Home Blog Page 1100

Banja Luka: U funkciji punjači za električna vozila

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik Banja Luke, Igor Radojičić, pustio je u rad terminal za punjenje električnih vozila na lokaciji parkinga za prigradske autobuse na Malti. Drugi terminal nalazi se na Paskolinoj ciglani.

Foto-ilustracija: Pixabay

Radojičić je rekao da su ovo prvi punjači za električna vozila koji su instalirani na javnim površinama u Bosni i Hercegovini i da je ova aktivnost urađena u partnerstvu sa kompanijom “Malbašić”.

Gradonačelnik Banja Luke je rekao da će terminale koristiti domaći vozači, ali i oni koji su u tranzitu, pošto su obe lokacije na kojima su postavljeni terminali prometne i lake za pristup onima koji prolaze kroz Banju Luku.

– Ovo je jedna od brojnih aktivnosti koje imamo u oblasti saobraćaja i koje su usmerene na modernizaciju. Grad je obezbedio oko 40.000 KM u infrastrukturu i dozvole, dok je kompanija “Malbašić” obezbedila punjače – naveo je Radojičić.

On je izrazio nadu da će postavljanje ovih punjača navesti veći broj ljudi da koriste električna vozila.

Vlasnik kompanije “Malbašić”, Veselko Malbašić, rekao je da ova firma već drugi put, zajedno sa Gradskom upravom, učestvuje u realizaciji projekata od značaja za grad, kao društveno odgovorna kompanija.

– Ideja o instalaciji punjača nastala je u Austriji kada smo svojim električnim automobilom hteli da dođemo u Banja Luku. Usput smo imali punjenje u Gracu, Mariboru i Zagrebu, ali u Banja Luci nismo mogli. Punjači su domaća proizvodnja kompanije “Elas”, što je veoma značajno – rekao je Malbašić.

On je, na osnovu iskustava sa zapada, izrazio očekivanje da će priča o električnim automobilima, u budućnosti, zaživeti i u Banja Luci.

Na oba terminala instalirana su po tri punjača za električna vozila.

Izvor: energetika.ba

Šid rešava stabilnost vodosnabdevanja

Foto: http://www.sid.rs
Foto: http://www.sid.rs

Na izvorištu Batrovci počeli su radovi na izgradnji istražno eksploatacionog bunara B 13.

Izgradnja novog bunara povećaće kapacitet izvorišta Batrovci. Očekivani kapacitet bunara je između 10 i 15 litara vode u sekundi, što će postojeći kapacitet izvorišta Batrovci povećati do 110 litara vode u sekundi i time obezbediti stabilno vodosnabdevanje.

Dubina bunara biće 210 metara. Ukupna vrednost radova, koji će trajati do kraja maja, je 7.900.000 dinara. Nakon toga sledi opremanje bunara, koji će nakon toga biti stavljen u funkciju.

Radove na izgradnji novog bunara, koji će dodatno poboljšati kvalitet i stabilnost vodosnabdevanja građana priključenih na šidski vodovod, obišli su zamenik predsednika Opštine Šid Zoran Semenović i Aleksandar Jovanović, direktor JKP Vodovod.

Milisav Pajević

Akcija čišćenja Vršačkog kanala

Foto: vrsac.com
Foto: vrsac.com

Grad Vršac je u saradnji sa Javnim komunalnim preduzećem “Drugi oktobar”, Vodoprivrednim preduzećem “Južni Banat” i firmom “Vojvodina put“, organizovao veliku akciju čišćenja i uređenja ulaza u grad Vršac iz pravca Rumunije, u delu kod gradske deponije.

Kao i u prethodnim ekološkim akcijama, učešće su uzele vršačke srednje škole i udruženja građana, a po prvi put i zaposleni u Gradskoj upravi i komunalnom preduzeću.

– U okviru ove akcije, plan je da u saradnji sa JKP Drugi oktobar i VP Južni Banat  očistimo dosta otpada koji je završio u Vršačkom kanalu, što je već u velikoj meri i urađeno, rekao je Miloš Vasić, član gradskog veća Vršca zadužen za zaštitu životne sredine.

