnji plan. Dnevnom proizvodnjom od 5.953.000 kWh 19. decembra elektrana je bila blizu rekorda od 6.140.000 kWh koji je zabeležen 21. aprila 2014. godine. Do obaranja rekorda nedostajalo je svega 187 MWh. Rekord bi sigurno bio premašen da se u noćnim satima na zahtev dispečerskog centra EPS-a nije smanjila proizvodnja.

Odlične rezultate beleže i ostale dve Organizacione jedinice ogranka. Vlasinske hidroelektrane plan proizvodnje ispunile su još 29. novembra proizvodnjom 230 miliona kWh. HE Pirot nedostaje još svega 3.853.000 kWh i njemu je potrebna dnevna proizvodnja oko 300.000 kWh što će se najverovatnije i ostvariti do kraja godine. S ovim proizvodnim rezultatima treba biti više nego zadovoljan jer godina na izmaku hidrološki se svrstava u lošije godine, ističe direktor Nikolić.

izvor: djerdap.rs

Učešće OIE u Evropskoj uniji iznosi 16,9 odsto

Photo - ilustration: Pixabay
Photo – ilustration: Pixabay

Evropska unija je dosta daleko pod projektovanog cilja i obaveze za svoje članove da se do 2020. dostigne udeo obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije.

Taj udeo, prema poslednjim raspoloživim podacima Evropske agencije za životnu sredinu, iznosio je krajem prošle godine 16,9 odsto, ili nešto više od šestine ukupne potrošnje. Poslednjih godina ovaj udeo se veoma malo povećava ili stagnira. Godine 2015. na primer, taj udeo je povećan za svega 0,2 odsto. Čak i Nemačka, koja je često pominjana kao uzor po svom okretanju prema tzv zelenim izvorima, ostaje pretežno zavisna od konvencionalnih izvora. Udeo „zelenih izvora“ u ukupnoj potrošnji energije se 2015. godine uvećao sa svega 14,59 na 14,67 odsto.

Na čelu liste zemalja po udelu obnovljivih izvora je Švedska sa 54,2 odsto, druga je Finska sa 39,7 odsto, a na samom dnu su Luksemburg sa 5,2 odsto i Holandija sa 5,8 odsto.

izvor: balkanmagazin.net

Sandra Jovićević

Vazduh u Podgorici zagađen 4 dana tokom novembra

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Povećana koncentracija PM10 čestica u vazduhu u Podgorici zabeležena je tokom četiri dana u novembru, navedeno je u izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine.

Kako je saopšteno, četiri dana srednje dnevne vrednosti koncentracija suspendovanih čestica PM10 tokom meseca novembra su bile iznad propisane granične vrednosti. Merenja pokazuju da je najveća koncentracija PM10 čestica zabeležena 26. novembra i iznosila je 94,59 mikrograma po metru kubnom.

Propisana granična vrednost PM10 čestica u vazduhu je 50 mikrograma po metru kubnom, a ova vrednost ne bi smela biti prekoračena više od 35 puta godišnje.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević