Home Blog Page 1054

Slovenija – najčistija zemlja na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay

 U našem regionu nalazi se država koja je dobila međunardno priznanje za ekologiju i održivost.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ujedinjene nacije su 2017. godinu proglasile za međunarodnu godinu održivog razvoja turizma. Zemlja koja je dobila najviše bodova u svim kategorijama i time dobila titulu pobednika  je Slovenija. Titula “najodrživije” zemlje došla nakon što je utvrđeno da Slovenija ispunjava 96 od 100 indikatora održivosti. Većina visoko rangiranih zemalja imala je oko 80 zadovoljenih indikatora. Neki od njih su briga o okolini i klimatskim promenama, biodiverzitet, kulturna autentičnost i druge. Ova vest mnoge nije iznenadila zbog toga što je slovenačka prestonica dobila titulu najzelenijeg grada Evrope 2016. godine.

Ova nagrada je došla kao rezultat napornog rada vlade koja je uvela skup ekoloških mera i zakona. Jedan od njih je i da se otpad mora, još u najranijim fazama, odvajati na plastični, papirni i bio-otpad. Time je osigurano da se trećina otpada proizvedenog tokom godine reciklira. Uvođenjem javnih bicikli, autobusa koji korsite prirodni gas i zabranom vožnje automobila po centrima većih gradova, Slovenci su uspeli da drastično smanje emisiju štetnih gasova. Prirodni gas se takođe koristi za grejanje stambenih prostora. Podaci pokazuju da oko 500 metara kvadratnih ima po glavi svakog gradskog stanovnika.

Još jedan od razloga zbog kojeg je Slovenija zaslužila pomenutu titulu je i činjenica da  je 60 odsto teritorije Slovenije pokriveno šumom. Na to treba dodati i podatak da u Sloveniji postoji 20.000 vrsta životinja i biljaka koji neomtano žive u 40 nacionalnih parkova i rezervata.

“Budite ponosni na svoju zemlju i potrudite se da svako mesto u vašoj zemlji bude ponosno i pet godina od današnjeg dana tako što će ostati zeleno, čisto i autentično turistima”, izjavio je Alber Salman na svečanoj cereomoniji dodele nagrada.

Izvor: Nacionalna geografija

U 124 hiljade Folksvagenovih elektromobila otkrivene kancerogene materije

Foto-ilustracija: Pixabay

Folksvagen je potvrdio da će iz upotrebe i sa tržišta morati da povuče 124 hiljade električnih i hibridnih vozila proizvedenih od 2013. godine zato što svako od njih sadrži po 0,008 grama kadmijuma, kancerogenog teškog metala, u svojim jedinicama za punjenje. Iako količina zvuči gotovo zanemarljivo, nije tako. Prag za prekomerno izlaganje ovom hemijskom elementu je toliko nizak da je i 0,008 grama dovoljno da izazove ozbiljne zdravstvene probleme.

Foto-ilustracija: Pixabay

Do sada, međutim, niko nije doveden u opasnost zato što je otrovni kadmijum uskladišten u čvrstim kućištima unutar punjača i ne bi trebalo da je naškodio vlasnicima i putnicima Folksvagenovih elektromobila i hibrida. Pretnju bi predstavljao tek na kraju životnog veka vozila – za ona lica koja bi bila zadužena za njihovu reciklažu ili rasklapanje.

Kadmijum je prisutan u vodi, zemljištu i stenama, uključujući i ugalj i mineralna đubriva. Većina ga se izvadi u procesu dobijanja drugih metala kao što su cink, olovo i bakar. Koristi se u proizvodnji elektronike, baterija i televizija, i plastične mase. Malim količinama ovog otrova ljudi su izloženi udisanjem duvanskog dima ili jedenjem hrane zagađene njime. Veći rizik za dobijanje raka pluća predstavlja za zaposlene u reciklažnoj industriji nikl-kadijumskih baterija.

Nemački proizvođač automobila ogradio se od odgovornosti za kadmijum, naglasivši da su delovi s tragovima ovog elementa proizvedeni van njihovih matičnih fabrika. U sličnoj situaciji našli su se i Audi i Porše zato što su i oni imali istog snabdevača.

Nemačko ministarstvo saobraćaja naložilo je opoziv spornih modela.

Jelena Kozbašić

Pet dinara od svake prodate limenke za osobe sa smetnjama u razvoju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

Recan fondacija, Ball Beverage Packaging Europe i Beer Fest ove godine prvi put organizuju humanitarnu ekološku akciju, u okviru koje će od svake prodate limenke biti  izdvojeno 5 dinara za programe podrške članovima udruženja „Živimo zajedno”, koji su usmereni na reciklažu.

„Posetioci festivala već godinama uspešno recikliraju i brinu o životnoj sredini. Ove godine idemo korak dalje i raduje nas što ćemo kroz reciklažu moći da pomognemo onima kojima je to zaista neophodno. Recan fondacija već 12 godina sarađuje sa udruženjem „Živimo zajedno” u oblasti reciklaže limenki, jer se udruženje delom finasira od prodaje sekundardnih sirovina. „Živimo zajedno” uključuje svoje korisnike u prikupljanje amabalaže, a sva tako dobijena sredstva ulažu u vođenje i aktivnosti centra”, istakla je Jelena Kiš iz Recan fondacije.

Zahvaljujući donaciji kojom se izdvaja 5 dinara od svake prodate limenke, svi posetioci ovogodišnjeg Beer Festa će osim motiva da uživaju u odabranom napitku i recikliraju, imati i dodatan, humanitaran, motiv da svoje omiljeno piće kupe u limenci. Akcija se sprovodi uz podršku Grada Beograda.

Počeo Prstenovački kamp “Labudovo okno 2018.”

 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u okviru međunarodnog projekta projekta „Jadranski selidbeni put“ zajedno sa kolegama iz regiona radi na očuvanju ptica selica i njihovih staništa na područjima širom Balkanskog poluostrva.

Jedno od tih jedinstvenih i pticama veoma bogatih područja jeste i tok Dunava između naselja Dubovac i Zatonje (južni Banat) poznatije kao Labudovo okno.

Od 10. avgusta do 10. septembra ove godine nastavja se sa istraživanjem ptica Labudovog okna kroz početak rada ornitološke stanice.

Kroz rad ove stanice trebalo bi da dođe do dodatnih informacija vezanih za  brojnost ptica, sastav vrsta i glavne pravce seobe u okviru ovog međunarodno značajnog područja za ptice.

Ornitološka stanica je otvorenog tipa i svi zainteresovani su dobrodošli da prisusustvuju edukacijama, praćenju seobe ptica i svakodnevnom naučnom hvatanju i obeležavanju ptica.

Milisav Pajević

Sanira se i čisti korito reke Despotovice

Privode se kraju radovi na saniranju i čišćenju reke Despotovice u Brđanima, na mestu gde je ova reka više puta plavila i stvarala probleme meštanima.

– Ukupno je očišćeno 700 metara korita reke Despotovice, nakon čega se selimo i počinjemo sa čišćenjem korita reke Dičine.

Predviđeno je da se na Dičini pojedine tačke urede tako da više ne bude bujičnih poplava, rekao je Dragomir Savić,  predsednik Mesne zajednice Brđani.

Podsetimo, reka Despotovica je ranije čim padne jača kiša pravila probleme, voda se izlivala u objekte i nanosila velike materijalne štete meštanima Despotovca.

Milisav Pajević

Uređeni poljski putevi u Sinjem Viru, Bošnjanu i Popovcu kod Paraćina

 

Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin
Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin

U Sinjem Viru, Bošnjanu i Popovcu je završeno uređenje zaraslih poljskih puteva.

Taj posao je po ovogodišnjem programu, završen u Čepuru.

Dve firme izabrane su da obavljaju sanaciju poljskih puteva ove godine, preko tendera, a to su “Kop” iz Paraćina i “Presek” iz Niša.

Opština Paraćin je za ovogodišnje radove na sanaciji poljskih puteva u selima i perifernim mesnim zajednicama, u samom Paraćinu, gde se stanovništvo bavi poljoprivredom, opredelila pet miliona i 750 hiljada dinara.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Uticaj arhitekture na životnu sredinu

Photo-illustration: Pixabay

Svetska komisija za životnu sredinu i razvoj je 1987. godine definisala održivost kao proces zadovoljavanja potreba sadašnjosti bez ugrožavanja budućih generacija i njihovih potreba. Ova definicija može se razložiti na tri glavna aspekta na kojima počiva održivost – ekologija, ekonomija i društvo.

Dijagram: Petar Veselinović

Ekološki aspekt odnosi se na naš uticaj na životnu sredinu i okruženje. On može biti pozitivan i negativan. Ključni faktori ovog aspekta su energija, njena obnovljivost i potrošnja, zagađenje vode, vazduha i zemljišta, emisija gasova, obnovljivost resursa, klimatske promene… Pod ekonomskim aspektom obuhvaćene su cene materijala, njihovog transporta i obrade, energetska efikasnost, produktivnost, kao i razvoj lokalne ekonomije. Sa druge strane, društveni aspekt je tu da obezbedi društvenu jednakost, očuvanje kulturne baštine, angažovanje i obrazovanje lokalne zajednice, kao i njenu bezbednost i zdravlje.

Kada želimo da nešto okarakterišemo kao održivo bitno je imati na umu da ove aspekte bi ne trebalo razdvajati jer će zapostavljanje ijednog od njih dovesti do pojave neodrživog sistema.

Arhitektura predstavlja disciplinu koja kroz svoju praksu izraženo utiče na sva polja održivosti. Ekonomski razvoj jedne države prouzrokovaće proizvodnju više industrijskih, poslovnih i stambenih objekata, kao što će ekonomski razvoj jedne porodice dovesti do želje za većom i luksuznijom stambenom jedinicom. Možemo zaključiti da rastom ekonomskog statusa jednog društvenog aparata, bilo države, firme ili porodice, raste i potražnja za zemljištem i građevinskim materijalima, što utiče na globalni ekosistem. Izazov održivog dizajna je da pronađe tehnološka i dizajnerska rešenja koja garantuju prosperitet ovog ekosistema.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom svog postojanja, jedan objekat utiče na lokalnu i globalnu sredinu različitim povezanim aktivnostima i procesima čak i pre nego što je zapravo gotov. Eksploatacija resursa, njihova obrada, proizvodnja građevinskih materijala i njihov transport mogu zajedno prouzrokovati ekološku štetu većeg obima. Materijali koji nisu dostupni lokalno moraju se dopremiti sa lokacija koje su nekada na velikoj udaljenosti od mesta na kome se gradi . Tako, čak i da su ti ekskluzivni materijali proizvedeni sa minimalnom energetskom potrošnjom, sam transport imaće negativni uticaj na sredinu. Proces izgradnje objekta, iako privremen, takođe utiče na sredinu što u vidu korišćenja energije i resursa samim stvaranjem  gradilišta i privremene infrastrukture radi njegovog opsluživanja, pravljenjem otpada i buke…

Nakon završetka izgradnje, samo funkcionisanje objekta ostavlja dugoročne posledice na ekosistem. Energija i voda koju korisnici objekta troše pretvara se u štetne gasove i otpadnu vodu nakon upotrebe.Kada objekat izgubi svoju funkciju, on ne gubi svoj uticaj na životnu sredinu. Ukoliko taj objekat ne recikliramo, bilo u smislu prenamene prostora ili doslovnog rušenja kako bismo iskoristili materijale za nešto drugo, sva energija utrošena na eksploataciju, obradu, proizvodnju, transport, izgradnju i održavanje može se smatrati gubitkom.

Problemi koje održivi dizajn nastoji da reši zavise od niza spoljašnjih faktora koji su sadržani u tri aspekta održivosti. Ti spoljni faktori variraju u intenzitetu i vrsti, te je nemoguće dati univerzalna rešenja. Održivi dizajn zapravo predstavlja konceptualni okvir koji nam pomaže da ove probleme predvidimo i da pronađemo rešenje sa adekvatnim ekološkim, ekonomskim i društvenim kvalitetima. Održivim dizajnom nastojimo da smanjimo potrošnju neobnovljivih resursa, promovišemo upotrebu obnovljivih izvora energije, svedemo otpad na minimum i stvaramo zdrave i komforne prostore. Principi održivog dizajna obuhvataju optimizaciju potencijala građevinskog zemljišta, upotrebu ekoloških materijala, konzervaciju energije i vode, optimizaciju procesa funkcionisanja i održavanja objekata, kao i poboljšanje uslova za boravak i rad u enterijeru.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prilikom pozicioniranja objekta na parceli trebalo bi imati na umu postojeće konture lokaliteta. Velike promene u terenu ne samo da su skupe, već utiču i na postojeću mikroklimu, kao što je promena u uobičajenom odvodnjavanju terena i strujanju vazduha, što je u ovom trenutku možda i bitnije. Osim toga, pažnju treba obratiti i na nivo podzemnih voda -ukoliko izložite podzemne vode spoljašnjem uticaju u toku izgradnje, povećavate šanse njenog zagađenja. Preporučljivo je da  zatečena flora i fauna na građevinskoj lokaciji postanu deo projekta u što većem procentu kako bi se održao lokalni ekosistem.

Arhitekta pravilnim postavljanjem objekta u odnosu na okruženje prilagođava objekat prirodnim resursima na lokaciji, kao što su sunčeva energija i vetar, čime povećava i energetsku efikasnost objekta i kvalitet samog prostora. Tako se postavljanjem listopadnog drveća sa južne strane objekta (koja je najizloženija Suncu) stvara hlad tokom leta, dok zimi ogoljene grane propuštaju  sunčevu svetlost čime se postiže pasivno solarno zagrevanje objekta. Sađenjem četinara na severnoj strani, objekat se štiti od hladnog, zimskog vetra. Kombinacijom oba principa smanjuju se toplotni gubici objekta, a samim tim i utrošak energije da se objekat zagreje ili ohladi.

Gradska sredina ograničava slobodu pozicioniranja u odnosu na prirodne resurse, te vi ovo trebalo rešavati na urbanističkom nivou, formirajući parametre za izgradnju blokova kako bi se maksimalno iskoristili navedeni prirodni uslovi. Prednost gradova, u pogledu lokalne životne sredine, ogleda se u postojećoj infrastrukturi za snabdevanje gradilišta i zgrade koja bi se van gradova morala planirati i čije bi izvođenje uticalo na okruženje.

Pod obnovljivim resursima se smatraju svi oni koji se mogu gajiti ili eksploatisati brzinom koja premašuje brzinu ljudske potrošnje. Po definiciji, upotreba ovih materijala je održiva. Materijali napravljeni od neobnovljivih resursa (nafta, metali, itd.), nisu održivi čak iako su njihove trenutne zalihe odgovarajuće. Korišćenjem obnovljivih materijala koliko god i kad god je moguće uveliko se smanjuje potreba za neobnovljivim materijalima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tekst u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA, jula 2018, od 6. do 14. stranice.

Priredio: Petar Veselinović

 

Na Lake festu sakupljeno oko 20 hiljada plastičnih čaša

 

Foto: Ekološki pokret "Ozon"
Foto: Ekološki pokret “Ozon”

U okviru kampanje „Rock&Recycle“, koju šesti put organizuju pivara Trebjesa i Ekološki pokret “Ozon”, sakupljeno je oko 20 hiljada plastičnih čaša.

Iz Ekološkog pokreta “Ozon” su kazali da ta akcija doprinosi ekološkom programu Lake festa, i da je njen cilj da nagradi odgovoran odnos prema prirodi.

Posetioci festivala Lake fest, kako se navodi, imali su priliku da se upoznaju sa rezultatima kampanje sa prošlogodišnjeg festivala, koje je u skulpturu vidre pretočio akademski slikar, Marko Petrović Njegoš.

– Skulptura Vidra, visoka 3,2 metra, napravljena od oko 30 hiljada plastičnih čaša, izazvala je oduševljenje posetilaca, što potvrđuje veliki broj fotografija na društvenim mrežama, navodi se u saopštenju.

Iz Ekološkog pokreta “Ozon” su rekli da je u kampu, u okviru programa Eco check point, posebnu pažnju izazvalo takmičenje “XO magic box“ u kojem su kamperi pokazali zavidan nivo poznavanja te popularne igre, reciklirajući otpadne limenke, što je bio uslov za učešće.