Najbrojniji učesnici i na ovoj akciji bili su učenici sve četiri vršačke srednje škole, a u akciji su učestvovali i radnici Gradske uprave, kao i veliki broj zaposlenih u komunalnom preduzeću.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Stefanović: Neće biti duplih tehničkih pregleda

Foto: Runner369

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović rekao je da neće biti duplih tehničkih pregleda kao što je najavljeno, već će oni biti kao i do sada na godinu dana.

Foto: Runner369

– Ići ćemo na izmene zakonskih odredbi iz 2009. godine, istakao je Stefanović.

Nebojša Stefanović je pojasnio da je zakonskim odredbama iz 2009. godine predviđeno da tehnički pregledi budu na šest meseci za vozila starija od 15 godina.

– Ova odredba neće biti primenjivana i ići ćemo na izmene tog zakona. Niko ne treba da se plaši. Tehnički će biti na godinu dana, kako je bilo do sada – rekao je Stefanović za TV Prva.

Upitan da li je zadovoljan rezultatima Zakona o saobraćaju koji je stupio na snagu početkom aprila on je rekao da ako jedan čovek pogine u saobraćaju ne može da kaže da je zadovoljan u potpunosti.

– Mogu da kažem da je impresivan napredak kada poredite sa svim prethodnim godinama. Prošle godine do 15. maja imali smo 61 poginulog u saobraćajnim nesrećama, danas imamo 35 poginulih što je značajan napredak i skoro hiljadu manje povređenih u saobraćajnim nestrećama – rekao je Stefanović.

Ministar je pojasnio da tek predstoji letnja sezona i najopasniji period što se tiče saobraćajnih nesreća te da će biti nastavljeno sa rigoroznom primenom zakona.

Podseća da umor, vožnja u alkoholisanom stanju, nevezivanje sigurnosnih pojaseva, prekoračenje brzine, najčešći su faktori koji dovode do saobraćajnih nesreća.

Izvor: RTS

Vodotokovi u slivu reke Drine u fokusu CRESSIDA projekta

Foto: http://serbia.rec.org

Subregionalna radionica opština korisnica projekta CRESSIDA u zemljama zapadnog Balkana odžana je 7-9. maja u Budvi, Crna Gora.

Radionicu je organizovao Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) uz podršku Agencije za zaštitu životne sredine SAD (US EPA: United States Environmental Protection Agency).

Na subregionalnoj radionici u Crnoj Gori okupilo se oko 30 opštinskih zvaničnika i predstavnika lokalnih zajednica drinskog basena iz tri zemlje korisnice: Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Ove godine regionalna radionica se fokusirala na diskusiju o iskustvima u primeni Indeksa integriteta vodotokova u slivu reke Drine, kao i razmenu rezultata završenih pilot projekata u svakoj opštini i budućim mogućnostima za saradnju.

Srbiju su na subregionalnoj radionici u Budvi, predstavljali predstavnici opštine Bogatić (gospodin Miroljub Stanić i gospodin Dalibor Ostojić), opštine Mali Zvornik (gospodin Boris Katić i gospođa Ljiljana Ristanović), opštine Ljubovija (gospođa Mirjana Arsenović i gospodin Petar Stanišić) kao i gospođa Jelena Tripković, menadžer projekta CRESSIDA za Srbiju ispred REC Kancelarije u Srbiji.

Projekat „CRESSIDA – Izgradnja kapaciteta lokalnih zajednica za održivi razvoj u međunarodnim slivnim područjima reka Drine i Drim“, ima za cilj da pruži podršku lokalnim zajednicama koje se nalaze u slivovima reka Drina (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora) i Drim (Albanija, Kosovo*, Makedonija) relevantnim državnim institucijama i poslovnom sektoru da efikasnije sprovode svoje lokalne strategije i planove vezane za održivi razvoj.

U projektu učestvuje ukupno 18 opština, zajedno sa svojim partnerskim organizacijama iz civilnog sektora, iz zemalja učesnica u projektu. U Srbiji su to opštine Bogatić, Mali Zvornik i Ljubovija.

