Home Blog Page 1142

Crna Gora planira energetsku rekonstrukciju tri javne ustanove u Podgorici

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Ministarstvo ekonomije Crne Gore će u 2018. godini finansirati izvođenje radova na primeni mera energetske efikasnosti na 6 obrazovanih ustanova u Crnoj Gori, ukupne vrednosti 6 miliona evra.

U tom cilju, Ministarstvo će uskoro potpisati ugovor o rekonstrukciji 3 obrazovne ustanove u Podgorici, i to: Gimnaziji „Slobodan Škerović“, Resursnom centru za decu i mlade „Podgorica“ i Resursnom centru za obrazovanje i osposobljavanje „1.jun“. Početak radova na dva resursna centra planiran je već na proleće, dok će radovi na Gimnaziji početi nakon završetka školske godine.

Osim ovih, u 2018. godini je planirana rekonstrukcija još 3 objekta u Crnoj Gori, za koje je tenderska procedura u toku. U pitanju su Zavod „Komanski most“ u Podgorici, OŠ „Aleksa Bećo Đilas“ i SMŠ „Vuksan Đukić“ u Mojkovcu.

Energetska rekonstrukcija svih 6 objekata sprovodi se u okviru „Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama – faze I i II“, koji Ministarstvo ekonomije od 2012. godine realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvete, Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Upravom za imovinu. Za implementaciju programa obezbeđena su sredstva iz kredita KfW banke u vrednosti od 31,5 miliona evra i donacija u vrednosti od 4,68 miliona evra.

Do sada je u okviru Programa izvršena primena mera energetske efikasnosti u 28 obrazovnih ustanova, pri čemu je ukupna vrednost uloženih sredstava iznosila 20,9 miliona evra.

Cilj programa je optimizacija potrošnje energije uz ostvarene uslove komfora, poboljšanje uslova za boravak i rad korisnika, kao i doprinos održivom razvoju Crne Gore.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Doboj: Učešće javnosti u donošenju odluka vezanih za zaštitu životne sredine je neophodno

Foto: CO-SEED
Foto: CO-SEED

Udruženje Dinarica u partnerstvu sa Svetskom organizacijom za zaštitu prirode (WWF) organizovalo je 22. februara 2018. godine u Doboju okrugli sto oko kojeg se diskutovalo o trenutnim mogućnostima učešća u konsultacijama o studijama procene uticaja na životnu sredinu i strateške procene uticaja na životnu sredinu u BiH.

WWF je okupio predstavnike relevantnih ministarstava Bosne i Hercegovine i entiteta, civilnog sektora, akademije, poslovnih subjekata i struke na okruglom stolu kako bi se otvoreno raspravljalo o potrebi učešća u konsultacijama o studijama uticaja na životnu sredinu.

Širom države postoje primeri projekata koji su bili odobreni uprkos tome što negativno utiču na okruženje zato što su studije, čija je svrha pomoći vlastima da donesu ekološki i društveno prihvatljive odluke, nekvalitetne i napravljene bez značajnijeg učešća javnosti. Nova naučna istraživanja se sprovode retko i nepotpuna su, podaci su često stari više od 25 godina što se u doba evidentnih klimatskih i drugih promena ne može smatrati relevantnim za donošenje odluka.

Kako bi doprineli rešavanju ovih problema, a s ciljem jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva i zaninteresovane javnosti za efikasnije učešće u procesima donošenja odluka vezanih za životnu sredinu, u sklopu projekta „Civilno društvo zagovara ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj“ (CO-SEED) izrađene su jednostavne liste provere. Jedan od ciljeva okruglog stola bio je i predstaviti liste za proveru ovih studija.

– Studije životne sredine su često vrlo opsežni, stručni i multidisciplinarni dokumenti, koji obrađuju teme za čije poznavanje treba imati posebna, stručna znanja. Iako postoji niz dokumenata koji su već dostupni a cilj im je olakšati pripremu i reviziju ovih studija, većina njih je usmerena prema stručnjacima i zakonodavcima pa se samo manji deo fokusira na one koji nisu stručnjaci u tom području, a žele izneti svoje mišljenje na najbolji mogući način. Za one koji se ne bave procjenama životnog okruženja, kao što su organizacije civilnog društva i članovi lokalne zajednice, teže je doći do informacija koje su predstavljene u takvim studijama, a samim time i dati konstruktivnu povratnu informaciju. To može dovesti do pogrešne percepcije da oni nisu verodostojni partneri u konsultaciji te da se njihovi komentari i mišljenja odbacuju ili nisu traženi. Kako bi ovo promenili, ciljano smo razvili ovaj dokument za organizacije civilnog društva i zainteresovanu javnost – istaknuo je Đorđe Stefanović, voditelj projekta CO-SEED u BiH.

– Često se dešava da nacrti studija ne budu dostupni na internet stranicama organa uprave, kao i da nisu dostupni u elektronskim formama. I sami smo u više navrata izgubili po nekoliko dana a i sredstva dok bi otišli do opštine i dobili primjerak studije, a često dobijemo odgovor da istu ne možemo kopirati već samo izvršiti uvid na licu mjesta. To je apsurdno i nemoguće kada je reč o studijama sa nekoliko desetina ili stotina stranica. Iako organ koji je nadležan za vođenje postupka od podnosioca traži da se nacrt studije dostavi i u elektronskoj formi, a u isto vreme studije u elektronskoj formi uopšte nisu dostupne za javnost, ili nisu lako dostupne. Građani i organizacije civilnog društva imaju poteškoće da na vrieme pristupe svim informacijama, angažuju stručnjake i pošalju na vreme kvalitetne komentare. Liste za proveru koje smo osmislili unutar projekta CO-SEED pomažu akterima civilnog društva da ubrzaju proces analize i da bez dublje stručne analize identifikuju nedostatke na koje mogu da dostave svoje primedbe, sugestije i komentare u kraćem vremenskom periodu – objašnjava Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Više od 20 predstavnika organizacija civilnog društva, medija, akademske zajednice, nadležnih ministarstava BiH i entiteta te poslovnog sektora učestvovalo je u radu okruglog stola. Tokom rasprave učesnici okruglog stola posebno su naglasili nedostatak prostorne planske dokumentacije što direktno ugrožava kvalitet ovih studija. Istakli su i potrebu za većim brojem stručnjaka u institucijama zaduženim za izdavanje dozvola te njihovom stalnom edukacijom.

Projekt “Civilno društvo zagovara ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj (CO – SEED)” pokrenut je na inicijativu WWF, a sprovodi se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj, dok WWF Adria iz Hrvatske ima savjetodavnu ulogu u projektu. Liste s preporukama osmišljene unutar ovog projekta možete pronaći na našoj web stranici:

http://co-seed.eu/assets/files/NPZh79JVNG-lista-za-provjeru-studija-o-procjeni-utjecaja-na-okolis-bihpdf.pdf
http://co-seed.eu/assets/files/guRrRoX1Gh-lista-za-provjeru-studija-o-strateskoj-procjeni-uticaja-na-okolis-bihpdf.pdf

Liste su utemeljene na dokumentu Evropske komisije “Vodič za EIA: Osvrt na Studiju o uticaju na životnu sredinu” iz 2001. godine.

Izvor: WWF Adria

Projekat prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda u Kragujevcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradsko veće Kragujevca na sednici održanoj 26. februara 2018. godine dalo je saglasnost na zaključenje Memoranduma o razumevanju o Studiji izvodljivosti za Projekat prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda između grada Kragujevca, Ministarstva zaštite životne sredine i Konzorcijuma “Brooks Hannas & Partners“.

Izradu Studije izvodljivosti za taj projekat finansira Švedska kroz “Program podrške razvoju infrastukture životne sredine“ koji u Srbiji implementira BH Konzorcijum.

Radi se naime o obavezi usklađivanja sa politikom i zakonodavstvom EU jer se tretman otpadnih voda smatra jednim od najvažnijih komunalnih problema u regionu Zapadnog Balkana.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Potpisan Memorandum o EE između Pančeva i UNDP-a

Foto: pancevo.rs
Foto: pancevo.rs

Memorandum o saradnji između Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i lokalne samouprave – Grada Pančeva potpisan je 26. februara 2018. godine u Maloj sali Gradske uprave grada Pančeva.

Saradnja se odnosi na unapređenje sistema energetskog menadžmenta u Pančevu, a sprovodi se kroz implementaciju projekta energetske efikasnosti (EE) u Srbiji u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike Republike Srbije.

Osnovni cilj EE projekta je da podrži uvođenje sistema energetskog menadžmenta (SEM) u opštinama, uključujući informacioni sistem energetskog menadžmenta (ISEM) širom Srbije, kako bi se povećao nivo investicija u EE u javnim zgradama i komunalnim uslugama, i kako bi se povećala njihova energetska i troškovna efikasnost.

Memorandum o saradnji su potpisali gđa Steliana Nedera, zamenica stalnog predstavnika UNDP i gdin Predrag Živković, zamenik gradonačelnika grada Pančeva.

Svečanom potpisivanju memoranduma su prisustvovali i pomoćnik ministra u Ministarstvu rudarstva i energetika, dr Miloš Banjac, kao i Maja Matejić, portfolio menadžer za energetiku UNDP.