Kako je saopšteno, da bi kamp i festivalski prostor bili što čistiji, svakodnevno su delili biorazgradive kese za otpad.
– Kamperi su imali priliku da na delu vide kakvi su benefiti od bavljenja “ploggingom“, globalnim fitnes trendom, koji je prvi put u Crnoj Gori organizovan u okviru kampanje “Rock&Recycle“ kojom je najavljen ekološki program ovogodišnjeg Lake festa“, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi u saopštenju Ekološkog pokreta “Ozon”, od prikupljenih otpadnih čaša biće napravljena nova skulptura, čime će se nastaviti uspešna saradnja sa mladim nikšićkim umetnikom.

Milisav Pajević

Članice OPEK-a povećale proizvodnju sirove nafte u julu

Foto: Pixabay
Foto: pixabay

Dnevna proizvodnja sirove nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) u julu je povećana za 41.000 barela u odnosu na prethodni mesec i iznosila je 32.320.000 barela, pokazuje OPEK-ov izveštaj o naftnom tržištu.

Udeo OPEK-a u globalnoj proizvodnji nafte u julu je iznosio 32,8 posto, a u junu 33 posto.

U julu najveće povećanje u proizvodnji sirove nafte, kada je reč o članicama OPEK-a imao je Kuvajt.

Dnevna proizvodnja je povećana za 78.500 barela i iznosila je 2.791.000 barela.

Najveći pad u proizvodnji nafte među članicama OPEK-a zabeležen je u Libiji, Saudijskoj Arabiji i Iranu.

U Libiji je dnevna proizvodnja smanjena za 56.700 barela i iznosila je 664.000 barela.

U julu dnevna proizvodnja sirove nafte u Iranu smanjena je za 56.300 barela, odnosno na 3.737.000 barela. U Saudijskoj Arabiji dnevna proizvodnja smanjena je za 52.800 barela i iznosila je 10.387.000 barela.

Prema procenama OPEK-a sledeće godine dnevna globalna potražnja za naftom biće veća za 430.000 barela i iznosiće 100.260.000 barela.

Izvor: Energetika.ba / AA

Milisav Pajević

Uskoro stabilniji sistem vodosnabdevanja u Beškoj i Čortanovcima

 

Foto: Opština Inđija
Foto: Opština Inđija

Za izgradnju poveznog cevovoda InđijaBeška, uskoro bi trebalo da bude raspisana javna nabavka, čime će meštani Beške i Čortanovaca dobiti stabilnije vodosnabdevanje.

Pritisak u vodovodnoj mreži biće daleko jači te se više neće dešavati da u određenim periodima određeni delovi naselja nemaju dovoljno snažan pritisak ili da su izloženi nestašicama.

Prema planu, projekat će se realizovati do kraja godine. Time se dobija stabilniji sistem vodosnabdevanja, naročito u Beški i Čortanovcima.

Putem navedenog cevovoda u svakom momentu moći će se intervenisati iz inđijskih bunara ako za tim bude potreba.

Ovaj projekat predstavlja još jedan u nizu strateški značajnih projekata koje opština Inđija sprovodi sa JKP „Vodovod i kanalizacija“.

Milisav Pajević

EU zabranjuje halogene sijalice: Put ka zdravijoj životnoj sredini je osvetljen LED rasvetom

Photo-illustration: Pixabay

Stanovnici Evropske unije još od 2009. godine, umesto standardnih sijalica koje mi većinski koristimo, kupuju halogene i LED. Tada je stupila na snagu zabrana upotrebe “obične” rasvete.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gotovo deset godina kasnije, stanovništvu Unije lista mogućnosti za kupovinu sijalica postaće još kraća. Od septembra 2018. i halogene sijalice biće zabranjene.

Odluka je podstaknuta težnjom zajednice za unapređivanjem energetske efikasnosti i smanjivanjem ugljeničnog otiska.

Demotivišući faktor za zamenu halogenih sijalica LED je njihova cena. Ipak, posmatrano na duge staze, LED rasveta je isplativija. Životni vek ovih sijalica je duži, od 15 do 20 godina, i crpe manje struje.

Organizacija za energetsku efikasnost i održivost iz Ujedinjenog Kraljevstva Energy Saving Trust otkrila je da u toku jedne godine halogenka potroši električnu energiju u vrednosti od oko 12 evra. Tokom istog perioda, LED je potrebno struje za svega 2.