Milisav Pajević

Stabilan finansijski okvir preduslov uspešnog pregovaranja u procesu pridruživanja Evropskoj uniji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prisustvovao je danas predstavljanju petog godišnjeg „izveštaja iz senke“ Koalicije 27 o napretku Srbije u pripremama za pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, u delu koji se odnosi na Poglavlje 27 – životna sredina.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

– U proteklih godinu dana u Srbiji je ostvaren napredak u oblasti zaštite životne sredine, u tehničkom i organizacionom smislu, i taj napredak je očigledan. Izvesno je, međutim, da postoje mnoga pitanja koja moramo rešavati, a u kojoj meri ćemo biti uspešni u tome, zavisiće od postizanja zajedničkog razumevanja i svesti o značaju unapređenja zaštite životne sredine u Srbiji. Doći ćemo do rešenja ukoliko ujedinimo napore i nastavimo da radimo u zajedničkom smeru – rekao je ministar. On je posebno ukazao na značaj finansijske podrške i stabilnog okvira finansiranja kao preduslova uspešnog otvaranja Poglavlja 27.

– Ukoliko pregovore za otvaranje Poglavlja 27 ne uradimo kako treba, snosićemo velike troškove koji se ne izražavaju u novcu, nego u ljudskom životu. Nisam siguran da nam u procesu dostizanja evropskih standarda u zaštiti životne sredine nedostaju znanja i naučni i stručni kapaciteti, ali sigurno nedostaju finansijska podrška i neophodna izgrađenost administrativnih kapaciteta – istakao je ministar. – Važno je da smo uspostavili Zeleni fond i da on funkcioniše, ali to nije dovoljno. Namensko trošenje sredstava od „zelenih“ taksi i naknada, više para u ekologiji, to je ključ za postizanje neophodnih ciljeva i standarda u zaštiti životne sredine Srbije – istakao je ministar.

Na skupu koji je okupio predstavnike nevladinih organizacija, državne uprave, stručne javnosti i medija, ukazano je na glavne kritičke osvrte u Izveštaju o napretku Srbije u oblasti ekologije, koji se odnose na neadekvatnost finansijskog okvira, odnosno na nedovoljna ulaganja, izgrađenost administrativnih kapaciteta i međusektorsku povezanost, kao izraz nedovoljne podrške rešavanju ovih društvenih pitanja.

Ministar Trivan je ovom prilikom pozvao nevladine organizacije, stručnu i naučnu javnost, da učestvuju u javnoj raspravi o temama iz svih oblasti ekologije, i istakao da je Ministarstvo otvoreno za svaku vrstu predloga i inicijativa, a u zajedničkom interesu postizanja kvalitetnijeg i zdravijeg života građana Srbije.

Izveštaj „Poglavlje 27 u Srbiji: Izveštaj o (ne)napretku“ izradila je Koalicija 27 koja okuplja 11 nevladinih organizacija, radi kritičkog osvrta na postignuto u oblastima iz Poglavlja 27, i davanja preporuka za unapređenje stanja u zaštiti životne sredine u Srbiji.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pitanje zaštite životne sredine meša se u sve oblasti života

Foto: Vlada Republike Srbije

Na Skupu Koordinacionog mehanizma za saradnju u šumarstvu Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope, Goran Trivan, je rekao da se pitanje zaštite životne sredine meša u sve oblasti života, jer bez toga nema budućnosti planete.

Pošumljavanje je najjednostavniji, najjeftiniji i najefektniji način za borbu protiv klimatskih promena, koji nije skup, a nema alternativu ni u jednoj metodi poznatoj čovečanstvu, izjavio je Goran Trivan, ministar za zaštitu životne sredine.

Niko od nas ne može da uradi ništa sam da bi se stvari promenile, potrebna je inicijativa na globalnom nivou, ukazao je Trivan, koji je pozvao Kinu da pokrene akciju „da planeta postane mesto koje ćemo pošumljavati“.