U svom obraćanju, gđa Nedera je naglasila važnost i dobrobiti ovakve saradnje. Ministarstvo rudarstva i energetike i Program UN za razvoj – UNDP zajednički rade na sprovođenju dva projekta ukupne vrednosti preko 45 miliona dolara, koji su usmereni na povećanje energetske efikasnosti u gradovima i opštinama Srbije, i povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije, konkretnije, biomase. Nadamo se da će današnje potpisivanje Sporazuma o saradnji i predstojeće obuke omogućiti Pančevu da poboljša svoju energetsku efikasnost, ostvari uštede i donese ekonomske, ekološke i društvene koristi za lokalnu zajednicu. Našim zajedničkim aktivnostima u ovoj oblasti doprinosimo i ostvarenju globalnih ciljeva održivog razvoja, posebno cilja broj 7: dostupna i obnovljiva energija i cilja broj 11: stvaranje održivih gradova i zajednica.

Zamenik gradonačelnika grada Pančeva se zahvalio na pozivu za saradnju, objašnjavajući značaj memoranduma za grad Pančevo. Veoma cenimo i ujedno vam se zahvaljujemo što ste grad Pančevo, pre svega, prepoznali, a potom i uvrstili u naprednije gradove po pitanju energetske i komunalne infrastrukture, ali i kadrovskih kapaciteta, za upućivanje poziva i sprovođenje jedne ovakve saradnje. Uvođenje sistema energetskog menadžmenta je kompleksan i zahtevan posao, koji podrazumeva različite aktivnosti, obuke, učešće u pilot projektu za razvoj i integraciju sistema za automatsku razmenu podataka uz učešće javno-komunalnih preduzeća, kao i dalju edukaciju i razmenu iskustava za energetskog menadžera i ostale relevantne stručnjake. Svakako je ovo za grad Pančevo jedinstvena prilika da značajno unapredi uvođenje pomenutog sistema i verujemo postane jedan od lidera u ovoj oblasti.

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Republike Srbije, dr Miloš Banjac, je zadovoljan rezultatima koje je grad Pančevo ostvario u oblasti energetske efikasnosti. U okviru redovnih aktivnosti kojima se bavi Ministarstvo rudarstva i energetike i saradnje sa UNDP-jem na projektu uvođenja sistema energetskog menadžmenta u Srbiji, u jedinici lokalne samouprave, potpisan je i ovaj sporazum. Grad Pančevo je potpisao ovaj sporazum kao grad koji je prepoznat da ima najbolje rezultate u oblasti energetske efikasnosti i ljudi koji rade u Pančevu, pokazuju ličnu inicijativu u vezi sa ovim projektom i ovim poslom. Gradska toplana, Gradska uprava i svi ljudi koji su ovde zaposleni, imaju izuzetne rezultate i zbog toga smo ih izabrali da nastavimo ovaj projekat.

Glavni cilj ovog projekta je da unapredimo postojeći okvir sistema energetskog menadžmenta, da se omogući takozvano masovno prikupljanje podataka, da gradska toplana svojim sistemom elektronski popunjava određene baze podataka koje su potrebne ministarstvu, a i gradu Pančevu, da bi mogli da unaprede energetsku efikasnost. Bez kvalitetnih i brzoprenosnih podataka to je nemoguće. Očekujem da će rezultat ovog projekta posle biti kopiran i iskorišćena iskustva sa ovog projekta na druge gradove u Srbiji.

izvor: pancevo.rs

Sandra Jovićević

Vlada Japana doprinosi zaštiti životne sredine u Srbiji

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić prisustvovao je u ambasadi Japana potpisivanju ugovora za bespovratno finansiranje 12 lokalnih projekata u Srbiji u vrednosti od 880.045 evra koje je Vlada Japana dodelila kao pomoć Srbiji. Ceremoniji je u ime Vlade Japana prisustvovao Đunići Marujama ambasador Japana u Republici Srbiji, a pored predstavnika lokalnih organizacija, bili su prisutni i predstavnici resornih državnih organa Republike Srbije.

Pomoć Japana za dvanaest lokalnih organizacija u Srbiji namenjena je osnovnim potrebama stanovništva. Dodeljena donacija predstavlja finansijsku podršku rešavanju životnih pitanja stanovništva i doprinos sveukupnom socijalnom razvoju zemlje. Zaštita životne sredine je, pored zdravstvene zaštite, obrazovanja i socijalne zaštite, prepoznata kao jedna od glavnih oblasti interesovanja Vlade Japana. U skladu s tim, u okviru ove pomoći, Ljig, Mladenovac i Titel dobili su savremena vozila za prevoz otpada, čime je učinjen konkretan korak ka unapređenju životne sredine u ovim lokalnim zajednicama.

Ivan Karić, izražavajući zahvalnost Vladi Japana na doslednoj pomoći našoj zemlji u oblasti životne sredine, istakao je da je rešavanje pitanje upravljanja otpadom u lokalnim samoupravama značajno sa stanovišta ostvarivanja kvalitetnijeg i zdravijeg života njihovih stanovnika, ali i primer i podsticaj za unapređenje životne sredine na globalnom planu.

Kako je ambasada Japana naglasila, u Srbiji je od 1999. godine realizovano 207 ovakvih projekata. Uključujući ove grantove, ukupan iznos japanske pomoći kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva u Srbiji od 1999. godine, iznosi preko 13.2 miliona evra. Ukupan iznos japanske pomoći Srbiji u toku istog perioda premašuje 507 miliona evra.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

5 prednosti čiste energije

Foto: pixabay

Kako klimatska kriza postaje sve očiglednija lako je pasti u očaj nakon sagledavanja realnog stanja naše planete, ali, ipak postoji nada. Stručnjaci znaju koje poteze treba da napravimo kako bismo smanjili štetu i zato treba biti optimističan.

Jedna od strategija u borbi protiv klimatskih promena je okretanje čistoj energiji. Svet polako uviđa benefite obnovljivih izvora energije a mi ćemo vam u daljem tekstu navesti samo neke. Prednosti su jasne kao vedro nebo.

  •  Obnovljivi izvori energije smanjuju svetsko siromaštvo

Trenutno, 1/6 svetske populacije nema pristup struji, uglavnom u ruralnim područjima zemalja u razvoju gde ne postoje uslovi da se domaćinstva povežu  na energetsku mrežu. Solarni paneli, baterije nove generacije i LED svetla samo su neki od rešenja za ovaj problem. U svetu je sve više preduzetnika koji rade na novim pristupima tehnologiji namenjenoj za zajednice u ruralnim područjima. Kompanija Tesla, poznata po svojim inovacijama, trenutno radi na bateriji koja ima velike kapacitete skladištenja solarne energije i planira da je pokloni Portoriku u nadi da će lokalnom stanovništvu pomoći da se oporavi nakon uragana Marija. Uz nove tehnologije zajednice u Bangladešu, Peruu i ruralnoj Indiji mogu da uživaju u prednostima električne energije, i sve je to moguće zahvaljujući energiji Sunca.

  • Čista energija čini svet bezbednijim mestom

Sa sve toplijom klimom dolazi i problem nestašice hrane što utiče na milione ljudi da migriraju dalje destabilizujući već poljuljane političke odnose zemalja Afrike i Azije. Prelaskom na obnovljive izvore energije proces globalnog zagrevanja se usporava što znači sledeće, manje suša i više hrane. Takođe, čista energija je jeftinija, pa bi njenom upotrebom vojske u mirovnim misijama dobile više sredstava da čine svet bezbednijim mestom.

  • Čista energija pozitivno utiče na zdravlje

Ova računica je jednostavna. Sagorevanje fosilnih goriva zagađuje vazduh, vodu i zemljište a izlaganje ovakvom zagađenju dovodi do raznih bolesti. Sa druge strane, prikupljanje i korišćenje energije Sunca, vetra i vode ne zagađuje našu okolinu i dragocene resurse.

  • Čista energija čuva šume

Prelaskom na obnovljive izvore energije smanjuje se potreba za sečenjem šuma. Deforestacija je odgovorna za oko 15% emisija gasova sa efektom staklene bašte globalno, skoro isto kao i transport. Zemlje poput Brazila i Indije u sklopu strategija za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma rade na zakonima koji bi znatno smanjili seču šuma. Čuvanjem šuma, sprečava se ispuštanje miliona tona ugljen dioksida u atmosferu.

  • Čista energija stvara poslove

Prošle godine, industrija čiste energije zaposlila je oko 9,8 miliona ljudi globalno. Do 2030. godine, ako bi se udvostručila upotreba čiste energije, ovaj sektor bi mogao da zapošljava više od 24 miliona ljudi. Samo u Americi, solarna energija je sektor koji otvara najviše radnih mesta i to 17 puta brže nego bilo koja grana ekonomije.

Milan Zlatanović

Izvor: climaterealityproject

Uskoro počinje izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda u Međulužju

Foto: beograd.rs
Foto: beograd.rs

Gradski menadžer Goran Vesić obišao je radove na izgradnji kanalizacione mreže u opštini Mladenovac, na potezu između mesnih zajednica Selters i Koraćica i tom prilikom rekao da će građani u drugoj polovini godine moći da se priključuju na taj sistem.

Kako je naveo, godinu dana smo intenzivno radili na ovom projektu i veoma smo zadovoljni zbog početka radova. Biće urađena kanalizaciona mreža u dužini od 1.900 metara, a biće obuhvaćene Livadarska i Bosanska ulica. Ovde postoji fekalni kolektor i građani će već u drugoj polovini godine moći da se priključuju, objasnio je Vesić.

Prema njegovim rečima, zajedno sa Direkcijom za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda završen je tenderski proces za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u Međulužju, za šta su stigle dve ponude. U narednih nekoliko nedelja, dodao je Vesić, biće potpisan ugovor sa jednom od dve zainteresovane kompanije. Nakon toga počeće izgradnja postrojenja, što znači da ćemo ljude koji tamo žive moći da priključimo na kanalizaciju, kako se više otpadne vode ne bi ulivale u reku.

Što se tiče regionalnog vodovoda Makiš–Mladenovac, u ovom trenutku radovi su stigli do Male Ivanče. Taj projekat je 2014. godine bio u potpunosti „mrtav”, a od tada do danas uloženo je oko 57 miliona evra. Za finalizaciju projekta potrebno je još 66 miliona evra, što je takođe obezbeđeno, ali ćemo nastaviti rad u etapama. Naselja na teritoriji opštine Grocka se već priključuju na vodovod, polako se približavamo opštini Sopot, kao i Mladenovcu, odnosno rezervoaru Rajakovac. Sve to znači da će regionalni vodovod biti završen 2021. godine kada će građani Mladenovca imati stabilno vodosnabdevanje, što sada nije slučaj sa pojedinim delovima ove opštine, poput naselja Koraćica, naglasio je gradski menadžer.

izvor: beograd.rs

Sandra Jovićević

Rezultati projekta „Monitoring sova Parka prirode Stara planina“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru Projekta „Monitoring sova u Parku prirode Stara planina“ u toku 2017. godine obavljen je terenski pregled postavljenih veštačkih duplji za gnežđenje sova, postavljena drvena osmatračnica za posmatranje ptica i izrađena publikacija o sovama Parka prirode „Stara planina“. Terenska istraživanja su sprovedena po metodologiji istraživanja noćnih grabljivica, u cilju utvrđivanja njihove brojnosti i prostornog rasporeda, što kao krajnji cilj ima izradu smernica i mera zaštite područja i održivog korišćenja.

Potreba za postavljanjem kućica za sove, nastala je delom zbog toga što se osušena i šuplja stabla u šumskim kompleksima seku i izvlače iz šuma, što predstavlja veliki problem za veći broj vrsta ptica, koje kao mesta gnežđenja koriste prirodne duplje u stablima. Sečom tih stabala oko 40 vrsta ptica na području Parka prirode „Stara planina“ gube adekvatna mesta gnežđenja, noćenja i prezimljavanja, kao i izvore hrane.

Tokom 2015. i 2016. godine postavljeno je tri tipa veštačkih duplji za tri vrste sova – šumska sova Strix aluco, dugorepa sova Strix uralensis i gaćasta kukumavka Aegolius funereus.

U aprilu, junu i decembru 2017. godine obavljeni su terenski obilasci postavljenih veštačkih duplji na lokalitetima Vrelo, Široke luke, Arbinje, Tri čuke (Pirot) i Babin zub, Golema reka, Draganište, Aldinac (Knjaževac) kada je pregledano 47 veštačkih duplji. Ovom prilikom pregledane su postavljene kućice i to za dugorepu Strix uralensis 20 , šumsku sovu Strix aluco 19, a osam za gaćastu kukumavku Aegolius funereus.

Da je postavljanje veštačkih duplji (kućica) uspešna mera aktivne zaštite govori podatak da je u kućici postavljenoj na lokalitetu Babin zub u bukovoj šumi, u režimu zaštite prvog stepena, pronađeno aktivno leglo sa pet jaja šumske sove.

Projekat Monitoringa sova Parka prirode „Stara planina“ biće nastavljen i narednih godina u saradnji sa upravljačem PP „Stara planina“ – JP „Srbijašume“.

Uredbom Vlade Republike Srbije Stara planina je 1997. godine proglašena je Parkom prirode prve kategorije na površini od 141.000 ha, dok sadašnja površina pod zaštitom iznosi 114.332 ha i predstavlja najveće zaštićeno prirodno dobro u Srbiji. Upravljač je JP „Srbijašume“, gazdinstva sa sedištem u Pirotu i Knjaževcu. Stara planina je jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta Srbije. Područje je označeno kao međunarodno značajno za biljke (IPA), dnevne leptire (PBA), ptice (IBA), a nalazi se i na spisku objekata geonasleđa Srbije (ProGeo).