Međunarodna neprofitna organizacija The Climate Group tvrdi da je put ka zdravijem životnom okruženju osvetljen, upravo, LED sijalicama.

Ne samo da bi prelazak najvećih svetskih kompanija na ovu vrstu svetla rezultovao u 403 miliona tona štetnih gasova u atmosferi manje, već bi one za navedenu transformaciju imale i ekonomski podsticaj – zaokretom ka LED ukupno bi uštedele 82,5 milijardi evra.

Na nivou Unije trebalo bi zameniti na stotine milione sijalica kako bi ona postala “zelenija”.

Međutim, nije neophodno da se prelazak desi čim zabrana otpočne, već nakon što se postojeće halogene pokvare.

Jelena Kozbašić

Otvoreni podaci Agencije za zaštitu životne sredine

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na Nacionalnom portalu otvorenih podataka, koji predstavlja centralno mesto na kojem su objedinjeni otvoreni podaci javnih institucija i stavljeni na raspolaganje građanima, privatnom i nevladinom sektoru, u oblasti životne sredine nalaze se i podaci koje je otvorila Agencija za zaštitu životne sredine.

Agencija je jedna od trenutno 27 javnih institucija u Srbiji koja je “otvorila” svoje podatke i koji se nalaze na Nacionalnom portalu otvorenih podataka.

Agencija je jedna od prvih pet državnih institucija u Srbiji koja je otvorila podatke još 2015. godine kada su započete aktivnosti na uspostavljanju državnog programa otvorenih podataka.

Agencija je kreirala i poseban portal otvorenih podataka na kome se, za sada, nalazi pet grupa podataka: o kvalitetu vazduha, kvalitetu voda, polenu, kvalitetu zemljišta i iz Nacionalnog registra zagađivača.

Koncept otvorenih podataka se odnosi na ideju da bi podaci, do kojih se dolazi novcem poreskih obveznika, trebalo da budu dostupni svima u otvorenom, mašinski čitljivom formatu što omogućava njihovu dalju upotrebu, a time postanu i resurs za najrazličitije inovacije.

Milisav Pajević

Zatvaranje kompanije GIKIL u Lukavcu nije opcija

Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma

Saniranje posledica nesreće i budući koraci koji će voditi ka očuvanju i razvoju kompanije bile su glavne teme sastanka načelnika opštine Lukavac Edina Delića sa predstavnicima Uprave kompanije Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac.

Na sastanku sa članovima Uprave, kojem su prisustvovali i predstavnici Sindikata GIKIL-a, izraženo je zajedničko stanovište da zatvaranje kompanije nije opcija niti cilj bilo koje od zainteresovanih strana, nego opredeljenje za zajednički nastup koji će voditi ka održavanju stabilnosti i razvoju, ali i podizanju stepena održavanja postrojenja na znatno veći nivo.

Na poziv Uprave Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac u prostorijama kompanije, nešto kasnije danas, održaće se sastanak i sa Federalnom ministarkom zaštite životne sredine i turizma, Editom Đapo.

Sastanku će prisustvovati i načelnik Delić, kao i drugi predstavnici nadležnih institucija, navodi se u saopštenju Global Ispat Koksne Industrija d.o.o. Lukavac.

Milisav Pajević

Beogradskoj vlasti podrška u borbi protiv bespravne gradnje

 

Foto: Blok vesti @blokvesti
Foto: Blok vesti @blokvesti

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Vlade Republike Srbije saopštilo je danas da podržava napore gradske vlasti u Beogradu da se izbori sa sve većim brojem nelegalno izgrađenih objekata i u skladu sa tim želi da pomogne u rešavanju problema bespravne gradnje.

U saopštenju se navodi da je do izgradnje ogromnog broja nelegalnih objekata u Beogradu došlo, pre svega, zbog kršenja i nepoštovanja Zakona o ozakonjenju od strane investitora, ali i nepostupanja nadležnih opštinskih i gradskih organa i inspekcija, čiji je posao da sprečavaju nelegalnu gradnju koja predstavlja krivično delo.