Trivan je pozvao države regiona da prihvate inicijativu Srbije o pošumljavanju.

Nacionalni koordinator Srbije za saradnju u okviru inicijative Kine i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope (16+1) Aleksandar Antić ocenio je da je taj mehanizam, kao multirateralni vid saradnje, prespektiva za čitav region, jer ima tri ključne stvari.

Kako je precizirao, prva je mogućnost da se sa kineskim partnerima razvijaju zajednički projekti u svim oblastima, drugi je što je uticao na razvoj bilateralnih odnosa Srbije i Kine, a treći i najvažniji, jeste da je taj mehanizam doveo zemlje članice 16+1 da se bolje razumeju i sarađuju.

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je konstatovao da je tema šumarstva s punim pravom jedna od kjučnih oblasti saradnje Kine i 16 država Evrope, a da je rezultat već vidljiv.

Šume su neophodne za razvoj i opstanak društva. Njihov značaj raste iz trena u tren. Zato se nameće odgovornost gazdovanja šumama, ne samo zbog nas nego i naše dece i budućih generacija, upozorio je Nedimović.

Zamenik direktora kineske državne administracije za šumarstvo Liu Dungšeng rekao je da njegova zemlja predlaže da se, pet godina posle pokretanja inicijative u oblasti šumarstva, sumiraju rezultati i naprave planovi za program saradnje u okviru 16+1.

On je naglasio i da je potrebno da se ostvari bilateralna saradnja između naučnih instituta, fakulteta i kompanija, i naveo da je Kina takve bilateralne sporazume potpisala sa pet od 16 zemalja.

Milisav Pajević

Saglasnost za zelenu energetiku

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Gradsko veće je na sednici održanoj 14. maja dalo saglasnost na zaključenje Ugovora o saradnji u oblasti održivog razvoja i zelene energetike između grada Kragujevca i CEDEF – a.

Ugovorom će biti definisane obaveze o kojima su se ugovorne strane sporazumele, a odnose se na međusobnu saradnju u sprovođenju aktivnosti koje se tiču oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije, urbane mobilnosti i zaštite životne sredine.

Kragujevac, Požarevac, Zrenjanin, Gornji Milanovac i Nova Crnja će na taj način, zajedno sa CEDEF-om, postati deo mreže koja obuhvata preko 1000 gradova i opština iz preko 30 zemalja. Cilj ovakvog nastupa je snažnije i jasnije prepoznavanje potreba koje imaju sugrađani i direktnije pronalaženje neophodnih sredstava kod Evropskih institucija i investitora.

Inače, na 15 – godisnjicu od svog osnivanja CEDEF je krajem aprila, postao član u ekspertskoj organizaciji posvećenoj energetski efikasnim i održivim gradovima sveta “Energy Cities“. CEDEF i pet lokalnih samouprava iz Srbije, kroz kolektivno članstvo, potvrđuju svoju posvećenost pitanjima održivog razvoja.

Gradsko veće je na sednici donelo i zaključak o pokretanju inicijative za izradu Plana detaljne regulacije “Kasarna Milan Blagojević“ čiji je osnovni cilj redefinisanje posebne namene u cilju prilagođavanja programskim tendencijama razvoja poslovanja, kulture, obrazovanja i stanovanja.

Milisav Pajević

Moguća saradnja Srbije i Japana u oblasti energetske efikasnosti

Foto: mgsi.gov.rs
Foto: mgsi.gov.rs

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ambasadorom Japana u Beogradu Đunićijem Marujamom o projektima u oblasti drumskog, železničkog, vodnog, vazdušnog saobraćaja, kao i o mogućnostima saradnje dveju zemalja u oblasti infrastrukture i energetske efikasnosti.

Mihajlović je tom prilikom istakla da je Srbija danas politički i ekonomski stabilna zemlja, koja uspešno realizuje važne infrastrukturne projekte.

S tim u vezi, kako je napomenula, završavamo Koridor 10, radimo na izgradnji Koridora 11, unapređujemo železnički i vodni saobraćaj i ulažemo u aerodrome u Srbiji.

Ona je prenela zadovoljstvo zbog toga što je Japan izrazio interesovanje da preko Japanske međunarodne agencije za saradnju (JICA) učestvuje u realizaciji infrastrukturnih projekata koje Ministarstvo vodi.

Naš cilj je, kako je poručila, povezivanje sa susedima i jačanje saradnje sa svim međunarodnim partnerima.

U skladu sa tim, nadam se i da ćemo u narednom periodu potpisati sporazume o saradnji sa našim japanskim partnerima, pre svega u oblasti vazdušnog i vodnog saobraćaja, kao i u oblasti energetske efikasnosti, imajući u vidu veliko iskustvo kojim raspolaže ta zemlja, istakla je Mihajlović.
Takođe, kako je dodala, Srbija je zainteresovana za japanska idejna rešenja kada je u pitanju izgradnja metroa od aerodroma do grada.

Marujama je istakao da je Japan zainteresovan da se uključi u važne projekte koje realizuje Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, predloživši skoriji sastanak delegacije Japanske međunarodne agencije za saradnju (JICA) i resornog ministarstva.

Mihajlović je ambasadoru kao poklon uručila ćilim iz istočne Srbije, rad žena sa sela, članica Etno-mreže, kao deo prakse da zvaničnicima sa kojima se sastaje poklanja ručne radove nastale kao rezultat inicijative „Uposlimo hiljadu žena u ruralnim područjima“, koju Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost realizuje u saradnji sa Etno-mrežom i NALED-om.

Milisav Pajević

Električni autobusi: Udarac za naftnu industriju

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kada je kineski proizvođač BYD pre nekoliko godina, na konferenciji u Belgiji, predstavio prototip električnog autobusa, ova vozila bila su predmet podsmeha. Isbrand Ho, generalni direktor kompanije za evropski kontinent, prisetio se kako je tom prilikom njihov novi proizvod prozvan “igračkom”. Danas, dvanaest miliona stanovnika Šenžena, rodnog grada BYD, od tačke A do tačke B prevozi se u potpunosti električnom flotom autobusa.  Ukupno 16.359 primeraka “igračke” jezdi ulicama. Da biste bili svesni veličine autobuskog parka Šenžena, stavićemo ga u komparativnu perspektivu – tri puta je veći u odnosu na njujorški, a gotovo osam puta u odnosu na losanđeleski, tvrdi Tim Dikson.

Električni autobusi proširili su se na puteve širom sveta. Procene ukazuju da ih, trenutno na globalnom nivou ima 400 hiljada, kojima se na svakih pet nedelja, samo u Kini, “pridruži” novih 9.500 komada, količina autobusa kojom raspolaže čitav London.

Zaokret od izrabljivanja fosilnih goriva ka iskorišćavanju električne energije koji je načinio ovaj segment javnog prevoza počela je da oseća i naftna industrija.

Autobusi u proseku troše 30 puta više goriva u odnosu na prosečan automobil, pa “elektrifikacija” njih hiljadu znači svakodnevnu uštedu skoro 80 hiljada litara “crnog zlata” (500 barela).

Prema proračunima BYD, u proteklih deset godina, njihovi električni autobusi prešli su gotovo 17 milijardi kilometara, uštedevši pritom 6,8 milijardi litara dizel goriva. Prelazak na struju je rezultovao u 18 miliona tona ugljen-dioksida manje što je ekvivalentno uklanjanju 3,8 miliona konvencionalnih auta sa svetskih puteva, objasnio je Ho.

Neoboriva je činjenica da je Šenžen prešao dug put od grada obavijenog smogom i jednog od najzagađenijih na kineskoj teritoriji – a jedan od faktora njegovog napretka su i autobusi na struju. Oni najveće prednosti pokazuju upravo u gradskim sredinama, gde nulte emisije izduvnih gasova i tihi rad ovih vozila doprinose višem kvalitetu života ljudi. Baterije mogu da se pune na stanici.

Iz navedenih razloga, i druge svetske metropole osmislile su sopstvene strategije za poboljšanje saobraćaja, uključujući London, Pariz i Los Anđeles, čiji su deo i autobusi na struju.

Jelena Kozbašić

U Nišu povećan broj zmija i sova

Foto-ilustracija: Pixabay

Članovi Udruženja za zaštitu životinja ZOO planet iz Niša uhvatili su od početka godine 26 zmija koje su zatečene u kućama i dvorištima na području tog grada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Udruženja ZOO planet Dušan Stojanović rekao je da broj zmija u prirodi nije povećan, ali su se one u potrazi za hranom iz ruralnih sredina spustile u naseljena mesta.

– U ruralnim sredinama je sve manje ljudi i useva, pa su zmije migrirale. Isti je slučaj i sa sovama malim ušarama, i njih je sve više u gradu, pre svega u gradskim parkovima – kazao je Stanović za agenciju Beta.

Prema njegovim rečima, građani zovu u pomoć članove Udruženja ZOO Planet i zbog zmija koje su im ušle u kuću ili dvorište, ali i zbog sova.

– Ljudi su sujeverni i zbog toga se plaše sova, plaše se kada im pište noću ispred kuće. Traže da ih uhvatimo i premestimo gnezda, ali to ne radimo – kazao je Stojanović.

On je kazao da je nekoliko opština iz Niša angažovalo Udruženje ZOO Planet koje ima 13 članova obučenih za hvatanje gmizavaca.

– U gradu nismo uhvatili ove godine nijednu otrovnu zmiju, sve su bile neotrovne. Četiri su bile belouške jedna ribarica, a ostalo su stepski smukovi – izjavio je Stojanović.

Pojedine zmije, dodao je, uhvaćene su na zaista neobičnim mestima jedna je bila u krevetu nepokretne starice, a jedna skrivena u gajbi u prodavnici.

Prema njegovim rečima, građani treba da deluju preventivno kako kako zmije ne bi imale razloga da ulaze u kuće.

– Potrebno je pokositi travu oko kuće, otpatke hrane bacati u zatvorene kante kako se ne bi skupljali glodari koji privlače zmije i popuniti pukotine na kućama da gmizavci ne bi mogli da se u njih uvuku – rekao je Stojanović.

On je kazao da uhvaćene zmije ZOO Plant vraća u njihovo prirodno stanište i podsetio da je ubijanje zmija kažnjivo.

– Kazne za ubijanje zmija se kreću od 14.400 dinara za poskoka, 40.000 za neutralne zmije, 50.000 za smukove pa sve do 100.000 dinara za šarke – istakao je Stojanović.

Krivičnim zakonikom, dodao je, predviđa se i zatvorska kazna do tri godine, naročito ako je ubijen veći broj zmija.

Izvor: beta.rs/zelena-srbija

Postavljanje privremenih objekata u NP „Durmitor“ i „Biogradska gora“

Foto: NP Biogradska gora

Vlada Crne Gore je na 75. sednici usvojila Informaciju o pokretanju postupka za davanje u zakup dela nepokretnosti i objekata u svojini Crne Gore i lokacija za postavljanje privremenih objekata u nacionalnim parkovimaDurmitor“ i „Biogradska gora“.

Ocenjeno je da bi se primenom modela i dugoročnog zakupa zemljišta i objekata sa upravljanjem obezbedila održiva valorizacija postojećih objekata – restoran na Crnom jezeru sa pripadajućim zemljištem, motel Radovan luka u okviru NPDurmitor“ i restoran na Biogradskom jezeru sa pripadajućim zemljištem i efikasno upravljanje turističkom destinacijom, kroz razvoj mikro-destinacija, a takođe obogatila turistička ponuda, kroz razvoj dodatnih sadržaja.

Povodom ove tačke dnevnog reda, Vlada je zadužila Ministarstvo održivog razvoja i turizma da u saradnji sa JP Nacionalni parkovi obrazuje Tendersku komisiju koja će utvrditi cenu zakupa na godišnjem nivou, pripremiti i dostaviti na saglasnost Vladi tendersku dokumentaciju.