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Apatin: Potvrđen opasan otpad u jami

Foto: RTV

Posle više od mesec dana otkako je otkriven slučaj ekološkog incidenta kod Apatina, stigli su toksikološki nalazi iz tajno iskopane jame kod Apatina. Prve stručne analize uzoraka pokazale su da je to opasan otpad, rekla je za RTV Milka Stojanović, načelnica za zaštitu životne sredine u oblasti kontrole industrijskih objekata Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Institut zaštite na radu obavio je toksikološke analize pronađenog ulja u “divljem bazenu”, koji je otkriven pored puta Apatin – Prigrevica i utvrđeno je da je otpad opasan zbog povećane koncentracije ukupnih ugljovodonika (C10-C40) u odnosu na propisanu referentnu vrednost. Rezultata istrage nema, jer je istražni postupak u toku. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine će preuzeti sve mere u okviru svojih nadležnosti u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Somboru i MUP-om, radi pronalaženja lica koje je odložilo predmetni otpad rečeno je RTV-u, u resornom sekretarijatu.

– Na osnovu izveštaja o ispitivanju otpada utvrđeno je da je otpad uzorkovan iz uljne jame (na katastarskoj parceli 1699/3 K.O. Svilojevo, opština Apatin), po karakteru opasan otpad iz rezervoara za transport i skladištenje i otpad od čišćenja buradi – otpadi koji sadrže ulja. S obzirom da se za određenu količinu opasnog otpada ne može utvrditi poreklo, njegova veza sa proizvođačem, odnosno licem koje ga je odložilo, neophodno je da jedinica lokalne samouprave obezbedi sredstva za realizaciju hitnog zbrinjavanja predmetnog opasnog otpada i hitnog ispitivanja zagađujućih, opasnih i štetnih materija u zemljištu, na kojem je pronađen odložen opasan otpad. Zakonom o upravljanju otpadom, članom 78. definisano je da vlasnik ili drugi držalac otpada snosi troškove sakupljanja, transporta, tretmana, odnosno skladištenja, ponovnog iskorišćenja i odlaganja otpada. Troškove uklanjanja otpada izvan deponije, čije poreklo ne može da se utvrdi, odnosno da se ustanovi njegova veza sa proizvođačem ili licem koje ga je odložilo, snosi jedinica lokalne samouprave – istakla je Stojanovićeva.

U Odeljenju za inspekcijske poslove i zaštitu životne sredine opštine Apatin navode da čekaju instrukcije resornog sekretarijata da bi se tečni toksični otpad adekvatno i bezbedno po okolinu otklonio sa sporne lokacije.

Zakonska obaveza svih firmi koje “proizvode” ovakvu vrstu otpada je da moraju imati ugovore sa odlagačima opasnog otpada, gde tačno mora biti navedeno gde odlagač ostavlja otpad, a firme koje upravljaju otpadom moraju biti licencirane, a i firme koje odlažu otpad preko posrednika, moraju znati gde on tačno završava.

– Takođe, Zakonom o zaštiti zemljišta definisano je da sredstva potrebna za realizaciju hitnih mera obezbeđuje lice koje je prouzrokovalo zagađenje ili oštećenje zemljišta. U slučaju da je odgovorno lice nepoznato ili nedostupno, hitne mere sprovodi jedinica lokalne samouprave u skladu sa budžetom – naglasila je ona.

Izvor: RTV

Otvoren je blog u okviru Energetskog portala!

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru novog bloga na našem Energetskom portalu moći ćete da čitate aktuelne zanimljivosti u polju ekologije iz nešto drugačije perspektive.

Bavićemo se obnovljivim izvorima energije, energetskom efikasnosti, održivim razvojem i, ponekad, o „zelenim“ pikanterijama iz života autorke, na nešto neformalniji i opušteniji način nego u sekciji “Vesti”.

Ukoliko povremeno želite da vremeplovom otputujete u prošlost i prisetite se značajnih ekoloških događaja ili Vas zanima kako se pravi čips od meduza i zašto su sarme veća pretnja našoj okolini u odnosu na automobile, posetite nas na sledećoj internet adresi: https://energetskiportal.rs/blog.

Jelena Kozbašić

Botanička kolekcija Pokrajinskog zavoda registrovana na svetskoj listi herbarijuma

Foto: pzzp.rs
Foto: pzzp.rs

Botanička kolekcija Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode je od 20. februara 2018.godine zvanično upisana na listu svetskih botaničkih kolekcija pod nazivom Index Herbariorum sa sedištem u Njujorškoj botaničkoj bašti (The New York Botanical Garden).

Pomenuta lista sadrži podatke o značajnim botaničkim zbirkama u svetu i objedinjuje preko 3.000 institucionalnih zbirki sa skoro 400 miliona dokumentovanih botaničkih uzoraka i omogućava naučnicima širom sveta brzi pristup i pregled materijala. Herbarijum Pokrajinskog zavoda je registrovan pod kodom „PZZP” i četvrta je takva registrovana zbirka u Srbiji, pored zbirki Univerziteta u Novom Sadu (BUNS), Botaničke bašte „Jevremovac” (BEOU) i Prirodnjačkog muzeja u Beogradu (BEO).

Botanički fond sadrži blizu 30.000 presovanih i konzerviranih uzoraka sakupljenih u periodu od 1812. godine do danas na području bivše Jugoslavije i u manjem obimu, zemalja centralne i jugoistočne Evrope.

izvor: pzzp.rs

Sandra Jovićević

Sredinom marta puštanje u rad VE Mesihovina

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pixabay

Vetrolektrana Mesihovina, koju je izgradila Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, planirano je da bude svečano puštena u rad 14. marta 2018. godine, prenose bosanski mediji.

Vetroelektrana Mesihovina sastoji se od 22 vetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje oko 165 GWh. Ukupna investiciona vrednost projekta je oko 81 milion evra.

Realizacijom projekta VE Mesihovina, osim izgradnje novih proizvodnih kapaciteta u proizvodnom sistemu EP HZ HB, poboljšaće se i uslovi za razvoj preduzetništva i industrije, ali i osigurati nova radna mesta na području opštine Tomislavgrad, naveli su ranije iz EP HZHB.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Hrvatska prihoduje 867,5 miliona kuna od prodaje CO2

Vlada Hrvatske je donela Plan korišćenja finansijskih sredstava dobijenih od prodaje emisionih jedinica putem aukcija u Republici Hrvatskoj do 2020. godine, kojim se planiraju ukupni prihodi od trgovanja emisijama gasova sa efektom staklene bašte od 867,5 miliona kuna. Za realizaciju Plana zadužuju se Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike i Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.

Plan se donosi radi pravilne i efikasne upotrebe finansijskih sredstava za realizaciju mera ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promene, skladno odredbama Zakona o zaštiti vazduha. Finansijska sredstva ostvaruju se od prihoda od prodaje emisionih jedinica gasova sa efektom staklene bašte putem aukcija, a temelje se na predviđenoj ceni tih jedinica i očekivanim količinama jedinica koje će se plasirati putem aukcija.

Za Republiku Hrvatsku određena je ukupna količina emisionih jedinica za aukciju i ona za razdoblje od 2017. do 2020. godine iznosi 18.286.692 emisionih jedinica, odnosno tona CO2. Očekivani prihod od prodaje emisionih jedinica koji će se uplaćivati u Fond iznosi 867,5 miliona kuna, uz procenu da će prosečna cena jedinica iznositi oko 6,3 evra. Od ovog iznosa za realizaciju mera ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promene planira se utrošiti oko 825 miliona kuna.

Plan je detaljno razrađen po prioritetnim merama, skladno namenama korišćenja raspoloživih sredstava propisanih Zakonom o zaštiti vazduha, a mere su grupisane u osam prioritetnih područja: obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost, promet, energetsko siromaštvo, ne-energetski sektor (uključujući sektor upravljanja otpadom), projekti ESI fondova i prioritetne mere prilagođavanja na klimatske promene, istraživanje i razvoj i stručna podrška i projekti sa trećim zemljama.

izvor: fzoeu.hr

Sandra Jovićević

Rekordan izvoz Gasproma prošle nedelje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za kompaniju Gasprom prošla nedelja bila je rekordna sa isporučenih 655,2 miliona metara kubnih gasa u inostranstvo.

Kompanija je saopštila da je u subotu, četvrti dan zaredom, probila apsolutni rekord u dnevnom izvozu gasa u inostranstvo i izvezla 2,4 miliona metara kubnih više u poređenju sa petkom, 23. februarom, kada je bio postignut prethodni maksimum.

Gazprom je 2017. godine povećao izvoz gasa u inostranstvo za 8,4 odsto – do 194,4 milijardi metara kubnih, prenosi Sputnjik.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Hidroelektrane na Trebišnjici premašile plan proizvodnje

Photo-illustration: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) u samo dva meseca ostvarile su veću proizvodnju od planirane, a dobra hidrologija trebalo bi da obezbedi nastavak dobrog poslovanja i u narednom periodu, rekao je Srni izvršni direktor za upravljanje sistemom HET-a Aleksandar Vujić.

Vujić je naveo da će uz znatne padavine, povoljne hidrološke prilike početkom godine i dobru pogonsku spremnost agregata, nakon dva meseca biti realizovano 20 odsto planirane godišnje proizvodnje. Tokom februara očekuje se više od 110 GWh proizvedene električne energije, što je 30 odsto više od planiranih vrednosti, istakao je Vujić.

On je naglasio da se situacija znatno poboljšala u odnosu na isti period prethodne godine, kada je bio prisutan dug sušni period i loše stanje akumulacije Bileća. Vujić kaže da trenutna kota od 395 metara nadmorske visine i zalihe vode u akumulaciji Bileća nagoveštavaju dobre proizvodne rezultate HET-a.

Pojačanim angažovanjem Hidroelektrane Trebinje 1 održava se trenutni nivo akumulacije Bileća i ostavlja mogućnost prihvata eventualnih pojačanih dotoka u akumulaciju usled novih padavina, dodao je Vujić. On je rekao da je uz maksimalno angažovanje HE Dubrovnik, povremeno angažovana i HE Trebinje 2 i ispuštana voda na brani Gorica, usled pojačanih međudotoka u akumulaciju Trebinje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Svi divlji konji su zapravo izumrli

Foto: pixabay

 

Foto: pixabay

Svi divlji konji na svetu su izumrli, podatak je istraživanja koje je neočekivano izmenilo saznanja o razvoju konja na osnovu nove DNK analize njihovog porekla.

Konji za koje se verovalo da su poslednji divlji konji na Zemlji, poznati kao konji Prževalski, zapravo su pripitomljeni konji koji su pobegli svojim vlasnicima, navodi se u radu objavljenom u časopisu Science.

“To je bilo veliko iznenađenje”, kazala je koautorka rada Sandra Olsen iz arheološkog odeljenja instituta za biodiverzitet i muzeja prirodnjačke istorije Univerziteta Kansas.
“To znači da nema živih divljih konja na Zemlji – to je tužni deo”, kaže Olsen.

Istraživanje je utemeljeno na arheološkim istraživanjima dva lokaliteta severnog Kazahstana zvanih Botaj i Krasniji Jar na kojima su naučnici otkrili najranije dokaze pripitomljavanja konja pre više od 5.000 godina.
Daljim istraživanjima tih korena naučnici su sekvencirali genome 20 konja iz Botaja na temelju njihovih zuba i kostiju otkrivenih na tom mestu, kao i 22 konja s čitavog evroazijskog područja.
Potom su uporediti te drevne genome konja s već objavljenim genomima 18 drevnih i 28 modernih konja.
Utvrdili su da su konji Prževalski potomci od ranije poznatih pripitomljenih konja koje su imali pripadnici naroda Botaj iz severnog Kazahstana pre 5.500 godina.
To znači da su konji za koje su ljudi verovali da su divlji konji zapravo pripitomljeni konji koji su odbegli i podivljali a ne izvorno divlji.

Prema Bet Šapiro, profesorki ekologije i evolucijske biologije sa univerziteta Santa Kruz, to je otkriće “veoma zanimljivo”.
“Svakako je iznenađujuće saznanje da su konji Prževalski potomci ranije pripitomljenih konja a to nije nešto što su ljudi verovali”, kazala je Šapiro koja nije bila uključena u studiju.
“Menjanje reči ‘divlji’ rečju ‘podivljali’ jeste semantička promena koja će bolje opisati njihovu evolucijsku istoriju, ali ne bi trebalo promeniti njihov status. I dalje moramo štititi konje Prževalski kao populaciju divljih konja”, rekla je.

Međunarodna unija za zaštitu prirode smatra Prževalski konje ugroženom vrstom. Konji okruglog trbuha, kratkih nogu crveno-smeđe do bež boje kretali su se prostranstvima srednje Azije, Evrope i Kine. Evidentirani su kao nestali u divljini 1960-ih ali uz brojne programe uzgoja i vraćanja u prirodu njihov je broj povećan.

Otkriće je takođe pokrenulo novo istraživanje kojim se želi utvrditi pravo poreklo današnjih pripitomljenih konja.
“Sadašnja saznanja sugerišu da su svi današnji pripitomljeni konji potomci onih koji su prvi put pripitomljeni u Botaju na severu današnjeg Kazahstana”, kaže naučnik francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja Ludovik Orlando.
“Ali istraživanje genoma dalo je neočekivane rezultate, kaže Orlando”.
S obzirom na to da konji iz Botaja nisu preci današnjih pripitomljenih konja “poreklo današnjih domaćih konja mora se potražiti negdje drugde”.

Izvor: iflscience