Zakon o ozakonjenju jasno određuje da nijedan objekat koji je bez dozvole sazidan posle njegovog donošenja u novembru 2015. godine ne može da bude ozakonjen.

Takođe, Zakon utvrđuje jasnu i transparentnu proceduru, kao i alate kojih opštinski i gradski građevinski inspektori treba da se pridržavaju u utvrđivanju činjenica o tome da li i koji objekat može da bude predmet ozakonjenja.

Ministarstvo daje punu podršku idejama za izmenu drugih propisa, pre svih poreskih i komunalnih, koji bi onemogućili investitore nelegalnih objekata da dobiju legalne priključke za električnu energiju, vodu i kanalizaciju.

Pojedine mere već su sastavni deo izmena Zakona o planiranju i izgradnji, koje je Ministarstvo završilo i koje će se uskoro naći pred Vladom Srbije.

Bespravna gradnja je veliki problem ne samo Beograda, već i čitave Srbije i zahteva adekvatno uključenje ne samo Ministarstva i lokalnih samouprava, već i drugih institucija države – od policije, tužilaštva, poreskih organa, Elektrodistribucije Srbije, Agencije za sprečavanje pranja novca i svih ostalih, dodaje se u saopštenju.

Milisav Pajević

I „Ekonomist“ potvrdio – Beč najbolji po kvalitetu života

Foto: WienTourismus/Peter Rigaud/Couture Vivienne Westwood
Foto: WienTourismus/Christian Stemper

Na godišnjoj rang-listi koju pravi renomirani britanski časopis „The Economist“ Beč je prvi put posle sedam godina sa trona najboljeg grada za život na svetu skinuo australijski grad Melburn. Studija „Economist Intelligence Unit Global Survey“ tog ekonomskog časopisa uporedila je 140 gradova na osnovu faktora kao što su politička stabilnost, socijalna bezbednost, dostupnost zdravstvenog sistema i obrazovanje.

Beč je svih prethodnih godina stabilno držao drugo mesto. Na ovogodišnjoj rang-listi Beč i Melburn su dobili najviše bodova kada su u pitanju, zdravstvo, obrazovanje, kultura i infrastruktura. Odlučujuće za prvo mesto Beča bili su faktori: visoka socijalna bezbednost, politička stabilnost i nizak nivo kriminala. Na ovim stavkama Melburn je u poređenju sa prošlom godinom izgubio poene.

Foto: Wien Tourismus/Peter Rigaud

Prvih deset mesta zauzeli su sledeći gradovi:

Više informacija na sledećem linku: www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=Liveability2018

Recikliranje pod sloganom „Vrhovi su nam u prirodi“

 

Foto: Apatinska pivara
Foto: Apatinska pivara

Svi posetioci „Hills up“ festivala, koji je održan minulog vikenda na Zlatiboru, su imali priliku da se sjajno zabave tokom muzičkog programa, ali i da saznaju više o važnosti recikliranja i očuvanja životne sredine učestvujući u aktivnostima koje je pripremila Apatinska pivara.

U okviru kampanje „Reciklirajte i Vi“ gosti festivala su sakupljali limenke za reciklažu u specijalno napravljenoj žičanoj konstrukciji koja simbolizuje planinske vrhove i pod sloganom „Vrhovi su nam u prirodi“ zajedno pokušali da doprinesu očuvanju prirode na jednoj od naših najatraktivnijih planina.

Svi oni koji su doneli svoje iskorišćene limenke dobili su nagrade, a sav ambalažni otpad koji je sakupljen tokom festivala je simbolično „izbačen“ sa planine i odnet na reciklažu nakon koje će biti ponovo upotrebljen.

Osim toga, posetioci su se takmičili i u pravljenju planinskih vrhova od limenki koje su takođe završile na reciklaži.

Posetioci festivala na Zlatiboru su mogli da saznaju da prosečna porodica u Srbiji godišnje baci oko 40 kilograma plastične ambalaže, da aluminijumske limenke mogu beskonačan broj puta da se recikliraju, kao i da se korišćena limenka u roku od 60 dana vraća na police kao nova.

Kampanju „Reciklirajte i ViApatinska pivara je pokrenula još 2008. kako bi dugoročno podizala svest javnosti o značaju i upotrebnoj vrednosti ambalaže.

Milisav Pajević