Milisav Pajević

Skup zemalja CIEZ i Kine o klimatskim promenama i šumarstvu

Svečano otvaranje drugog sastanka na visokom nivou Koordinacionog mehanizma za saradnju u šumarstvu između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope (16+1) biće održano danas u Palati Srbije.

Tema skupova o kojoj će ministri zemalja raspravljati su klimatske promene i šumarstvo u 21. veku. Biće podnet izveštaj o realizaciji programa rada od 2016. do 2018. godine i predložen program rada od 2018. do 2020. godine.

Sastanku će prisustvovati delegacije iz 16 evropskih zemalja (Albanija, Slovenija, Hrvatska, BiH, Bugarska, Češka, Letonija, Litvanija, Estonija, Rumunija, Crna Gora, Slovačka, Mađarska, Poljska, Makedonija i Srbija) i Kine.

Takođe, biće održan i seminar o naučnoj saradnji u oblasti šumarstva između Kine i CIEZ.

Učesnici će sutra prisustvovati otvaranju 85. međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu.

Milisav Pajević

“Urban Preks” rešava problem poplava Segedina i Novog Sada

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle godine je započet projekat prekogranične saradnje između Srbije i Mađarske, pod nazivom “Urban Preks“, pomoću kojeg bi trebalo da se reše problemi poplava u gradskim sredinama Segedina i Novog Sada.

Kada je o urbanim poplavama reč, jedna od najkritičnijih tačaka u Novom Sadu jeste i podvožnjak u Partizanskoj ulici.

Zahvaljujući projektu prekogranične saradnje, vrednom oko 750 000 evra, u narednih godinu i po dana ovaj problem trebalo bi da bude rešen.

Projekat je finansirala Evropska unija, a realzovaće ga stručnjaci iz Segedina i Novog Sada.

Na području Novog Sada i Segedina ovako obilne padavine dešavaju se nekoliko puta godišnje, a cilj projekta jeste sprečavanje problema funkcionisanja saobraćaja, kretanja stanovništva, a nekada i ugrožavanja života i materijalnih dobara.

Urban Preks” je projekat prekogranične saradnje između Srbije i Mađarske, odnosno univerzitetskih stručnjaka i nadležnih gradskih institucija iz Novog Sada i Segedina.

Rok za završetak projekta je novembar 2019. godine.

Milisav Pajević

Kontrola kvaliteta životne sredine u Kragujevcu

Foto: Wikimedia/Струјајое
Foto: Wikimedia

Gradsko veće Kragujevca je na sednici održanoj prošlog petka dalo saglasnost Gradskoj upravi za prostorno planiranje, urbanizam, izgradnju i zaštitu životne sredine za pokretanje postupka javne nabavke kontrole kvaliteta životne sredine na teritoriji grada Kragujevca koja podrazumeva kontrolu kvaliteta vazduha na godišnjem nivou, koncentraciju alergenskog polena, nivoa buke, ispitivanje kvaliteta površinskih voda, zagađenosti zemljišta i kontrolu kvaliteta vode za piće iz javnih česmi.

Na sednici Gradskog veća još su usvojeni i zaključci o pokretanju inicijative za izradu izmena i dopuna Plana generalne regulacije “Radna zona Kragujevac i zona poslovanja“ – Petrovačka magistrala u Kragujevcu i inicijative za izradu PDR-a “Osnovna škola Milutin i Draginja Todorović“.

Data je saglasnost i na pravilnike o načinu, kriterijumima i postupku prijema dece u Predškolsku ustanovu “Nada Naumović“ i Predškolsku ustanovu “Đurđevdan“.  Pravilnicima je predviđeno da Jedinstveni javni konkurs za prijem dece u vrtiće bude raspisan do 20. maja.

Milisav Pajević

Ministarstvo isplatilo sredstva reciklerima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine, u skladu sa Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2018. godinu, isplatilo je 2.186.098.779,81 dinar reciklerima za reciklirani elektronski, električniotpad druge vrste (gume i ulje) za količine prerađene u 2017. godini, a u skladu sa ugovorima potpisanim aprila ove godine.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine